o

i laka

tn l'

•OSTARI NA PLAćENA GOTOVU. P0JEDINL B~OJ 50 P~

LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROćlTOJ TARIFI.

GODI BR J 1~.

travnja 1937.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

URED NIATVA I UPRAVE: SIBEN IK pp. 17.

Novo upozorenje Nema takvog starca k ao što

je onaj u r atikanskom Gradu, ko­ji bi svjež ijim duho,m i bistrijim okom pratio vrtnju sv jet sk e m ay i­

l ..nerije; nema ga koji bi m arnije proučavao i ispravnije riješavao vjersko, kulturno i socijalno s ta­nje savremenog sv jet skog kolo­v rata, koji nazivamo čovječan ­stvom.

Pio X I, današnji Papa, preba­-cio je preko ramena osamdeseti .križ ž ivota i već petnaest godina,

· kao najvje yti.ii kormilar , upravlja Crkvom Božjom. U pravo v rije­jeme z nao je reći i pravu riječ . T o, illam svjedoči 26 njegovih encikli­ka, pastirskih pisama, uprav/jenih ·čitavom katoličkom svijetu.

O v ih dan a je opet progovorio; progov orio tako opširno, snažno i uvjerljiv o, da niko, kojemu je na -Srcu sudbina izmorenog čovječan­.stva, neće rrwći prečuti tu njegovu najnoviju riječ, koja zvuči kao naj­~zbiljnije upozorenje u zadnjem il.lSudnom času života.

N ovo upozorenje sv ijetu, si­.gnal za spasavanje, što se još dade spasiti, jest najnovija Papina en­-ciklika o komunizmu, koja je iz­dana na dan siromašnog, požrtvov­:nog i najuzornijeg radnika, na "blagdan sv. Josipa.

Nisu samo jedamput Pape .upozorili svijet na veliku i najstra­šniju opasnost koja mu, u svakom pogledu, prijeti od crvenih zuba­lja koje, već posvuda, priž iže po­vampireni komunizam. To upo­zorenje se više puta ponovilo i više puta čulo, ali, nažalost, od nekih i preču1o.

Požar koji je zahvatio Španjol-' sku, tu zemlju bogate i stare kr-

šćanske kulture, potaknuo je Sve­tog Oca da ponovno upozori sve ljude dobre volje na svjetsku až­daju sa tisudu ralja, 'koja spremno, kriomice i javno, očekuje da što prije proguta i samelje sv e što pot­sjeća na duh, misao, slobodu, ljud­sko dostojanstvo, milo§rđe i lju­bav.

Cini se, kao da ni isti katolici loš nisu potpuno prozreli i upo­znali pravu opasnost koju donaša komunizam. A nema veće op~eke, niti se je može zamisliti, nego što ;e ona koja postoji između ko­munizma i kršćanstva.

Kršćanstvo nepo}<olebivo, kroz we vjekove i mijene, ispovijeda v jeru u dah , slobodu, ljubav; prav­i u i ljudsko dostojanstvo. Komu-

Ternelj i osnov naš e v ,1ere

skrs za Kr ćan tvo se ne zadovo~ava s

time da mu priznamo samo prven tvo nad vakom drugom jerskom tvore­vinom. Ono j t prvo medu prvima, više savr eno medu manje savr enima, a li to nije ve, niti je to ono bitno što ga razlikuje od vega drugoga.

No ilac kršćan tva je l(ri t G o­pod in. Kri t je uskr nuo i pretst.avio e ispravama božan tva. U kr nućem

l(ri tovim kr ćan tvo dobija omah.'U božan ke nauke. U tomu je njegova ve­ličina, _prv n tvo i savršen tvo.

To je nama donio dbgodaj us-kr noga jutra. ·

OZ'Ilaka b o ža n k e nauke to je ono Sto kr ćarn tvo čini kryćan tvom.

Mi nikada ni mo svijesni Sto ta oznaka u ebi sve krije. Ta oznaka krije u seb'i stvari duboke i velike," kao to je velik Bog.

Božanstvo Kristovo se očituje u pojavi i ldjelovaiTlju Isu ovu, a li je gla­sno proklani ira111o nagom nebeske i­·gurno ti na u skr ni dan.

Kri t je Bog - nauka je jega­va božanska, to znači: a p so l u t n e vri j e d n o t j - a1ešto 'to je nad vim ti vakim, što nadilazri sve ono

sto je bilo u proš'losti i što budućno t može iznijeti - kao plod l jud kih g lava.

Ta vrijedno t božan ke nauke kr'­ćan tva je on o š-to uvijek, a posebice pribkom u kr nih dana ot kače pred oč i ma čovjeku koji mi li i kloj i se ne boji mi liti.

U kr nuće .nosioca kr~n tva je teme1j i o nov vjere naše. Uskr n uće kao povije ni događaj temelj je na kom u počiva nau ka Križa.

Jer je kr ćan tvo s u krsnim do­gađajem najvidn ije očitova lo V'Oj bo­žan ki značaj [ s t ime pred na stu­pi lo s oznakom apsolutne vrijedno ti, to znači da je kršćan tvo vri jednost kojom se nikakva druga vrijednost po-

ršćanstvo rediti ne dade. Tu se više govori o prven tvu kr ćan tva pred drugima, o njegovoj vi5oj savršeno ti medu ma­nje savršen ima. e! Svako ovakvo piO­ređenje značilo bi umanjivati ve l ič i nu i nagu kr ćan tva. Kr ćan tvo je nad vim i va:kim i uopće e ne može go­

vori ti o poredenju ičega i ikoga sa savršenim vjer kim i temom koji se i tiče oznakom božan ke nauke.

A p olutna vrijednost kr ćanstva je takva vrijedno t da zdravi. mozak, ko­ji kao o jetljiva vaga mj ri vrijedno­ti, uopće ne najlazi na pote koće,

na koju bi tranu privolio. Kr ćan tvo sa značajem božan ke nauke toliko prevladava mad vakom drugom vrijed­no ti da ono ka'O jaka magnet ka naga neodoljivim ilama privlači k em.

Svaka je i tina ilnik komu mu­ramo prikloniti iju. l kryćan tvo kao potpuna i jedina i tina je eličina pred kojom naSa. glava mora da e nakloni.

o podin I u Krist je došao da pa i slobodna čovjeka, čovjeka Jobo­

dne volje. lobodu volje je čovjeku dao Bog u prvim počecima tvaranja ljudskog roda. Ta je odlika, -oznaka i veličina koja čovjeka izdiže nad vakim drugjm tvorom. Tu veličinu Bog oo­vjeh.'ll nikada nije oduzeo ni u kratio, niti će, jer o nda pred sobom ne bi­mo imali čovjeka u onom srni lu u

komu ga dana poimamo. PtaJ i u ,pitanj u kršćan tva - pret­

stavljena u katolicizmu - komu se zdravi razum mora pokloniti, Bog čo­vjeka p'U ta slobodna. loboda volje ni tu .ne bl ijedi. Pušteno je čovjeku da bira, da e o pred· jeli.

Ako katolici'zam, kao pretstavnik savršenog i potpunog kr ćanstva, ne­ma dana oduševljenih i dolYdh ljed­benika, ne 'ptojed inačno, nego u iro­kim masama, koje bi ono moralo imati, kad se ima pred očima njegova vri­jedno t potpune avr enosti, to je

dne trane sigurno malo lj udi koji m't-le o svom životnom određenju, a s

druge op l kod 1judi koji u sposobn i i koji ni u spo obni da se upuštaju u te ka razmišljanja o !abila je volja, koja više nije sposobna da se opredijel i za. ono to je lYolje - bilo da je ko čuo to od drugoga bilo da je sam kao b'olje u poznao.

krsni dani u najbolja i naj­ljep5a prilika za ve ljude zdrave pa­meti ~ volje da kr ćan tvo kao naj­bolje spoznaj1u i privele.

Volja e može opredijeli­ti i na protivnu tranu. Slo­bodna je. Ali ima J i dovol j an razlog za to?

Sigurno nema f f urtior

Zakonom o o iguranju radnika iz g. 1922. predviđeno je, pored osigura­nja za lučaj bole tri li za. l učaj ne reće pri radu, također ,i o iguranje radnika za lučaj tarosti, iznemoglost)i i smrti. Ova vrsta o iguranja imala e da pro­vede u zivot najdal je do l . rprnja g. 1925. Medutim odredbe zakona o o-im vr tama o iguranja o ta le u do

dana neprovedene. ada je pak u tom pogledu do­

nešena uredba, pa će tako radničko o iguranje, po uzoru na druge napre­dne države, i kod nas mti kompleti­rano. Po ovoj uredbi sa primjenom o iguranja za. sl u čaj iznemoglosti, ta­ro ti li mrti ima e početi l. rujna ove goaine.

Grana o iguranja za slu čaj izne­moglo ti, taro ti i mrti davat će iz­nemoglim li o tarjelim radnicima ove pomoći j rente:

1. invalid ku rentu po lije 200 nedjelja ( 4 godine) ulaganja, i to iznemoglim licima, koja zbog bole ti, taro ti il i drugih mana ni u u tanj u,

------~--------------------... --~--------------------­nizam sve to porugljiva prezire, niječe i ruši, k ao što. nenadn a po­plava ili v jet rovna oluja ruši sta­bla, kuće i ljudske ž iv ote.

