Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

“Kolektivno radno pravo u pravnom sistemu BiH”

Sarajevo, 16. 10. 2018.godine

Sarajevo, 20.10.2018.godine

Sadržaj

1.Opći osvrt na kolektivno radno pravo 1.1.Zakon o radu i kolektivni radni odnosi 2. Sloboda uduživanja-sindikalna prava i slobode 3. Pravo na participaciju 4.Osnovne karakteristike sistema kolektivnih

ugovora 4.1.Odnos kolektivnih ugovora i drugih izvora radnog

prava 4.2.Učinci kolektivnih ugovora 4.3.Produžena primjena kolektivnih ugovora 4.4.Proširena primjena kolektivnih ugovora 4.5.Sudska zaštita

1.Kolektivno radno pravo

Najčešća podjela radnog zakonodavstva u modelima državnopravnih poredaka koji su prilagođeni tržišnom privređivanju:

individualno i kolektivno

1.Kolektivno radno pravo

Kolektivno radno pravo u BiH normativnu podlogu ima u:

zakonima o radu FBiH,RS,Brčko DBiH, kao i

lex specijalis zakonima koji reguliraju pravo na štrajk i pravo na participaciju.

Kolektivno radno pravo-pojmovno određenje

Kolektivno radno pravo obuhvata norme koje reguliraju kolektivne radne odnose odnosno sticanje,ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (radnika i poslodavaca).

Predmet kolektivnog radnog prava

Kolektivni radni odnosi predstavljaju odnose koji nastaju na osnovu sporazumijevanja/kompromisa između:

predstavnika rada (sindikata) kapitala (jednog,više ili udruženja poslodavaca) i vlasti.

Kolektivna prava i kolektivni interesi

Pravni okvir kolektivnih radnih odnosa

Izvori radnog

prava

u BiH

Ustavne

norme

Zakonski propisi

(lex generalis/lex

specialis)

Podzakonski akti

Kolektivni ugovori

(Opći,granski

pojedinačni)

Autonomni opći akti poslodavca-(pravilnici o

radu)

Univerzalni

i regionalni međunarodni radni

standardi

Kolektivno radno pravo u sistemu radnog prava

Materijalno kolektivno pravo

Sloboda udruživanja

Kolektivno pregovaranje i ugovoranje

Pravo na participaciju

Procesno kolektivno pravo

Učešće u

donošenju općih akata

poslodavca

Mirno rješavanje sporova

Kolektivna akcija: štrajk/ lock out

1.1.ZoR i kolektivni radni odnosi-predmet i sadržaj(1)

Sloboda udruživanja (osnovne odredbe:čl.14-18) Interesne udruge radnika i poslodavaca (Glava XV-reprezentativnost sindikata i udruženja poslodavaca:čl.122-136). Posebni propis o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca (čl.175.st.2). Institucionalni odnosi:sudjelovanje radnika u

odlučivanju (Glava XIV-Vijeće zaposlenika:čl.119-121)+posebni zakon : Zakon o vijeću zaposlenika („Sl.novine FBiH“,broj 38/04)

1.1.ZoR i kolektivni radni odnosi-predmet i sadržaj(2)

Kolektivni ugovori(Glava XVI:čl.137-149) + Opći kolektivni ugovor + granski kolektivni ugovori +posebni kol.ugovori

Kolektivni sporovi:mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i kolektivna akcija

(Glava XVII:čl.150-155 . poseban propis o mirnom rješavanju radnih sporova (čl.175.st.1.) + posebni zakon: Zakon o štrajku(„Sl.novine FBiH“,14/00)

Ekonomsko-socijalno vijeće (Glava XIX:čl.158 + posebni zakon)

Važno

U proceduri novi propisi:

Nacrt zakona o mirnom rješavanju radnih sporova

Nacrt zakona o štrajku

Sloboda udruživanja i kolektivno ugovaranje predstavljaju najznačajnije segmene kolektivnog radnog prava u BiH/kolektivnih radnih odnosa- iz kojih se izvode svi drugi segmenti.

Važno

2.Sloboda udruživanja- Sindikalna prava i slobode

Sloboda udruživanja je osnovno ljudsko pravo na radu i u vezi sa radom.

