April 2013. Broj 1 NOTARSKA KOMORA CRNE GORE

April 2013. Broj 1NOTARSKA KOMORA CRNE GORE

NOTAR

NOTARISSN 2336-9280

Izdavač: NOTARSKA KOMORA CRNE GORE Glavni i odgovorni urednik: Tanja Čepić, Uređivački odbor: Tanja Čepić, Sonja Radović, Danko Bjeković, Lela Kostić, Ljubica Antunović i Biljana Čović.Grafičko oblikovanje: Dobrivoje KrgovićKompjuterski slog: Zoran TošićŠtampa: Mouse studio d.o.o., PodgoricaTiraž: 400

Tel:+38220 264 650; Fax:+38220 264 644Mobtel: +38269 151 700, +38267 635 688E-mail: [email protected]

SADRŽAJ

4 Riječ Predsjednika o nekim pitanjima rada Notarske komore Crne Gore

6 Kontinuirana hipoteka u pravu Crne Gore

29 Zakon o notarima Crne Gore

68 Statut Notarske komore Crne Gore

96 Pravilnik o radu notara Crne Gore

112 Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti notara

124 Pravilnik o registru testamenata

127 Kodeks notarske etike

135 Poslovnik o radu Skupštine Notarske komore Crne Gore

147 Poslovnik o radu Upravnog odbora Notarske komore Crne Gore

152 Odluka Međunarodne notarske unije o prijemu Notarske komore Crne Gore u UINL

156 Notarska tarifa

170 Obavezno upustvo za primjenu tarife

178 Tarifa o ostavinama

181 Odluke Ministarstva pravde

185 Radna tijela Notarske komore Crne Gore

186 Imenik notara

Poštovani čitaoci,

U vašim rukama je prvo izdanje časopisa „Notar“, kojim obilježavamo dvije godine od osnivanja Notarske komore Crne Gore. Prvim brojem časopisa želimo da upoznamo crnogorsku javnost o putu koji je notarijat prešao od 2005. godine, kada je donešen Zakon o notarima, do danas, ali i da pokušamo da otvorimo jedno novo poglavlje u razvoju naše profesije.

Notarijat u Crnoj Gori je za relativno kratko vrijeme prešao dug put od inicijalnih otpora, preko postepenog prihvatanja i razumijevanja važnosti notarske službe za postizanje više pravne sigurnosti građana – sve do našeg punopravnog članstva u Međunarodnoj notarskoj uniji.

Svi učesnici u projektu implementacije notarijata u pravni sistem Crne Gore imali su značajnu ulogu i doprinos. Ministarstvo pravde kao odgovoran nosilac projekta, Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), kao i prijateljske notarske komore, koje su nesebično dijelile iskustva i savremene notarske standarde. Naravno, bez naših notara i njihove spremnosti da posvećeno rade i usvajaju principe savremene prakse, uspjeh na ovom poslu ne bi bio moguć.

Na do sada pređenom putu uspostavljena je unutrašnja organizacija Notarske komore i usaglašene su notarske tarife. U saradnji sa Ministarstvom pravde formirana je komisija za vanredne i redovne kontrole notarskih kancelarija, čime smo jasno ukazali da je rad notara, pored ocjene i kontrole od strane korisnika notarskih usluga, izložen i ocjenama državnih institucija i kolega. Uspostavljen je stabilan i otvoren način ŕ nansiranja Notarske komore, pri čemu je najveći dio sredstava opredijeljen tamo gdje je najvažnije – u oblast stručne edukacije kroz seminare i različite vidove usavršavanja.

Očekujemo da će pokretanje ovog stručnog časopisa označiti početak jedne nove faze profesionalnog sazrijevanja notarijata u našoj zemlji. Naša je ambicija, da oko ovog časopisa, okupimo autore koji će svojim znanjem i autoritetom uspjeti da široku pravnu problematiku fokusiraju na uže područje rada i djelovanja notara. U skladu sa tim formirali smo Komisiju za stručno usavršavanje čiji je predsjednik Prof. Dr Slobodan Perović. On je, zajedno sa uvaženim profesorima i istaknutim pravnim stručnjacima Miodragom Orlićem i Zoranom Rašovićem, otpočeo posao praćenja i komentarisanja zakonskih propisa, međunarodnih i evropskih normi, i to, kako iz ugla nauke, tako i svakodnevne notarske prakse. Sa zadovoljstvom i zahvalnošću predložili smo profesoru Zoranu P. Rašoviću, idejnom tvorcu Zakona o hipoteci i Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore i članu Komisije za polaganje notarskog ispita, da za prvi broj časopisa napiše tekst o kontinuiranoj hipoteci (teorijski i praktični pristup). Kontinuirana hipoteka je novi i speciŕ čan institut u pravu

5N O T A R

Crne Gore, koji predstavlja jedno od najmodernijih sredstava obezbjeđenja potraživanja. Ovaj pravni institut, po svojim elementima, najviše, od svih sredstava obezbjeđenja u pravima zemalja bivše Jugoslavije, odgovara idejama i principima tzv. eurohipoteke, za kojom se u Evropskoj uniji traga skoro pet decenija.

Cilj nam je dakle, da kao ozbiljna i važna profesija o svom radu informišemo prije svega stručnu javnost i korisnike notarskih usluga. Želimo da u ovom časopisu kombinujemo naučni pristup sa stručnom obradom nekih konkretnih pitanja, objašnjavanjem prava, obaveza i načina postupanja stranaka i samih notara, sudova, uprava za nekretnine, drugih javnih registara i ostalih subjekata sa kojima notari komuniciraju i sarađuju. Svjesni smo da ovako ambiciozan cilj ne možemo ostvariti bez formiranja široke mreže stručnih saradnika, pa ovaj predgovor prvom izdanju časopisa ,,Notar’’ treba tumačiti kao iskreni poziv za saradnju svima koji mogu doprinijeti našem zajedničkom cilju – ostvarivanju višeg stepena pravne sigurnosti građana.

Predsjednik Notarske komore Crne GoreTanja Čepić

Dr Zoran P. Rašovićredovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore

KONTINUIń NA HIPOTEŅ U Pń VU CRNE GORE(teorijski i praktični aspekti)

Kontinuirana hipoteka je jedna od posebnih vrsta hipoteke. U pravu Crne Gore hi-poteka se može konstituisati kao: ugovorna; jednostrana; zakonska; sudska; kauciona; kreditna; kontinuirana; hipoteka za tuđi dug; zajednička hipoteka; hipoteka na nepokret-nosti na osnovu izvršne isprave; hipoteka na nepokretnosti na osnovu sporazuma stranaka u izvršnom postupku; hipoteka sačinjena u formi notarskog zapisa; obična(tzv ŕ ksna)hipo-teka; maksimalna hipoteka; hipoteka na vazduhoplovu; hipoteka na brodu; hipoteka na jahti; nathipoteka i dr.1

Svaka hipoteka može da obezbjeđuje više potraživanja istog povjerioca, od kojih su neka već nastala, a neka će eventualno nastati (uslovna ili buduća), sa tačno određenim povjeriocem i dužnikom, pravnim osnovom, visinom, odnosno najvišim iznosom do kojeg se obezbjeđenje proteže (načelo specijalnosti). Pri tom, veći broj potraživanja, koja se obe-zbjeđuju hipotekom, mogu nastati istovrsnim (ugovorima) ili različitim pravnim osnovima (npr. ugovorima, prouzrokovanjem štete, potraživanjima iz porodičnog prava, potraživa-njima iz javnog prava). Osobenost ovih hipoteka je u tome što su pravni osnovi nastanka potraživanja određeni u momentu njenog konstituisanja, kao što je određena i visina potra-živanja i rokovi dospjelosti. Sva ta potraživanja ne moraju izvirati iz kontinuiranih pravnih osnova. Neka potraživanja između istih strana, koja nastanu u međuvremenu, mogu egzi-stirati neobezbijeđena.

Ovi primjeri nijesu dovoljni da ,,konstituišu’’ kontinuiranu hipoteku kakva postoji u pravu Crne Gore. Da bi se radilo o kontinuiranoj hipoteci potrebno je da se hipotekom, do odredjenog roka, obezbjeđuju veći broj potraživanja do najvišeg iznosa, od kojih su neka dovoljno a neka nedovoljno odredjena.

1 O nekim od ovih vrsta hipoteka opširnije vidi: Giuseppe Tamburrino, Della tutela dei diriŦ i (delle ipoteche), Torino 1976, str. 9 i 10. Coviello L., Delle ipoteche, Roma, 1936, str. 19. CarneluŦ i, La natura giuridica dell’ipoteca, in Riv. Dir. proc. Civ. 1939. I, 3 segg.; Carancini, Contributo alla teoria del pignoramento, Padova 1936.; Ferrante, Il diriŦ o seoggeŦ ivo, Milano, 1947., str. 136. Pugliese, voce DiriŦ i reali, in Enciclopedia del diriŦ o, XII, str. 755. Franceschelli, L’ipoteca come diriŦ o reale, in Riv. Dir, comm. 1938. I, str. 274; PugliaŦ i, Esecuzione forzata e diriŦ o sostanziale, str. 379. Giuseppe Tamburrino, op. cit., str. 19.

7N O T A R

Terminom ,,kontinuirana hipoteka’’, crnogorski zakonodavac određuje dvije vrste ovog stvarnopravnog obezbjeđenja. U prvom slučaju kontinuiranom hipotekom ,,može biti obezbijeđeno i potraživanje hipotekarnog povjerioca prema hipotekarnom dužniku iz ugo-vornog odnosa nastalog nakon nastanka hipoteke, a koji dospijeva za isplatu prije namirenja obaveze za čije je obezbjeđenje hipoteka nastala’’.2 U drugom slučaju kontinuiranom hi-potekom se može ,,obezbjeđivati potraživanje iz novog ugovornog odnosa nastalog nakon izmirenja obaveze za čije obezbjeđenje je hipoteka nastala do iznosa utvrđenog ugovorom o hipoteci (kontinuirana hipoteka)’’.3 Iz ove dvije odredbe Zakona o svojinsko-pravnim od-nosima Crne Gore izvlačimo zajedničku deŕ niciju ovog stvarnopravnog obzbjeđenja po-traživanja: kontinuirana hipoteka je vrsta hipoteke kojom se obezbjeđuju, do odredjenog roka i do iznosa utvrđenog ugovorom o hipoteci, dovoljno odredjena potraživanja(nastala ili uslovna ili buduća) i druga, uslovna i nedovoljno odredjena potraživanja iz eventualnih ugovornih odnosa hipotekarnog povjerica i hipotekarnog dužnika.

Svrha ustanovljenja kontinuirane hipoteke je u tome da se jednom hipotekom obezbi-jedi brže , eŕ kasnije i djelotvornije namirenje više potraživanja iz trajnijih ugovornih odno-sa istih strana, da se što jednostavnije iskoristi ekonomska vrijednost hipotekovane stvari, a time i kreditna sposobnost dužnika, da se pojednostave procedure u nastanku i realizaciji hipoteke, da se obezbijedi prvenstvo u namirenju iz vrijednosti hipotekovane stvari. Konti-nuirana hipoteka je poželjno sredstvo za obezbjedjenje potraživanja iz većeg broja ugovora koji su zaključeni ili će biti zaključeni nakon predhodnog(generalnog) ugovaranja planira-nog obima poslovanja (ugovora o trajnijoj poslovnoj saradnji , tzv. okvirnih ugovora o kre-ditu , tzv. revolving ugovora o kreditu) . Takvim ugovorima se odredjuje visina i struktura ŕ nansijske podrške i obim poslovanja. Kao i svaka hipoteka, kontinuirana hipoteka je realni teret koji nema za neposrednu posljedicu gubitak prava svojine.

Uknjižba kontinuirane hipoteke je posljedica zaključenog (jednog) ugovora upravlje-nog na njeno konstituisanje. Kontinuirana hipoteka je mogućnost za obje ugovorne strane, a ne posljedica protezanja obezbjedjenja po sili zakona na druge obaveze dužnika . Imaocu omogućava prvenstvo ne samo pri namirenju izvorno obezbijedjenog potraživanja već i onih drugih, neizvjesnih potraživanja. Kontinuirana hipoteka je „vezana“ za sva ta potraži-vanja, sa očuvanim rangom. Ona se ustanovljava i prije nego što nastanu sva potraživanja koja se njome obezbjedjuju. Za ocjenu pitanja postojanja i visine tih potraživanja, a time i prava na odvojeno namirenje iz vrijednosti hipotekovane stvari, relevantni su ugovori na osnovu kojih su potraživanja nastala, a ne ugovor o kontinuiranoj hipoteci. Njime se samo odredjuje najviši iznos svih obezbijedjenih potraživanja. Za ostvarenje prava na namirenje iz vrijednosti hipotekovane stvari nije dovoljno samo postojanje kontinuirane hipoteke, već moraju postojati i dospjele tražbine čije se namirenje zahtijeva. Tek u tom slučaju hipote-karni dužnik je dužan da trpi da hipotekarni povjerilac svoje dospjelo potraživanje sudski ili vansudski namiri. Na jedan opšti način može se reći da se kontinuiranom hipotekom u pravu Crne Gore osavremenjuje sistem stvarnopavnih obezbjeđenja potraživanja.

Speciŕ čnost kontinuirane hipoteke u odnosu na druge hipoteke je u tome što se ova hipoteka ustanovljava radi obezbjeđenje ne samo odredjenog, već i budućeg (budućih) po-traživanja, koja će eventualno nastati na osnovu ugovora zaključenih između hipotekarnog dužnika i hipotekarnog povjerioca nakon upisa hipoteke u katastar nepokretnosti.Njome

2 Čl. 317. st. 1 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore (Sl. list Crne Gore, br. 19/2009).3 Čl. 317. st. 2 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.

8 KONTINUIRANA HIPOTEKA U PRAVU CRNE GORE

se, dakle, obezbjedjuju i druge, tek moguće tražbine. Za njih se naknadno odredjuje pravni osnov, tačan iznos i rok dospjelosti. Ali se u ugovoru o kontinuiranoj hipoteci mora utvrditi okvirni(najviši) iznos do koga se obezbjedjenje proteže. Hipotekarni povjerilac i hipotekar-ni dužnik su ovlašćeni da naknadno odrede tačnu visinu tražbine nastale do tog okvirnog iznosa. Rok dospjelosti se, takodje, naknadno odredjuje.

Kontinuirana hipoteka je stvarnopravno obezbjeđenje kojim se garantuje namirenje određenog potraživanja, ali i drugih, budućih i neizvjesnih(uslovnih) i nedovoljno određe-nih potraživanja. U trenutku zaključenja ugovora o kontinuiranoj hipoteci ne zna se broj budućih pojedinačnih ugovora koje će zaključiti hipotekarni povjerilac i hipotekarni duž-nik, što uslovljava neodređenost broja potraživanja koja se obezbjedjuju i neodredjenost rokova dospjelosti. Osobenost ove hipoteke je i u tome što se ona uvijek ustanovljava radi obezbjeđenja određenog maksimalnog iznosa potraživanja (kontinuirana maksimalna hi-poteka). Maksimalni iznos potraživanja mora biti utvrđen u ugovoru o kontinuiranoj hipo-teci. Na jedan opšti način može se reći da je kontinuirana hipoteka složeni pravni institut koji sadrži elemente dvije vrste hipoteke: tzv ŕ ksna hipoteka(koja obezbjedjuje izvorno po-traživanje sa tačno odredjenim iznosom) i maksimalna hipoteka(koja obezbjedjuje eventu-alna potraživanja do najvišeg iznosa).

Imajući sve to u vidu neminovno se postavlja pitanje da li se ovakvim rješenjima de-rogira primjena osnovnih načela stvarnopravnih obezbjeđenja (akcesornost, specijalnost, nedjeljivost, oŕ cijelnost) što bi, ako se na to da potvrdan ugovor, u suštini značilo preispiti-vanje opravdanosti samog pojma kontinuirane hipoteke kao posebne vrste hipoteke. Zato, analizirajmo i te aspekte.

Realne garancije su akcesorna prava. Zavisnost garancije od potraživanja je jedna od njenih osnovnih karakteristika. Njena egzistencija se vezuje za sudbinu garantovanog po-traživanja. I kada se u nekim slučajevima čini da je garancija oslobodjena od potraživanja moguće je izvesti dva zaključka: ili preciznijim posmatranjem ipak postoji potraživanje, ili garancija upošte ne postoji.4 Medjutim, akcesornost garancije ne treba shvatiti u apsolut-nom smislu. U odnosu na garantovanu obligaciju ona predstavlja strukturalnu autonomiju (na jednoj strani garantovana obligacija, a na drugoj strani jedno stvarno pravo) i jednu funkcionalnu nezavisnost, koja proizilazi iz prirode garancije.5

Postojanje glavnog potraživanja je uslov nastanka prava garancije. Potraživanje koje ima korijena u ništavom pravnom poslu ne može proizvesti punovažnu garanciju. S druge strane, potraživanja nastala iz rušljivog pravnog posla uslovaljavaju eŕ kasnost garancije svo-jom sudbinom. Ako se pravo na poništaj rušljivog pravnog posla ostvari u predvidjenom roku i time potraživanje povjerioca učini neeŕ kasnim, onda garancija ne proizvodi pravna dejstva. Konvalidacijom rušljivog pravnog posla pravo garancije nastavlja da egzistira.

U vezi akcesornosti prava garancije teža pitanja nastaju kod razmatranja vremenske koincidencije ovih prava i garantovanog potraživanja. S obzirom na to da je postojanje po-traživanja conditio sine qua non za nastanak prava garancije, moguće je izvesti dva zaključ-ka: a) stvarno pravo garancije može nastati kasnije od potraživanja, ali ne i ranije; b) ono može prestati i prije potraživanja, ali ne i kasnije. Pravo namirenja iz vrijednosti predmeta garancije povjerilac može ostvariti po dospjelosti potraživanja. Taj momenat nam upravo

4 Demelius, Das Pfandrecht an beweglichen Sachen nach o österreichichen burgerlichen Recht, Wien, 1897, str. 104.

5 Rubino, Il pegno, TraŦ . dir. civ. it., direŦ o da F. Vassalli, Torino, 1956, str. 188.

9N O T A R

može poslužiti za bliže objašnjenje. Naime, pošto garancija ima svrhu da nadoknadi izostalo namirenje, ona se mora konstituisati najdalje do dospjelosti. Izuzetak je već slučaj davanja garancije za zastarjelo potraživanje. Ukoliko nastupi konstituisanje garancije po dospjelosti potraživanja“, onda se i ne radi o speciŕ čno založno-pravnom osiguranju, ili je, što je doduše redovan slučaj, došlo izričito ili prećutno do pomjeranja roka dospjelosti”.6

Mi bismo to postavili kao pravilo koje trpi odredjene izuzetke.Drugim riječima, po-stoji nekoliko odstupanja od načela da pavo garancije ne može nastati prije potraživanja. U uporednom pravu, veoma je rasprostranjemo pravilo po kome se uslovna i buduća potraži-vanja mogu obezbijediti realnim pravom garancije. I Zakon o svojinsko-pravnim odnosima u odredbama o zalozi7, hipoteci8 i ŕ ducijarnoj svojini9 sadrži ovakva rješenja.

Što je navelo zakonodavca da predvidi ova odstupanja? U prvom redu htjela se ojačati pozicija samog povjerioca. Sticanjem realnog prava garancije, on se osigurava od eventu-alnih dužnikovih raspolaganja i uopšte od svake njegove štetne radnje. Svrha davanja ga-rancije za uslovnu i buduću tražbinu je i u sticanju prednosti nad ostalim konkurentnim povjeriocima. Ima mišljenja da se obezbjedjenjem uslovno gpotraživanja ima “neka vrsta davanja zaloge bez založnog prava”.10 Naše je mišljenje da pravo garancije, koje je konstitui-sano radi obezbjedjenja suspenzivno uslovljene ili buduće tražbine, ne nastaje u momentu konstituisanja potraživanja već u momentu konstituisanja garancije. Svakako da je moguća jedna obrnuta hipoteza: suspenzivno uslovljeni ugovor o realnoj garanciji i bezuslovno po-traživanje.

Kao što pravo garancije ne može nastati prije potraživanja (osim navedenih odstu-panja) tako ne može trajati duže od njega. Vrijednost ovakve postavke je očigledna ako se potraživanje potpuno ugasi ispunjenjem ili drugim načinom. Teškoće iskrsavaju za slučaj zastarjelog potraživanja. Ovdje potraživanje postoji, ali pravno vrlo oslabljeno. Potraživanje je zastarjelo ali ne i ugašeno. Sudbina prava garancije je u potraživanju koje postoji, a ne samo u potraživanju koje se može prinudno ostvariti. Prema rješenju usvojenom u Zako-nu o obligacionim odnosima ,, pisano priznanje zastarjele obaveze smatra se kao odricanje od zastarjelosti. Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbjeđenja za zastarje-lo potraživanje.’’11 U slučaju isteka vremena zastarjelosti, ,,povjerilac čije je potraživanje obezbijeđeno zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari, ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Zastarjela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti ni iz opterećene stvari.’’12

U prethodnim razmatranjima nijesu iscrpljena djelovanja principa akcesornosti. Stvarna prava garancije ne nalaze uslove za svoje postojanje samo u potraživanju; ona su u toku svoga postojanja vezana za njihovu sudbinu. To se ispoljava u dva pravca: s jedne strane, poslije konstituisanja garancije mogu nastati izmjene u visini potraživanja, a s druge strane, može doći do promjene subjekata u obligaciji (prvenstveno na strani povjerioca).

6 Demelius, op. cit., str. 108.7 Čl. 274. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore. 8 Čl. 315. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.9 Čl. 356. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.

10 Dragoljub Stojanović – Dimitar Pop Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1986, str. 186.

11 Čl. 375. Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore (Sl. list Crne Gore, br. 47/2008). 12 Čl. 377. Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore.


U vrijeme trajanja obligacije može doći do izmjene vrijednosti potraživanja koje se garantuje, u smislu njegovog povećanja ili smanjenja. Da li garancija obezbjedjuje i ova “dodatna” potraživanja ili, za slučaj njegovog smanjenja, automatski dolazi do srazmjernog “povlačenja” garancije? Što se tiče prve hipoteze možemo reći da zakoni sadrže izvjesna pravila o “protezanju” garancije na dodatna potraživanja i dodatne dažbine na glavni dug. Naime,povjerilac ima pravo da iz cijene postignute prodajom opterećene stvari namiri svoje potraživanje, dospjelu kamatu, kao i troškove oko ostvarenja naplate potraživanja. Za naše pravo garancija obezbjedjuje i kasnije “akcesije” glavnog potraživanja, kao što su kamate i druga sporedna potraživanja i troškovi prinudne naplate (parnične i izvršne), bez obzira da li je stvar u garanciju dao dužnik ili neko treći.