Materija, tvar, zemlja! Gola materija, opipljiva tvar i crna z e­mlja - to je jedino što komuni­zam priznaje i uči! Drugo niš ta. savršeno ništa!

Iz toga je razumljivo., da ta­k av nazo.z- ne priznaje Boga, duše, ni vječnosti. Svetost obiteljskog kruga, roditeljsk a ljubav prem a djeci i dječja odanost prem a rodi­teljima za njega je samo smije­šnost .

A l i, š t o j e n a j u s u d n i­j e, u t a m i k o. m u n i s t i č k o g n a z o r a n e s t a j e i p r a v d e. Jer, š to je pravda? Pravda je dje­lo slobodne volje, slobodnog ljud­skog duh a. A li baš tu slobodnu volju i ljudski duh , u svom nauča­vanju kruto_g materijalizma, komu-

nizam ne priznaje. Dakle i pravda, ta najčešća

smicalica ko jom raznašači z lokob­nih komunističkih nazora obma­mljuju ljude, za n j ih je samo pu­sta tlapnja, nemoguća stvar.

Bog je svrh a čovjeku, a čovjek je središte svije ta. K omunizam , m edutim, poriče Bo_ga, a ne pri­znaje ni čovjeka. - D a je kom uni­zam bezbožan, to svi već znaju. A li k ako to da ne priznaju ni čo­vjek a?

C o v j e k j e je dino o n ­d a, i s a m o p o t o m e č o v j e k a ko j e on t je l esno- du­h o v n o b i ć e, a k o p o s j e d u­j e st va r a l ačk u m i sao i s l o b o d n u v o l j u. A ve to prem a komunističkom nauk u čo­v jek nije, niti pos jeduje. Jer prva i zadnja točka komunističkog ka­tekizm a glasi: Sve je materija, tvar; i nad tom tvari nem a ništa!

le li se mogla, dakle, poraditi u čo,vjeku luda i opasnija misao nego što je komunizam?!

I kad sve to znamo i razmisli­mo, onda ćemo i mi morati zaklju­čiti s Pijom X I:

»K o m u n i z a m j e s u t a v p l} n z a b l u d a i l u d o r z j a, opr ečan raz umu i bo ža n­s ko) objav i; n a uk ko j i ru­š i s o e i j a l n i p o r e d a k , j e r m u u n i š t ava i a m e t e m e­lj e; sis t em ko j i n iječe ... p r a v a č o v j e č j e o s o b e, n j e­z in og do s to ja n sta i s lo ­b O d U. <<

G dje nam je spasen je? » } e d i n i j e n 8 š S p 8 s i -

t e l j l s u s Kr i s t, j er n e m a d r u g o g a i m e n a p o k o j e­m u b i l j u d i m o g l i b i t i s p a­š e n i .« ·

l g.

l

Str. 2.

da radom pr ma voj ir_n nagama i po obno tima, a s obzJ.rom n~ nao­

~razbu i do,acta;<;nje \'Oje zva.r:je, ;;a­raae ni trećim r on?ga, to. naJa~m tm radom zaradu ju tj : le~no 1 du VllO zdrava lica i ·tc vr · te, a . li čne naobra­zb ~ u i tom kraju ;

2. staro nu r ntu po ~ i je 500 ne­d jelja ( l O g-?dina) u la_ganj_~ licima , koja su navr tla 70 g. ct ~n~ ZI o ta: .

·3. U l učaj u mrtt !tea, za ko ja j.c uplaC:·eno l OO nea je lja (2 god i.n ) P:J­no. a, da t će ·e, pored pogre!Yn tn , dj -ci i pod 16 godina života dj ečj a ren­ta u vis in i če t rtine prava na rentu za vako dij ele, a udovici p'O tpora kroz 3 godine u godišn jem izno u čet rti­ne muževlj eve rente ili prava na ren­tu. Trogodi nja potpora može e da­vati i r,odi te ljima, i dj du i babi, te un u čadi 'i trama ispod 16 god ina.

lozi . e raćaj u samo u Juraju udaje žen kog o iguranlka i 11 lu­čaju, ako o igura no lice navr' i 70 godina, prij e neO"o to je teki pravo na rentu .

tupanj em na ·nagu ove uredbe raaničko-po lodavački dt>prino i za po~ kri će tro' kova po eća t će e za. 3 piO­to od o. igurane nadnice. Po lo inu plaća t će po lodavac, a polovinu rad­nik.

Radni čki funkcioneri pred iđaj u, da će tupanjem na nagu o e uredbe broj o iguranih radnika kod UZOR-a u ijeloj državi pera ti za 50 hil jada.

BOLJ E IC! J-\ "1-IITN M ć" R D1 ICJ-\M

Pod na lovom "Neosjećajnost", koj i je i u i e blag izraz, ,lzvpsfia' od 17. I. t. g. dono i li j edeć i izvje­Staj :

, ojnik Višnjaklov bio je na tra­ži , k~da mu e obratio za. pom oć je­dan šofer: Radnici električne entra le D. iznenada je pozlilo u njegovim k'o­lima, al i liječnik, koji je bio na 'lužbi u porodili tu u Velikoj Radišev koj 1 oklijevao je da ·primi bolesnicu. Da bi joj pomogao , i tl. vojnik otišao je u dom za porodil je. I tamo mu je do-tavljen i ti odg10vor l iječnika, da po­

rodilja ne može da bude primljena, pod izgovorom, da i tamo nema lo­bodnoga mje ta. Za vrijeme, dok je ovo obja nja anje trajal'O, tigla u preti ulaz kola za "brzu pomoć". Iz i tih kola donijeta je u dom za poro­dilje jedna drug-a por.odilja, koju je i ti liječnik Odmah prrmio.

I pored svega toga, in i tiranje ojnih."'vo nije ni ta pomoglo. Kad je

vidio, da a vi n jegovi poku5aji o tali bez u pjeha, htio je da sazna za ime toga li j ečnika , a liječnik je odbio da m u ga da: . . k t..- .

1.. v •

ta Vl e, VOjlll e OU'l abo IjeCTII-ku " brze pomoć i" _a moltJom, da e odveze porodi lja u neku drugu b'ol­nicu. Lij ečnik je na to odgovorio: " Mi vo:timo ~amo pio ranijoj narudžbi" na­rediv i ~feru, da ga odb~e i da utj e­ra kola 1.1 garažu.

Tek po lije dug. ga trazenjla i lu­tanja u pjelo je vo jniku da ovu ženu, koja -e u međuvremenu one vije t ila , odvede u j dnu drugu bolnicu ."

)J i zvf tian je utvrdila ime toga lij ečn ika . On e zove udelman . To naravno objašnjava vel .. .

Nadam se ... ježne grane tamari ka lome i

kr5e pod nažn im uda rcima v jetra. Mo­re bje ni , buči, pu i i pjeni .. . Pre­bacu je e preko litice na nježan tama­risk . .. U dara svom na,gom o rt, gd j je tara crkvica . . . l-Jo' e da ga nl i i prekrij e mno/. inom voj vode. o neće, jer je Go pod u crkvici . . .

e bo j im ni nažnog udaranja mora, ni grmljavine, ni urlikanja i loml jenja vj tra .

amo mi je žao onih nježnih g ra­na ta mari ka koje u mi e lj eti uz la­gani mo r ki vjetri ć njiha le nad gla­vom kraj crkvic i šaptale rhi u suto­nu divne me lod~je Tvoje ljubavi .. . Dana u žute, suhe, slomljene .. . o ja vj ru jem u~ ve to , da će one pomlafc.Jtif:oi i 'po tati u zdravom proljet­nom buct nju jo l je~, nježn ije . . .

'adam e, d'a će se lYi je no more st i­šati ko mimo janje .. . Da (;e vj fur po tati blag i ugodan, a nebo azur-no . . .

Da, o pod ine, ja vjeru jem, da

aKAT O LIK•

PR TU KOMU 1 TI CKA OR­AN IZ. Cfj A U ARGENTIN I

Pod imenom " ocijaln a obranct rgen t ine od kom u r~izma" o:ganirova­

n je u Bu eno - Ire ll veli ko udru .. ženj , u koj j dosada već učlanjen o

i e tot ina aktivn ih č lan ova . U pr­vi m redovima ovoga vel ilrog i zna­čajnog udru Lenja na laze e li čno ti iz naj i taknu tijih redova p· litičkih, in­telektua lnih i aruši. en ih.

" rganizacija je stvorena - ka­ko e kaže u p1·avilima - da bi e

im r t tvima bori1a protiv ubver­!Z'ivn i razorne akcij l(ominterna, ko­ji pr iprema propa t zemlj preko mno­gobrojn ih agenata i raznih druStava, čija e a ktivno t o jeća ve vl u te­mij i."