Načelo slobode udruživanja u sistemu radnog zakonodavstva podrazumijeva pravo subjekata radnog odnosa da uspostave, bez prethodnih odobrenja, organizacije po svom izboru za zaštitu svojih ekonomsko socijalnih interesa.

U zakonima o radu BiH ugrađena su takva rješenja o

sindikalnom organizovanju i udruženjima poslodavaca koja u cjelini odgovaraju rješenjima iz mnogobrojnih multilateralnih međunarodnih ugovora, a koji su postali pravni izvori radnog prava u BiH.

Pravo:sloboda udruživanja

Individualno pravo koje ima kolektivni aspekt. Međunarodni standardi: 1.Međunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima; 2.Konvencije MOR-a ( posebno:C.87 o slobodi udruživanja i zaštiti

prava na organiziranje; C.98 o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje)

3.Evropska socijalna povelja

U osnovnim odredbama Zakona o radu FBiH (čl.14-18) utvrđuje se:

1.pravo zaposlenih odnosno poslodavca da po svom slobodnom izboru organiziraju (formiraju)sindikat /udruženje poslodavaca,te sloboda pristupa ovim organizacijama;

2.pravo osnivanja sindikata ili udruženja poslodavaca bez ikakvog prethodnog odobrenja nadležnih vlasti;

3.slobodu radnika, odnosno poslodavaca u odlučivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata tj. udruženja poslodavaca;

4.pravo na ne-diskriminaciju (stavljanje u nepovoljniji položaj) zbog članstva

ili nečlanstva u sindikatu, odnosno udruženju poslodavaca;

5.pravo na zaštitu sindikata tj. udruženja

poslodavaca, od uzajamnog miješanja u

uspostavljanje, funkcioniranje i upravljanje

sindikatom, odnosno udruženjem

poslodavaca.;

6. pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.

Važno

I sindikati i udruženja poslodavaca su dobrovoljne, nevladine i neprofitne organizacije građana(radnika/poslodavaca) osnovane u cilju zaštite interesa radnika/poslodavaca u međusobnim tripartitnim odnosima.

Osnivaju se na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama BiH (“Sl.glasnik BiH”,broj 32/01).

Na strani poslodavaca u BiH od 2000 godine

formirano je nekoliko udruženja poslodavaca: Asocijacija poslodavaca BiH,Udruženje poslodavaca u FBiH, Savez poslodavaca RS, Udruženje privatnih poslodavaca RS, Poslodavci Brčko distrikta.

Ko su sindikati u BiH? (.......Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine je doborovoljna i

interesna organizacija radnika koji su organizovani kroz granske sindikate i unije-članice SSSBiH sa područja BiH. SSSBiH je pravni sljednik Glavnog radničkog savjeta za BiH osnovanog 27. augusta 1905. godine i Saveza sindikata BiH, koji je svoj naziv promijenio u Savez samostalnih sindikata BiH na svom kongresu održanom 30.03-01.04.1990. godine.

U skladu sa ZoR Federacije BiH, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je donijelo Rješenje o reprezentativnosti SSSBiH na teritoriji Federacije BiH, broj UP I 03-34/13-15/15 od 28.09.2015.godine. Savez samostalnih sindikata BiH čine 24 granska sindikata, odnosno unije. Istovremeno postoji i 7 kantonalnih odbora SSSBiH, koji djeluju na području 9 kantona u Federaciji BiH).

Uvjeti reprezenativnosti sindikata (opći,kod poslodavca,za područje djelatnosti,teritoriju FBiH,teritoriju kantona)

Većinski sindikat (uvjeti) Uvjeti za reprezentativnost udruženja poslodavaca

Postupak utvrđivanja reprezentatitvnosti Prava reprezentativnog sindikata/udruženja poslodavaca

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata/udruženja poslodavaca

1.2.Reprezentativnost sindikata i udruženja poslodavaca-(čl.122-136)

Donošenjem posebnog propisa o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca prestaće da važe odredbe čl.122-136 (čl.175.st.2 ZoR);

Zahtjev za utvrđivanje reprezentativnsoti –obavezno se podnosi u periodu od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZOR-čl.179 ZoR-a (rok:14.10.2016.godine)

1.2.Važno

3.Pravo na participaciju

Sudjelovanje/uticaj zaposlenika u odlučivanju temelj demokratije u radnom okruženju .