U odredbama Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, koje se odnose na zalogu i ŕ ducijarnu svojinu, propisana je mogućnost da se garancija protegne i na druge obaveze dužnika koje bi nastale izmedju povjerioca i dužnika poslije zaključenja ugovora o realnoj garanciji. Zaloga kojom je obezbijeđeno ispunjenje neke obaveze ,,proteže se i na ugovorne obaveze koje bi nastale između zalogoprimca i zalogodavca poslije zaključenja ugovora o zalozi, a koje bi dospjele za isplatu prije namirenja obaveze za čije je obezbjeđenje zalo-ga data.’’13 (obavezno protezanje zaloge). Fuducijarnim prenosom prava svojine, kojim je obezbijeđeno ispunjenje neke obaveze, ,,garantuju se i druge obaveze koje bi nastale između povjerioca i dužnika poslije zaključenja ugovora o prenosu prava svojine, a koje bi dospje-le za isplatu prije namirenja obaveze za čije je obezbjeđenje izvršen prenos svojine, ako drukčije nije ugovoreno.’’14 (protezanje ŕ ducijarne svojine, ako drukčije nije ugovoreno).

Za razliku od rješenja o zalozi, kod ŕ ducijarne svojine zakonodavac se nije ograničio samo na obaveze koje su ugovornog karaktera. Potrebno je da se radi o obavezama koje bi nastale posle zaključenja ugovora i koje bi dospjele za isplatu prije namirenja obaveze za čije je obezbjedjenje garancija data. Dok se kod zaloge govori samo o obavezama koje su ugovorenog karaktera, dotle se kod ŕ ducijarne svojine ova protezanja mogu odnositi i na dužnikovu obavezu da naknadi štetu zbog neispunjenja glavne obaveze, ako su za to ispunjene pretpostavke. Treba zapaziti da je zakonodavac ovo “protezanje” garancije pro-pisao samo za obaveze nastale izmedju povjerioca i dužnika. Time je, po našem mišljenju, isključio mogućnost proširenja jemstva garancije date od nekog trećeg na kasnije obaveze dužnika. U suprnotnom,radilo bi se o jednom nepravednom rješenju koje bi obavezivalo trećeg da “jemči” za sva dodatna potraživanja na isti način kao što to čini onaj koji “jemči” za svoj dug. Norma iz Zakona, koja se odnosi na ŕ ducijarnu svojinu, ima karakter dopunsko dispozitivne norme, koja samo “zamjenjuje čovječiju volju”. Ona se primjenjuje samo onda ako stranke u ugovoru nijesu drugačije odredile. U tome je još jedna razlika u odnosu na zalogu. Time se izbjegava istinsko favorizovanje povjerioca na račun dužnika.

Akcesornost stvarnih garancija pokazuje se kao neka vrsta njihove unutrašnje ekspan-zione snage. Ako se jednom uvede u “odnos” sa potraživanjem, dejstva stvarnih garancija samostalno teku i u njegovim produžecima i aneksima. Snaga ove pojave ekspanzije potiče od funkcije obezbjedjenja: radi se o tome da se po mogučnosti potpuno postigne ekonom-ska svrha stvarnih garancija.15 Upravo ovaj razlog objašnjava zašto se “protezanje” garancije vezuje za proširenje, a ne na isti način i na smanjenje potraživanja. Strogo uzevši princip

13 Čl. 275. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.14 Čl. 357. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.15 Demelius, op. cit. str. 125.

11N O T A R

akcesornosti bi morao na isti način dejstvovati i kod smanjenja potraživanja. Ali, srazmjer-no “povlačenje garancije” značilo bi sukob sa njenom funkcijom osiguranja, njenim punim jemstvom (nedjeljivošću).

Akcesornost stvarnih garancija svoje djelovanje ostvaruje i za slučaj promjene ovlašće-nog subjekta. U prvom redu, misli se na promjenu povjerioca na osnovu univerzalne suk-cesije, i tu nema problema. Svi nasljednici, na koje glasi obezbijedjeno potraživanje, mogu ovo ostvariti iz vrijednosti stvarne garancije. Promjena povjerioca u obligacionom odnosu može doći i na osnovu pravnog posla medju živima: putem ugovornom ustupanja potraži-vanja (cesije). Opšte usvojeno pravilo o odnosu glavnog i sporednog potraživanja služi kao kriterijum za rješavanje sudbine stvarnih garancija za slučaj cesije. O tome postoji i opšta saglasnost i u zakonodavstvu16 i u pravnoj teoriji.17 Takvo rješenje prihvaćeno je i u Zakonu o obligacionim odnosima: “sa potraživanjem prelaze na prijemnika sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugo-vrnu kaznu i sl.”18

Mogućnost promjene subjekta u obligacionom odnosu u gore navedenim primjerima se ne iscrpljuje. Imaju se u vidu dvije promjene: ustupanjem ugovora i preuzimanjem duga. Zakon o obligacionim odnosima sadrži odredbu upućujućeg karaktera koja se odnosi na sporedna prava za slučaj ustupanja ugovora.19 Tim odredbama je propisano da će se odred-be o sporednim pravima u vezi sa ugovorom o preuzimanju duga shodno primijeniti i na ustupanje ugovora.U odredbama o preuzimanju duga propisano je da sporedna prava, koja su do tog momenta postojala uz potraživanja, ostaju i dalje, ali jemstva i zaloge, koje su dala treća lica prestaju ako jemci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dužnika. Ako je što drugo ugovoreno, preuzimalac ne odgovara za neisplaćene kamate koje su dospjele do momenta preuzimanja.20 Pravilo je dakle, da sporedna prava i kod ustupanja ugovora i kod ugovora o preuzimanju duga ostaju i dalje da vrše svoju funkciju. Ali, prava jemstva i prava po osnovu zaloge koju je za obezbjedjenje dužnikovog duga dalo neko trće lice prestaju, jer su se ova lica obavezala povjeriocu da garantuju isplatu duga od strane dužnika, a ne preuzi-maoca. Naše je mišljenje da se ova rješenja, koja važe za jemstvo i za zalogu, mogu analoški primijeniti i kod ŕ ducijarnog prenosa prava svojine. Ovo tim prije što se u uporednom pravu ŕ ducijarna svojina često poistovjećuje sa nekim oblikom bezdržavisnke zaloge.

Kad je prilikom otuđenja neke nepokretnosti na kojoj postoji hipoteka ugovoreno između pribavioca i otuđioca da će pribavilac preuzeti dug prema hipotekarnom povje-riocu, ,,smatra se da je hipotekarni povjerilac dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga ako ga na pisani poziv otuđioca nije odbio u roku od tri mjeseca od prijema poziva. U pisa-nom pozivu povjeriocu se mora skrenuti pažnja na ovu posljedicu, inače će se smatrati kao da poziv nije upućen.’’21

Kod kontinuirane hipoteke obezbjeđuju se postojeća ali i buduća potraživanja, što je, takođe, jedno odstupanje od načela akcesornosti. No, dejstvo ovog načela je nesumnjivo:

16 Paragraf 401, stav 1. Njemačkog građanskog zakonika; čl. 603, stav 3. Opšteg imovinskog zako-nika; čl. 1263, stav 1. Italijanskog građanskog zakonika; čl. 170, stav 1. Švajcarskog zakonika o obligacijama.

17 Demelius, op. cit., str. 128; Rubino, op. cit., str. 195.18 Čl. 446. stav. 1. Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore.19 Čl. 139. stav. 4. Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore.20 Čl. 458. Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore.21 Čl. 456. Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore.


kontinuirana hipoteka se najprije ustanovljava radi obezbjeđenja izvornog, određenog po-traživanja. Činjenica da se ovo obezbjeđenje, kada se tako ugovori, proteže i na buduća, nedovoljno određena i neizvjesna potraživanja nije dovoljna da dovede u pitanje kvalitet ove vrste obezbjeđenja kao hipoteke.

Da li se rješenjima o kontinuiranoj hipoteci derogira primjena načela specijalnosti? Suština ovog načela je u tome da se garancijom može obezbijediti samo određeno potra-živanje i da garancija može postojati samo na pojedinačno određenoj stvari. Specijalnost realnih garancija zabranjuje da se ovim pravom mogu obezbijediti neodredjeni broj ili ne-odredjeni iznos potraživanja, s jedne strane, i da objekt ovog prava mogu biti neodredjene stvari ili sva dobra dužnika, s druge strane. Zato je nedopušteno u ugovoru o hipoteci unijeti klauzulu o neposrednom prinudnom izvršenju na cjelokupnoj imovini dužnika radi spro-vodjenja odgovarajuće zabilježbe u katastar nepokrenosti.Takva klauzula nije imanentna našem pravnom sistemu, narušava koncet hipoteke, protivna je načelima stvarnopravnih obezbjedjenja potraživanja i uopšte protivna imperativnim pravilima o hipoteci. Hipoteka se ne može odnositi na cijelu imovinu što znači da se ne može konstituisati kao generalna. Na ostaloj imovini dužnika hipotekarni povjerilac ne stiče više prava o odnosu na druge, obične povjerioce. Ta imovina služi kao opšta zaloga za sve obične povjerioce, uključu-jući i povjerioca koji ima hipoteku na tačno odrejenoj stvari dužnika. U odnosu na ostalu imovinu, on se smatra običnim a ne privilegovanim povjeriocem. Preostali dio svog potra-živanja, hipotekarni povjerilac može da namiri iz ostale imovinske mase dužnika. Ali, tada samo kao obični povjerilac i u konkurenciji sa običnim povjeriocima, primjenom načela srazmjernog namirenja, ako hirokraferno namirenje nije moguće u cjelosti.

Ovo načelo posebno je razrađeno kod hipoteke s obzirom na značaj koji ima kod ove vrste založnog prava. Medjutim, to ne znači da se ono ne primjenjuje kod zalaganja po-kretnih stvari. Naprotiv, ovaj princip ima svoju ulogu i značaj i kod ručne zaloge, iako ga zakonski tekstovi, pa i naš Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, izričito ne predvidjaju. Uostalom to nije toliko potrebno, jer princip proizilazi iz sadržine ovakve vrste zalaganja: davanja zaloge radi obezbjedjenja odredjenog potraživanja i ugovorne obaveze zalogodavca prema zalogoprimcu da mu se preda odredjena stvar. Princip specijalnosti se manifestuje i kod ŕ ducijarne svojine. To se izričito navodi u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima: “stvari koje služe za obezbjedjenje potraživanja moraju biti tačno odredjene (načelo spe-cijalnosti)”.22 Ovaj princip važi i kod prava retencije, jer se tačno odredjena stvar nalazi u povjeriočevim rukama i služi i kao obezbjedjenje tačno odredjenog dospjelog potraživanja.

Princip specijalnosti nalazi svoje opravdanje i ima višestruke prednosti. U prvom redu princip ide na ruku samom dužniku, jer se vodi računa o njegovom socijalnom interesu, koji može biti posebno ugrožen kod generalnog zalaganja. Prednost za dužnike je i u tome što su potencijalni kreditori u prilici da se obavijeste o stvarnom obimu dužnikove imovine i o opterećenim stvarima (tako da je opasnost postojanja skivenih “zaloga” izbjegnuta). Intere-si savjesnog dužnika bili bi pogodjeni mogućnošću ugovaranja generalnog zalaganja, a kao posljedica ovog i eventualno postojanje skrivenih garancija, što bi potencijalne povjerioce natjeralo da se uzdrže od stupanja u pravne odnose sa njim čak i onda kada za to nema stvar-nog razloga. Odredjenost opterećene stvari ide na ruku i potencijalnim sticaocima prava na istim stvarima, jer su sada u prilici da odluče da li će stupiti u pravni odnos sa dužnikom, što bi kod generalnog zalaganja stvaralo znatne teškoće jer bi upozoravala ova lica na uzdr-

22 Čl. 359 st. 1 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.

13N O T A R

žanost. Uzdržljivost pri stupanju pravne obaveze sa dužnikom pokazali bi i potencijalni po-vjerioci zbog eventualnog postojanja skrivenih garancija, pa ovaj princip, pored publiciteta, ide na ruku i njima jer su u mogućnosti da procijene da li je neopterećena imovina dužnika dovoljna za naplatu njihovih potraživanja.

Specijalnost stvarnih garancija zahtijeva da se može grantovati samo odredjeno po-traživanje (određena potraživanja). Pri tom je bez značaja iz kog osnova tražbina potiče (iz ugovora, iz delikta, iz porodičnog prava, ili iz javnog prava). Najčešće, tražbina potiče iz zajma i glasi na novac. Medjutim, nema smetnje da se garantuju novčane i nenovčane obli-gacije. Nije bitno, po našem mišljenju, o kojem je tipu prestacije riječ: davanju, činjenju, ili trpljenju. Uostalom, može se reći da najveći broj obligacija ima novčanu vrijednost, tj. da je njihove predmete moguće novčano procijeniti i svesti ih na novac kao novčanu vrijednost. Samo u izuzetnim slučajevima obligacija se ne može novčano ili adekvatno procijeniti. Pri-mjer za ovu je tzv. afekciona vrijednost, koju nije moguće svesti na novčani ekvivalent pu-tem jednog objektivnog kriterijuma. Ostaje činjenica da najveći broj obligacija ima novčanu vrijednost, koja se, u krajnjoj situaciji, izražava putem imovinskopravne sankcije – naknade štete. Iz toga slijedi da je moguće obezbijediti i one obligacije u kojima se dužnik obavezuje na novčano ili na nenovčano davanje (tzv. kumulativno dugovanje).

Garancija može biti ograničena na dio potraživanja, a gasi se onog momenta kada oba-veza bude ispunjena u iznosu koji garantovan. Medjutim, kod jedne alternativne obligacije garancija ne može biti limitirana na jedan od dva ili više tačno odredjenih predmeta, na način da se ugasi ako dodje do nemogućnosti ispunjenja tog predmeta, već se odnosi na sve njih u smislu da će se konsolidovati u korist bilo koje prestacije na kojoj se javi koncentra-cija.

Primjena načela specijalnosti kod kontinuirane hipoteke je očuvana u dijelu koji se tiče određenosti objekta i određenosti izvornog (postojećeg ili uslovnog ili budućeg) potraživa-nja. Problem nastaje kod budućeg, neizvjesnog i nedovoljno određenog potraživanja. Radi potpunijeg objašnjenja ovog pitanja moramo se pozvati na odredbe Zakona o svojinsko-pravnim odnosima koje glase: ,,hipotekom se obezbjeđuje potraživanje u cjelini, kamate i druga sporedna potraživanja i troškovi prinudne naplate. Hipoteka se može uspostaviti radi obezbjeđenja uslovnog ili budućeg potraživanja. Ako se u trenutku zasnivanja hipoteke ne zna tačan iznos potraživanja, u ugovoru o hipoteci mora se odrediti najveći iznos do koga nepokretnost opterećena hipotekom služi kao obezbjeđenje. Hipotekom se obezbjeđuje namirenje iz vrijednosti opterećene nepokretnosti, određenog novčanog potraživanja ili potraživanja čija je vrijednost izražena u novcu. Potraživanje se smatra dovoljno određenim ako su određeni povjerilac i dužnik, pravni osnov i visina potraživanja, odnosno najviši iz-nos do kojeg se obezbjeđuje hipotekom.’’23

Uzimajući ove odredbe kao relevantne za tumačenje i upoređujući ih sa odredbama istog Zakona o kontinuiranoj hipoteci dolazimo do nekoliko zaključaka. Prvo, kao i sva-ka hipoteka tako se i kontinuirana hipoteka može ustanoviti radi obezbjeđenja uslovnog ili budućeg potraživanja. Drugo, zakonodavac za hipoteku izričito propisuje pravilo po kome se u ugovoru o hipoteci mora odrediti najviši iznos do koga opterećena nepokret-nost služi kao obezbjeđenje, ako su u trenutku zasnivanja hipoteke ne zna tačan iznos po-traživanja. Slično se propisuje i u odredbi stava 2 člana 317. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, koja se odnosi na drugu vrstu kontitunirane hipoteke: ,,nastala hipoteka može

23 Čl. 315. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.


obezbjeđivati potraživanje iz novog ugovornog odnosa nastalog nakon izmirenja obaveze za čije obezbjeđenje je hipoteka nastala do iznosa utvrđenog ugovorom o hipoteci.’’ Među-tim, ovo pravilo važi i za prvu vrstu kontinuirane hipoteke bez obzira na to što je u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima izostalo izričito ,,izjašnjenje’’ o tome.. Navođenje najvišeg iznosa je obavezno za sve vrste hipoteka konstituisanih radi obezbjeđenja eventualnih po-traživanja. Uostalom, prema Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti Crne Gore24 ,,ako se hipotekom obezbjeđuju potraživanja koja bi mogla nastati iz odobrenog kre-dita preuzetog poslovodstva, jemsta, naknade štete ili drugog potraživanja koje će eventualno nastati, u ispravi na osnovu koje se dozvoljava upis dovoljno je odrediti najviši iznos glav-nice koji može dostići kredit ili odgovornost.’’ Treće, hipotekom se obezbjeđuje namirenje određenog novčanog potraživanja ili potraživanja čija je vrijednost izražena u novcu. Ovo pravilo važi i za kontinuiranu hipoteku. Četvrto, zakonodavac propisuje da se potraživanje smatra dovoljno određenim ako su određeni povjerilac i dužnik kao i pravni osnov i visina potraživanja. Kod kontunirane hipoteke određeni su povjerilac i dužnik, ali ne i svaki pravni osnov i tačan iznos svih potraživanja. Međutim, u istoj odredbi se propisuje da neodređe-nost visine potraživanja može da se zamijeni navođenjem najvišeg iznosa do kojeg obezbje-đenje služi, što je slučaj kod kontinuirane hipoteke. Činjenica je da se u ugovoru o kontinu-iranoj hipoteci ne mogu tačno navesti svi pravni osnovi budućih potraživanja, osim što se za njih zna da su u pitanju ugovorni odnosi. Ali, jedan ili više osnova je već određen: onaj (oni) radi čijeg je obezbjeđenja kontinuirana hipoteka izvorno konstitutisana. Prema tome, dejstva principa specijalnosti ima i kod kontinuirane hipoteke, istina sa izvjesnim odstu-panjima, koja, takođe, ne dovode u pitanje kvalitetet kontinuirane hipoteke kao hipoteke.

Da li rješenja o kontinuiranoj hipoteci derogiraju primjenu načela nedjeljivosti? Na-čelo nedjeljivosti garancije ispoljava se u dva pravca: s jedne strane, u pogledu potraživa-nja koje je obezbijeđeno garancijom - sve dok ono ne bude u potpunosti namireno, a s druge strane, u pogledu opterećene stvari, koja u cjelini obezbjeđuje potraživanje. Ako se garantovano potraživanje ugasi u jednom dijelu, garancija ostaje da važi na cijeloj stvari ili na cijelim stvarima (ukoliko je dato više stvari), tako da vlasnik ne može tražiti vraćanje (,,oslobadjanje’’) dijela stvari. Tek po namirenju duga u cjelini vlasnik ima pravo na ,,oslo-bađanje’’ svih stvari datih kao garanciju. Ovako shvaćeno načelo nedjeljivosti nalazi svoju kritiku u teoriji, pa su tako neki autori uvidjeli neodrživost principa nedjeljivosti i priznali su založnom pravu djeljivost, koja mu pripada, i postavili pravno načelo nedjeljivosti založnog jemstva.25 Nedjeljivost garancije se najprije može isključiti ugovorom, utvrđujući da parci-jalno gašenje duga daje pravo na parcijalnu restituciju (,,oslobadanje’’) dijela stvari date kao garanciju. Ugovorne strane mogu predvidjeti i da garancija ostaje od početka limitirana na jedan dio potraživanja. U tom slučaju garancija se gasi onog momenta kada potraživanje bude namireno u iznosu koji je garantovan. Ako su ugovorne strane klauzulom izričito is-ključile samo jednu od varijanti manifestacije nedjeljivosti, ovo isključenje se ne proteže na druge manifestacije.26 Tako npr. ako su strane ugovorom predvidjele da se plaćanjem prve rate srazmjerno vraća (,,oslobađa’’) dio opterećene stvari ne može se analogno postupiti kod plaćanja druge, treće, itd. rate, ako to nije izričito predviđeno. Od principa da svaki dio garancije odgovara totalitetu duga treba napraviti izuzetak i u svim slučajevima kada je to ŕ -

24 ČL. 80. stav 7. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti Crne Gore (Sl. list Crne Gore, br. 29/07 i 32/11).

25 Vidjeti bliže: Demeelius, op. cit., str. 164.26 Rubino, op. cit., str. 199.

15N O T A R

zički moguće, pod uslovom da preostali dio stvari ili preostale stvari predstavljaju dovoljno obezbjeđenje za povjerioca.27 To ce biti moguće ne samo kada je u garanciju dato više stvari nego i kada je u garanciju data jedna stvar koja je u tehničkom smislu djeljiva i “pogodna” za povraćaj njenog dijela.

Princip nedjeljivosti garancije djeluje ne samo kada su u pitanju smanjenja potraživa-nja nego i u slučaju kada se ono “raspada” na djelove. Ako se potraživanje ili obaveze podije-le usljed nasljeđivanja ili iz drugih razloga, cijela garancija garantuje svaku kvotu, čak i onda kada je stvar u svojini samo jednog nasljednika - dužnika. Garancija, dakle, jemči nepodije-ljeno dok svi nasljednici povjerioca ne dobiju odgovarajuće plaćene djelove potraživanja. S druge strane, ukoliko dođe do podjele obaveze na više djelova, sunasljednik dužnika, koji je platio svoj dio duga, ne može tražiti svoj dio opterećene stvari dok se cjelokupni dug ne namiri. Garancija je nedjeljiva bez obzira na djeljivost potraživanja ili obaveza među na-sljednicima dužnika ili povjerioca.

Primjena načela nedjeljivosti kod kontinuirane hipoteke je, sa određenim odstupa-njima, u mnogome slična njegovoj primjeni kod drugih vrsta hipoteka . Speciŕ čnost je u obezbjeđenju ne samo jednog, izvornog, postojećeg i određenog potraživanja, već i drugih, budućih potraživanja koja mogu a ne moraju nastati i kod kojih se u trenutku zaključenja ugovora o kontinuiranoj hipoteci ne znaju rokovi dospjelosti. Ipak, u ugovor o kontinui-ranoj hipoteci se mora unijeti krajnji rok trajanja ugovornih odnosa (kod druge vrste kon-tinuirane hipoteke) kao i maksimalni iznos do koga obezbjeđenje služi (kod obje vrste kontinuirane hipoteke).