ZI OT R D1 IKA U R Bez komentara d~mos1mo slijede­

ću vije t, koju objavlju je ),Kurskaia Pravda" u vome bToju 29 :

"Za vrij me 1j ta traktori ti ra­de u poljima, a zim i oni u u ka~ cel~ ­rijama ekcije traktora. - "Druze d~­rektore kada će e plati ti na ' nadm­ce? !(~da će e podi jeli ti hljeb ?" -" ova ? utra. hl jeb ? jega ne­ma !" - odgova ra uho dircktJor Vol­kov. !(ako u jednoj godirni ima 365

utra" već i broj traktori ta u La­~;a l ku 'n i u prim i li svo j u na•grad u i hranu, koje im e duguju j10' od 1.93.5. godine. - Uvi jek je ll za.kaSt1 JCnju kako hrana, tako i nagrada. Sto e ti če 1936. gotiine, može e reći samo toliko , da radnici primaju samo 30°/0 od onoga, što im pripada."

ŽIVOT S CRKVOM

ć ~ Ti r~tjerati eme oblake nad mo­jim horiwntom, tišati 'Olu ju u mom reu, vlada ti trije no udaranje mora

i vjetra o du u mo ju! Bo v l J • • d ze ... . . a vJeruj em, na am e

i trpim, jer znam , da će Ti pretvoriti ·ve ovo u l ijepo prolj eće, kad i kako Ti budeš htio! .. .

P. L.

Ljubav i molitva un ce je na zala ku pro ljetne ve­

če ri, nialo pa će utonuti u nepreglednu morsku p'Ucinu . Ru m n je oblila čitavo obzorje na zapadu.

Majka jedi i na kol j nima dr/ i voje malju no d j teše, Niki u voga. ruč i i mu je kitica lij pih različaka. ice upro put un a na za la ku, a

kiticom ve elo odmah iva, sol:Yom dr-ma i mij uć e pij 'će. etom unce zađ , til-ne e i djete · snuždti i ilo-vito majkom o tr • a , dbkle ga nije o­krenula put i to ka. jednako R-o ono malo prije pr ma 2lapadu, uze sad' ve lo prama Lto ku kiti com bdrnahi­vati.

Ta me slika u~ zanimati, t ću na mi jan Mariji:

- A sto to 2l!'lam "nu ju, Marijo ,

bilnorn pomoći s ~ l ba obratio je ci jeli Ko­rint na pravu vj~er u . Istakao se u ljubavi i štovanj u pnema sv. Ocu Papi. vake bi ne­djd jc č it ao u crkvi Papine poslanice.

Petak. 9. IV : v. Mad ja Kleofa, sestra Bl. Dj. Marije.

ubola, l O. IV: Sv. Eu /i i jal , prorok. braja med u najveće proroke taroga

Zavj1ela . Pretrpio je strašne mu ke i poniže­nja u babilons kom progon Ivu. Kad j~e jed­nom prili kom ukorio jr.dnoga izrael kog su­ca, što ~ klanja krivim bogovima. dnde ga taj okru tni sud'ac istoga ča smaknuli.

Bijela necijelja

C<ifonje poslaniCI: /Jlaženoga / voJta apo­stola ( l 5, ·1- 10): - Predragi! ve šio je rocloeno od Boga. pobjeduje sviJet ; i ovo je pobjeda koja pobjeduje svijet, vjera na~ . Ko je koj! vijet pobjeduje. nego koji vje­rujA! da je Isus in Božji? vo je koji dođe u vodi i krvi , Isus [(rist, rue amo .u vod1 nego u vodli i krvi. A Duh je koji svjed'oč i da je l(ri t istina . .Jer u trojica koj i svje­doče na nebu : Olae, Rij eč i Duh veli , i ova u troj ica jedno. I troje je što vj edoč i

na ~mlji : Duh i voda i krv, l ovo je troj~e jed no. Ako pri ma mo vjedočan Ivo ljuof, svjedočan stvo je Božje veće . A ovo je vjedočan ivo Božje veće to ·jedoči za ina svojega. Ko vjeruje u ina Božje­ga, vj~doča n Ivo 13ožje ima u ebi.

t Sli j edi sv. Evanđelje po lvamt (20, 19- 31 ). - U ono vrijeme : Kad bi u veče onaj dan, prvi po suboti, i vrata bijahu za­tvorena, gdje sc bjehu učenici skupi li zbog traha od Zidova, dode I ll , stade na re­

Kimu i neče im : Mir vama ! :r ovo rekavši pokaza im rulre i rebra. A učen i ci sc obra­dO\·aše vidjev i Go podi na . I opet im reče:

\ir vama! Kao to Olae po la mene, i ja ša lj,em vas. I ovo rekavši cfulmu i reče im: Primi be Duha Svetoga ! Kojima opro tite grijehe, oprostit će im se; a kojima zadr­žile, zadržat će im se. A Toma, koji e ZOVX! blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bj,eše s njima !md dode I us. Rekoše mu dakle orugi učen i ci: Vidjesmo Gospod1nli. A on im reče : Dok ne vidim na rukama

j;egovim šupljinu od čava l a , i ne metnem pr t svoj u mj~to od čavala, i ne metnem ru loe svoje u rebra Njegova, neću vjerovan. A poslijoe osam dana opet bijahu učenici

jegovi unutra, i Toma s njima. Dode I­s~s, kad bijahu vrata za tvor.ena, i tade na sr.edinu i reče : Mir vama ! Potom reče Tomi : Metni pr t svoj ovamo i vidi ru­loe mo)e ~ pruži ruku svoju ~ metni u re­bra moja, a rue budi nevjeran nego vjeran! Ou.govori Toma i reče Mu : Gospodilne ~oj ~ Bo'ŽJC moj! Reče mu Isus : jer i me vidio, Toma, vjerovao si; blaženi koji ne vio~eše a vjerava e. A i mnoga druga ču­~sa učini I us pred u čenicima vojim koja nisu napisana u ovoj knjizi ; a ova u napisana da vjoe rujele ela Isu j t Krist,

in Božji, i da vj-e rujuć i život imate u ime Njegovo.

NedjelJa hevlu.,stl l vjere

S U kr om nije -zavr5e.no uskrsno ve elje. U kr je tako veliki blagdan, da ga, zapravo, Javimo čitavih pe­de et dana, naime ve do blagdana Duhova.

I kolikogod je priprava na U kr bila naporna, kopčana s mnogo žr­tava, to liko je slavljen je uskr nog o­!:c'lj tva puno radosti i zanosa. Kroz čitavo u kr no doba, od U hTsa do

ti tvoji i iki čini poLld'ravi prama uncu?

- Potdravlja, oče, milo unce Bo7je na zalasku i već unapri jed kuca na i toku , da nam utra retn o grane, te na vojom ljubavl ju i milotom obli je.

Bit će ga ti, .Marijo naučila i pri ikla toj lijepoj i nab'ožnoj ge ti ?

Marija ne odgovori, već ciglo bl ago na mija.

- A da tko bi \eĆ ptlemenita maj­ka! - ja am ebi tu vim .. . . .

t Don Marlw Vežić

!!fanl ,dušf.

I(A I(O J U OVJET KOJ RU I-J l ? e vjerujte lažima o zemaljskom raju u ada. njoj ovje! koj [\u !ji! To su samo pu la naklapanja, kojim luže agitatori komunizma. Pravu istinu o životu u bolj­ševi čkoj Rusiji doznat ćele jedino iz pri'ča­nja onih ljudi. koji su na vojim leđima is­kus il i av užas i sv~ nevolje ,, komuni tl čkoga raja". ]tedJ n od takvih ljudi j t Ivan o­l onj~vić, koji je punih 17 godina živio u Sovjte lskoj Rusiji te napokon sa svojim bra­tom 'i !Svojim sinom pobj gao i~ loga komu­n ist i čkog pak\a . Svoje doživljaje iz života u Rusiji opisno je 11 rep<>rter korn romar\u

BROJ 14.

Duhova nema nikakvog posta, ni ža-. lo ti, mjesto toga ratli ježe se p1o vim crkvama ve eli Alelu ja.

Pa ni s <l'uhovskim blrugdaJtlom ne zaboravljamo potpuno na l(ri tovo us­kr n u · e; pred očima n~ m je k:oz sve· 24 nedjelje po Duhov1ma, a 1 vake ned jelje u godini. -

Pred o am dana večano pro la­vi mo U kr . vo je, dakle, prva ne­dje lja po lije U krsa. "arod je naziv~

m a I i m U s kr so m , a u crkvenoJ iiturgi j i je JX>znata pod imenom B i­jela nedj e lj a .

Bijela ned jel ja. Taj na.z.iv ima vo­je op•ravdanje i Oijepo značenje.