Sudjelovanje zaposlenika/radnika u odlučivanju je pravo,a ne obaveza.

Sudjelovanje zaposlenika u odlučivanju je uvođenje nove odgovornosti-odgovornost zaposlenika za produktivnost radnih procesa.

Uporedni pristup

Pravni režimi: Zakonsko reguliranje Kolektivnim ugovorima Autonomnim općim aktima

Oblici: veoma raznovrsni i veoma podložni raznim klasifikacijama.

Najčešća podjela : institucionalni : neinstitucionalni

Normativni okvir prava na participaciju u BiH

Konvencija broj 135 MOR-a o zaštiti i olakšicama koje se daju radničkim predstavnicima u radnoj sredini.

Preporuka MOR-a broj 143 Direktiva 94/45 /EC iz septembra 1994. o Evropskom

radničkom vijeću Direktiva 2002/14/EC iz marta 2002. o općem okviru za

informiranje i savjetovanje radnika u EU

Zakonski propisi

A. Zakoni o radu

(okvirni uvjeti i ovlaštenja za ostvarivanje

prava na participaciju zaposlenika/radnika)

B.Posebni zakoni

Predmet: način izbora,sastav, ovlaštenja i druga pitanja u vezi sa uspostavljenjem i radom institucionalnih oblika participacije-vijeća zaposlenika

1.Zakon o savjetima radnika(“Sl.glasnik RS”br.26/01),

2. Zakon o vijeću zaposlenika FBiH(“Sl.novine FBiH”br.39/04)

Prava Vijeća zaposlenika u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema

Vijeću zaposlenika

obaveza obavještavanja

obaveza konsultovanja/savjetovanja

obaveza suodlučivanja

Obaveza informiranja/obavještavanja-ZVZ

Član 22.

Poslodavac, najmanje svakih šest mjeseci, informira vijeće zaposlenika o

pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naročito

na:

• stanje i rezultate poslovanja;

• razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika;

• kretanje i promjene u plaćama;

•zaštitu na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;

•druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa.

Obaveza konsultiranja/savjetovanja-ZVZ

Član 23.

Prije donošenja odluke značajne za prava i interese zaposlenika poslodavac se

obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naročito

kada se radi o:

• donošenju pravilnika o radu;

• namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga

otkaže ugovor o radu za više od 10% zaposlenika, ali najmanje peterici;

• planu zapošljavanja, premještaju i otkazu;

• mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu;

• značajnim promjenama ili uvođenju nove tehnologije;

• planu godišnjih odmora;

• rasporedu radnog vremena;

• noćnom radu;

• naknadama za izume i tehnička unapređenja;

• drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predviđeno konsultovanje

vijeća zaposlenika u njihovom donošenju.

Obaveza konsultiranja/savjetovanja-ZVZ

Član 24.

Podaci o namjeravanoj odluci iz člana 23. ovog Zakona dostavljaju se vijeću

zaposlenika najmanje 30 dana prije donošenja odluke.

Vijeće zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka iz stava

1. ovog člana o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi

rezultati konsultacija mogli uticati na donošenje namjeravane odluke.

Ako se vijeće zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku iz

stava 2. ovog člana, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Član 25.

Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama ovog Zakona o obavezi

konsultovanja sa vijećem zaposlenika je ništavna.

Obaveza suodlučivanja/pribavljanja prethodne saglasnosti-ZVZ

Član 26.

Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, donijeti

odluku o:

•otkazu članu vijeća zaposlenika;

•otkazu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili

neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ;

•otkazu zaposleniku starijem od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina;

• prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka trećim licima o

zaposleniku.

Ako se vijeće zaposlenika u roku od 10 dana od dana tražene saglasnosti pisano

ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno sa odlukom

poslodavca.

Ako vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluku iz stava 1. ovog člana,

rješavanje spora povjerava se arbitraži.