Načelo oŕ cijelnosti kod kontinuirane hipoteke se, sa odgovarajućim odstupanjima, primjenjuje i kod kontinuirane hipoteke. Hipotekarni povjerilac ima pravo da traži nami-renje svog potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti opterećene kontinuiranom hipotekom, bez obzira na to da li se ona i dalje nalazi u svojini hipotekarnog dužnika ili je prešla u svo-jinu trećeg lica.28 Ako obaveza iz ugovora koja je obezbijeđena kontinuiranom hipotekom nije izvršena u roku od 15 dana od dana dostave obavještenja o početku namirenja hipo-tekarnom dužniku, hipotekarni povjerilac se može namiriti na jedan od sljedećih načina utvrđenih ugovorom: vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima; sudskom prodajom nepokretnosti opterećene hipotekom, u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju.29

Speciŕ čnost namirenja u odnosu na druge vrste hipoteke je posljedica činjenice da kontinuirana hipoteka obezbjeđuje više potraživanja sa različitim rokovima dospjelos-ti. Kada potraživanje obezbijeđeno kontinuiranom hipotekom prestane, to za posljedicu nema prestanak hipoteke. Hipotekarni dužnik ne može da zahtijeva brisanje hipoteke iz katastra nepokretnosti, jer kontinuirana hipoteka ostaje da obezbjeđuje druga potraživanja (vezana je za njihovu sudbinu).

Analogija je nesumnjiva i u slučaju kada je nepokretnost opterećena kontinuira-nom hipotekom prodata u sudskom ili vansudskom postupku radi namirenje izvornog potraživanja. Tada se prihodi od prodaje dijele po sljedećem redosljedu:

1. porezi na nepokretnost opterećenu hipotekom ;

27 Obren Stanković – Miodrag Orlić, op. cit., str. 373.28 Analogija na osnovu člana 332. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.29 Analogija na osnovu člana 335 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.


2. troškovi prodaje, uključujući naknadu licu ovlašćenom za sprovođenje postupka prodaje u skladu sa Zakonom;

3. iznos glavnog i ostalih potraživanja hipotekarnog povjerioca obezbijeđenih tom hipotekom.30

Nakon namirenja ovih potraživanja eventualni višak od dobijene cijene ne uplaćuje se hipotekarnom dužniku, kao što je to slučaj kod drugih vrsta hipoteke. Naime, kod kontinui-rane hipoteke preostali iznos (ili dovoljan dio cijene) polaže se u sud radi obezbjeđenja os-talih potraživanja. To znači da se stvarnopravno obezbjeđenje transformisalo: kontinuirana hipoteka je ,,postala’’ nepravilna zaloga (pignus iregulare). Međutim, i ova zaloga zadržava svojstvo kontinuiranosti. Preostali dio ili dovoljan dio cijene nastavlja da, uz isti rang pr-venstva, obezbjeđuje povjeriočeva potraživanja, koja će se namiriti iz položene sume, pod uslovom da nastanu, da su dospjela, ili da do namirenja ne dođe na utvrđeni i uobičajeni način ili da potraživanje ili zaloga inače ne prestanu. Ovakvo rješenje je, u stvari, posljedica primjene načela nedjeljivosti; hipotekovana stvar ili druga stvar, koja je stupila na njeno mjesto, obezbjeđuje dug (čitaj: dugove) sve dok ne bude izmiren.

Kontinuirana hipoteka najčešće nastaje na osnovu ugovora o kontinuiranoj hipoteci sačinjenog u formi notarskog zapisa, mada je moguće zasnovati i založnom izjavom, u kom slučaju se pravila o ugovornoj hipoteci odgovarajuće primjenjuju na jednostranu hipoteku.

Da bi kontinuirana hipoteka nastala potrebno je da se ispune tri uslova: a) da je dužnik vlasnik stvari koja se opterećuje ili imalac prava raspolaganja; b) da postoji punovažan ugo-vor o kontinuiranoj hipoteci sačinjen u formi notarskog zapisa (punovažan iustus titulus); c) da je hipoteka uknjižena u katastar nepokretnosti (modus acquirendi). Traži se i clausula intabulandi, tj. izrečna pismena izjava sopstvenika da pristaje da se nepokretnost optereti hipotekom. Kontinuirana hipoteka ne može nastati na osnovu testamenta.

Kod kontinuirane hipoteke važno pitanje je kako treba da glasi tekst sadržine clau-sule intabulandi, koja se inače može dati u ugovoru o kontinuiranoj hipoteci ili u posebnoj ispravi.

Za prvu vrstu kontinuirane hipoteke (čl 317. st. 1 ZOSPO-a) clausula intabulandi bi mogla da glasi: ,,hipotekarni dužnik je saglasan da se, radi obezbjeđenja potraživanja ______________________________________ (napomena: navesti izvorno potraži-vanje sa kamatama i drugim sporednim potraživanjima – tačan iznos potraživanja i pravni osnov potraživanja) i ostalih potraživanja iz ugovornih odnosa hipotekarnog povjerioca i hipotekarnog dužnika, koja dospijevaju za namirenje prije namirenja navedenog potraži-vanja do iznosa _________________________________________ (napomena: navesti najviši iznos do kojeg se obezbjeđuje kontinuiranom hipotekom), bezuslovno iz-vrši uknjižba kontinuirane hipoteke na __________________________________________________________________________________________________________________________ (napomena: navesti predmet hipoteke – potpu-na individualizacija objekta) u korist hipotekarnog povjerioca odmah nakon sačinjavanja ovog notarskog zapisa (napomena: može se navesti neki drugi trenutak od kada djestvuje clausula intabulandi).

30 Analogija na osnovu člana 347. stav 1. tč. 1-3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.

17N O T A R

Za drugu vrstu kontinuirane hipoteke (čl. 317 st. 2 ZOSPO-a) clausula intabulan-di bi mogla da glasi: ,,hipotekarni dužnik je saglasan da se, radi obezbjeđenja potraživa-nja___________________________________ (napomena: navesti izvorno potra-živanje sa kamatama i drugim sporednim potraživanjima -tačan iznos potraživanja i pravni osnov potraživanja) i ostalih potraživanja iz ugovornih odnosa između hipotekarnog duž-nika i hipotekarnog povjerioca do ____________________________ (napomena: navesti krajnji rok trajanja ugovornih odnosa), koja nastanu nakon namirenja navedenog potraživanja do iznosa___________________________________________ (napomena: navesti najviši iznos dok kojeg se obezbjeđuje kontinuiranom hipotekom), bezuslovno izvrši uknjižba kontinuirane hipoteke na __________________________________________________________________________________________________________________________ (napomena: navesti predmet hi-poteke – tačna individualizacija objekta) u korist hipotekarnog povjerioca odmah nakon sačinjavanja ovog notarskog zapisa (može se navesti neki drugi trenutak od kada djestvuje clausula intabulandi).

Predmet kontinuirane hipoteke može da bude i objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji (stan, poslovne prostorije, garaže i dr.), bez obzira da li je već izgrađen, pod uslovom da je izdato pravosnažno odobranje za gradnju u skladu sa Zakonom o uređe-nju prostora i izgradnji objekata. Objektom u izgradnji, u smislu Zakona, smatra se i ŕ zički završen objekat, odnosno njegov zasebni dio, koji nije upisan u katastar nepokretnosti, ako zadovoljava uslove za upis hipoteke na objektu u izgradnji. Rizik eventualnog rušenja ne-propisno sagrađenog objekta, na kome je upisana hipoteka, snose vlasnik nepokretnosti, dužnik i povjerilac, u skladu sa njihovim unutrašnjim odnosima.31

Upis ugovorne kontinuirane hipoteke na objektu u izgradnji vrši se na sljedeći način:1. na zemljištu na kojem se objakat gradi, upisuje se hipoteka na objektu u izgradnji,

a po upisu objekta u katastar nepokretnosti, hipoteka se upisuje na izgrađenom objektu, odnosno posebnom dijelu zgrade, po službenoj dužnosti;

2. ako je investitor prodao kupcu objekat u izgradnji, odnosno posebni dio objekta u izgradnji i na zahtjev hipotekarnog povjerioca kupca upisaće se hipoteka na objektu u izgradnji, odnosno posebnom dijelu objekta, a po upisu objekta u katastar nepokretnosti, hipoteka se upisuje na izgrađenom objektu, odnosno posebnom dijelu zgrade, po službenoj dužnosti.

Ako objekat u toku izgradnje promijeni vlasnika, novi vlasnik stupa u prava i obaveze prethodnog vlasnika prema licima u čiju korist je upisana hipoteka.32

Ako je predmet kontinuirane hipoteke objekat u izgradnji, njegova prodaja radi nami-renja vrši se ustupanjem prava gradnje utvrđenog pravosnažnim odobrenjem za gradnju, uz naknadu, i prodajom stvari koje su ugrađene u objekat u izgradnji. Organ koji je izdao odobrenje za gradnju, na zahtjev kupca objekta u izgradnji, izdaće bez odlaganja kupcu is-tovjetno odobrenje za gradnju na njegovo ime i poništiti staro odobrenje za gradnju. U tom slučaju kupac po samom zakonu stupa u sva prava i obaveze prodavca po osnovu odobrenja i prije izdavanja odobrenja kupcu.33

31 Analogija na osnovu člana 310. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.32 Analogija na osnovu člana 320 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.33 Analogija na osnovu člana 349 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima.


Važno pitanje je i kako će se odrediti predmet ugovora o kontinuiranoj hipoteci. Zato predlažemo rješenja za obje varijante.

Tekst predmeta ugovora o kontinuiranoj hipoteci mogao bi da glasi: Ugovorom o kontinuiranoj hipoteci (varijanta I – čl. 317. stav 1 ZOSPO) obavezuje se hipotekarni dužnik da će, radi obezbjeđenja potraživanja _____________________________________________________________ (napomena: navesti izvorno, potraživanje koje se obezbjeđuje i tačnu oznaku posebnog ugovora na osnovu kojeg je nastalo) kao i dru-gih potraživanja hipotekarnog povjerioca prema hipotekarnom dužniku iz njihovih ugo-vornih odnosa nastalih nakon ustanovljenja hipoteke do ukupnog iznosa ________________________________________________ (napomena: navesti najviši iznos do koga se obezbjeđenje proteže), a koja dospijevaju za naplatu prije namirenja navedenog potraživanja, dozvoliti da se, na teret njegove nepokretnosti _______________________________________________________________________________________________ (napomena: navesti objekt hipoteke uz potpunu individuilizaciju), izvrši uknjižba hipoteke, a hipotekarni povjerilac se obavezuje da će po prestanku svih obez-bijeđenih potraživanja hipotekarnom dužniku izdati potvrdu radi brisanja kontinuirane hi-poteke iz katastra nepokretnosti.

Ugovorom o kontinuiranoj hipoteci (varijanta II – čl. 317. stav 2 ZOSPO) obave-zuje se hipotekarni dužnik da će, radi obezbjeđenja potraživanja _____________________________________________________________ (napomena: nave-sti izvorno, potraživanje koje se obezbjeđuje i tačnu oznaku posebnog ugovora na osno-vu kojeg je nastalo) kao i drugih potraživanja hipotekarnog povjerioca prema hipotekar-nom dužniku iz njihovih ugovornih odnosa nastalih nakon namirenja navedenog potra-živanja, a koja traju do _________________________________________________ (napomena: navesti krajnji rok trajanja ugovornih odnosa) do ukupnog iznosa _______________________________ (napomena: navesti najviši iznos do koga se obezbjeđenje proteže) dozvoliti da se, na teret njegove nepokretnosti ___________________________________________________________________________________________________________________________ (napomena: na-vesti objekt hipoteke uz potpunu individuilizaciju) izvrši uknjižba hipoteke, a hipotekarni povjerilac se obavezuje da će po prestanku svih obezbijeđenih potraživanja hipotekarnom dužniku izdati potvrdu radi brisanja hipoteke iz katastra nepokretnosti.

Ugovor o kontinuiranoj hipoteci sadrži: – ime ili naziv i adresu ili sjedište hipotekarnog dužnika; – ime ili naziv i adresu ili sjedište hipotekarnog povjerioca; – izvorno potraživanje sa navođenjem tačne oznake ugovora, u slučaju da

je potraživanje nastalo na osnovu posebnog ugovora, ostala potraživanja, navođenjem najvišeg iznosa do koga nepokretnost opterećena hipotekom služi kao obezbjeđenje (ovo pravilo važi za obje vrste kontinuirane hipoteke – čl. 317 st. 1 i 2 ZOSPO);

– predmet hipoteke, broj lista nepokretnosti, katastarske parcele i oznaku katastarske opštine u kojoj se nalazi ta nepokretnost(potpuna individualizacija objekta);

– prava i obaveze ugovornih strana;

19N O T A R

– rok dospjelosti izvornog potraživanja i način namirenja (u hipotezi prve vrste kontinuirane hipoteke – čl. 317 st. 1 ZOSPO)34; ili rok dospjelosti izvornog potraživanja, krajnji rok trajanja ugovornih odnosa između hipotekarnog povjerioca i hipotekarnog dužnika (ugovorno protezanje kontinuirane hipoteke) i način namirenja (u hipotezi druge vrste kontinuirane hipoteke – čl. 317 st. 2 ZOSPO).

– datum zaključenja ugovora; – naziv ili ime i adresu ili sjedište lica kome će biti povjerena vansudska prodaja; – potpise ugovornih strana.

Ugovorom o kontinuiranoj hipoteci može se isključiti pravo hipotekarnog dužnika da otudji nepokretnost opterećenu hipotekom ili ograničiti njena upotreba. Tom zabranom se vlasnik nepokretnosti samo obavezao da neće raspolagati stvarju dok traje hipoteka. Ako ipak otudji nepokretnost, bez obzira na to da li je upisana odgovarajuća zabilježba u katastar nepokretnosti, ugovor o otudjenju zbog toga neće biti ništav, nego povjerilac ima pravo na naknadu štete zbog povrede ugovorne obaveze.Za preduzeto raspolaganje nije potreb-na saglasnost hipotekarnog povjerioca, niti je ona nužni prilog zahtjevu za uknjižbu prava svojine sticaoca.

Jednostrana kontinuirana hipoteka nastaje na osnovu založne izjave. Založna izja-va je isprava sačinjena od strane vlasnika kojom se on jednostrano obavezuje da, ukoliko dug(dugovi) ne bude isplaćen o dospjelosti, trpi da povjerilac naplati svoje obezbijeđeno potraživanje(potraživanja) iz vrijednosti hipotekovane nepokretnosti, na način propisan zakonom. Založna izjava po formi i sadržini odgovara ugovoru o hipoteci. Upis hipoteke na osnovu založne izjave vrši se na zahtjev vlasnika ili povjerilaca.35

Ugovor o kontinuiranoj hipoteci ili založna izjava se sačinjava u formi notarskog zapi-sa. Notar sastavlja akt kao samostalni i nepristrasni povjerenik stranaka na svom službenom području. On to može učiniti u izvorno sačinjenom notarskom zapisu ili potvrdom pri-vatne isprave, ako je ova u skladu sa odredbama Zakona o formi notarskog akta i sadržini notarskog zapisa.

Na osnovu pisanog zahtjeva suda ili Komore notar je dužan da izda izvornik akta (no-tarskog zapisa k oji, izmedju ostalog, sadrži i ugovor o kontinuiranoj hipoteci). O izdavanju izvornika akta notar sačinjava službenu zabilješku. Organ kod koga se izvornik akta privre-meno nalazi dužan je da ga, bez odlaganja, preda notaru radi sastavljanja otpravka.36

Na osnovu odredaba Zakona o notarima, notar je dužan da ispita da li postoje razlozi za uskraćivanje službene radnje, da li su sposobne i ovlašćene za zaključenje ugovora, da upozori stranke na manjkavost pravnog posla, da ih poduči i upozori na posljedice ugovora, d im pročita izjave , da im postavi pitanja kako bi se uvjerio da sadržaj notarskog akta odgo-vara volji stranaka, da ih upozori na nejasne izjave i da im ukaže na mogućnost sporova zbog kojih bi moglo doći zbog takvih izjava., a u slučaju da se ostanu pri takvim izjavama da ih unese u akt uz navodjenje činjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava.

34 Napomena: rok dospjelosti ostalih potraživanja se kreće u granicama predviđenog roka dospje-losti izvornog potraživanja.

35 Analogija na osnovu člana 321 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.36 Čl. 80. Zakona o notarima Crne Gore


Kada notar sačini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika. Otpravak mora po obliku, formi i sadržaju o dgovarati izvorniku i mora biti označen kao otpravak. Ot-pravak izvornika u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Ako je izdao izvornik akta, notar ne može izdati otpravak već samo prepis notarskog akta.37

Ako u izvorniku nije drukčije određeno otpravak akta može se izdati samo:3. licima koja su u svoje ime zaključila pravni po sao koji je predmet akta;4. licima u čije ime je zaključen pravni posao;5. licima u čiju korist je zaključen pravni posao;6. nasljednicima i pravnim sljedbenicima lica iz tač. 1 do 3 .

Notar je dužan da otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stiče, presta-je, prenosi ili ograničava pravo svojinea ili drugo pravo na nepokretnostima, kao i o pravima za koje se vode javne knjige ili registri dostavi nadležnom organu , u skladu sa zakonom. Nadležni državni organ dužan je da odluku o upisu u javne knjige ili registre koje vodi do-stavi notaru i strankama.Notar mora dostaviti poreskim organima otpravak akta o pravnom poslu koji je predmet oporezivanja.38

Kada se izda otpravak notar na izvorniku ili na listu koji se prišiva uz izvornik sačinjava zabilješku o tome kada je i kome izdao otpravak akta. Otpravak koji je stranka vratila prilaže se uz izvornik. Na otpravak se stavlja zabilješka da je otpravak vraćen i da nema pravnu sna-gu javne isprave. Zabilješku potpisuje notar.39

Otpravak akta u svrhu izvršenja se izdaje licima koja su u aktu označena kao povjerio-ci, pod uslovom da je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izvrš nost akta u skladu sa Zakonom o notarima.

Ponovni otpravak u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka akta može se izdati samo: – ako lica, koja su u svoje ime zaključila pravni posao koji je predmet akta, na to

pristanu, o čemu se sačinjava zabilješka na samom aktu koji potpisuju stranke ili posebno ovjerena isprava koja se prilaže aktu;

– ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vraćen notaru ili je uništen, oštećen ili na drugi način postao neupotrebljiv;

– ako sud na čijem području notar ima sjedište na predlog stranke koja učini vjerovatnim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak.

O izvršnom notarskom aktu može se, osim u navedenim slučajevima, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvršenja.40 Notar koji je izdao otpravak akta koji nije izvršan može izdati novi otpravak stranci koja dokaže vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Uko-liko notar ne postupi po z ahtjevu stranke ona može da podnese predlog za izdavanje novog otpravka nadležnom sudu.41 Ako notar izda novi otpravak akta potrebno je da u klauzuli o ovjeri naznači koji je to otpravak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak.42

37 Čl. 81. Zakona o notarima Crne Gore38 Čl. 82. Zakona o notarima Crne Gore.39 Čl. 83. Zakona o notarima Crne Gore40 Čl. 84. Zakona o notarima Crne Gore41 Čl. 85. Zakona o notarima Crne Gore42 Čl. 86. Zakona o notarima Crne Gore

21N O T A R

Otpravak ili prepis te stamenta koji je sačinio notar ili se kod njega nalazi na čuvanju notar može izdati samo ostaviocu dok je u životu ili licu koga je on izričito ovlastio ovje re-nim punomoćjem, ako u samom testamentu nije drukčije određeno. Poslije smrti ostavioca otpravak ili prepis može se izdati samo poslije proglašenja testamenta. Dan proglašenja te-stamenta upisuje se na otpravku ili prepisu.43 Notar je dužan da izda prepis notarskog akta stranci i njenom nasljedniku, Komori, ministarstvu, sudu ili drugom državnom organu na njihov zahtjev i o njihovom trošku.44

Ako akt koji je sasta vio notar sadrži više samostalnih pravnih poslova, umjesto otprav-ka akta može se izdati otpravak dijela akta sa naznakom o tome koji su djelovi akta ispušteni. Samo cjelovi t otpravak akta može biti izvršna isprava.45 Notar ovjerava svaki otpravak akta, a na zahtjev stranke i prepis.46

Ovjera se vrši stavljanjem klauzule o ovjeri, koja sadrži: – potvrdu o istovjetnosti otpravka sa izvornikom notarskog akta; – oznak u da se radi o otpravku, sa naznakom u skladu sa članom 86 Zakona o

notarima, ukoliko se izdaje novi otpravak; – prezime i ime lica kome se izdaje otpravak; – mjesto i datum izdavanja otpravka; – potpis i pečat notara.47

Kontinuirana hipoteka se može upisati samo u pogledu tačno određenog izvornog potraživanja izraženog u novcu, a za eventualna potraživanja upisuje se najviši iznos koji se obezbjeđuje. Novčani iznos potraživanja može biti određen i u skladu sa pravilima o va-lutnoj ili indeksnoj klauzuli. Uz potraživanje za koje je ugovoreno plaćanje kamate upisuje se i kamatna stopa. Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope upisaće se zakonska kamata. Uz potraživanje, za koje je ugovoreno plaćanje anuitetima, umjesto kamatne stope, upisaće se anuitetna otplata.

Samo do tako tačno određenog ukupnog iznosa upisanog u katastru nepokretnosti, hipotekarni povjerilac može zahtijevati od hipotekarnog dužnika namirenje potraživanja iz vrijednosti hipotekovane stvari. Kod upisa hipoteke potrebno je da se uz potraživanje za koje je ugovoreno plaćanje kamate upiše i kamatna stopa (kada je ona određena). Ako u rubrici kamata nije navedeno ništa (stavljena vodoravna crta), onda to predstavlja nedo-statak za sud. Pogrešno je stanovište u nekim odlukama suda da je hipotekarni povjerilac u pogledu tog potraživanja stekao hipoteku iako kamata nije upisana u katastru nepokret-nosti. Ako kod kreditne hipoteke nije određen najviši iznos glavnice koji bi sadržao i tro-škove odobrenja kredita navedene kao naknada za korišćenje garancije, saglasno određenoj tariŕ za korišćenje bankarskih usluga, obezbijeđena je samo glavnica a ne i troškovi. Stoga je namirenje potraživanje u pogledu neupisanih kamata i troškova kredita nedopušteno. Osobenost kontinuirane hipoteke je i u tome što često mogu izostati iz ugovora podaci o tačnom iznosu kamata za buduća i eventualna potraživanja, kao i troškova oko namirenja

43 Čl. 87. Zakona o notarima Crne Gore44 Čl. 88. Zakona o notarima Crne Gore45 Čl. 89. Zakona o notarima Crne Gore46 Čl. 90. Zakona o notarima Crne Gore47 Čl. 91. Zakona o notarima Crne Gore


eventualnih potraživanja iz budućih ugovornih odnosa. Međutim, ovi podaci su neophodni za postojeća i određena potraživanja.