U u kr no j noći svečano u e, poslije ozbil jne i •dug-e p~~~rave, k;s?­val i katekumeni. Tom pnhkom b1 lm većenik obukao bijela očlijela , uz plo-

p•ratne ri ječi; . . . . 1_

11 P r i m 1 b 1 J e l u . h a l J 1 n u pone i je neokaljanu pred sud Oo padina našega I usa l(ri ta, d a imaš život vječni".

ovokr tenici u, svaki dan kroz. pou krsni tjedan, po jetili koju rim-ku crkvu, da u njoj obave svojJC uo­bičajene pobožnosti. Zadnji dan, ~.su­botu, po jetili bi laterans.ku baz'thk'!-, i tu bi im svećenik opet skin uo ona bl­jela odijela koja u primili u n?ći voga kr tenja: svoje duševne bjelme­

i ne ino ti . Na dana nju nedjelju novokr te­

nici u, doduSe. pri u tvovali sv. Misi u običnom građanskom 'Odijelu, ali po tome, šito su na jučera'Šll j i dan vukli: voja svečana novokr tenička bijela ~-

1d1ijela, i ~ama nedjelja se promala BI­jelom nedjeljom.

Više puta je nagla eno da crkvena godina, sa svojim praznicima, blagda­nima 1 svetkovinama, nije pu to ob­navl janje davne, uminule prošlosti. O na je život i preživljavanje. Tako, da možemo reći: T o n i j e s a m o n e­koć bilo, to se i danas b bn av­lja, doživljava!

Zato Bijela nedjelja imta i za da­našnji kršćan ki nara taj svoje ltje­po značenje. U korizmenoj vetoj is­povijedi obijeli mo V'Oju dušu, a s u krsnom sv. Pričešću po tadosm'O bi­jeli hram Duha Svetoga. Zato je i za na ova nedjelja nedjelja nevinosti,, bjeline.

Novokršt nici su na Bijelu nedje-· Iju v lačil i bi jela odi jela, a li ne i ne­vino t duše. Pri sv lačenju svećen ik je nad njima mol ro:

"Podaj, Oo podine, da se ov i novokršte111ici k"Oji svlače ·

a sebe bijelu haljinu, amo i z v a n j s k i pr o m i j e n e, d a I s u-·

o v a n e v i d l j i v a b j e li n a b u d e uvijek uz nj ih ovu du u p ri o­nu l a i da uzmognu d a je ni­k a d a n e izgube".

To neka vrijedi i za nas! No o im toga, Bijela nedjel ja hb­

će da u nama ožiV'i i uh rd i jaku, du­bDku vjeru. Neki je, 22to, zovu i ne­djeljom vjere. Citava, naime, sv. Mi­sa govori o vjeri h"'ja u nama mora ;živjeti i .I"f.Sti.

Najprije j-e tu onaj p02mati od­lomak Evanđel ja o umnjivom TomL l Toma je na koncu morao pbvje­rovati, al i na koncu čujemo Isusovu op-omenu:

"Ru ija u Konclogoru", koji j!e ovih dana izdala na hrvatskom j,eziku "Knjižnica Dobrih Romana" (Zagreb, Trg Kral ja To­mislava 21 ). Svaki deseti tanovnik Sovjetske Rusije pa(i i strada u t. zv. koncentracij kim logorima, koj;e su komunisti uveli a u koji­ma je živio i sam lvan olonjević. a 300 !ranica izno i pisac vu groznu i tinu o

životu u ovj~elskoj Rusiji !ako vjernh i Ji­kovito, kao to dosad1 nlj'e učinio niti jedan a'rugi autor. Tko želi doznati i tinska tanje u Ru \ji i istinski žlvot radnlka, e­

ljaka 'i či novnika. mora dJ. uzme u ruke Solonj!evi ćev reporterski roman "Rusija u J<onclogoru". Cij~na mu je bin. 35 za me­kovezani, a Din. 45 za lvrdovezani pri­mj~e ra k.

KATOLICKI MLADIC I KATOUCl I .MU2. Napisao N. Buljan, misionar D. I. aklada "G lasnika Srca Isusova" Zagreb I/ 147. Cij~na l dinar. - Malo je kod nas knjiga pisanih :ta mu2Jeve i mladiće, koje bi l m s toliko iskr,er)b ti sve kazale, što od njih ttTaži vjiCra i savjest, kao što im kazuje naš poznal i pučki misionar u ovoj lijtepoj knjižici. Zalo svaki k,atoličlci mlad.Sć 1 muž morao bi je ne samo jednmput cllali, ne­go sa sobom u dlbepu nositi, d'a je vazda ima pri ru l, jtr mu je -ova knjižica kTasan putokaz i najbolji savj!(!tnik u današnjim vremenima.

;. mo u u, gdje je isuteo

uslijed o ikahe vanJi u uzllko1-all 33 KATOU ~injtnim [ hiljada sl~ Lidou, koji r ~ škole

~· ~Oj 14.

u i ted

uo-1 su-~iku. a bi­noći l int

1,B l a že n i k o j i n e v i d j e e , vjerova e!"

I Ivan apo tol po · bnim nag la -m dana - naglaš:l va:

0 1 ovo j pobjeda koja p o­eđuj e v ijet , jerana a".

Prvi kr ćan i u doi ta bili jaki u !Ti. Tako jaki, da u bez naročitog ·aha za nju umira li. li, ·zato, i po­~i ' \' i jet!

Putujmo e:tom života ne ini, rstom vjerom u du i, pa ćemo i mi bijediti. Uturg

Po svijetu KINE KO- OVJ l ' KI P R ZU M.

nedu kine ·ke i SO\'jet ke vlade zaklju n ugoYor prijatelj tv.1 l suradnje. Glavne tačke tog ugovora l i jed~će: l. a vez

5R ob uje se, da ne pomagati komuni­'ltu propagandu u Kini; 2. obj drLave maju po to}eće tanje u Mongolij i; 3. e (-e države suradiv>lt i u Tihom eanu. )3nsk.e nO\·ine pi u ovim povodom , da ovaj ugovor očito uperen protiv Japana .

JAPA E AORU2A A. U japan-m admirali tet u i-zrađena je o nova za munju dvaju krstaša japan 1-."e mornarice, kojih će svaki imah 50 hiljad:t tona.

OVE O DE U R. U rova-irskom je zav en proces protiv jed11e . , koja je optužena radi sal*>taLe i do­·ora sa neprijateljima Savjet ke Unije.

su optuilenika o udena na mrt, a više 1 na robiju . Optuilenici u prip<r<iali nu nističkoj stranci.

MADRID IJE S liO DA L VI US-S. Po prvi put u savremenoj povijesti, noždh i u onoj svih vremena , tanovnici drida nijesu mogli da pro lave U kr . ..ie crvenih proglasile su već · eliku sed-

ob- :u radnom sedmicom kao svaku drugu 0- ~ini. Zabranjeni u tradiciona ln i izlo-

' da po trgovinama uoči skrsa. Zabranjeni ne -ar -

da­lije­

is-

Ito­du-ne­\ li-ora

oo-mi. ·je­l 'U

svi vjerski obredi u Velikoj seđmilci l :r.:t \rs . Samo u kojem lom eoskom mje-1Cu , gdje je puk o obito religiozan , do­lill u Le obrede. Uskr ni blagdani su

·o, uslijed ove zabrane crven ih, pro Ji. ikakve vanjske slave te se po ničemu

esu razlikovali od drugih godišnjih doba . 33 KATOLIC:KA VISOKA UC:ILI~TA

Sjedinjenim Državama Amerike posjećuje hiljada slušača . Medu njima je 15 po-2idova, koji tim očito priznaju , da ih

oličke škole privlače radi svoje solid­,ti.

IT ALIJA GRADI 26 NOVI H POD­JR ICA, pak će onda ta lfjanska pod­rničl..-a flolilja brojiti 85 moderhih je­·ca.

KATOLIC:KA TAMPA U Kl l. Kina 1 oko 550 raznih katoličkih izd\!nja u _ko 104 milijuna pr imjeraka. Uz to i­

posebnu novinarsku katolicku agenciju. nu .,Lumen", koja svojim obavijestima

like pomaže katoličkim listovima i na­<I3ma .

FILIPINI SU DOBILI SVOGA SUL­A. Na Filipinima je zasjeo na prije­

Ije, pod američkim protektoratom, novi tan Mohammad Jainal Abirrin II. . ci­je završena cfugotrajna borba za nasljed­prava. MARSAL FOCH POKOPAN UZ A-

)LEONA. Ovih dana obavl~n je prenos smrtnih ostataka maršala Focha uz veli­počas ti u kriptu " Dome des Invalides",

je je njegt>v brončani sarkofag položen sarkofag apoleonov.

t _D~~ _ PaCifi l( ~a!..l 21. III. t. g. umro je u Fil ipjako­

vlč. don Pacifik Car, uprav. župe •lača kod Benkovca.

Rođen je u Cresu l O. VI l. l 70. jednu godinu bio je pitomac oo.

nventualaca u Cresu skupa sa našim euzv. biskupom, ali je morao i tu-t.i radi bole ti. Zatim je ušao u r ed . trećoredaca, odakle je opet istu­o radi svoga oca, te je trio primljen u darsku nadbiskupiju.

· Posluživao je u raznim mjestima: ,Jima Sutomiš<:ici, F ilipjakovu, Ob­.vcu, 'Popoviću i Jlapokon u Polači.

