SLOBO: Sekcija je osnovana 2010. G Krenulo je s nekoliko ljudi. Dobili smo konano ove prostorije, naisli smo na jedan dio literature iz biblioteke Ferala, kontaktirali smo Predraga Lucia mogu li nam donirat jedan dio literature, i tako je sve skrenulo. Objavili smo poziv na FB da primamo donacije u knjigama na tu tematiku, kako bismo opremili antifaistiku knjinicu. Mogu rei da nam je prof. Boris Vukovi donirao jedno stotinjak povijesnih i politikih knjiga.

ANITA: Na ideju smo doli pokuavjui da naemo neka mjesta antifaizma, da se ne bavimo samo komemorativno, nego da pokuavamo problematizirati ovu situaciju koja se sada dogaa,tj. rast nacionalizma, rast faistikih tedencija, negacije dijela povijesti, problematiziranje dijela kulture sjeanja itd. S obzirom na injenicu da smo imali jedan dio svoje literature, da smo na poklon dobili jedan dio knjiga koji se nalazio u prostorijama koje smo dobili, doli smo na ideju da osposobimo knjinicu. Osim B.Vukovia, valja istaknuti i velik broj anonimnih graana koji nam se javio putem FB ili e-maila. to se tie plana rada, s obzirom da smo ili u radnom odnosu ili studenti, knjinica je zasad biti otvorena subotom u popodnevnim satima koje emo staviti na FB stranici.to se tie popratnih dogaanja imamo u planu odravanje razliitih predavanja i radionica, tipa pravila javnog nastupa ili diskusije i sl., ili povijesnih tema kao to su poplava nacionalizma poetkom 90tih u Splitu, angaman srednjokolaca u antifaistikoj borbi, nekim segmentima za koje mislimo da su vani, i koji antifaizam shvaaju kroz partizanski pokret, ili ga jo banalnije shvaaju kroz prokomunistiko djelovanje, uope ne znaju to antifaizam znai na nekoj lokalnoj mikrosredini.

Je li ovo prva anti fa knjiznica u rh?- Koliko je nama poznato jest. Ostale antifa organizacije raspolau s literaturom koja je dostupna lanovima udruge, ali nisu organizirani kao antifa biblioteke niti su stavljene u javnu upotrebu.

Koliko je vano otvranje ovakvih prostora u kontekstu javnog djelovanja?

Njegovanje antifaizma u ovoj situaciji je jako vano, ali i njegovanje kritike lijeve perspektive, i to ne samo u akademskim sferama, nego i s platformama i inicijativama koje su se dogaale ili se gogaaju u Splitu: od povezivanja studenata i radnika tokom studentskih blokada, Mree solidarnosti, Okupirana Dalmacija koja je problematizirala pretvorbu i privatizaciju, same udruge Mladih antifaista, Festivala Perspektive, pa do akademske razine kritikog miljenja. I to treba shvatiti kako inicijalnu tenju samih mladih da se pokrene kritika, da se zadobije neki prostor kritikog razmiljanja drutva iz lijevih perspektiva. I to nije ekskluzivno nae, mi samo batinimo i dijelom nae iskustvo iz razliitih platformi ili inicijativa a dijelom se naslanjamo i na prisutan element u Splitu, jer koliko god mi samo govorili o desnim tendencijama meu mladima, simbolima i nacionalistikim parolama koje se provlae preko ulice, kafia pa sve do stadiona, u isto vrijeme treba prihvatiti injenicu o postojanju velikog broja ljudi koji djeluje u suprotnom smislu, ne samo oni koji to negiraju kao problem, nego i oni koji aktivno djeluju u suzbijanju bilo kakve iskljuive ideologije. Tu je dobar primjer i inicijativa za brisanje profaistikih simbola po Splitu. Sve to treba shvatiti kao intrizinu tenju mladih u Splitu da se ponovno otvori prostor kritikog promiljanja. Ali kako ne postiji niti platforma niti struktura koja to omoguava, pokuava se kroz razliite nie. Te se nadamo da e se nekako povezati, od umjetnikih Mree solidarnosti i Adria Art Annale, pa do akademskih kao sto je simpozij Kritiko miljenje, te aktivistickih.

Sekcija djeluje u okviru SABA-e, a uskoro bi trebala i samostalno poeti djelovati.