Upis kontinuirane hipoteke ili njeno brisanje može se zahtijevati samo na osnovu izja-va sastavljenih u obliku koji je propisan za njihovu valjanost. Pored ovih uslova privatna isprava mora sadržati i clausalu intabulandi.

Ako je raskinut ugovor o kupoprodaji, koji je bio osnov za ustanovljene hipoteke, onda ta činjenica nije od uticaja na prestanak hipoteke.U slučaju raskida ugovora, pravne posljedice su propisane odgovarajućim odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Ra-skid ugovora nema, sam od sebe, za posljedicu prestanak potraživanja, koji je jedan od ra-zloga za prestanak kontinuirane hipoteke. Zato, treba odbiti zahtjev za brisanje hipoteke zbog raskida ugovora u kome nema odredbe o prestanku potraživanja.

Upis kontinuirane hipoteke u korist hipotekarnog povjerioca na određenoj nepokret-nosti je neistinit ako je u trenutku podnošenja zahtjeva za upis hipoteke odredba ugovora o obezbjeđenju potraživanja hipotekom bila stavljena van snage, odnosno ako se hipotekarni povjerilac tog prava odrekao. Stoga se u slučaju spora, prava i obaveze stranaka mogu pro-cjenjivati samo na osnovu sadržaja odredaba zaključenih ugovora (ugovora o kreditu ili njegovih aneksa), te na osnovu dopunskih pravila obligacionog prava.

Kontinuirana hipoteka se može upisati kao teret na cijeloj nepokretnosti ili kao te-ret idealnog dijela nekog suvlasnika. Ona se ne može upisati kao teret pojedinih sastav-nih djelova nepokretnosti. Prenos hipotekarnog potraživanja i sticanje podzaložnog pra-va (nathipoteka) dozvoljeni su za cijelo potraživanje (sva potraživanja) kao i pojedini dio potraživanja određenog razlomkom ili iznosom. Ako se ustanovljava založno pravo uz ograničenje rokom ili uslovom, to će se zabilježiti zajedno sa upisom sadržaja tog prava. Zabilježiće se i naknadno ograničenje već postojećeg prava.

Kontinuirana hipoteka se upisuje na osnovu isprave za upis (ugovora - ugovorna hi-poteka i založne izjave - jednostrana hipoteka u korist povjerioca (hipotekara) kao teret na nepokretnosti koja pripada hipotekarnom dužniku . Hipoteka se može upisati na cijeloj nepokretnosti kao i na idealnom dijelu nepokretnosti. U slučaju diobe ili spajanja nepokre-tnosti hipoteka se po službenoj dužnosti upisuje na tim nepokretnostima, ako ispravom za upis nije drugačije određeno.

Upis kontinuirane hipoteke vrši se na zahtjev: 1. vlasnika nepokretnosti, odnosno njegovog staraoca ili zakonskog zastupnika i

suvlasnika nepokretnosti; 2. dužnika;3. povjerioca.

U katastar nepokretnosti, upisuju se:1. ime i prezime, adresa, odnosno naziv i sjedište hipotekarnog povjerioca, kao i

hipotekarnog dužnika, ako su to različita lica;2. podaci o izvornom potraživanju, kao i najviši iznos ostalih potraživanja do koga

obezbjeđenje služi;3. valuta obračuna i valuta plaćanja; 4. kamatna stopa ili drugi elementi na osnovu kojih se može odrediti visina kamate;

23N O T A R

5. rokovi dospjelosti potraživanja, odnosno način na koji se određuje dospjelost, ako rok nije određen; krajnji rok trajanja ugovornih odnosa (kod druge vrste kontinuirane hipoteke),

6. drugi podaci iz isprave (datum zaključenja ugovora, naziv ili ime i adresu ili sjedište lica kome će biti povjerena vansudska prodaja i dr).

Upis jednostrane kontinuirane vrši se na zahtjev vlasnika ili povjerioca.U katastar nepokretnosti upisuje se prenos hipoteke na treće lice, nathipoteka, preuzi-

manje duga obezbjeđenog hipotekom i otuđenje dijela nepokretnosti u skladu sa zakonom.Hipoteka se briše na osnovu isprave za brisanje, propašću nepokretnosti i u drugim

slučajevima određenim zakonom.Zahtjev za prestanak hipoteke iz katastra nepokretnosti, u zavisnosti od načina pre-

stanka, sadrži:1. brisanje na zahtjev vlasnika:

– pismenu izjavu hipotekarnog povjerioca da pristaje na brisanje hipoteke; ili – pravnosnažnu sudsku odluku kojom se utvrđuje da je potraživanje

hipotekarnog povjerioca prestalo,2. brisanje u slučaju propasti nepokretnosti:

– pismenu izjavu vlasnika nepokretnosti, – odluku nadležnog organa,

3. brisanje u slučaju opšteg interesa: – pismenu izjavu novog vlasnika nepokretnosti, – odluku nadležnog organa (eksproprijacija i sl.),

4. brisanje u slučaju sudske prodaje: – pismenu izjavu vlasnika nepokretnosti, – pravnosnažnu sudsku odluku o namirenju hipotekarnih povjerilaca,

5. brisanje u slučaju vansudske prodaje: – pismenu izjavu kupca hipotekovane stvari, – vjerodostojnu vansudsku izvršnu ispravu,

6. brisanje u slučaju odricanja od hipoteke: – pismenu izjavu povjerioca ovjerenu kod ovlašćenog organa.

Upis potraživanja obezbijeđen (obezbijeđenih) hipotekom vrši se u pogledu cijelog potraživanja ili dijela tog potraživanja i drugih potraživanja do najvišeg iznosa do koga obe-zbjeđenje služi, a određuje se razlomkom ili iznosom. Odredbe Zakona o upisu hipoteke primjenjuju se i na upis nathipoteke.48

Kontinuirana hpoteka se može otuđiti ili naslijediti samo zajedno sa potraživanjem (potraživanjima) koje obezbjeđuje. Po opštim pravilima obligacionog prava, za prenos hi-poteke na treće lice nije potreban pristanak dužnika. Međutim, traži se da dužnik bude oba-viješten o prenosu potraživanja i da se nova hipoteka upiše u katastar nepokretnosti.

Obavještenje o prenosu potraživanja sadrži:

48 Čl. 81. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti Crne Gore.


– ime ili naziv i adresu ili sjedište lica na koje se prenosi potraživanje; – datum kada je prenos izvršen ili će biti izvršen; – broj računa i naziv banke kod koje se vrše sve buduće uplate;

Prenos hipoteke na treće lice vrši se upisom u katastar nepokretnosti.Potraživanje obezbjeđeno hipotekom može da se prenese na osnovu ugovora između

povjerilaca i lica kome se potraživanje ustupa. Ugovor o prenosu hipoteke koji se zaključuje odvojeno od prenosa potraživanja ne proizvodi pravno dejstvo.

Ugovor: 1. zaključuje se u pismenoj formi, sa potpisima ovjerenim od strane zakonom

ovlašćenog organa; 2. prenosi hipoteku na lice kome se potraživanje ustupa; 3. proizvodi dejstvo prema trećim licima na osnovu upisa u katastar nepokretnosti.

Dug prema hipotekarnom povjerilacu može da se prenese ugovorom o preuzimanju duga obezbjeđenog hipotekom između vlasnika i pribavioca predmeta hipoteke, odnosno ugovorom između vlasnika, pribavioca predmeta hipoteke i dužnika, ako vlasnik nije hipo-tekarni dužnik.

Ugovor:1. zaključuje se prilikom otuđenja predmeta hipoteke, u vidu posebnog ugovora ili

u vidu odredbe, odnosno dijela ugovora o otuđenju predmeta hipoteke;2. proizvodi pravna dejstva ako povjerilac da svoj pristanak u pismenom obliku.

Ako vlasnik, uz saglasnost povjerioca, izvrši diobu ili spajanje predmeta hipoteke sa drugom nepokretnošću, hipoteka se upisuje na tim nepokretnostima, pa svaka hipoteka obezbjeđuje cjelokupno potraživanje (sva potraživanja), osim ako je drugačije ugovoreno sa povjerilacem.

Za upis promjene hipotekarnog povjerioca, do koga je došlo prenosom potraživanja, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona koje ovlašćuju lice koje je vanknjižno steklo pravo na nepokretnosti da podnese zahtjev za upis prava u njegovu korist. Hipoteka se upisuje u korist novog hipotekarnog povjerioca na osnovu valjane isprave (npr. ugovor o cesiji ili druge isprave o prenosu potraživanja obezbijeđene hipotekom). Ovaj upis je dekla-rativne prirode. To znači da njegovim sprovođenjem ne dolazi do promjene prvenstvenog reda već upisane hipoteke. Hipoteka i dalje zadržava ono mjesto u prvenstvenom redu koje je stečeno u momentu ustanovljenja hipoteke (momenat podnošenja zahtjeva za upis hi-poteke).

Kod nathipoteke hipotekrani povjerilac, u stvari, zalaže svome (nathipotekarnom) povjerilacu potraživanje obezbijeđeno hipotekom, koje ima prema svom (hipotekarnom) dužniku.Potraživanje obezbijeđeno hipotekom može se založiti na osnovu ugovora između hipotekarnog povjerilaca i nathipotekarnog povjerilaca.

Ugovor: 1. zaključuje se u pismenoj formi, sa potpisima ovjerenim od strane zakonom

ovlašćenog organa;2. sadrži izričitu i bezuslovnu izjavu povjerilaca da se nathipotekarni povjerilac

može upisati u tom svojstvu u katastar nepokretnosti;

25N O T A R

3. proizvodi pravno dejstvo prema dužniku od dana kada mu stigne pismeno obaveštenje o zalaganju potraživanja, od kada dužnik obavezu može ispuniti samo prema nathipotekarnom poveriocu ili po njegovom pismenom nalogu;

4. proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima od dana upisa u katastar nepokretnosti.

Ovo pravo se, za razliku od podzaloge, može konstituisati bez pristanka hipotekar-nog dužnika, i to do visine potraživanja obezbijeđenog hipotekom. U slučaju da je iznos potraživanja nathipotekarnog povjerioca veći od potraživanja obezbijedjenog hipotekom, nathipotekrni povjerilac ne može svoje preostalo potraživanje namiriti iz vrijednosti dobi-jene prodajom hipotekovane nepokretnosti iznad hipotekovanog potraživanja. «Ostatak» potraživanja on namiruje samo iz imovinske mase hipotekranog povjerilaca.

Nathipoteka, kao stvarno pravo na nepokretnosti, stiče se upisom u katastar nepokret-nosti. Nakon upisa ovog prava, dužnik može isplatiti dug hipotekrnom povjerilacu samo kao se sa tim saglasi nathipotekarni povjerilac. Ukoliko je dužnik u zabludi da li postoji ova saglasnost, može položiti dugovani iznos kod suda i na taj način se osloboditi svoje obaveze.

Za nathipoteku na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o hipoteci, ako nije drukčije zakonom određeno ili proizilazi iz pravne prirode nathipoteke. Nathipoteka se može odnositi na cijelo potraživanje ili na dio potraživanja obezbijeđenog hipotekom koji je određen srazmjerno ili brojčano, kao i na druga potraživanja iz ugovornog odnosa hipo-tekarnog dužnika i hipotekarnog povjerioca do najvećeg iznosa.

Za upis nathipoteke na odgovarajući način se primjenjuju odredba Zakona o upisu hipoteke. Ona se takođe upisuje u G list nepokretnosti. Prilikom upisa označava se nathipo-tekarni povjerilac, visina obezbijeđenog potraživanja, kamate. Kad je upisana nathipoteka, onda za raspolaganje prvenstvenim redom opterećene hipoteke kao i za brisanje hipoteke važe posebna pravila. Na primjer, za promjenu mjesta u prvenstvenom redu kojom bi na-trag stupila hipoteka opterećena nathipotekom potreban je prisatnak i nathipotekarnog povjerioca. U slučaju podnošenja zahtjeva za brisanje hipoteke na kojoj još postoji hipote-ka, ono se dozvoljava ako su ostvareni uslovi za to, ali pravna dejstva brisanja nathipoteke nastupaju tek u momentu brisanja nathipoteke. Speciŕ čnosti ove vrste zalaganja dolaze do izražaja i onda kada se upiše nova hipoteka. Ovakav upis će imati pravna dejstva u trenutku brisanja stare hipoteke. Tada nova hipoteka ima takvo pravno dejstvo, uz uslov da se taj teret izbriše i prenese na novu hipoteku.

Kontinuirana hipoteka se može za isto potraživanje upisati nepodijeljeno, kao teret dvije ili više nepokretnosti ili hipotekarnih potraživanja (zajednička ili simultana kontinu-irana hipoteka).49 Zajednička kontinuirana hipoteka upisuje se tako što se za svaku nepo-kretnost obuhvaćenu zajedničkom hipotekom upisuju svi podaci o hipotekaru, obimu hi-poteke i obezbjeđenom potraživanju, kao i o svim ostalim nepokretnostima obuhvaćenim zajedničkom hipotekom.

Zajednička kontinuirana hipoteka, radi obezbjeđenja određenog potraživanja upisju se nepodijeljeno kao teret svih nepokretnosti. Upis se sprovodi za cijeli (najviši) iznos po-traživanja koje je obezbijeđeno zajedničkom hipotekom. Svaka nepokretnost je opterećena zajedničkom hipotekom do punog iznosa potraživanja.



Kod zajedničke kontinuirane hipoteke, hipotekarni povjerilac može potraživanje da naplati po svom savjesnom izboru iz vrednosti jedne ili više nepokretnosti. Specijalnost garancije nije narušena kada se opterete više samostalnih pojedinačno određenih nepokret-nih stvari radi obezbjedjenja jednog potraživanja, pa ni onda kada poslije konstituisanja garancije dodje do realne zamjene jednog novog predmeta sa predmetom koji je objekt hipoteke (ovo je moguće samo uz obostranu saglasnost).

Zajedničku hipoteku treba razlikovati od slučaja kada se jedno potraživanje obezbi-jeđuje sa više založnih prava na više nepokretnosti, «pri čemu svaku nepokretnost tereti srazmjeran dio potraživanja». U slučaju da pored zajedničke hipoteke postoje i hipoteke drugih povjerilaca, pravilo je da imalac zajedničke hipoteke namiruje svoje potraživanje srazmjerno iz vrijednosti svih nepokretnosti. Ukoliko povjerilac ostane pri svom zahtjevu da se namiri samo iz jedne nepokretnosti, koja je opterećena i u korist docnijih hipotekar-nih povjerilaca, onda njihovo založno pravo ex offi cio prelazi da opterećuje preostale nepo-kretnosti na kojoj je postojala zajednička hipoteka, i to do iznosa do kog se mogao namiriti imalac zajedničke hipoteke da je zahtijevao srazmjerno namirenje.

Ako su radi namirenja potraživanja prodate samo neke od nepokretnosti opterećenih zajedničkom hipotekom, a ostala su nenamirena potraživanja nekih povjerilaca čije su hi-poteke bile upisane iza zajedničke hipoteke, u korist tih potraživanja ovih hipotekarnih po-vjerilaca upisaće se po službenoj dužnosti hipoteka na neprodatim nepokretnostima, i to na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala zajednička hipoteka, ali ne preko iznosa do kojeg bi svaka pojedina nepokretnost odgovarala za zajedničku hipoteku, s obzi-rom na odnos njene vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih nepokretnosti opterećenih zajedničkom hipotekom. Na tom mjestu zadržavaju tako upisane hipoteke svoj dosadašnji međusobni odnos u prvenstvenom redu. Ako postoje hipoteke drugih povjerilaca ili ako zajednička hipoteka nema isti rang prvenstva, povjerilac zajedničke hipoteke se namiru-je srazmjerno iz vrijednosti svih opterećenih nepokretnosti u skladu sa upisanim redom prvenstva.

Predbilježba kontinuirane hipoteke će se dozvoliti, ako:1. privatna isprava nema izričitu saglasnost prethodnika za upis (clausula

intabulandi);2. javna isprava nema klauzulu pravosnažnosti, u slučaju kada je potrebna;3. privatna isprava nije ovjerena u skladu sa zakonom;4. izjava o dozvoli uknjižbe uslovna ili oročena;5. u ispravi o upisu kontinuirane hipoteke nije označen maksimalni iznos

potraživanja.50

Po zahtjevu imaoca prava na nepokretnosti, u katastar nepokretnosti može se predbilježiti kontinuirana hipoteka na mjestu postojeće hipoteke do istog iznosa potraži-vanja i sa istim redom prvenstva, u skladu sa zakonom, Predbilježba kontinuirane hipoteke djeluje kao uknjižba, pod uslovom da se postojeća hipoteka izbriše u roku od godinu dana od dana upisa predbilježbe, a u protivnom ako se hipoteka ne izbriše u istom roku područni organ predbilježbu nove hipoteke briše po službenoj dužnosti.

Kontinuirana hipoteka prestaje, ako:


27N O T A R

– se hipotekarni povjerilac odrekne kontinuirane hipoteke u pisanoj formi, brisanjem iz katastra nepokretnosti;

– su potraživanja obezbijeđena kontinuiranom hipotekom prestala da postoje ili ako si namirena zajedno sa kamatama i drugim sporednim potraživanjima, brisanjem hipoteke iz katastra nepokretnosti;

– je nepokretnost opterećena kontinuiranom hipotekom prodata u sudskom ili vansudskom postupku radi namirenja potraživanja obezbijeđenog tom hipotekom;

– nepokretnost opterećena kontinuiranom hipotekom propadne; – je odluka suda o prestanku kontinuirane hipoteke postala pravosnažna; – se svojstvo hipotekarnog povjerioca stekne u istom licu sa svojstvom hipotekarnog

dužnika ili kada hipotekarni povjerilac stekne pravo svojine na nepokretnosti opterećenoj kontinuiranom hipotekom i kada bude izbrisana iz katastra nepokretnosti.

U roku od osam dana nakon prestanka kontinuirane hipoteke, hipotekarni povjeri-lac sačinjava i dostavlja hipotekarnom dužniku potvrdu o prestanku hipoteke. Hipotekarni dužnik ima pravo da organu nadležnom za upis hipoteke podnese zahtjev za brisanje hipo-teke na osnovu dobijene potvrde.51

Ukoliko hipotekarni povjerilac ne dostavi hipotekarnom dužniku potvrdu o pres-tanku kontinuirane hipoteke u roku od osam dana od dana prestanka kontinuirane hipo-teke, hipotekarni dužnik može zahtijevati od suda da utvrdi da su potraživanja namirena i da se naloži brisanje kontinuirane hipoteke iz katastra nepokretnosti. Hipotekarni povjerilac koji ne sačini i dostavi potvrdu o prestanku hipoteke odgovoran je za štetu koja zbog toga nastane.52

Ako nepokretnost opterećena kontinuiranom hipotekom propadne, a na njeno mje-sto nije stupila druga stvar ili pravo, hipoteka prestaje. Ako je nepokretnost opterećena kon-tinuiranom hipotekom bila osigurana, založno pravo se uspostavlja na potraživanju iznosa naknade osiguranja, koja se uplaćuju u depozit suda u visini povjeriočevog potraživanja radi obezbjeđenja tog potraživanja.53

Na ostale odnose kod kontinuirane hipoteke odgovarajuće se primjenju pravila Zako-na o svojinsko-pravnim odnosima o hipoteci (čl. 308-352) kao i odgovarajuća pravila Zako-na o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (čl. 80-82 i čl. 92).

51 Analogija na osnovu člana 350. st. 1,2 i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.52 Analogija na osnovu člana 350. st. 4 i 5. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.53 Analogija na osnovu člana 351 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore.

Na osnovu člana 88 tačke 2 Ustava Republike Crne Gore donosim

UŅ ZO PROGLAŠENJU ZAKONA O NOTARIMA

(’’Sl. list RCG’’, 68/05 od 15.11.2005, ’’Sl. list Crne Gore’’, br. 49/08 od 15.08.2008)

Proglašavam Zakon o notarima, koji je donijela Skupština Republike Crne Gore na drugoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2005. godini, dana 8. novembra 2005. godine.

Broj: 01- 1113/2

Podgorica, 10. novembra 2005. godine

Predsjednik Republike Crne GoreFilip Vujanović, s.r.

29N O T A R

ZAKON O NOTARIMA

Glava IOSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1Ovim zakonom uređuju se poslovi notara, organizacija notarske službe, uslovi za obavljanje i razlozi za prestanak notarske djelatnosti, nadzor nad radom notara, disciplinska odgovornost notara i druga pitanja od značaja za obavljanje notarske djelatnosti.

Notari i notarska služba

Član 2Notar vrši notarsku službu kao javnu službu, profesionalno i kao isključivo zanimanje, u skladu sa ovim zakonom.Notar je lice koje uživa javno povjerenje.

Dužnost savjesnog postupanja

Član 3Notar je dužan da vrši poslove iz svoje nadležnosti savjesno i pošteno, u skladu sa propisima.

Notar može odbiti da vrši poslove iz svoje nadležnosti samo u slučajevima određenim ovim zakonom.

Glava IIPOSLOVI NOTAń

Ovlašćenje

Član 4Notar je ovlašćen da vrši sljedeće poslove:

1. sastavlja notarske akte;2. prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete;3. po nalogu suda vrši poslove povjerene ovim zakonom;4. vrši i druge poslove povjerene posebnim zakonom.

30 ZAKON O NOTARIMA

Vrste notarskih akata

Član 5Notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama koje, u okviru svoje nadležnosti, sastavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i činjenicama ko-jima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o činjenicama koje potvrđuje notar (notarska potvrda) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarska ovjera).

Notarski akt predstavlja javnu ispravu, ako su prilikom njegovog sastavljanja ispoštovani bitni elementi forme propisane ovim zakonom.

Notarski akt je vjerodostojna, odnosno izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Povjereni poslovi od strane suda

Član 6Sud može notaru povjeriti sljedeće poslove:

1. popis i procjenu zaostavštine;2. čuvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti; 3. druge poslove određene posebnim zakonima.

Sastavljanje drugih akata

Član 7Pored akata iz člana 5 ovog zakona, notar je ovlašćen, kada je to zakonom propisano, da na zahtjev stranke sastavlja i druge akte.

Akt iz stava 1 ovog člana ima svojstvo javne isprave pod uslovima iz člana 5 stav 2 ovog zakona.

Strani notarski akti

Član 8Strani notarski akt ima, pod uslovom uzajamnosti, isto pravno dejstvo kao i notarski akt sastavljen po ovom zakonu.Strani notarski akt može biti izvršna isprava, ako se odnosi na prava koja nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore i ako sadrži sve elemente koji su po zakonu neophodni za izvršenje.