Shrvan dugom i te kom bolešću r tražio je zadnje vrijeme olak5anje biogradskoj bolnici . Dva dana pred 1rt bio je prenesen u kuću _ go~p. _Ka-

tmarka u FiliJ)jakovu, gdje Je 1 u­·o. Sprovod mu je lYio 23. III. t. g.

Bio je sa svakim dobar i ljube­•n. Pomogao je u većeničk'om zva­u dva naša. bbgo lova, koji će ~?­ora biti svećenici, Sto on, eto, niJe ••čekao.

Počivao u miru! .Rodbini naše cilčesće!

•KA TOLIK•

PHPinH tnCIKliKH .,OIUint HfDfMPlOHIS" Kako smo otxćali, u današnjem

broju počinJemo donosi!t priJcvod najnovije Paptne enciklike o bcrbo/.­nom komunizmu radi njene osobllc važno ti l aktu !nosti. igurnl smo. da č:emo tlm ugoditi na lm či!.to-cima.

l. b ćanje pa itelja oba j;na prvu lranicu povij ti čovječan l\·a. Tako je pouzdana nada u bol ja vre­mena blalila bol za izgubljenim ra jem i prat ila ljud ki rod na njegovom mu­kotrr-nom putu, dok u punin i vreme­na nije do ao na zem lju pa itelj ' i­j ta i i punio oč kivanje tc započ o novu un iverzaln u civilizacij u, krSćan-ku civilizaciju, vanredno izvr niju cl

one, koju je do lad trudom bio do-tigao yovjek u nekim privel igiran iji.n

narodima. 2. o borba izmedu dobra i zla

o tala je na vi j tu kao žalo na ba l­na i točnoga grijeha. Stari napasnik nije nikada pre tao arati čovj ečan-tvo lažnim obećan j ima. Zato j tokom toljeća jedan prevrat liiedi.o iza dru­

goga ve do revolucij na 'h dana, Iro­ja ili je već u j ku ili ozb'iljno prijeti, mož e reći, vuda te opsežnošću i nasiljima naa i uje ve ono, što e is­ku ilo u prija5njim progonima protiv Crkve. l:itavi naroa i nalaze e u opas­no ti, da ponovno zapadnu u bar­bar tvo gor e od onoga, u kojemu e nalazila većina vijeta, kad se pojavi.o

pasite! j. 3. O a tako ozbil jna opasnost,

kako te već, ča na braćo, razumjeli, je bolj vički i beibožni komuni7.am, koji ide za ru5enjem dru ven ga po­retka i 2:a poni tenjem samih temelja kr' ćan ke civilizacije.

l. Stau Cr~ue naprama komunizmu nanije osude

4. Pred takvom pr ijetn jom rkva l alo li čka nij mogla ?;utjeti i nije utjela. Posebno nij šutjela o"a po­tal ka. tolica, koja zna, da je 11 'e;ina

najo'-Obi ti ja zadaća obrana i tine i prav­cl i vih onih vječnih dobara, koje ko­mun izam ne pr imaje i pob-ija. još od vremena, kad e učenim kn1govirna b-ilo prohtjelo o loboditi y vj ·čju civi­lizaciju od vc7.a morala i r ligije, a­, i Pred v ~n ic i u otvoreno i iz rič i to ur-ozori li 'i jet na po ljedice ra kr-(·an j nja (dekri t ijani1ac1 je) ljud koga

dmštva. to e ti če komuniJma, jov od l ' 46. časni a Predša ni k vete u pomene Pio IX . i7rekao je več~n u o udu, pol\rrdenu . ka nije u Silabu, "one ramotne nauke tako zvanoga ko­munizma, sa vim protivne samom na­ravnom pravu, koja, kad b i e jednom u-vo j ila, dovela bi do radikaln~g un i te­

nja prava, tvari, vlasni a va ih, jYd. i samoga ljud koga dru tva" . (Ene. pi-mo 11Qui pluribus' 9. tud . l 46: 11 Ac­

ta Pii IX", v. I., tr. 13. Sr. "S vllabus'' § I . : A. S. S. v. III. tr. 170.) Ka­snije drugi a Predšasnik neumrle u pomene l..av XIII. u enciklici "Quod Apo talici muneris" definirao ga je kao "ru ilačku kugu, koja napada sa­mu srž ljudskoga društva i ,-od i ga u propast " ( Ene. p ismo "Quod posto­lici muneris", 2 . pro . l 7 . : A ela Leoni Xlii. v. l. tr. 46) te je jas­nom vizijom ]X>kazivao, đa u bezbožni pokreti ma a u doba tehn icizma vukli podrij tlo od ne filozofije, ko ja je već toljećima na tojala odijeliti zna­(110 t i lž!ivot od vjert:! i Crkve.

( astaviće se)

Po81anica španjolskog pritnasa

Ispovijed Španjolshe Mnogo danas piše o $panjol-

koj u vezi sa bratoubilačkim ratom, koji jos uvi jek tamo bje ni. a ve moguće i 'nemoguće načine e opi uje njegO\·e uzrok i povod, razvoj i po-

ljedice. Pri tome se če to zabbravlja na jednu ilu, koja upravl ja vijetom, pa dosljedno i ovim rarom, a to je Providne t Božja. Mi, ko ji vjerujemo u Nju, znamo, di ni o tom ratu ne od­lučuje ni bro j ispaljenih metaka ni broj oborenih zrak'oplova, već jedino nedohvatni jezini udovi, koja možda tak e tvari dopuSta, da kazni gri jehe jednoga narodla. i (Ja ga povrati na pra-vi put, koga je za lutao.

Upravo o tome ra prav1ja zadn ja vrlo značajna po lanica S'pan jol koga primasa 'i toledskog nadbi h.··u pa je­go e Uzorito ti kardinala O o m a y T o m a s, koju je u pravio vojim jer­nicima.

Iz te ažne po lan ice dono irno nekoliko tavaka, , da otskoči u pravom vijetlu javna · povijed $panjolske.

"Mijenjaju ~e vremena - kaže kardinal - ono pak to se ne mUenja jest vječna pravda Božja i ljudska ne­popravljiva ćudoredna bijeda; jest po-vema.Snje odmetnuće na roda i nepro­

mjenjiv zakon koj im ih kazni Pm­vidno t Božja. Međutim je Providne, t toliko dobrotvorna, da ka2ineći narode r-asa.va ih i pomaže im povratak na

put, s koga su zaluta li." Zato kardinal na lavlja: " Sto bi bilo od ljudi, ko ji u do -

pjeli već na dno ponora lYijede, iz ko ­je ih ne bi mogla izvući nijedna ljud ­ka moć, da ih ne :t.ad'rži desnica Bo-

žja, potičući ih, da uđu u same ebe, i ibajuć i težinom svo je pravde, eda

e jo jednom pridignu i skruše te o­kori tt kaznom? Učinimo, dakle, o­vom ~odom javnu i povijed $ panjol-ke, pa ako nađemo opterećenu naro ­

dnu savje t, pri1.i11ajmo ot oreno, da je Bog p<> Jao ovaj straSa.n rat za na v popravak."

Dokazuje zatim, kako je vjersk i život u $panjo l koj zadnjih god ina sil­no nazadovao:

" $pan jol ki je narod duboko ću­doredan, ali viSe iz nekoga pradjedov-kog ba.Stin tva negoli po 'O jećaj u ko­

ji proizlazi iz duboke vjere, tako da je o tranjivan je Boga i2 javnoga života za mnoge bilo kao o lobadanje od ne­snosnoga toljetnog jarma. 11 erna vi­še Boga!" - govorio je narod. "Spa­n jol ka je pre tala biti katolička!" -tvrdio je večano jedan narodni za-tupnik.

Komuni tička agitacija razvijala e u rx>tpunom jeku, a drzavna vlast

plovila je punim jedrima u materi­jal i tičke vode, dok j e krStanska naro­dna vije t u tom kobnom vremen u pa ala. Bezbožna Stampa poplavila je

zemlju, a narod mi lio, da se u njoj krije gola · tina, dok je iz nje r k:ao otrov. A zaSto ?

j er bez naazora kr ćanske nau­ke koju n ije u pio ili je p<> ve :ta.l::k>ta­vio, potpunom prevla'ću materijal izma, koji izobličuje misao i moderni život, narod je lako po tao žrtvom kolektivne zalYiude, preman na vaki tločin."

,,Naša, pak, ja\'na i povijed -nastavlja kardinal - ne bi bila potpu­na, pače izo tala bi glavna l jaga, kad lYi mo ttke prešli preko sl užbenoga vjer kog o tpada sa st rane državne vla­sti i sa trane irokih slojeva. Ovaj

pruža vam

UZ NRJJEFTINIJE CIJENE.

5av pisaći r pribor, razne pisaće i crta će papire

potrep~tine

Nf1JVEĆI IZBOR Državna i privatna poduzeća kod mjesečne nabavke posebne

Str. 3.

posljednji uLakonio je otpad via ti, koja je njim 0h rabrena dala jo veći l j ači or g WJjim bet.božnim za­konima. Hog naših umnika i ratnika, vct..aca. i ~tmJelnika, ;;.ako i lanova,

stalnica i Tb-ibliotcka .. . bio je istjeran iz Span jolskc ! Dri.ava bez ~oga, kol~ bez VJ re, civilna ž nidba. Bog istje­ran iz ud nica i tr/i?;ta; hramO\ i op-­ljačkani... jednu rij č : Bog je pre-tao bili Otac i JO podar naŠ<.--ga na­

roda. J 7bog otpada dr/.a\ne via ti i ;irokih slojeva nastao je pad našega socijaln g 7ivota .

Po/uda tijela ispunila je blatom misao, ree i običaj , pokvarila je ve­li i zvor, Lc koga izviru obitelji, ra pr-ila j domaća gnjišta . Požuda 0čij u

materijalizovala je 7ivot i otvrdnula ljud ka srca . Oholo t života oborila je mnoge, da e na njihovoj propast i drugi o naže i podign u."

Izlož iv i tako kardinal i povijed Spanjo l ke obraća svoj gla narodu moleć i ga, n ka prim i ovaj l:Yratoubila­čki rat kao kaZ'!lu za grijehe l da e za. njih pokaje. Po. lanicu završava po­zivajući vjernike, neka ne gube na­de, jer da je Bog dao tako očite do­kaze, da je njima. 11 Jer $pan jolska ima - kaže - nepresušivi izvor , iz koga možemo crpsti nage, da popra­vimo na gubitke zadnjih decenija, buduć e $panjol ka os.niva na primje­rima heroja i krvi mučenika."

Krv prvih mučenika l::Yila je je­me novih kr'ćana . Zar neće biti je­me za novu kato li čku bu jnu $ panjol­ku krv, koju u prolili toliki pa­

njolski katolici u ovom ratu? F. D. - s.

Po državi J OO !AVEN KQ-TALJJANSKl U-

OO OR o prijat.elj Ivu i uradnji za 5 go­dina potpisali u u Beogradu 25. ll[. t. g. talijan ki mini tar vanj kih po lova grof Galeazzo iano te na· ministar pre! jedni k i ministar vanjsk ih po lova Dr Milan to­jadinovi ć. Za uredenje naših ekonom kih odnosa potpisan je po ebni ugovor. koji u­neduje učvršćenje i pro irenje po tojećih trgovačkih veza .

FRA KIR 1 E POSTA KE DOPIS.. ICE A LIKAM DUVA 1J KE PO-

ME -BAZILIKE. U spomen pro lave 1000-godišnjice Kraljevstva Hrvat koga, održa­ne još god. 1925., podignuta je na Du­vanjskom Polju, na mje lu gdje je 925. go­dine bio okrunjen prvi hrvatski kralj Tomi­s lav, vel i č<tj na bazilika sv. Cinla i Metoda. Gradnja bazilike je izvršena doprino ima hrvatskoga naroda. I tako je ta monumen­talna crkva poslije mukotrpn ih napora od skoro 12 godina pri\-edena konačno pod krov, ali je preo talo jo"' i da se provede njeno unutarnje uredenje. Da bi se i to pi­tanje konačno gurnulo s mrtve točke, odlu­čio j.e lanjske god ine Centra lni ći rilome­

lodski odbor, da sabirna akcija prilikom pro la e blagdana v . Cirila i Metoaa kao Dana hrvatske narodne prosvjete ide i u korist konačnoga dovršenja Duvanjske ba­zil ike. Osim toga je pomenuti odbor bio prisil_iten da e ogledp. ff za drugim vrelima . Tako se do'lo na misao, da e izdadu ilu-trirane dopisnice sa slikama Duvanj ke ba­

zil ike, •i da e prihod od njihove prodaje namijen i takoder u gornju rhu. K:tko de­znaj~emo, O\'e su dopisnice gotove i za koji dan tJ:. bi li pu tene u promet. adamo se, da neće bil i ni jedne hrvatske kuće, nijed­noga rodoljuba, koj i rue bi kupo anjem i upotnebljavanjem ovih lijepih dopi mea po­mogli pomenutu plemenitu hrvat ku na­rodnu stvar.

ODBOR ZA EUH Rl T!J KI KO -ORE U D BROVt Tf KU javlja: 1). J a­dranska Plovidba svoj im rijdenjem od 16. Ill. t. g. udije lila je popust od 500/ o na dm lin ijama l za ve razrede učesnicima

Euharistijskog Kongresa u Dubrovniku. Po­pust č:e trajat i za jedno putovanje. koje se uč i n i za vrijeme kongresa . ali tako, da vri­jedi od 10. do 25. VII. t. g. - 2). Du­brovačka Plovidba svojim riješenjem od 20. Ill. t. g. takod,er je ud ijel ila popust od 500fo na svim prugama i UJ. sve razrede kao i Jadranska Plovidba. Popust č:e važiti od 1 O. do 25. ll. L g. - 3). Ponovno jav­ljamo. da ~ i Min i ta rstvo saobraćaja udi­j.elilo popust od soo;o na vim vozovima osim ekspre nlh i na svim razredima o im IV. svim u č nicima Euhar. Kon a. Ri­ješenje je izdalo dana 15. I l. t. g. Br.

025/ 37. - 4). Kod laca Kapucina u Gospe od -Milo rd:t odrL.nva se prvi turnus duhovnih vježaba. Oci Ka puci ni su stavili na raspoloŽlenje 1 O soba za one, koji u \'<>ljn i obavili zatvo~ne duhovne vježbe. o­di ih o . rica D. l. - 5). Konačno je ri­j šeno pitanje pl:tkata, dopisnice i nabofue

l

Str. 4. "KATOLIK"

Pap o duhovnoj obnov· Meksika

HERSAN ĆAJ će Vam pomoći da opet postignete zdravlje pomoću ljekovitih svojstava bilja.

U razmaku od 14 dana ita la j'~ već i tr.eća Papina okružnica va treć-a je po-S\"CĆena katoličkoj rkvi u Meksiku.

14. ožujka, dakL~ na nedjelju muke, objd odanjena je Papina okružnica o po­ložaju katol i č~ rkve u Njemačk;oj. 19. ožujka, na blagdan sv . .]osipa, koji ji!! zaš­titn ik katoličke rkve. objelod:~njena je Pa­pina okružn ica o komun izmu. ajnovija o J\l~ k iku no i nadnevak u ~rsnc nedjelje te očito tim ho6c da označi nad u v. Oca. dl • ~ Crkva u leksiku budi na novi život.

Razdijeljerw je u i' poglavlja. U pr­vome g ovori v. Otac o po !anstvu većen-

stva te neophodnoj potrebi , da svećenici budu brižljivo uzgoj1eni z.a njihovo sveto zvanj,~ . U drugom poglavlju nabraja v. Otac socijalne zad'atke i djelokrug rada ka­l ol i čkle Crkve, kojoj nek.'\ dobro i sustavno odgoj,eni katol i č ki svjetovnjaci (laici) po­mažu pri inenju i ojačanju vjere te pri velikom socijalnom radu. koji je svoj !ven kato li č koj Crkvi. U t rećem poglav lju ba· sr­c.ačno govo ri v. Otac o n-ueksičkoj omlad ilpi U: navodi načela, po kojima ju treba uzga­jat i, da izbjtegne opasnosti , koje ju okružuju bc da u budućnosti bude nos ite lj ica velikog duhovnog l sodjalnog pneporoda.

e budite neprijatelj ami ebi! Oboljcnjl kod mijene i boli kod mje cčnog

pranja (menstruacije) ublaži! će ll er an čaj. HrvatsKo noro~no sloulje u Ho~oznici . md a ~i \(~s ~op7nO t (d~bljina )? .. Zelite Ir b1t1 v1tki?-Onda 1110/.Cie upotrebili

HERSAN ČAJ . Zašto da trpite boli kod rcumall/.rna 1 kosto­

boljc (giht) kada to nije potrebno. HERSAN ĆAJ je sredstvo koje Vam može olakšati muke.

HERSAN ČAJ pomaže kod arterioskleroze i hemoroida (šuljeva) .

Zar zbi lj :1 ne znale da je HER'>AN ĆAJ kod oboljenja želuca, jetara i bubrega dobro sredstvo.

HERSAN ČAJ dobiva se amo n original ­nim omotima u sv ima ljekarnama.-

Tražite besplatnu brošuru i uzorak kod: RADIOSAN , ZAGREB, Dukljaninova ul.l

Rcg. br. 19 34/1933.

sličice. •ojen je nacrt za plakat g. Dul­čić lva pravnika, za dopi nicu g. Iva ka­t.olinia, a za nabožnu li č i cu č. s. Tereze Eraegović, redovnice lužbenica M (lo rda na Pilama. - 6). Uglavnom jte upućen rad svih Podoobora i s~ priprave teku u re­du. Do ada je održano 17 jednica, od ko· jih 4 phenuma Radnog Odbora. Dojduća sjednica pl numa sazvaće se po lije u -kr nih blagdana.