Ako su notarski akt sastavili domaći i strani notar, notarski akt se smatra domaćom javnom ispravom, ako je ovjeren pečatom i štambiljem domaćeg notara.

31N O T A R

Glava IIIORGANIZACIJA NOTAń

Službeno područje

Član 9Notar vrši poslove na svom službenom području, koje obuhvata područje osnovnog suda u kome se nalazi sjedište notara.Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos prava vlasništvo i dru-gih stvarnih prava na nekretninama, kao i zasnivanje i realizacija založnog prava na nekret-ninama, sastavlja notar na čijem službenom području se nekretnine nalazi.

Sud može povjeriti vršenje notarskih poslova samo notaru koji ima sjedište na teritoriji za koju je osnovan taj sud, a ukoliko ima više notara poslovi se povjeravaju prema vremenu davanja naloga suda, poštujući abecedeni red ličnog imena notara.

Ako se zakonom ukine sud na čijem području je notar imao svoje sjedište, kao službeno područje notara odrediće se područje suda na koji je prešla nadležnost suda koji je ukinut.

Službeno sjedište

Član 10Notaru se određuje službeno sjedište.

Broj mjesta i sjedišta notara određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo), tako da se za teritoriju opštine na svakih započetih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u opštinama s poveća-nim oblikom privredne djelatnosti; ministarstvo može, nakon pribavljenog mišljenja No-tarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), odrediti i veći broj mjesta.

Službeno sjedište notara se može premjestiti u okviru službenog područja, ako je to potrebno radi urednog funkcionisanja notarske službe. Odluku o tome donosi ministarstvo, uzprethodno pribavljeno mišljenje Komore i uz pristanak notara.

Komora može dozvoliti notaru da povremeno vrši poslove i izvan svog službenog sjedišta, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovništva.

Pravilnik o radu notara

Član 10a(’’Sl. list Crne Gore’’, br. 49/08)

Ministarstvo donosi pravilnik o radu notara (u daljem tekstu: Pravilnik), kojim se bliže ure-đuju pitanja određena ovim zaklonom, kao i pitanja od značaja za organizaciju i način unu-trašnjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara.

32 ZAKON O NOTARIMA

Radno vrijeme

Član 11Radno vrijeme notara propisuje ministarstvo.

Notar može, po potrebi, obaviti službenu radnju i izvan utvrđenog radnog vremena.

Glava IVUSLOVI ZA VRŠENJE NOTARSKIH POSLOVA

Uslovi za imenovanje

Član 12Za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove:

1. da je državljanin Crne Gore;2. da ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;3. da je diplomirani pravnik;4. da ima položen pravosudni i notarski ispit;5. da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje

tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita;6. da nije osuđivan za djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova notara.

Nespojivost notarskih poslova sa drugim poslovima

Član 13Nespojivo je vršenje poslova notara sa advokaturom, kao i sa profesionalnim vršenjem dru-ge djelatnosti.

Ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na:

– naučnu, obrazovnu i umjetničku djelatnost, na aktivnosti zaštićene autorskim pra-vima,

– na obavljanje poslova u Komori i međunarodnim udruženjima notara.Notar je dužan da prekine djelatnost nespojivu sa notarskom službom prije polaganja zakletve.

Ukoliko notar ne prekine djelatnost iz stava 1 ovog člana smatra se da nije imenovan za notara.

Postupak imenovanja notara

Član 14Za imenovanje notara ministarstvo raspisuje i sprovodi konkurs.

33N O T A R

Konkurs se objavljuje u jednom od štampanih medija i u “Službenom listu Crne Gore”.U konkursu mora biti naznačeno područje za koje se imenuje notar, kao i broj notarskih mjesta. Kandidat se može prijaviti za više notarskih mjesta.

Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za notara u skladu sa ovim zakonom kandidat podnosi ministarstvu u roku od 15 dana od dana objav-ljivanja konkursa.

Imenovanje notara

Član 15Notara imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar), po pribavljenom mišljenju Komore.Odluka ministra je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Zakletva

Član 16Notar polaže zakletvu pred ministrom, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja.Tekst zakletve glasi: “Zaklinjem se da ću notarsku službu vršiti u skladu sa Ustavom i zako-nom i poslove notara obavljati savjesno i nepristrasno”.

Ako notar odbije da položi zakletvu ili se bez opravdanog razloga ne odazove na polaganje zakletve, smatra se da nije ni imenovan.

Pečat, štambilj i potpis

Član 17Notar ima pečat i štambilj.Pečat notara sadrži grb i naziv Crne Gore, prezime i ime notara, oznaku zvanja “notar” i njegovo sjedište.

Tekst pečata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju pitanja pečata državnih or-gana.

Ovlašćenje za davanje odobrenja pečatoreznici za izradu pečata notara daje ministarstvo na osnovu pisanog zahtjeva notara.Otisak pečata i štambilja kao i potpis notara ovjerava predsjednik osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište.

Ovjereni otisak pečata i štambilja, kao i ovjereni potpis notara, notar deponuje kod Komore.

34 ZAKON O NOTARIMA

Naknada štete i osiguranje od odgovornosti

Član 18Notar je dužan da naknadi štetu koju je drugom prouzrokovao pri vršenju notarskih poslo-va.

Za pruzrokovanu štetu notar odgovara po opštim pravilima odgovornosti preduzetnika za naknadu štete.

Notar je dužan da, prije početka vršenja poslova, zaključi sa osiguravajućim društvom ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu pričinjenu pri vršenju notarskih poslova, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit za slučaj oštećenja, uništenja ili nestanka.Komora može sa osiguravajućim društvom za svoje članove zaključiti kolektivni ugovor o osiguranju u kom slučaju su notari dužni da plaćaju Komori naknadu za osiguranje od

odgovornosti.

Crna Gora ne odgovara za štetu koju je pričinio notar.

Upis u imenik i početak vršenja poslova

Član 19Notar se upisuje u imenik notara koji vodi Komora.

Komora određuje datum početka vršenja poslova notara nakon što primi kopiju zapisnika o zakletvi, ovjereni otisak pečata, štambilja i potpisa notara u skladu sa ovim zakonom, do-kaz o osiguranju od odgovornosti za štetu i dokaz o prostoru i opremi neophodnoj za rad kancelarije notara.Notar ne smije otpočeti sa vršenjem poslova prije dana koji je određen kao dan početka njegovog poslovanja.

Podatke o upisu i početku vršenja poslova notara Komora objavljuje u “Službenom listu Crne Gore”.

Kancelarija notara

Član 20Notar mora imati kancelariju u mjestu svog službenog sjedišta.Uslovi u pogledu prostora i opreme za kancelariju notara propisuju se Pravilnikom mini-starstva.

35N O T A R

Glava VPRESTANAK VRŠENJA NOTARSKIH POSLOVA

Uslovi za prestanak vršenja poslova

Član 21Notar prestaje sa vršenjem poslova:

1. ispunjavanjem uslova za starosnu penziju;2. pisanom ostavkom;3. ako bude osuđen pravosnažnom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u tra-

janju užem od šest mjeseci;4. ako bez opravdanog razloga ne započne sa vršenjem poslova u roku od 15 dana od

dana koji je Komora odredila za početak njegovog poslovanja;5. ako mu je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na vršenje poslova notara;6. razrješenjem.

U slučajevima iz stava 1 tač. 1, 3, 4 i 5 ovog člana ministar će, na osnovu obavještenja Komo-re, donijeti rješenje o prestanku vršenja poslova notara.

Ostavka

Član 22Notar može u pisanoj formi da obavijesti ministra da želi da prestane da vrši notarske po-slove.

U rješenju koje donosi ministar u slučaju iz stava 1 ovog člana određuje se rok za prestanak vršenja poslova notara koji ne može biti duži od tri mjeseca. Istekom roka iz stava 2 ovog člana notar prestaje sa vršenjem poslova.

Razrješenje

Član 23Notar će biti razriješen:

1. ako se utvrdi da ne ispunjava zakonom propisane uslove za vršenje poslova notara ili da te uslove nije ispunjavao prilikom njegovog imenovanja;

2. ako bude osuđen pravosnažnom presudom za krivično djelo koje ga čini nedostoj-nim za vršenje notarskih poslova;

3. ako otpočne sa obavljanjem advokature ili profesionalnim vršenjem druge djelatno-sti;

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost;5. ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod notara došlo do gubitka radne

sposobnosti;

36 ZAKON O NOTARIMA

6. ako ne produžava uredno osiguranje od odgovornosti ili ne plaća Komori naknadu u slučaju kolektivnog osiguranja.

Odluku o razrješenju notara donosi ministar, na osnovu obrazloženog predloga Komore.

Prije donošenja odluke notaru se mora omogućiti da se izjasni o predlogu za razrješenje.

Odluka ministra je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Izvještavanje o prestanku vršenja poslova

Član 24O prestanku vršenja poslova notara ministar će, bez odlaganja, obavijestiti Komoru i sud na čijem području notar ima sjedište.

Na osnovu obavještenja ministra Komora će izbrisati notara iz imenika notara i o tome objaviti oglas u “Službenom listu Crne Gore”.

Komora će poništiti pečat i štambilj notara, na način predviđen ovim zakonom.

Privremeno udaljenje

Član 25Notar će biti privremeno udaljen sa poslova:

1. ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;2. ako se protiv njega vodi istraga za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje poslova

notara;3. ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ograničavanje njegove poslovne

sposobnosti.Rješenje o privremenom udaljenju notara donosi ministar, na obrazložen predlog Komore.

Službene radnje u slučaju privremenog udaljenja

Član 26U slučaju privremenog udaljenja sa poslova, notar ne smije da preduzima nikakve službene radnje. Sve radnje preduzete od notara koji je privremeno udaljen sa poslova su ništave.

U slučaju privremenog udaljenja notara sa poslova, ministar će, na predlog Komore, odrediti drugog notara koji će izdavati prepise i potvrde iz arhive privremeno udaljenog notara i vršiti druge neophodne poslove.

37N O T A R

Glava VIPń VA I DUŽNOSTI NOTAń

Odbijanje preduzimanja radnji

Član 27Notar je ovlašćen da odbije preduzimanje radnje:

1. koja je prema zakonu nedopuštena;2. za koju smatra da je stranka preduzima prividno, da bi izbjegla zakonske obaveze ili

protivpravno oštetila treće lice;3. ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne može punovaž-

no zaključivati pravne poslove.Ako notar odbije da sačini akt ili preduzme radnju, stranka ima pravo da podnese pritužbu Komori.

Izuzeće notara

Član 28Notar će odbiti službenu radnju:

1. ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke;2. ako je sa strankom u odnosu saovlašćenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili je

u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak;3. ako mu je stranka ili zakonski zastupnik stranke ili punomoćnik stranke srodnik po

krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li je brak prestao;

4. ako je staratelj, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika.

Ako postoji razlog za izuzeće iz stava 1 ovog člana ili druge okolnosti koje dovode u sum-nju njegovu nepristrasnost, notar će o tome obavijestiti Komoru koja će odlučiti o njegovom izuzeću.

Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzeće notara.

Obaveza upozorenja na manjkavosti pravnog posla

Član 29Ako notar smatra da stranka nema pravo da sklopi određeni pravni posao dužan je da je na to upozori.

38 ZAKON O NOTARIMA

Kada stranka, i pored upozorenja, insistira da se sastavi akt notar će ga sastaviti, ali je dužan u njemu navesti da je stranku upozorio na posljedice ovakve manjkavosti, a ukoliko se stran-ka tome protivi notar mora odbiti sastavljanje akta.Notar će, i pored insistiranja stranke, odbiti sastavljanje akta u slučajevima kada je to zako-nom izričito zabranjeno.

Obaveza čuvanja tajnosti podataka

Član 30Notar je dužan da čuva kao tajnu podatke koje je saznao u vršenju svojih poslova osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržine pravnog posla ne proizilazi nešto drugo.

Notar je dužan da pruži podatke iz stava 1 ovog člana sudu ili drugom državnom organu pred kojim se vodi postupak, u skladu sa zakonom.Dužnost čuvanja tajne obavezuje i lica koja su zaposlena kod notara.

Obaveza produžavanja osiguranja od odgovornosti

Član 31Notar je dužan da uredno produžava osiguranje od odgovornosti.Najniži iznos osiguranja se određuje u visini desetogodišnje prosječne zarade u Crnoj Gori na osnovu podataka organa državne uprave nadležnog za poslove statistike.

Pri izmjenama uslova osiguranja notar je dužan da, bez odlaganja, usaglasi svoje osi-guranje sa izmijenjenim uslovima kada primi obavještenje od Komore o promjeni uslova osiguranja.

Obaveza čuvanja pečata i štambilja

Član 32Notar je dužan da čuva sa posebnom pažnjom pečat i štambilj, a u slučaju njihovog gubitka dužan je da o tome odmah obavijesti Komoru i sud na čijem području je njegovo sjedište, kao i da ih oglasi nevažećim u “Službenom listu Crne Gore”.Novi pečat i štambilj moraju da se razlikuju od prethodnih, a notar može da ih upo-trebljava poslije ovjere njihovog otiska.

Ako se prethodni pečat ili štambilj pronađu, notar je dužan da ih preda Komori koja će ih komisijski uništiti.

Ako notar izmijeni potpis može ga koristiti tek kada novi potpis bude ovjeren i deponovan u skladu sa ovim zakonom.

39N O T A R

Pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije i predmeta

Član 33Pretres prostorija i oduzimanje notarskih akata, spisa i knjiga, novca, hartija od vrijednosti i drugih stvari koje su notaru povjerene na čuvanje dozvoljene su samo na osno-vu sudske odluke.

Prilikom pretresa prostorija notara nadležni organ je dužan da obezbijedi prisustvo pred-stavnika Komore.

Određivanje pritvora notara

Član 34Notar ne može biti pritvoren u postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično djelo u vezi sa vršenjem notarskih poslova bez dozvole vijeća suda pred kojim se vodi postupak.Po određivanju pritvora protiv notara sud je dužan da obavijesti Komoru.

Glava VIINOTARSKI AKTI

1. FORMA NOTARSKOG AKTA

Član 35Briše se.(’’Sl. list Crne Gore’’, br. 49/08)

Sredstva za sastavljanje notarskih akata

Član 36Notarski akti sastavljaju se elektronskim ili mehaničkim uređajima za pisanje teksta koji omogućavaju trajnost akta.Notarski akt se izuzetno može sastaviti i čitkim rukopisom trajnim mastilom zbog razloga hitnosti kada elektronski ili mehanički uređaji za pisanje teksta nijesu dostupni.

Prazna mjesta, oznake brojeva i skraćenice

Član 37Prazna mjesta u aktu koji je sastavio notar moraju biti označena crtama.

40 ZAKON O NOTARIMA

Iznosi, datumi i druge brojčane oznake moraju biti ispisani i slovima izuzev brojčanih oznaka listova nepokretnosti, odnosno parcela, službenih listova kao i pojedinih odre-daba zakona ili drugih propisa na kojim se akt zasniva.Skraćenice u ispravama notar može da upotrijebi samo ako su uobičajene i opšte poznate.

Riječi i znakovi izvan teksta

Član 38U aktu koji je sastavio notar ne smije biti riječi ni znakova iznad početka teksta, između redova ili uz marginu teksta.

Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalazi iznad, pored ili između redova teksta smatra se da ne postoji.

Ispravljanje i dopunjavanje akta

Član 39U aktu koji je sastavio notar ne smije se ništa brisati.

Ako je potrebno da se dio teksta precrta, to mora biti učinjeno tako da precrtani tekst ostane čitljiv, a na kraju akta mora se naznačiti mjesto i obim teksta, koji je bio precrtan.Ako je potrebno da se u aktu izmijeni ili dopuni tekst, to se vrši na kraju akta na sljedeći način:

– precrtava se tekst koji se mijenja ili izostavlja tako da ostaje čitljiv; – navodi se izmjena ili dopuna teksta na kraju isprave; – označava se broj izmijenjenih, dopunjenih ili izostavljenih riječi sa naznakom da je

to pročitano i konstatovano.Ukoliko se izmjene i dopune teksta vrše nakon potpisivanja akta, akt ponovo potpisuju uče-snici poslije izvršenih izmjena i dopuna teksta označenih na kraju akta.

Poslije potpisa notara ne smiju se u aktu vršiti nikakve izmjene ili dopunjavanja.

U slučaju da takav akt sadrži greške, uz učešće stranaka i drugih učesnika koji su potpisali akt, sastavlja se drugi akt koji zamjenjuje akt koji sadrži greške.

Označavanje i povezivanje stranica akta

Član 40Ako notarski akt sadrži više stranica one se označavaju rednim brojem i brojem akta. Sve stranice moraju biti prošivene jemstvenikom čiji se krajevi na zadnjoj strani pričvršćuju

pečatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pečatom notara.

Ako se punomoćje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom na način predviđen u stavu 1 ovog člana, na kraju akta ispisuje se tekst o broju, sadržini, oznakama i

41N O T A R

datumu izdavanja priloženih isprava ispred potpisa notara, a priložene isprave se čuvaju u omotu zapisa.

Potpisivanje akta

Član 41Notar svojeručno potpisuje akt koji je sastavio, a pored potpisa stavlja otisak pečata i štambilja.

Pored notara, akt potpisuju i stranke, a ostali učesnici u sastavljanju akta, kada je to ovim zakonom predviđeno.

Ako stranka ne zna ili ne može pisati, to u aktu mora biti naznačeno. U tom slučaju prilikom sastavljanja akta moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koje izabere stranka ili drugi notar pred kojim stranka na akt stavlja otisak prsta, što potvrđuju prisutni svjedoci, odnosno drugi notar.

Paraŕ ranje

Član 42Ako notarski akt ima više stranica svaku stranicu paraŕ raju notar i stranke.

Ukoliko stranka ne zna ili ne može pisati, umjesto nje stranicu akta paraŕ raju svjedoci ili drugi notar u skladu sa ovim zakonom.Paraŕ se ne smiju stavljati preko teksta akta.

Svojstvo javne isprave

Član 43Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako ne sadrži potpis, pečat i štambilj notara.

Upotreba jezika

Član 44Notar sastavlja notarski akt na jeziku koji je u službenoj upotrebi, a u opštinama na čijem području većinu ili značajni dio stanovništva čine pripadnici nacionalnih manjina, na za-htjev stranke notarski akt sastavlja se na oba jezika.Na zahtjev stranke notar može sastaviti akt i na stranom jeziku, ako ima svojstvo sudskog tumača za jezik na kojem se akt sastavlja.

42 ZAKON O NOTARIMA

2. POSTUPAK SASTAVLJANJA NOTARSKIH AŅ TA

Utvrđivanje identiteta stranaka i drugih učesnika

Član 45Prije nego što počne sa sastavljanjem akta notar utvrđuje identitet stranaka i drugih učesnika uvidom u dokument izdat od strane nadležnog državnog organa na osnovu kojeg se identitet može utvrditi na nesumnjiv način.

Slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice kao učesnik u sastavljanju akta

Član 46Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, notar mora da obezbijedi da joj sadržina notarskog akta bude u cjelosti poznata i razumljiva, na način što će, na predlog stranke, pozvati svjedoka u koga stranka ima povjerenje i koji je sposoban da joj predoči cjelokupan sadržaj akta. Svjedok može da bude u srodstvu sa slijepom, gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije lično zainteresovan za pravni posao koji je predmetnotarskog akta.

Notar će u aktu naznačiti postojanje okolnosti iz stava 1 ovog člana, sa navodom o načinu na koji je stranka upoznata sa sadržinom akta.

Učešće sudskog tumača

Član 47Sastavljanju notarskog akta mora da prisustvuje sudski tumač, ako neko od učesnika ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. Na kraju akta notar mora naznačiti da je učesniku preveden tekst akta.

Podučavanje stranaka

Član 48Prije sastavljanja akta notar mora ispitati volju stranaka i podučiti ih o pravnim poslje-dicama namjeravanog pravnog posla.Notar će izjave stranaka potpuno, jasno i određeno sastaviti i unijeti u notarski akt, nakon toga izjave će pročitati strankama i neposrednim pitanjima se uvjeriti da li sadržaj notarskog akta odgovara volji stranaka.

Notar će upozoriti stranke kad smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene i ukazati im na moguće sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doći zbog takvih izjava. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u akt koji sastavlja uz navođenje činjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava.

43N O T A R

Svjedok notarskog akta

Član 49Prilikom sastavljanja notarskog akta svjedok može biti svako pismeno, punoljetno i poslovno sposobno lice, osim lica:

1. koje je zaposleno kod notara;2. koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji

do drugog stepena, koje je njegov bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepe-na bez obzira na to da li je brak prestao;

3. koje može imati neku korist iz pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt; 4. koje je prema zakonima o sudskim postupcima oslobođeno dužnosti svjedočenja.

Potpisivanje akta od strane stranaka

Član 50Stranke i drugi učesnici potpisuju akt u prisustvu notara.

Ako notar nije prisustvovao potpisivanju akta, stranka u njegovom prisustvu potvrđuje kao svoj potpis koji se već nalazi na aktu.

Potvrdu potpisa u slučaju iz stava 2 ovog člana notar navodi u aktu.

3. VRSTE NOTARSKIH AŅ TA

1) Notarski zapis

Sadržaj zapisa

Član 51Notarski zapis sadrži:

1. lično ime notara, njegovo sjedište i izjavu da postupa u svojstvu notara;2. lično ime, datum i mjesto rođenja, adresu i jedinstveni matični broj učesnika, njiho-

vih zakonskih zastupnika i punomoćnika, a za pravno lice njegov naziv i sjedište, broj rješenja o upisu u registar, lično ime i adresu njegovog zastupnika;

3. broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet lica iz tačke 2 ovog stava kao i naziv organa koji je izdao ispravu;

4. tekst pravnog posla sa oznakom eventualnih punomoćja i drugih isprava koje se pri-lažu;

5. mjesto, datum i čas sastavljanja notarskog zapisa;6. izjavu da su učesnici razumjeli sadržinu pravnog posla i da su saglasni sa zapisom koji

je sastavio notar;7. potpise učesnika i notara i pečat i štambilj notara.

44 ZAKON O NOTARIMA

Zapis o potvrdi privatne isprave


Učesnici pravnog posla mogu privatnu ispravu o tom poslu da potvrde kod notara, ukoliko je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama ovog zakona o formi notarskog akta i sadržini notarskog zapisa.

Notar će ispravu iz stava 1 ovog člana potvrditi bez sastavljanja posebnog notarskog zapisa, na način što na ispravi unosi podatke iz člana 51 tač. 1, 3,5,6 i 7 ovog zakona, u kom slučaju potvrđena isprava ima svojstvo notarskog zapisa.