BROJ Kl EMATO R F 9e od g. 1933. do g. 1936. pov~ćao oa 319 na 349, ali broj zvučnih je nara tao od 174 na 301, dakLe se podvostručio , dok je broj nijemih spao od 145 na 48. Ukupno j1e u kinema­tograf-e in v e ti rano (uloženo) u svoj d'ržavi 74 mi lijuna i 400 hiljada dinara.

ABAVKA 10 IH P ROBR D . !obodna Plovidba "Ante Topi ć" namjerava

da uvdike pojača svoj plovni park, pak je tako već pro li h dana kupila jedan sko·

Za drugi dan Uskr a bio je zakazan blagoslov barjaka mjesnih organizacija b. 1-J iz mje ta kao i obližnj ih sela. Toga dana održan je i narodni zbor. Oko 9 s. pooele u i::•va na st izavatl duge povorke. alka · od rven-kapa i boga to išaranih

mladi h 1-Jrvat ica . 1 robojnioc su lepr· le, koraci miono odj _kivali uz pratnj u vese­lih pjtesama i poklika. Domalo se av na­rod kupio i bio u ugodnom i"'aekivanju svojih prvaka, narodnih zastupnika g. Dane Skarice iz ibeni'ka i g. Pa" ke Kali­t te r n e iz p lita te vrle kume gospode ucl.o­ve p k. narodnog zastupnika dra ime V l a­ši ća.

Mjesni župnik vl č. don Ante 1. ur i ć obav io j1e blagoslov barjaka, kojom prilikom je dao oau ka svome rodoljubnom srcu bc u zanosu izrekao nekoliko riječi i zaže­lio skoru i potpunu pobjedu svima. koji se skupljaju pod jenu ovih blistavih za­stava.

akon toga odrtan j!C zbor, koji je otvorio pnetsjednik mjesne organizacije g. Er cle go v ić- l( l a m u š frane. rl rvatski narodni zastupn ici na oki6enoj tri bini prl razvij~enim barjacima od'ržaše sakupljenom mnoštvu značajne i pobudne govore, istak­nuv·; suvlCrenost narodne vol je u njegovim životnim pitanjima i opravdano t politič­kih, kulturnih 1 gospod:ll'sk il1 zahtj-eva hr­vatskog naroda. J-lrvatski jte narod vijestan svojih prava, ali i vojte nage. On će se sam pomoći , on je dovoljan samome sebi a da pri tom ne l reba nič ije pomoći : ni onih

- ~

de ne ni onih lijeve strane. Još u go-vorili: g. V u č k o v ić in ži nir iz Zagneba i gda udova V l a i ć . koji su u vojim govorima upotpunili mi li pr ijašnjih go­vornika.

SVJe je govorn ike narod s osobitim in­l!eresom pratio i u znak odobravanja pre­kidao njiho e govore čestim i burnim po­kli cima 1-Jrvatskoj i političkom vođi hr­vats koga naroda dru Vlatku Mačeku . Sav narod: mu ko i 2x!nsko, staro i mlaa'o plam­sa lo j1e jednim plamenom u srcu, prožimale su ih istJe ide}e i misli. apokon se slože bratska grla te u zanosu i pjevaše hrvatsku himnu "Uj!Cpu Našu", koja je jo dugo brujila u du i na_ega naroda na putu kući.

Za objedom, na kojemu je bilo više uzvanika, proči tan j~ brzojav di čnom hr­vat kom vocti sa stra111e tajnika mjesne po­liti čkle organizacije g . C::ire Gr ba, koji su prisutni stojećki aslušali i popratili grom­kim: 2ivio dr Vlatko Maček!

Poslije podne mjesna "Seljačka Slo­ga" priredila je u svojim prost.orijama a­kaaemiju sa komadom ,.Zrinjski na Ozlju tgrac.lu" i živom simboličnom slikom " Bog i Hrvati".

Tako je ovaj dan u Rogoznici prošao u triumfu hrvatske misli i narod\1e svije­ti .

Svoj pak hrvatskoj braći, koji zbog mevremena na moru nijesu mogli da dodu i u~li čaju našu proslavu, i poručujemo du­g i i topli hrvatski pozdrav.

Narodn;ak ro potpuno nov veliki parobrod od 8 hiljada rona . koji 6e se zvati " Ivan Topić", a u pnegovorima je, da kupi još dva velika pa­robroda. - Broo'arsko poduzeće "Eugen Matkov i ć" takoder će izmijeniti svoj plovni ,t. park. U pregovorima je za nabavku dvaju novih parobroda Vf.'će tonaže.

Zivot Sibenik.a

PO ECA JE NA EO IZVOZA U I­TALIJU . Zadnje vrijeme po tignut je na­crlan sporazum, po kome će se naš izvoz u Italiju znatno povećati. a 'da time ne bud u istom omjeru povećan talijanski izvoz u Jugoslaviju. Tvrdi 9e. da bi omjer vrijed­no ti imao biti ustanovljen sa 4 : J u korist J ugoslavijte . Italija pokazuje osobito jak in­teres za drvo, pa se u lom pravcu i u na­šim izvozni čkim krugovima proširila infor­macija, prema kojoj će Italija već skorih da­na pristupili j ačem uvozu našega drveta . U istoj mje ri imao bi e pojača ti naš izvoz slolve u Italiju .

RU I KUPUJU LUCER u KOD NA . Nleaavno u boravila u O ijeku 2 poljopri­vnedna preast.avnika Sovjetske Ru ije, koji su vršili pneuzimanje djelelinskog sjeme­nja luoerne. U svemu je iz O ijeka otprem­ljeno 38 vagona lu cerne. U lu istu rhu su višoe puta odlazili i u Zagreb' i Ljubljanu, gdje su također preuzimali robu .

SUSAK DOBIV AUTOMATSKU T E-LEfON KU ENTRALU . Ministarstvo po­šla odlu čllo je ,da sc i u Sušaku montira automatska lt.! lefonska centrala, kako ju već ima Split i Dubrovnik

GE ERALN!M VIZJTATOR M RA-jEVAC.KE PROVI Cljt. PRE V. OT­

KUPil ELJA imenovan je direktor gimna­zije u Visokom mp. o. dr Kaži mir Ivi ć.

DR A TON KOROS , pretsjed'nlk !avnog Zadružnog aVJeza jugo la vije. i-

zabran je za prctsjednika medunarodnog kongresa zadružn ih saveza, koji će e odr­žat i u Haagu.

POKRS1 - JE NAZAR NA A U SO­PJU (kod Podr. latinJC ). Ovih dana po­kr tilo u opju 5 naza renaca, i to 2 muškarca, stari od 25 do 30 godina, i 3 ženske od 15 do 24 god ine, dva rodena bra­ta i tre. Zasluga je to tamošnjeg župni­ka vl č. I. linića. Krštenju je prisustvovalo preko 2 hiljade ljudi. Pokršteni su isti clan pod sv. Misom primili i prvu sv. pričesl.

J 101 POKU SA] SAM UB JSTVA bio j u Zagrebu u razdob! j u od g. 1931. do 1935.

OBREDI Vt.Lll( EDJELjE J US· KRSA s~čano su se razvll i i ove godine u našoj kaledrali i ostal im gradskim crk'Va­ma. - a Cvj,etnicu blagoslov maslina i procesiju oko katedrale obavio je preuzv. biskup. dgovore Muke od Encrois-a izvelo je upravo odlično M. F . D . .,Kolo". - a Vel. srijedu, četvrtak i petak iza .,ju~rnje tmirue" Cecilijanski Zbor uspjelo je i pje­vao .,Krist poslac.le poslušan" od Arne­ria i ., miluj mi 9e Bože" od Casimiri-a.

a VICI. četvrtak preuzv. biskup obavio je posvetu sv. ulja bolesničkog, krizme­lllog i kallekumenskog. Iza sv. Mise oprao je noge trinaestorici klerika . - Na Vel. petak odgovore Muke od dra Kimovca iz­V!CO je zbor sjemeni ta. Uvečer u 8 s. lpropo­vijted o muci 1susovoj održao je prec. don A. S ar e, a zatim se razvila procesija pre· ko grada. - Proslava uskrsnuća bila j~ na Vel. subotu u pod'ne. lav ljenje zvona i sinene parobroda najav il e su veseli čas us­krsnuća . - Na Uskr pneuzv. biskup pon_ Iificirao je i održao homlli]u, u kojoj se na osobiti način osvrnuo na dvije po ljednje enciklike sv. Oca proli komuni!llmu i ra­sizmu. a koru Misu od' Grix! bachera e­f~eklno je izveo Cecilijanski zbbr uz pomoć nekoliko pjevača M. f. D . .,Kolo". - Na uskrsni ponedjeljak bila je zaključna pro­povlj!ed preč. don A. S a re , ovogodišnjeg korizrn.cnog propovjed'nika.

BLAGDA BLAG VIjESTI biće sve· čano proslavljen u Novoj rkvi u ponedje­lj ak 5. t. mj. U ruedjclju u 5 s. ))Qpod'ne biće Vei'.'C rnja . Na bl agdan: Ujutro u 51/2 s. biti!! lekcije. lza lekcija biće pjevana sv. Mi a. U 8 . tiha v. Misa. Popodlne u 5 s. blagoslov sa PCX!Svetim.

NA MALl U KR bi6e u ka tedr:~li u ll . SV!CČana sv. Mi a sa biskupskom asi-s!Jencijom.

E K l URI:NTOM 2UPE POLACA KOD BENK VCA imenovan je vl č . d'on Konstantin Fr. J( o v ar, dušobrižnik Tinja.

VIM CLAN! AMA ,,ZIV GA SVJ­JETLA" javljam, da jte nakana klanjanja za slij edeć i tjedan (od 5.-11 . IV.) : z a oniC, koji u~pr a vljaju n a rodima, da ih nadah 1juj!C i vodi kršćan­s k i d u h - Don Ante R.adić.

RED 1 jE B GO LOVA. U nedjelju 4. t. mj. pr.euzv. biskup udijelite subdako­nat čč. gg. Anti J ur i č .e vu 'i rećku D i o­m a r t i ć u, bogoslovima ibenske biskupije, i č. g. Anti O š l r ić u, bogoslovu apo tol­s~ adtnini !racije. v. obred počeće u 7 s. u j~e menišnoj kapeli. Isti će primiti sv. ned ctakonata u dojduću nedjelju l l. t. mj. C::č. gg. O l r ić i J ur i ČIC v primite sv. SVI!!ćen i čki red 18. t. rnj . Mlade ređen ike pre­poručarno u molitv!C vjernika .

!(LA JA JE PRED IZL02ENIM V TOTAJ TVOM bi6e u crkvi sv. Križa

u n~edjelju na Mali Uskrs od podne db 6 s. uVJečer. Do d ile, poklonimo se! .

SKR U SV. PRIC::EST dužan je da obavi svaki katolik do ruedjelje presv. Troj­stva, t. j . do 23. svibnja o~ godine.

"GOD KR I ZA" bio je vrlo svečano pro lav ljten i ove godine u dolačkoj žup­skoj crkvi. Iza lekcija pjevao je sv. Mi u pn!Č. don A. S a re , a zatim redale su se tihe sv. Mi e, preko kojih veliki broj vjerni­ka pristupao j:e sv. priče li. U 10112 s. pje­vao je svečanu sv. Mi u do lačk i župnik preč. don I. Bera k uz pontifikalnu asistenci ju pneuzv. biskupa. Navečer je od'ržao kra­snu i d'irljivu propovijted o moći i što­vanju v. Križa vlč. don . P :1 v l ć, žup­nik Zlarina. Blagoslov sa Pre etim udije­lio j prcuzv. biskup. Preko cijeloga dana vjernici iz svega grada dolazili su na po­klon rnoćina sv. Kri ža. a koru skladno j~ pjevao zbor sv. !(riža.

CRKVI V. LUC slavi se u uto-rak 6. t. mj. blagdan sv. Benedikta. u~emcljllelja reda benediktinki, koji je ove god'inte pao u vjctnu nedjelju, pa je svet­kovina prenesena u utorak po Malom Us­krsu. - Toga dana pjevate se život veca u 51/4. s., a u 6tj 2 s. lijediće pjevana v. Mi a. U 8 . čitaće tihu v. Mi u pre­

uzv. biskup, a u 1 O s. biće večana pje­vana sv. Mi a. U 5 . pp. rnolić:c se kru­nica sv. Bened'ikta, a nakon ove lljed i će propovij!Ccl i svečano t će zavr itl bla­goslovom sa Pre velim. - Prije svetkovine drža će se svečana t r od n e v Jll e a S:J bla­gosloVIO m. J to u 5 s. poslije pod\1e. U crkvi sv. Luoe za sami blagdan može se dobiti p o t p u n i o pr o s l, koji počinje od

BROJ

podne u o~ i svetkpvine i L. je do po na sam blagdan. Oprost je "toties-quot uz obične uvjete moleći svaki put 6 o, Zdr. M. i 6 l. Ocu na nakanu sv. Pape.

FO D !<ATOLI I<A darovao jte: mosta n sv. Luoe Din l O. - U prava h< zahvaljuje.

Križarst~e vijesti *' .....

VA KRI2ARSKA BRATSTVA novana su u Dragočaju (okružje Ba luka) l Grablju (okružjte hvarsko).

ODRZA E PRIREDBE. 1 a us pon:eajelja k održane su kr ižarske prir u Zlataru, gdje je govorio dr Cicak; u povljan ima , gdje je govorio brat Stj Ramljak; u Ravnoj Gori, gdje je gov brat .Mirko Cterovac.

ODRZA E SU DUHOVNE V.JE 2 u ovigradu Podrav kom 22, 23. i 24 žujka, koje je vodio vlč. g. lilja Anak be u Vrbovi, gdje ih je istih dana v vl č . g. Rlelja.

VELl](A SV - CA NIKU . Križari u MandaljJeni. župa Du vačka. priređuju u nedjelju 4. travnja !M!lu svoje glazbe. Toj će svečanosti sustvovati i dr Protulipac.

PO JETI I PREDAVANJA. Izasl V. l(. B. prof. Fržop posjetio je K. Sibten iku. Dr. Protulipac posjetio je B. u Varažc.'inu.

ODRZA TECAJ. Izaslanik V. 1(. brat Halat održao jte tečaj u Pitomači [26,. ~ 27. Ill. , a i tih dana i brat F . [ žak u Petrinji.

Što drugi piš u

"SLOBOD A MISAO" O KATOLICI CRKVI

"Slobodna m.!soo", koja izlazi u šiću, a zastupa smjternice JRZ, piše

"Stjepan Radić je najbolje istakao tidržavrre elemente. On je smat rao kato! biskupe i popove za antidržavne elem Stjepan Radić je svojim dubokim instink! mirotvorca i 'I*> v tov aoca s~čovjeka u čo ku osjetio, da je antidržavni onaj, koji voli svoju 21emlju, koji želi izrabljivati znanje širokih narodnih slojeva, koji se brin.e za probleme sela, a ti~ i 'svoJe ot( bine. Na temelju ovih i drugih zaklju Stjepan Raaić je došao u sukob sa katQ ldm popovima i uopre sa klerom . Sa voslavnima n ij~e mog:~o doći u sukob, nijte imao susreta."

Dalje se veli: "Katoličko svećen tv< svojoj snedin i ima broj anacionalnog • penstva i ono je zamračilP 5 nametnulo _ ju volju i onbm manjem dijelu kalolič S\"Cćenstva. Zato je Stjepan Radić htio s.e izbaci izvan naroda i politiKe."

Daljn i dio članka vrvi sa sličnim Sl 9enim pogledima, pa se kao primjer a1 cionalnosti katoličloe Crk-ve navodi i p njte katoli čke štampe o potrebi sklapa konkordata. Cini se, da pisac čl anka n poj ma što je konkordat.

G. DR. KOCE SE PREBACIO

,Soko/ski. GlasniJI' od 13. pr. mj . nosi : "U bud'Žletskoj debati u Narod skupštini a poslije ekspozeja ministra fizičko vaspitanjte naroda d'ra j osipa gića, medu ostalim govornicima o bu tu toga nesora govorio je i narodni slanik g. dr. Juraj Koce, koji je u s me govoru između ostaloga rekao: ., liko su neosnovani napad'aji na dra ro ea u pogled'u njegovog držanja ma Sokolstvu, najbblj i je dokaz činj ea, da je ar. Korošec još godine 1928. ran za počasnog člana j ugoslovoenskog kola." R.eče - ~ ostade živ! G. dr. se je u svojoj dob'ronamjernoj tvrdnji p bacio. Moramo naime konstatovati da njegova tvrdnja, žalimo, nije tačna."

PR ILIKE NA BEOGRADSKOM SVEU CI LISTU

"l 11 gos/ ovenske 1tbvu1e'' prlopćuj u Beograda ovaj prikaz o prilikama na tam< njem sveučili tu:

.,Svako pr.edavanje, književne večeri, ' mene novine, koncerat ili bilo kakvu jav manifestadju studenti marksisti iskorišću. da joj dudu svoj crV)eni žig i da je pretvc u klicanje marksističkoj doktrini i sovj kom rr-limu. U svojoj bezobzirnosti oni

d'u tako a'aleko, da čak ne ostavljaju na n ru ni sjene naših velikih nacionaln ih bora i mul:-enika. prircctujući komemoraci je u a'jelujući na njima, d'a b'i i lu mol

obmanjivali n.eupućenu javnost i prec.'sta tl ih kao svoje jednomišljenike. Tako IIY!lo i sa nedavnom proslavom Vlade činovića . "

VLASNI!( l ODGOVORNI URE DN IK: DON ANTE RAD!C - Sibenill, Ulica bl. Nilwle Tavelića 107. - T; s/uzra " !(ACIC" - O. B. Buljević.

Kad

.4/i alis li!

Os;1 kapila/;2 lli, duhJ ka pif al;] irom a!

radnika ,\el

Pila/i la ie/ja d, ~Ućni k ~luge i drug; n SVak· l, n ~lavom ~ob o tn ~iest; ~ licu ll

' 8 Proteza dim zr

tl lllaler;J samo l

Vrijeda