Obaveznost forme zapisa

Član 52U formi notarskog zapisa iz člana 51 ili člana 51a ovog zakona sačinjava se:

1. bračni ugovori ugovori o imovinskim odnosima između bračnih drugova i između lica koja žive u vanbračnoj zajednici;

2. ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu sposobnost, čiji predmeti su nepokretnosti ili vrednije pokretne stvari i prava;

3. ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za života, ugovori o doživotnom izdržava-nju i nasledničke izjave;

4. ugovori o kupovini sa zadržavanjem prava vlasništva;5. obećanja poklona i ugovori o poklonima u slučaju smrt;6. pravni poslovi čiji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih prava na

nepokretnostima.Forma notarskog zapisa za pojedine pravne poslove može biti predviđena i drugim zako-nima.

Pravni poslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, koji nijesu sačinjeni u formi notarskog zapisa, ne proi-zvode pravno dejstvo.Stranke imaju pravo da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne poslove koji nijesu navedeni u st. 1 i 2 ovog člana.

Zapis o testamentu

Član 53Notar može, po kazivanju zavještaoca, da sastavi zapis o testamentu po pravilima koja važe za sudski testament.

Tako sačinjeni akt ima svojstvo sudskog testamenta.

45N O T A R

Izvršnost notarskog zapisa

Član 54Notarski zapis je izvršna isprava ukoliko je sačinjen u propisanoj formi i ako je sastavljen o nekom pravnom poslu, koji ima za predmet plaćanje neke određene sume novca ili davanje određene količine zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u notarskom zapisu pristao na izvršenje bez odlaganja.

Na osnovu notarskog zapisa, na osnovu kojeg je u katastru nepokretnosti upisana hipo-teka na određenoj nepokretnosti, može se, u svrhu plaćanja obezbijeđenog potraživanje, neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvršenje na toj nepokretnosti, ako je dužnik u izvorniku na ovo izričito pristao.

Za izvršnost notarskog zapisa iz st. 1 i 2 ovog člana nije potrebna nikakva dalja aktivnost izvršnog suda. Izvršenje notarskog zapisa može se pobijati po odredbama zakona kojim je uređen izvršni postupak.

2) Notarski zapisnik

Sadržaj zapisnika

Član 55Notar je ovlašćen da u formi notarskog zapisnika potvrdi nastupanje činjenica od kojih za-visi punovažnost pravnog posla i ispunjenje obaveza koje iz njega proističu (ponuda, opo-mena, otkaz, raskid ugovora i sl.).

Poslovi o kojima se može sastaviti zapisnik

Član 56Notar u formi notarskog zapisnika može:

1. sastaviti zapisnik o popisu i procjeni zaostavštine, uz obavezno učešće vještaka;2. zaključiti poravnanje prije pokretanja parničnog, vanparničnog i upravnog postupka,

u skladu sa zakonom, sa dejstvom sudskog poravnanja, odnosno poravnanja zaklju-čenog pred upravnim organom;

3. zasnovati založno pravo na nepokretnim ili pokretnim stvarima, u skladu sa zako-nom;

4. primiti na zapisnik izjavu povjerioca o produženju roka za izvršenje obaveze dužnika utvrđene u izvršnoj ispravi;

5. primiti na zapisnik izjave svjedoka o tome da je nastupio uslov određen poravnanjem od koga zavisi nastupanje izvršnosti tog poravnanja; primiti na zapisnik izjavu o po-dizanju protesta mjenice i čeka, u skladu sa zakonom;

46 ZAKON O NOTARIMA

6. sastaviti zapisnik o povjeravanju na čuvanje svojeručnog testamenta, pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta sa dejstvom povjeravanja te-stamenta na čuvanje sudu;

7. sastaviti zapisnik o održavanju sjednice skupštine ili drugog organa upravljanja, privrednog društva ili drugog pravnog lica sa ovjerom odluka sa sjednice;

8. primiti na zapisnik druge izjave ili utvrditi druge činjenice određene zakonom.

Podaci koje zapisnik sadrži

Član 57Notarski zapisnik sadrži podatke o danu i času saznanja, odnosno utvrđenja određene činjenice i tačan opis onoga što se dogodilo u prisustvu notara, odnosno onoga što je on neposredno utvrdio.

Notarski zapisnik sadrži vrijeme i mjesto sastavljanja zapisnika.Notar je dužan da, u slučajevima određenim zakonom, izjavu datu na zapisnik dostavi licu na koje se ona odnosi.

3) Notarske potvrde

Sadržaj potvrde

Član 58Notar je ovlašćen da izda potvrdu o tome da je notarski akt sastavljen, odnosno da jepredat na čuvanje, kao i potvrdu o naplaćenim troškovima.

Na zahtjev svjedoka, tumača, vještaka, zakonskog zastupnika, službenog lica organa starateljstva i zastupnika pravnog lica, notar je dužan da izda potvrdu o tome kada su ta lica prisustvovala sastavljanju notarskog akta i u kom svojstvu.

Potvrda o tome da je isprava podnijeta na uvid

Član 59Notar je ovlašćen da izda potvrdu o tome da je njemu ili, u njegovom prisustvu, trećem licu podnijeta na uvid isprava koja se po zakonu mora podnijeti na uvid. Potvrda sadrži datum, a na zahtjev stranke i čas podnošenja isprave na uvid.

Notar je dužan da utvrdi identitet lica koja su prisustvovala podnošenju isprave na uvid.

Potvrda da je lice u životu

Član 60Notar je ovlašćen da izda potvrdu da je određeno lice u životu, pošto utvrdi identitet toga lica.

47N O T A R

Potvrda mora da sadrži datum dolaska lica kod notara, kao i način na koji je notar utvrdio njegov identitet.

Potvrda o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra

Član 61Notar može da izda potvrdu o ovlašćenju za zastupanje, ukoliko to ovlašćenje proizilazi iz sudskog registra.

Notar može da izda potvrdu o postojanju ili sjedištu pravnog lica, o statusnim promjenama ili drugim pravno relevantnim činjenicama, ako one proizilaze iz sudskog registra.

Notar može da izda potvrdu iz st. 1 i 2 ovog člana samo ukoliko je prethodno izvršio uvid u registar ili u ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan kada je izvršen uvid u registar, odnosno kada je izdat ovjereni izvod iz registra. Takva potvrda ima dokaznu snagu kao i potvrda nadležnog suda.

4) Notarske ovjere

Ovjera prepisa

Član 62Notar je ovlašćen da ovjeri prepis isprave nakon što utvrdi da je prepis identičan sa izvornom ispravom. Prepis mora biti identičan sa izvornom ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi, a ako su u izvornoj ispravi neka mjesta prepravljena, iz-brisana, precrtana ili dodata ili ako je izvorna isprava pocijepana ili oštećena, to se u ovjeri prepisa mora navesti.Nakon što utvrdi da je prepis isprave identičan sa izvornom ispravom, notar to potvrđuje na samom prepisu i navodi da je to prepis isprave ili njenog ovjerenog prepisa, da li je i kako na-plaćena taksa, da li je prepis napisan rukom, mašinski ili drugim sredstvom za pisanje, gdje se nalazi izvorna isprava, a ako je izvornu ispravu donijela stranka, i njene lične podatke.

Ako na ispravi ima zabilješka ili klauzula, notar i to navodi u prepisu.

Kada se ovjerava prepis jednog dijela isprave iz prepisa mora da bude vidljivo koji djelovi isprave nijesu obuhvaćeni prepisom.Fotokopija isprave ovjerena od strane notara u skladu sa ovim zakonom izjednačena je sa prepisom.

Notar će ovjeriti samo prepis ili fotokopiju koju je sam sačinio ili je sačinjena u njegovom prisustvu.

Ovjeranjem se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave.

48 ZAKON O NOTARIMA

Ovjera potpisa

Član 63Notar je ovlašćen da ovjeri da je stranka u njegovom prisustvu svojeručno potpisala ispravu ili stavila svoj otisak prsta ili da je potpis ili otisak prsta koji se već nalaze na ispravi u

njegovom prisustvu priznala za svoj.

Ukoliko notar ne poznaje stranku njen identitet će utvrditi u skladu sa ovim zakonom.Ovjera potpisa se stavlja na izvornik isprave sa podacima o tome kako je utvrđen iden-titet stranke i uz konstataciju da su potpis ili otisak prsta autentični. Klauzula ovjere sadrži broj djelovodnika, upisnika, datum, potpis i pečat notara.

Prilikom ovjere potpisa notar se upoznaje sa sadržinom isprave samo ukoliko je to potrebno da ispuni rubrike upisnika o ovjerama i potvrdama. Notar nije odgovoran za sa-držaj isprave i nije dužan da utvrđuje da li stranke smiju da sklapaju posao na koji se isprava odnosi.

Ovjera potpisa zastupnika pravnog lica

Član 64Ako notar ovjerava potpis lica koja je zastupnik nekog pravnog lica ili državnog organa može u ovjeri da potvrdi da se to lice potpisalo za pravno lice ili državni organ samo ako je prethodno utvrdio da se radi o licu koje je ovlašćeno da to uradi.

Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga

Član 65Notar je ovlašćen da ovjeri izvod iz poslovnih knjiga privrednih društava i drugih pravnih lica.

Prilikom ovjere izvoda iz stava 1 ovog člana notar je dužan da uporedi izvod sa odgo-varajućim stavkama u izvornoj knjizi i da u klauzuli o ovjeri navede da se izvod u potpunosti slaže sa izvornikom.

Ovjera prevoda

Član 66Notar je ovlašćen da ovjeri tačnost prevoda koji je sam napravio samo ukoliko je i sudski tumač za jezik na kojem je akt preveden sa jezika koji je u službenoj upotrebi i obratno.

49N O T A R

Glava VIIIDEPOZIT

Čuvanje isprava

Član 67Notar je dužan da preuzme na čuvanje sve vrste isprava. O preuzimanju isprave notar sastavlja zapisnik koji sadrži mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime, ime i adresu lica koje je ispravu predalo, oznaku isprave, razlog zbog kojeg se isprava predaje na čuvanje i podatke o licu kome isprava treba da bude izdata. Zapisnik će potpisati lice koje je predalo ispravu i notar.

Notar izdaje potvrdu o preuzimanju isprave licu koje je ispravu predalo.Notar je dužan da utvrdi identitet lica kome predaje preuzetu ispravu. Lice kome se isprava uručuje dužno je da potvrdi prijem isprave na zapisnik o preuzimanju.

Čuvanje novaca i hartija od vrijednosti

Član 68Notar je ovlašćen da preuzme na čuvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti, plemenite metale i druge dragocjenosti.

Notar je dužan da preuzme na čuvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti, plemenite metale i druge dragocjenosti, samo na osnovu odluke suda ili drugog organa ili samo ako su mu predate povodom sastavljanja notarskog akta da bi ih prenio na drugo lice ili da bi ih dao na čuvanje kod određenog državnog organa.Notar je dužan da preuzme na čuvanje i druge predmete kada je zakonom određeno da dužnik kod suda može položiti stvar koju duguje.

O preuzimanju stvari notar sastavlja zapisnik koji sadrži broj iz knjige depozita, mjesto i vrijeme preuzimanja, tačan opis i vrijednost predatih stvari, prezime, ime i adresu lica koje je stvari predalo i njegova izjava o tome šta sa stvarima treba da se uradi.Notar izdaje potvrdu o preuzimanju stvari licu koje je stvar predalo.

Čuvanje stvari

Član 69Stvari koje je preuzeo notar čuva u posebnom omotu na kome označava broj iz knjige depo-zita i prezime i ime lica koje je stvar predalo.

Testament koji mu je povjeren na čuvanje notar je dužan da stavi u poseban omot i zapečati.Novac koji mu je povjeren notar može da čuva u sefu ili na posebnom računu u banci ili dru-goj ŕ nansijskoj organizaciji koji ne može biti predmet prinudnog izvršenja protiv notara.

50 ZAKON O NOTARIMA

Preuzete stvari notar će, bez odlaganja, uručiti licu kome su namijenjene, uz prethodno utvrđivanje njegovog identiteta. To lice potvrđuje prijem u zapisnik o preuzimanju ili u knjigu depozita.

Obavještenje nadležnom sudu

Član 70Ako lice koje je predalo stvar na čuvanje notaru ili lice u čiju korist je to učinjeno bude pozvano da preuzme tu stvar, a u roku od godinu dana od prijema poziva to ne učini, notar će stvar predati nadležnom sudu. Nadležni sud će, u roku od sedam dana od dana prijema stvari od notara, donijeti rješenje o prodaji stvari ili utvrditi da je predmet depozita postao imovina Crne Gore.

Poziv iz stava 1 ovog člana sadrži upozorenje o pravnim posljedicama nepreuzimanja stvari.

Pravna priroda depozita kod notara

Član 71Depozit kod notara ima isto pravno dejstvo kao sudski depozit.

Glava IXNOTARSKI SPISI I VOĐENJE KNJIGA

Sadržaj notarskog spisa

Član 72Notarski spis sastoji se od notarskog akta u izvorniku i prepisa isprave ili spisa koji se po zakonu moraju priložiti notarskom aktu, ovlašćenja, punomoćja, nalaza i mišljenja vještaka i drugih spisa koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.

Čuvanje notarskih spisa

Član 73Notarski spisi čuvaju se u omotu spisa koji sadrži popis akata, odnosno isprava koji se u njemu nalaze.

Notar je dužan da čuva notarske spise 20 godina.

Uvid u notarske spise

Član 74Stranke imaju pravo da vrše uvid u notarske spise.

51N O T A R

Ostala lica mogu vršiti uvid u notarske spise samo ako imaju opravdani interes ili pisanu saglasnost stranke.

Knjige

Član 75Notar vodi sledeće knjige:

1. upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima;2. upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama;3. protestni registar;4. imenik lica čiji se testament nalazi kod notara;5. depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit;6. upisnik radnji koje je sud povjerio notaru.

Notar je dužan da čuva knjige 30 godina.

Sadržina, način vođenja i ovjeravanje knjiga

Član 76Ministarstvo Pravilnikom propisuje sadržinu, način vođenja i ovjeravanje knjiga iz člana 75 ovog zakona.

Postupak preuzimanja, čuvanja, korišćenja i uništavanja notarskih akata i knjiga koje vodi notar vrši se po propisima o čuvanju, prikupljanju i povremenom škartiranju arhivskog materijala.

Glava XIZDAVANJE I OVJEń VANJE NOTARSKIH AŅ TA

Izvornik notarskog akta

Član 77Notarski akt, koji notar sačini u skladu sa ovim zaklonom predstavlja izvornik koji čuva notar u svojoj arhivi, ako ovim zaklonom nije drugačije određeno.

Izdavanje izvornika

Član 78Izvornik se izdaje za upotrebu u inostranstvu, ako su saglasna sva lica, koja mogu zahtijevati otpravak.

52 ZAKON O NOTARIMA

U slučaju iz stava 1 ovog člana, notar će zadržati jedan otpravak i na njemu zabilježiti kome je i zbog čega izdat izvornik. Otpravak stupa na mjesto izvornika.

Dostavljanje izvornika testamenta

Član 79Notar je dužan da nadležnom ostavinskom sudu dostavi izvornik testamenta koji je sasta-vio ili mu je povjeren na čuvanje čim sazna za smrt lica čiji se testament nalazi u njegovim spisima.

Izdavanje izvornika akta na zahtjev suda ili Komore

Član 80Na osnovu pisanog zahtjeva suda ili Komore notar je dužan da izda izvornik akta.

O izdavanju izvornika akta notar sačinjava službenu zabilješku.Organ kod koga se izvornik akta privremeno nalazi dužan je da ga, bez odlaganja, preda notaru radi sastavljanja otpravka.

Otpravak izvornika

Član 81Kada notar sačini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika.Otpravak mora po obliku, formi i sadržaju odgovarati izvorniku i mora biti označen kao otpravak.

Otpravak izvornika u pravnom prometu zamjenjuje izvornik.

Ako je izdao izvornik akta, notar ne može izdati otpravak već samo prepis notarskog akta.

Izdavanje otpravka

Član 82Ako u izvorniku nije drukčije određeno otpravak akta može se izdati samo:

1. licima koja su u svoje ime zaključila pravni posao koji je predmet akta;2. licima u čije ime je zaključen pravni posao;3. licima u čiju korist je zaključen pravni posao;4. nasljednicima i pravnim sljedbenicima lica iz tač. 1 do 3 ovog člana.

Notar je dužan da otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stiče, prestaje, prenosi ili ograničava pravo vlasništva ili drugo pravo na nepokretnostima, kao i o pravima za koja se vode javne knjige ili registri dostavi nadležnom državnom organu, u skladu sa zakonom.

53N O T A R

Nadležni državni organ iz stava 2 ovog člana dužan je da odluku o upisu u javne knjige ili registre koje vodi, dostavi notaru i strankama.Notar mora dostaviti poreskim organima otpravak akta o pravnom poslu koji je predmet oporezivanja.

Zabilješka o izdavanju otpravka

Član 83Kada se izda otpravak notar na izvorniku ili na listu koji se prišiva uz izvornik sačinjava za-bilješku o tome kada je i kome izdao otpravak akta.

Otpravak koji je stranka vratila prilaže se uz izvornik. Na otpravak se stavlja zabilješka da je otpravak vraćen i da nema pravnu snagu javne isprave. Zabilješku iz st. 1 i 2 ovog člana potpisuje notar.

Otpravak u svrhu izvršenja

Član 84Otpravak akta u svrhu izvršenja se izdaje licima koja su u aktu označena kao povjerioci, pod uslovom da je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izvršnost akta u skladu sa ovim zakonom.Ponovni otpravak u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka akta može se izdati samo:

– ako lica iz člana 82 stav 1 ovog zakona na to pristanu, o čemu se sačinjava zabilješka na samom aktu koji potpisuju stranke ili posebno ovjerena isprava koja se prilaže aktu;

– ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vraćen notaru ili je uništen, oštećen ili na drugi način postao neupotrebljiv;

– ako sud na čijem području notar ima sjedište na predlog stranke koja učini vjero-vatnim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak.

O izvršnom notarskom aktu može se, osim u slučajevima predviđenim u stavu 2 ovog člana, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvršenja.

Ponovno izdavanje otpravka akta koji nije izvršan

Član 85Notar koji je izdao otpravak akta koji nije izvršan može izdati novi otpravak stranci koja dokaže vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Ukoliko notar ne postupi po zahtjevu stranke ona može da podnese predlog za izdavanje novog otpravka nadležnom sudu.

54 ZAKON O NOTARIMA

Evidentiranje novog otpravka akta

Član 86Ako notar izda novi otpravak akta potrebno je da u klauzuli o ovjeri naznači koji je to otpra-vak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak.

Otpravak i prepis akta koji je sačinio notar o testamentu

Član 87Otpravak ili prepis testamenta koji je sačinio notar ili se kod njega nalazi na čuvanje notar može izdati samo ostaviocu dok je u životu ili licu koga je on izričito ovlastio ovjere-nim punomoćjem, ako u samom testamentu nije drukčije određeno.

Poslije smrti ostavioca otpravak ili prepis može se izdati samo poslije proglašenja testamen-ta. Dan proglašenja testamenta upisuje se na otpravku ili prepisu.

Izdavanje prepisa

Član 88Notar je dužan da izda prepis notarskog akta stranci i njenom nasljedniku, Komori, mini-starstvu, sudu ili drugom državnom organu na njihov zahtjev i o njihovom trošku.

Otpravak dijela akta

Član 89Ako akt koji je sastavio notar sadrži više samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta može se izdati otpravak dijela akta sa naznakom o tome koji su djelovi akta ispušteni. Samo cjelovit otpravak akta može biti izvršna isprava.

Ovjera otpravka i prepisa akta

Član 90Notar ovjerava svaki otpravak akta, a na zahtjev stranke i prepis.

Klauzula o ovjeri

Član 91Ovjera se vrši stavljanjem klauzule o ovjeri, koja sadrži:

– potvrdu o istovjetnosti otpravka sa izvornikom notarskog akta; – oznaku da se radi o otpravku, sa naznakom u skladu sa članom 86 ovog zakona,

ukoliko se izdaje novi otpravak;

55N O T A R

– prezime i ime lica kome se izdaje otpravak; – mjesto i datum izdavanja otpravka; – potpis i pečat notara.

Otpravak i prepis koji ne sadrže klauzulu o ovjeri

Član 92Otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave, ako ne sadrže klauzulu o ovjeri.

Glava XIARHIVA NOTAń

Predaje arhive u slučaju prestanka vršenja poslova notara

Član 93Ako notar prestane sa vršenjem poslova ili ako premjesti svoje sjedište na područje drugog suda, notarske akte i knjige, kao i dokumenta koja su mu predata preuzima na čuva-nje sud na čijem području notar ima službeno sjedište.

Dokumentaciju i predmete iz stava 1 ovog člana zapisnički preuzima tročlana komisija obrazovana od strane predsjednika suda.Dokumentacija i predmeti iz stave 1 ovog člana, po preuzimanju od strane suda, čuvaju se i dalje u kancelariji notara do početka vršenja poslova od strane novoimenovanog notara. Ukoliko to nije moguće čuvaće se u sudskoj arhivi.

U slučaju iz stava 1 ovog člana izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz no-tarskih akata vrši predsjednik suda ili sudija koga on ovlasti u skladu sa ovim zakonom do imenovanja novog notara.

U odnosu na predavanje notarskih akata u arhivu na čuvanje shodno se primjenjuju propisi za arhiviranje u nadležnom sudu.Način preuzimanja dokumntacije i predmeta od strane komisije, kao i predaja novoimeno-vanom notaru, iz stave 2 ovog člana, bliže se uređuje Pravilnikom.

Predaje arhive u slučaju smrti notara

Član 94U slučaju smrti notara, obavezu da predaju arhivu notara imaju njegovi zakonski, od-nosno testamentalni nasljednici.Predaja arhive u slučaju smrti notara obavlja se na način i po postupku utvrđenom članom 93 ovog zakona.

56 ZAKON O NOTARIMA

Ukoliko među licima iz stava 1 ovog člana nema saglasnosti ko će od njih predati arhivu notara ili lice koje je dužno odbije da to učini, nadležni ostavinski sud će odrediti lice koje je dužno predati arhivu notara.

Predaja dijela arhive novoimenovanom notaru

Član 95Ministar, na predlog nadležnog suda, odlučuje koji dio arhive se predaje notaru koji je ime-novan na mjesto prethodnog notara.

Rekonstrukcija izgubljenih spisa

Član 96Ako predsjednik suda utvrdi da neki akt nedostaje u predatoj arhivi notara pozvaće notara, koji je prestao sa vršenjem notarskih poslova, njegovog nasljednika ili zamjenika da preda akte u određenom roku.

Ako u određenom roku lice iz stava 1 ovog člana ne preda akte, predsjednik suda će o tome obavijestiti učesnike notarskog posla kako bi mogli da preduzmu mjere radi zaštite svojih prava.Ako se kod učesnika notarskog posla ili kod drugog notara nalazi otpravak, ovjereni prepis ili izvod iz nestalog izvornika, oni treba da ga predaju sudu, kako bi se napravio ovjereni prepis koji će se čuvati umjesto nestalog izvornika.

Ako se utvrdi da upisnici ili druge knjige nijesu uredno vođene i kompletirane, arhivski radnik suda će ih ažurirati i kompletirati u prisustvu ili pod nadzorom predsjednika suda, odnosno sudije koga on ovlasti.

Glava XIINOTARSKI PRIPń VNICI, SAń DNIK, ZAMJENIK I VRŠILAC DUŽNOSTI

NOTAń

Notarski pripravnici

Član 97Notarski pripravnici su diplomirani pravnici zaposleni kod notara koji su upisani u imenik notarskih pripravnika, koji vodi Komora.

Notarski pripravnik se stručno osposobljava za samostalno obavljanje poslova notara.Po završetku pripravničkog staža, u trajanju dvije godine, notar izdaje notarskom pri-pravniku uvjerenje o obavljenoj praksi koje se dostavlja Komori.

57N O T A R

Notarski pripravnik polaže pravosudni ispit pod istim uslovima predviđenim za zaposlene u pravosudnim organima.Program stručnog osposobljavanja notarskog pripravnika donosi Komora.

Notarski saradnik

Član 98Notarski saradnici su diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim i notarskim ispi-tom, koji su zaposleni kod notara.

Odluku o zapošljavanju i prestanku rada notarskog saradnika donosi notar u skladu sa opštim propisima o radnim odnosima.Po izvršenom izboru notarskog saradnika notar ga prijavljuje Komori radi upisa u imenik notarskih saradnika.

Notarski saradnik počinje sa radom danom upisa u imenik Komore.

Shodna primjena prava

Član 99Na notarske pripravnike i saradnike se, u pogledu njihovih prava, obaveza i od-govornosti, primjenjuju opšti propisi o radnim odnosima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Poslovi notarskog saradnika

Član 100Notarski saradnik može da obavlja sve poslove u ime notara kod kojeg radi, osim da sastavlja notarske akte.

Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike i druge isprave sa napomenom da ih potpisuje za notara .Notar na svakoj ispravi iz stava 2 ovog člana potvrđuje potpisom da je ispravu pregledao.

Svi poslovi koje obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je neposredno obavio notar.

Zarade

Član 101Komora svojim aktom utvrđuje kriterijume za zaradu notarskog pripravnika, odnosno sa-radnika.

58 ZAKON O NOTARIMA

Zamjenik notara

Član 102Notara koji je na odsustvu ili je bolestan ili je iz drugih opravdanih razloga spriječen da vrši poslove notara može da mijenja zamjenik notara.

Za zamjenika notara određuje se lice koje ispunjava uslove za imenovanje za notara.

U slučaju spriječenosti za vršenje poslova notara do 30 dana, zamjenika notara određuje notar, a duže od 30 dana ministar, na predlog Komore.

Notarski saradnik može biti određen za zamjenika notara kod koga radi. Zamjenik notara se može u svako doba opozvati.

Poslovi zamjenika notara

Član 103Zamjenik notara vrši poslove u ime notara i upotrebljava pečat i štambilj notara koga zamjenjuje.Ukoliko zamjenik i notar ne urede međusobne odnose sporazumno, zamjenik ostvaruje zaradu nastalu vršenjem notarskih poslova, pri čemu je dužan da pokrije materijalne i druge troškove nastale vršenjem notarskih poslova.

Notar ne smije obavljati notarske poslove dok traje zamjena.

Zamjenik notara odgovara za štetu koju pričini trećim licima u okviru obavljanja notarskih poslova.

Administrativno osoblje notara

Član 104Notar može imati i potreban broj administrativnih radnika.

Komora svojim aktom utvrđuje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog člana.Na lica iz stava 1 ovog člana, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti, primjenjuju se opšti propisi o radnim odnosima.

59N O T A R

Glava XIIINOTARSŅ KOMOń I NJENI ORGANI

Notarska komora

Član 105Komora je obavezna i profesionalna organizacija notara koji imaju sjedište na teritoriji Crne Gore.Komora ima svojstvo pravnog lica.

Sjedište Komore je u Podgorici.Organi Komore su: Skupština, Upravni odbor i predsjednik.

Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, organizacija, nadležnost, način izbora, prava i dužnosti organa Komore utvrđuju se statutom i drugim aktima Komore.

Skupština Komore

Član 106Skupštinu Komore čine notari koji imaju sjedište na teritoriji Crne Gore.Skupština Komore se stara da notari vrše svoje poslove savjesno u skladu sa zakonom.

Nadležnost Skupštine Komore

Član 107Skupština Komore:

1. donosi statut, poslovnik i druge akte Komore;2. donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Crne Gore;3. bira predsjednika Komore, potpredsjednika, članove Upravnog odbora i drugih or-

gana Komore, ako ovim zakonom ili statutom Komore nije drukčije određeno;4. bira Disciplinsku komisiju, disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika;5. razmatra predloge, zahtjeve i preporuke za uspješan rad notara;6. usvaja završni račun za proteklu godinu i predlog ŕ nansijskog plana za narednu

godinu;7. razmatra i usvaja izvještaj o radu Komore;8. odlučuje o visini članarine i načinu njenog plaćanja;9. odlučuje o načinu upotrebe sredstava dobijenih od novčanih kazni saglasno

ovom zakonu;10. odlučuje o drugim pitanjima predviđenim zakonom i statutom Komore.

Skupština Komore se sastaje redovno jednom godišnje povodom odlučivanja o završnom računu i predlogu ŕ nansijskog plana za narednu godinu, a vanredno u slučajevima predviđenim statutom.

60 ZAKON O NOTARIMA

Statut Komore donosi se dvotrećinskom većinom ukupnog broja notara.

Upravni odbor

Član 108Upravni odbor:

1. bira predsjednika Upravnog odbora iz reda svojih članova;2. utvrđuje nacrt statuta i drugih akata Komore;3. vrši nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vršenje vanredne inspekcije

radi pokretanja disciplinskog postupka;4. odlučuje o izuzeću u disciplinskom postupku;5. odlučuje o žalbama protiv odluka disciplinske komisije;6. stara se o statusu notara i odnosima notara prema trećim licima;7. organizuje stručno osposobljavanje notara, organizovanjem seminara i predavanja, o

čemu izrađuje godišnji program;8. donosi program za stručno osposobljavanje notarskih pripravnika;9. vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripravnika;

10. priprema sjednice Skupštine Komore;11. izvršava odluke Skupštine Komore;12. sastavlja predlog završenog računa i predlog ŕ nansijskog plana za narednu godinu;13. stara se o naplati članarine;14. donosi poslovnik o svom radu;15. odlučuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili statutom Komore u njegovoj

nadležnosti, kao i o pitanjima koja nijesu u nadležnosti nekog drugog organa Komore.

Broj članova Upravnog odbora određuje Skupština Komore u skladu sa statutom.

Predsjednik Komore

Član 109Predsjednik Komore je ujedno i predsjednik Skupštine Komore.

Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga potpredsjednik, a u slučaju spriječenosti potpredsjednika, najstariji član Skupštine Komore.

Predsjednik Komore:1. rješava sporove između notara ili između notara i njihovih stranaka;2. stara se o zakonitosti rada Komore;3. stara se o odnosu notara prema drugim organima;4. obavlja i druge poslove predviđene statutom Komore.

61N O T A R

Prihodi Komore

Član 110Prihodi Komore su sredstva ostvarena naplatom članarine i novčanih kazni, donacije i drugi prihodi.

Pravni lijek protiv odluke Komore

Član 111Protiv konačnih odluka organa Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima notara i zamjenika notara može se voditi upravni spor.

Glava XIVDISCIPLINSŅ ODGOVORNOST NOTAń

Disciplinska odgovornost

Član 112Notar disciplinski odgovora za povrede službene dužnosti koje učini svojom krivicom.

Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrđene ovim zakonom i statutom Komore.Odgovornost za krivično djelo i prekršaje ne isključuje disciplinsku odgovornost notara.

Notar disciplinski odgovara, ako:1. vrši poslove izvan službenog područja;2. potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodila činjenica koja se nije dogodila;3. preduzme radnju u stvari u kojoj je po zakonu izuzet;4. povrijedi dužnost čuvanja tajne;5. se nedolično ponaša prema strankama i drugim licima i organima koji vrše nadzor

nad njegovim poslovanjem;6. obavlja notarske poslove protivno ovom zakonu;7. obavlja notarske poslove dok traje mjera zabrane obavljanja poslova notara;8. traži veću nagradu od one koja je predviđena tarifom;9. prekorači ovlašćenje utvrđeno ovim zakonom;

10. u drugim slučajevima određenim statutom.

Disciplinske mjere

Član 113U disciplinskom postupku protiv notara mogu biti izrečene sledeće disciplinske mjere:

62 ZAKON O NOTARIMA

1. pisana opomena;2. novčana kazna u visini od jedne do pet zarada sudije osnovnog suda u mjesecu u

kome se mjera izriče;3. privremeno oduzimanje prava na vršenje poslova notara u trajanju od jednog mjese-

ca do jedne godine;4. oduzimanje prava na vršenje poslova notara.

Ako je izvršenjem disciplinske povrede notar stekao imovinsku korist, novčana kazna može se izreći u dvostrukom iznosu stečene koristi, nezavisno od ograničenja iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

Privremeno udaljenje u disciplinskom postupku

Član 114Kada je protiv notara pokrenut disciplinski postupak može se donijeti rješenje o nje-govom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.Notar može biti privemeno udaljen sa poslova notara najduže šest mjeseci. Rješenje iz stava 1 ovog člana donosi Disciplinska komisija.

Disciplinski tužilac

Član 115Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tužilac.Disciplinski tužilac ima zamjenika.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Skupština Komore iz reda svojih čla-nova, na period od dvije godine.

Disciplinski tužilac može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka ukoliko sazna neposredno ili je obaviješten o činjenicama i okolnostima na osnovu kojih je moguće osnovano sumnjati da je notar počinio povredu službene dužnosti.Disciplinski tužilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na predlog ministra i nadležnog suda.

Disciplinski tužilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opiše dis-ciplinske povrede i predloži dokaze koje je potrebno provesti radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

Nadležnost za vođenje disciplinskog postupka

Član 116Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara sprovodi Disciplinska komisija.

63N O T A R

Disciplinska komisija ima predsjednika i dva člana koje bira Skupština Komore iz reda svo-jih članova, na period od dvije godine. Predsjednik i članovi Disciplinske komisije imaju zamjenike.

Odlučivanje po prigovoru

Član 117Protiv odluke Disciplinske komisije može se izjaviti prigovor.

Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke Upravnom odboru

Komore. Prigovor može podnijeti notar protiv koga se vodi postupak i disciplinski tužilac. Odluka Upravnog odbora je konačna.

Izuzeće u disciplinskom postupku

Član 118U organima koji sprovode disciplinski postupak ne može učestvovati podnosilac predloga i članovi organa Komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću lica iz stava1 ovog člana odlučuje Upravni odbor.

Postupak po zahtjevu disciplinskog tužioca

Član 119Zahtjev disciplinskog tužioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se notaru protiv koga se pokreće postupak.

Notar iz stava 1 ovog člana može, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za pokre-tanje disciplinskog postupka, da se pisano izjasni na navode iz zahtjeva.

Zastara

Član 120Disciplinski tužilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka najkasnije u roku od 30 dana od dana saznanja, odnosno u roku od tri mjeseca od dana kada je povreda učinjena.Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisija će od-baciti.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

64 ZAKON O NOTARIMA

Izvršavanje disciplinskih odluka

Član 121Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik Komore.

Notar kome je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova notara briše se iz imenika Komore.

Disciplinska mjera pisane opomene će se brisati iz imenika po isteku jedne godine od dana konačnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera, novčana kazna po isteku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina.Ako je konačnom pravosnažnom disciplinskom odlukom izrečena mjera privremenog odu-zimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanja prava obavljanja notarskih po-slova, Komora izrečene mjere objavljuje u “Službenom listu Crne Gore”.

Shodna primjena

Član 122Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike notara.

Uređivanje disciplinskog postupka

Član 123Pravilnik o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara donosi Komora.

Glava XVNADZOR NAD OBAVLJANJEM NOTARSKE SLUŽBE

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane ministarstva

Član 124Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara vrši ministarstvo.

U okviru ovlašćenja iz stava 1 ovog člana, ministarstvo može da:

1. izvrši pregled poslovanja notara;2. predlaže vođenje disciplinskog postupka protiv notara;3. obavlja pregled poslovanja organa Komore;4. predloži i druge mjere nadzora u skladu sa ovim zakonom.

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane suda

Član 125Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notaru

65N O T A R

povjeri sud ima predsjednik suda na čijem se području nalazi sjedište notara.Predsjednik suda može da:

1. odredi pregled poslovanja notara ili zamjenika notara u predmetima iz stava 1 ovog člana;

2. predloži ministarstvu da izvrši pregled cjelokupnog poslovanja notara, odnosno zamjenika notara;

3. predloži vođenje disciplinskog postupka protiv notara, odnosno zamjenika notara.

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane Komore

Član 126Neposredni nadzor nad poslovanjem notara vrši Komora.U okviru ovlašćenja iz stava 1 ovog člana, Komora može pregledati spise i evidenciju no-tara, poslovanje sa ispravama preuzetim na čuvanje kao i poslovanje sa preuzetim novcem, hartijama od vrijednosti i dragocjenostima i da naredi notaru da poslovanje uskladi sa pro-pisima, odnosno da dokumentaciju dovede u red.

Glava XVINAKNADA ZA ń D I NAKNADA TROŠKOVA

Notarska tarifa

Član 127Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troškova u vezi sa obavljanjem poslova.

Vrsta i visina naknade iz stava 1 ovog člana određuje se notarskom tarifom. Do dono-šenja notarske tarife naknada će se obračunavati u visini od 50% iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuju sudske, odnosno administrativne takse.

Dospjelost naknade troškova

Član 128Plaćanje naknade za rad i naknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a notar može tražiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzimanja posla.

Notar je dužan da stranci izda potvrdu o plaćenoj naknadi i troškovima.

Notar je dužan da na notarskoj ispravi upiše iznos naplaćene naknade i troškova.

66 ZAKON O NOTARIMA

Glava XVIIORGANIZOVANJE NOTARSKOG ISPITA

Uslovi za polaganje notarskog ispita

Član 129Notarski ispit može da polaže lice koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao diplomirani pravnik, od čega najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Ispitna komisija

Član 130Notarski ispit se polaže pred ispitnom komisijom (u daljem tekstu: Komisija) koju rješenjem obrazuje ministar.

Rješenjem iz stava 1 ovog člana utvrđuje se sastav Komisije.

Stručne poslove za Komisiju vrši sekretar Komisije.Predsjedniku, članovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru pripada naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrdi ministar.

Podnošenje zahtjeva

Član 132Zahtjev za polaganje notarskog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi se mini-starstvu.

Rješenje o odobravanju polaganja notarskog ispita

Član 133Ministarstvo donosi rješenje kojim odobrava polaganje notarskog ispita licima koja ispunja-vaju zakonom predviđene uslove.

Program i način polaganja notarskog ispita

Član 134Program i način polaganja notarskog ispita uređuje ministarstvo, posebnim aktom.

Uvjerenje

Član 135O položenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje koje potpisuje ministar.

67N O T A R

Evidencija

Član 136Ministarstvo vodi evidenciju o licima koja su položila notarski ispit.

Glava XVIIIPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 137Broj mjesta i sjedišta notara odrediće ministarstvo, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 138Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.


Pravilnik i drugi propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 139Polaganje notarskog ispita ministarstvo će organizovati najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 140Ministarstvo će raspisati konkurs za imenovanje notara najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 141Komora će se konstituisati kada bude imenovano najmanje deset notara.

Osnivačku skupštinu Komore saziva i njom predsjedava najstariji notar.

Do konstituisanja Komore sve poslove iz njene nadležnosti obavlja ministarstvo. Do konstituisanja Komore notare imenuje ministar.

Član 142Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore’’.

Na osnovu odredbi člana 104. stav 5. i člana 106. stav 1. tačka 1. i stav 3. Zakona o notarima(’’Sl. list RCG’’, broj 68/05 i ’’Sl. list CG’’, br. 49/08) i odredbi člana 6. Odluke o osnivanju Notarske komore Crne Gore, Osnivačka skupština Notarske komore Crne Gore, na Osnivačkoj skupštini, održanoj u Podgorici, dana 29.04.2011. godine, donosi

S T A T U TNOTARSKE KOMORE CRNE GORE

(”Sl. list Crne Gore”, br. 27/11 od 01.06.2011, 22/12 od 23.04.2012, 41/12 od 30.07.2012)

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Ovim Statutom uređuju se: zadaci, unutrašnja organizacija i rad Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Notarska komora), izbor, prava i dužnosti njenih organa, prava i dužnosti notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i pripravnika prema Notarskoj ko-mori, organi za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, način vršenja javnih ovlašće-nja, vođenje državnog Registra testamenata i druga pitanja od značaja za notarsku službu i rad Notarske komore, ako drugačije nije određeno Zakonom o notarima.

Član 2.Notarska komora se osniva pod nazivom : Notarska komora Crne Gore.Skraćeni naziv Notarske komore je : NKCG.

Sjedište Notarske komore je u Podgorici.

Član 3.Notarska komora je obavezna profesionalna organizacija notara, koji imaju sjedište na teri-toriji Crne Gore. Članovi Notarske komore su svi notari upisani u Imenik notara Notarske komore.

69N O T A R

Član 4.Notarska komora stiče svojstvo pravnog lica upisom kod nadležnog državnog organa.

Notarska komora za svoje obaveze odgovara svim svojim sredstvima.

Notarsku komoru predstavlja i zastupa Predsjednik Notarske komore.U slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga Potpredsjednik, a u slučaju spriječenosti Pot-predsjednika, najstariji član Skupštine Notarske komore.

Član 5.Notarska komora ima pečat, štambilj, žig, suvi žig i znak.

Pečat Notarske komore je okrulog oblika, prečnika 3,8 cm, a štambilj Notarske komore je pravougaonog oblika veličine 5,5 cm x 2,5 cm .Pečat i štambilj sadrže naziv i sjedište Notarske komore.

Notarska komora ima svoj znak čiji oblik, sadržaj i dimenzije utvrđuje Upravni odbor No-tarske komore posebnom odlukom.Notarska komora ima žig koji se otiskuje u crvenom vosku prilikom ovjere vjerodostojnosti notarskih knjiga, a imaće i suvi žig za druge potrebe.

Žigovi su istog oblika i prečnika kao i pečat.

Član 6.Notarska komora sarađuje sa drugim notarskim komorama u inostranstvu i odlučuje o svom učlanjenju u međunarodne notarske organizacije.

Član 7.Članstvo u Notarskoj komori je obavezno za sve notare koji imaju sjedište na teritoriji Crne Gore. Notarska komora naročito:

1. predstavlja notare kod nadležnih organa vlasti radi realizacije javnih ovlašćenja koja su im povjerena;

2. stara se o očuvanju ugleda, časti i prava notara;3. stara se o statusu notara i odnosima notara prema trećim licima;4. preduzima mjere i radnje u cilju obezbjeđenja uslova za uspješan rad notara kao

nezavisnih i nepristrasnih nosilaca javne službe;5. stara se da notari vrše svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom; 6. vrši nadzor nad radom notara, u saradnji sa nadležnim organima vlasti;7. stara se o trajnom stručnom osposobljavanju notara, zamjenika notara, notarskih sa-

radnika i notarskih pripravnika, te drugih lica zaposlenih u notarskim kancelarijama;8. utvrđuje pravila notarske etike i stara se o poštovanju kodeksa notarske etike;

70 STAT UT NOTARSKE KOMO RE CRNE GORE

9. prati i proučava odnose i pojave, uključujući i stanje u pravosuđu i upravi, koji su od interesa za uređenje, položaj i rad, te unapređenje notarske službe;

10. uspostavlja i razvija saradnju sa drugim notarskim komorama i međunarodnim no-tarskim organizacijama, te sa udruženjima pravnika, advokata i drugih sličnih udru-ženja;

11. razvija i njeguje međusobnu solidarnost svih notara u Crnoj Gori;12. izvršava druge zadatke i obavlja poslove utvrđene zakonom, podzakonskim propisi-

ma, statutom i drugim opštim aktima notarske komore.

II ORGANI NOTARSKE KOMORE

Član 8.Organi Notarske komore su:

1. Skupština;2. Upravni odbor; 3. Predsjednik i jedan potpredsjednik; 4. Komisija za pregled ŕ nansijskog poslovanja Notarske komore; 5. Disciplinski tužilac; 6. Disciplinska komisija.

Skupština Notarske komore (u daljem tekstu: Skupština) i Upravi odbor Notarske komore (u daljem tekstu: Upravni odbor) mogu imenovati povremene komisije i druga radna tijela za obavljanje određenih pripremnih poslova iz nadležnosti stalnih organa Notarske komo-re.Način rada organa Notarske komore uređuje se Poslovnikom.

Prilikom izbora članova u sve organe Notarske komore vodiće se računa o teritorijalnoj, nacionalnoj i polnoj strukturi izabranih.

Protiv konačnih odluka organa Notarske komore kojima se odlučuje o pravima i dužnosti-ma notara i zamjenika notara, može se voditi upravni spor.

1. Skupština

Član 9.Skupština je najviši organ upravljanja Notarske komore.

Skupština vrši prava i obaveze predviđene Zakonom i ovim Statutom.

Skupštinu čine svi članovi Notarske komore i imaju jednako pravo glasa.

Član 10.

Skupština Notarske komore je nadležna da:

71N O T A R

1. donosi Statut, Poslovnik o svom radu i druga opšta akta Notarske komore;2. donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Crne Gore; 3. usvaja Program rada i prijedlog ŕ nansijskog plana Notarske komore za narednu go-

dinu;4. razmatra i usvaja izvještaj o radu Notarske komore i usvaja završni račun Notarske

komore;5. razmatra prijedloge, zahtjeve i preporuke za uspješan rad notara;6. bira i razrješava Predsjednika i Potpredsjednika Notarske komore;7. bira i razrješava članove Upravnog odbora Notarske komore;8. bira i razrješava članove Komisije za pregled ŕ nansijskog poslovanja Notarske ko-

more;9. bira i razrješava Disciplinskog tužioca i zamjenika Disciplinskog tužioca;

10. bira i razrješava članove Disciplinske komisije i njihove zamjenike;11. bira stalne i povremene komisije i druga radna tijela Skupštine;12. odlučuje o statusnim promjenama i o udruživanju Notarske komore u saveze; 13. osniva fondove Notarske komore i donosi Pravilnike o njihovom radu;14. odlučuje o visini članarine notara i načinu njenog plaćanja;15. odlučuje o načinu upotrebe sredstava dobijenih od novčanih kazni saglasno Zakonu

o notarima;16. donosi Pravilnik o postupku za utvrđivanje diciplinske odgovornosti notara;17. odlučuje o drugim pitanjima predviđenim Zakonom i ovim Statutom.

Član 11.Skupštinu Notarske komore saziva i njome predsjedava Predsjednik Notarske komore koji je ujedno i Predsjednik Skupštine Notarske komore. U slučaju njegove spriječenosti zamje-njuje ga Potpredsjednik, a u slučaju spriječenosti Potpredsjednika, najstariji član Skupštine Notarske komore.Skupština Notarske komore sastaje se redovno jednom godišnje povodom odlučivanja o završnom računu i prijedlogu ŕ nansijskog plana za narednu godinu, a vanredno po potrebi.

Skupština Notarske komore zasijeda vanredno na osnovu odluke Upravnog odbora ili na zahtjev najmanje 1/3 članova Notarske komore, a najkasnije u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva.Zahtjev za vanredno sazivanje Skupštine mora biti obrazložen i sadržati prijedlog dnevnog reda.

Član 12.Upravni odbor priprema materijale za sjednicu Skupštine Notarske komore.

Poziv za Skupštinu dostavlja se članovima Skupštine lično ili preporučenom pošiljkom, naj-kasnije 15 dana prije dana održavanje sjednice i sadrži obavještenje o mjestu, datumu i vre-


menu održavanja sjednice, sa predloženim dnevnim redom, te načinu i roku prijavljivanja za prisustvo člana sjednici.Upravni odbor je dužan da obezbjedi da se uz poziv za sjednicu dostavi obrazložen pisani materijal po svakoj tačci dnevnog reda.

Dostava poziva sa dnevnim redom i radnim materijalima može se izvršiti putem elektronske pošte.U opravdanim slučajevima, Upravni odbor i Predsjednik Notarske komore konsenzusom mogu odlučiti, da o nekim hitnim pitanjima, uz obrazloženi prijedlog, notari glasaju pisa-nim putem (faks, e-mail i sl.) bez sazivanja i održavanja sjednice Skupštine, s tim da rok za izjašnjenje ne može biti duži od 3 (tri) radna dana.

Član 13.Skupština se po pravilu održava u sjedištu Notarske komore, s tim što Upravni odbor može odlučiti da se sjednica održi i izvan sjedišta.

Administrativne troškove održavanja sjednice Skupštine snosi Notarska komora, dok putne troškove snosi svaki član Skupštine.

Član 14.U radu Skupštine imaju pravo i obavezu da učestvuju svi članovi Notarske komore lično.Članovi Notarske komore imaju jednako pravo glasa, imaju pravo da biraju i da budu birani u organe Notarske komore, kao i pravo da predlažu i odlučuju.

Prava iz stava 1. i 2. ovog člana nemaju notari kojima je izrečena disciplinska mjera privre-menog oduzimanja prava na vršenje poslova notara ili koji su privremeno udaljeni sa poslo-va notara, osim prava da prisustvuju sjednici Skupštine.

Član 15.Skupština se može održati i punovažno odlučivati ako je prisutno više od polovine svih članova Notarske komore .Ako se u vrijeme zakazano za Skupštinu ne postigne kvorum iz stava 1. ovog člana, Skup-ština će se odložiti za 60 minuta, a zatim će se održati na istom mjestu i sa istim dnevnim redom ako joj prisustvuje najmanje jedna trećina svih članova Notarske komore.

Član 16.Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih članova.

Statut Notarske komore, Skupština donosi dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja notara.

73N O T A R

2. Upravni odbor

Član 17.Upravni odbor je izvršni organ Skupštine Notarske komore, koji vrši prava i obaveze pred-viđene Zakonom i ovim Statutom, a za svoj rad odgovoran je Skupštini.

Upravni odbor ima devet članova.

Članove Upravnog odbora bira Skupština Notarske komore.

Član 18.Radom Upravnog odbora rukovodi i upravlja Predsjednik Notarske komore , a u odsustvu Predsjednika Notarske komore zamjenjuje ga Potpredsjednik Notarske komore.

Član 19.Poziv za sjednicu Upravnog odbora u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja, vri-jeme početka i dnevni red sjednice, dostavlja se članovima Upravnog odbora, najkasnije osam dana prije datuma održavanja sjednice.

U slučajevima kada se predlaže donošenje hitne odluke, odluka se može donijeti bez održa-vanja sjednice, pismenim izjašnjavanjem članova Upravnog odbora, (faks, e-mail) s tim što rok za izjašnjavanje ne može biti duži od 3 (tri) radna dana.

Član 20.Sjednice Upravnog odbora održavaju se po potrebi, a najmane jednom u 3 (tri) mjeseca. Sjednice Upravnog odbora saziva Predsjednik Notarske komore .

Predsjednik Notarske komore dužan je da zakaže sjednicu Upravnog odbora, kada to zahti-jevaju najmanje 1/3 članova Notarkse komore ili najmanje 1/3 članova Upravnog odbora.Zahtjev za održavanje sjednice Upravnog odbora iz stava 3. ovog člana mora sadržati obra-zloženi prijedlog dnevnog reda, a predsjednik Notarske komore je dužan u tom slučaju zakazati sjednicu najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Član 21.Za održavanje sjednice Upravnog odbora potrebno je da prisustvuje više od polovine od ukupnog broja svih izabranih članova Upravnog odbora.

Svaki član Upravnog odbora ima jedan glas.Upravni odbor odlučuje većinom glasova.

U slučaju izjednačenog glasanja odlučuje glas Predsjednika Notarske komore, a u slučaju odsustva Predsjednika Notarske komore, odlučuje glas Potpredsjednika.


Član 22.Upravni odbor donosi poslovnik o svom radu kojim reguliše sva procesna pitanja u vezi sa sazivanjem i održavanjem sjednica.

Član 23.Upravni odbor je nadležan da:

1. utvrđuje nacrt Statuta i drugih akata Komore;2. vrši nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vršenje vanredne inspekcije radi

pokretanja disciplinskog postupka;3. odlučuje o izuzeću u disciplinskom postupku;4. odlučuje o žalbama protiv odluka disciplinske komisije;5. stara se o statusu notara i odnosima notara prema trećim licima;6. organizuje stručno osposobljavanje notara, organizovanjem seminara i predavanja, o

čemu izrađuje godišnji plan;7. donosi program za stručno osposobljavanje notarskih pripravnika;8. vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripravnika;9. priprema sjednice Skupštine Notarske komore;

10. izvršava odluke Skupštine Notarske komore;11. sastavlja prijedlog Završnog računa i prijedlog Finansijskog plana za narednu godinu;12. stara se o naplati članarine;13. donosi poslovnik o svom radu;14. odlučuje o davanju saglasnosti Predsjedniku Notarske komore za zaključenje pravnih

poslova čija vrijednost prelazi iznos od 10.000,00 (desethiljada) EUń , kao i prav-nih poslova o pribavljanju i otuđenju prava svojine na nepokretnostima, zalaganju nepokretnosti i o zakupu nepokretnosti;

15. odlučuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili Statutom Komore u njegovoj nad-ležnosti, kao i o pitanjima koja nisu u nadležnosti nekog drugog organa Komore;

16. objavljuje poziv za javnu nabavku, u ime Notarske Komore i sprovodi postupak javne nabavke, u skladu sa posebnim zakonskim propisima.

Član 24.Akte Upravnog odbora potpisuje Predsjednik Notarske komore, u slučaju njegove spriječe-nosti Potpredsjednik Notarske komore .

3. Predsjednik i potpredsjenik notarske komore

Član 25.

Predsjednika i Potpredsjednika Notarske komore bira Skupština.

Predsjednik i Potpredsjednik Notarske komore biraju se iz reda notara.

75N O T A R

Potpredsjednik zamjenjuje Predsjednika Notarske komore u njegovom odsustvu.Predsjednik i Potpredsjednik Notarske komore su po funkciji članovi Upravnog odbora.

Član 26.

Predsjednik Notarske komore: 1. predstavlja i zastupa Notarsku komoru;2. rukovodi i upravlja radom Upravnog odbora;3. organizuje, vodi i odgovara za rad administrativno-tehničke službe Notarske komo-

re;4. svojim potpisom ovjerava notarske poslovne knjige i knjige koje se vode u Notarskoj

komori, u skladu sa propisima;5. stara se o zakonitosti i javnosti rada Notarske komore;6. stara se o odnosu notara prema drugim organima;7. rješava sporove između notara ili između notara i njihovih stranaka;8. zaključuje ugovore o radu sa zaposlenim u administrativno-tehničkoj službi;9. koordinira rad svih organa Notarske komore u izvršavanju zadataka iz njihove nad-

ležnosti, u skladu sa programskim zadacima i potrebama Notarske komore;10. prati pojave od značaja za rad Notarske komore i notara, te u saradnji sa drugim or-

ganima predlaže i preduzima mjere i radnje za unapređenje tog stanja; 11. imenuje notara koji će predstavljati Notarsku komoru prilikom pretresa notarske

kancelarije;12. obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom i ovim Statutom;

Za preduzimanje pravnih poslova čija vrijednost u svakom pojedinačnom slučaju, prelazi iznos od 10.000,00 (desethiljada) EUń , kao i pravnih poslova o pribavljanju i otuđenju prava svojine na nepokretnostima, zalaganju nepokretnosti i o zakupu nepokretnosti, Pred-sjedniku Notarske komore je potrebna saglasnost Upravnog odbora.

Prilikom odlučivanja za preduzimanje pravnih poslova iz stave 2 ovog člana Predsjednik nema pravo glasa.

Član 27.

Predsjednik Notarske komore određuje način rješevanja nesuglasica između članova No-tarske komore, zatim notara i zamjenika notara, notara i stranaka te notara i organa vlasti.

Predsjednik Notarske komore je ovlašćen da povodom postupka iz stava 1. ovog člana izre-kne usmeno ili pismeno upozorenje o uočenim propustima članu Notarske komore i zamje-niku notara.O svakom usmenom upozorenju sastavit će službenu zabilješku.

Službena zabilješka o usmenom upozorenju odnosno pismeno upozorenje unose se u dosi-je upozorenog lica koji se vodi u Notarskoj komori.


4. Komisija za kontrolu ŕ nansijskog poslovanja

Član 28.Komisija za kontrolu ŕ nansijskog poslovanja sastoji se od tri člana, koji između sebe biraju Predsjednika.

Komisija za kontrolu ŕ nansijskog poslovanja vrši kontrolu zakonitosti materijalno-ŕ nan-sijskog poslovanja Notarske komore, a obavezna je najmanje dva puta godišnje pregledati ŕ nansijsko poslovanje i o tome podnijeti izvještaj Upravnom odboru Notarske komore, te je obavezna izvršiti kontrolu završnog računa i o svom radu podnijeti izvještaj Skupštini Notarske komore.

5. Disciplinski tužilac

Član 29.Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Notarska komora iz reda svojih članova na period od dvije godine.U slučaju spriječenosti Disciplinskog tužioca mijenja ga zamjenik koji u disciplinskim po-stupcima ima ista prava i dužnosti kao i Disciplinski tužilac.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Skupština Notarske komore iz reda svojih članova, na period od dvije godine.

Disciplinski tužilac u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima, ovim Statutom i drugim opštim aktima Notarske komore:

1. pokreće disciplinski postupak;2. zastupa zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka pred Disciplinskom komisijom

i Upravnim odborom Notarske komore;3. ulaže pravne lijekove i preduzima sve potrebne radnje u disciplinskom postupku;4. podnosi godišnji izvještaj o radu Skupštini notarske komore;5. obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim opštim aktima

Notarske komore.

6. Disciplinska komisija

Član 30.Disciplinska komisija je nezavistan organ Notarske komore.

Disciplinska komisija ima predsjednika i dva člana, koje bira Skupština Notarske komore iz reda svojih članova, na period od dvije godine.Predsjednik i članovi Disciplinke komisije imaju zamjenike koji ih mijenjaju u slučaju spri-ječenosti.

Zamjenici imaju ista prava i obaveze kao i članovi Disciplinske komisije.

77N O T A R

Disciplinska komisija odlučuje prostom većinom glasova od ukupnog broja članova.

Član 31.Disciplinka komisija je nadležna da:

1. u prvom stepenu odlučuje po zahtjevu disciplinskog tužioca za pokretanje disciplin-skog postupka;

2. donosi rješenje o privremenom udaljenju sa poslova notara;3. obavlja i ostale poslove u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim opštim aktom

Notarske komore.

III DISCIPLINSŅ ODGOVORNOST NOTAń

1. Disciplinska odgovornost

Član 32.Notari disciplinski odgovaraju za povrede službene dužnosti koje učine svojom krivicom i koje su utvrđene Zakonom o notarima i ovim Statutom.Odgovornost za krivično djelo i prekršaje ne isključuje disciplinsku odgovornost notara.

Član 33.Notar disciplinski odgovara, ako:

1. vrši poslove izvan službenog područja;2. potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodila činjenica koja se nije dogodila;3. preduzme radnju u stvari u kojoj je po zakonu izuzet;4. povrijedi dužnost čuvanja tajne;5. se nedolično ponaša prema strankama i drugim licima i organima koji vrše nadzor

nad njegovim poslovanjem;6. obavlja notarske poslove protivno zakonu;7. obavlja notarske poslove dok traje mjera zabrane obavljanja poslova notara;8. traži veću nagradu od one koja je predviđena tarifom;9. prekorači ovlašćenje utvrđena zakonom;

10. obračunava manju nagradu ili naknadu troškova od one koja je predviđena tarifom i svako drugo ugovaranje nagrade ili naknade troškova protivno odredbama tarife;

11. nedostojno se ponaša u javnim aktivnostima i u privatnom životu kada je dostupan uvidu i ocjeni javnosti, čime se nanosi šteta ugledu notarske službe;

12. pribavlja klijentelu preko posrednika, bavi se posredovanjem ili poslovima koji nisu i skladu sa ugledom, čašću i nezavisnosti notara;

13. ako ne postupi po pravosnažnim odlukama sudova, organa uprave, nadzornih organa i organa Notarske komore;


14. neuredno vodi poslovne knjige;15. nelojalno pribavlja ili preuzima stranke od drugih notara, naročito pismenim ili

usmenim nuđenjem notarskih usluga, reklamiranjem, omalovažavanjem drugih no-tara, pozivanjem na dobre veze i poznanstva, ponude zastupanja, a sve to sa namje-rom pridobijanja stranaka;

16. daje izjave u javnosti i istupa u javnosti sračunato na reklamiranje i isticanje svoje ličnosti;

17. neovlašteno drži ispostave notarske kancelarije;18. ne izdaje potvrde odnosno račune o primljenom iznosu nagrade ili naknade;19. nedolično se ponaša prema drugim notarima, notarskim saradnicima i notarskim

pripravnicima te zaposlenim licima u svojoj notarskoj kancelariji;20. ne izvršava materijalne obaveze prema Notarskoj komori duže od dva mjeseca;21. uzastopno tri puta , bez opravdanog razloga, izostane sa sjednica organa Notarske

komore čiji je član;

2. Disciplinske mjere

Član 34.U disciplinskom postupku protiv notara, mogu biti izrečene slijedeće disciplinske mjere:



ca do jedne godine;4. oduzimanje prava na vršenje poslova notara;

Ako je izvršenjem disciplinske povrede notar stekao imovinsku korist, novčana kazna može se izreći u dvostrukom iznosu stečene koristi, nezavisno od ograničenja iz stava 1. tačke 2. ovog člana.

3. Privremeno udaljenje

Član 35.Kada je protiv notara pokrenut disciplinski postupak, Disciplinska komisija Notarske ko-more može donijeti rješanje o njegovom privremenom udaljenju sa poslova notara najduže šest mjeseci, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

4. Pokretanje disciplinskog postupka

Član 36.Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara pokreće disciplinski tužilac No-tarske komore (u daljem tekstu: Disciplinski tužilac) putem podnošenja zahtjeva za pokre-tanje disciplinskog postupka.

79N O T A R

Disciplinski tužilac može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, ukoliko sazna neposredno ili je obavješten o činjenicama i okolnostima na osnovu kojih je moguće osnovano sumnjati da je notar počinio povredu službene dužnosti.Disciplinski tužilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na prijed-log ministra pravde i nadležnog suda.

Član 37.Disciplinski tužilac mora u zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka opisati disciplin-ske povrede i predložiti dokaze koje je potrebno provesti radi utvrđivanja činjenjičnog sta-nja.

Zahtjev disciplinskog tužioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se notaru pro-tiv koga se pokreće postupak, a koji notar ima pravo, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za pokretanje diciplinskog postupka, pisanim putem se izjasniti na navode iz za-htjeva.Rok zastare za pokretanje disciplinskog postupka iznosi 30 (trideset) dana od dana sazna-nja odnosno 3 (tri) mjeseca od dana kada je povreda učinjena. Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisija će odbaciti.

5. Vođenje disciplinskog postupka

Član 38.Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara u prvom stepenu sprovodi Disci-plinska komisija Notarske komore (u daljem tekstu: Disciplinska komisija).

Protiv odluke Disciplinske komisije, mogu izjaviti prigovor Upravnom odboru Notarske komore, u roku od osam dana od dana prijema odluke, notar protiv koga se vodi postupak i disciplinski tužilac.Odluka Upravnog odbora Notarske komore je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara pred organima Notarske komore mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za pokretanje disci-plinskog postupka.Odluke organa koji provode disciplinski postupak donose se u formi rješenja.

Član 39.U organima koji sprovode disciplinski postupak ne može učestvovati podnosilac prijedloga i članovi organa Notarske komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću lica iz stava 1. ovog člana odlučuje Upravni odbor Notarske komore.


6. Izvršavanje disciplinskih odluka

Član 40.Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik Notarske komore.

Notar kome je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova notara briše se iz imenika Komore.

Disciplinska mjera pisane opomene će se brisati iz imenika po isteku jedne godine od dana konačnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera, novčana kazna po isteku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina.Ako je konačnom pravosnažnom disciplinskom odlukom izrečena mjera privremenog odu-zimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanje prava obavljanja notarskih po-slova, Komora izrečene mjere objavljuje u „Službenom listu Crne Gore“.

7. Uređivanje disciplinskog postupka

Član 41.Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara, uređuje se Pravilnikom o po-stupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara .

Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike notara.

IV OSNIVAČŅ SKUPŠTINA

Član 42.Osnivačkom Skupštinom Notarske komore predsjedava najstariji notar, do izbora Pred-sjednika Notarske komore.Statut, Poslovnik o radu Skupštine Notarske komore i Notarska Tarifa usvajaju se javnim glasanjem na Osnivačkoj Skupštini Notarske komore.

Statut se usvaja dvotrećinskom većinom ukupnog broja notara, a Poslovnik o radu Skupšti-ne i prijedlog Notarske Tarife većinom glasova ukupnog broja notara.Predsjednik, Potpredsjednik i Upravni odbor Notarske komore, biraju se tajnim glasanjem.

Način i postupak izbora prvih organa Notarske komore uredjuje se Poslovnikom o radu Notarske komore.

Organima izabranim na Osnivačkoj Skupštini mandat traje 6 (šest) mjeseci.

V REDOVNI IZBORI

Član 43.Skupština Notarske komore bira organe na izbornoj sjednici Skupštine.

81N O T A R

Izbore provodi Izborna komisija koju čine predsjednik i dva člana, a bira je Skupština No-tarske komore javnim glasanjem na mandatni period od 2 (dvije) godine na redovnoj Skup-štini.Predsjednik i članovi Izborne komisije mogu biti kandidovani za bilo koju funkciju za koju se glasa na izbornoj sjednici Skupštine.

Član 44.Način predlaganja kandidata i način rada Izborne komisije utvrđuje Upravni odbor poseb-nim aktom u skladu sa Statutom.

Član 45.Prilikom predlaganja i izbora u organe Notarske komore mora se voditi računa o odgovara-jućoj regionalnoj, nacionalnoj, polnoj i drugoj zastupljenosti članova.Utvrđenu listu kandidata Upravni odbor je dužan blagovremeno dostaviti Izbornoj komisi-ji, a ukoliko Upravni odbor to ne učini, kandidati mogu biti predlagani i birani neposredno na Sjednici Skupštine.

Član 46.Lista kandidata sadrži imena kandidata za sve organe Notarske komore koje bira Skupština.

Član 47.Izbor članova organa i nosilaca funkcija Notarske komore vrši se na izbornoj sjednici Skup-štine tajnim i ličnim glasanjem.

Glasanjem rukovodi Izborna komisija.Glasanje se obavlja uz pomoć glasačkih listića zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata za koga se glasa.

Glasački listić mora biti ovjeren pečatom Notarske komore, osim kod glasanja na Osnivanč-koj Skupštini.Nevažećim se smatra glasački listić, koji nije popunjen ili je popunjen tako da se sa sigurno-šću ne može utvrditi za koga se glasalo, ili je zaokružen redni broj ispred većeg ili manjeg broja kandidata, od broja članova koji se biraju.

Član 48.Po završenom glasanju Izborna komisija zapisnički utvrđuje ukupan broj notara koji je gla-sao, broj glasova koji je dobio svaki kandidat, te rezultate glasanja saopštava Skupštini.

Izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.Ako postoji jednaka podjela glasova kandidata zbog kojih se ne može izvršiti potpun izbor organa Notarske komore, izborni postupak, za izbor tih kandidata, se ponavlja.


Član 49.Članovi organa Notarske komore, osim onih za koje je Zakonom i ovim Statutom drukčije određeno, biraju se na mandatni period od 2 (dvije) godine.

Članovi organa i nosioci funkcija u Notarskoj komori dužnost obavljaju uz svoju redovnu dužnost notara, te imaju pravo na naknadu putnih troškova i druge naknade u skladu sa opštim aktom Notarske komore.

Član 50.Mandat članu organa ili nosiocu funkcije u Notarskoj komori prestaje istekom vremena za koje je izabran, gubljenjem svojstva člana Notarske komore, ostavkom ili opozivom.

Član 51.Opoziv člana organa Notarske komore može se izvršiti ako:

1. ne izvršava zadatke koje mu povjeri Skupština ili organ čiji je član;2. ne ispunjava svoje obaveze;3. odsustvuje neopravdano više od tri puta sa sjednice u toku jedne godine.

Član 52.Postupak za opoziv, člana organa ili nosioca funkcije u Notarskoj komori, mogu pokrenuti:

1. Skupština2. Upravni odbor3. Organi čiji se član opoziva

O prijedlogu za opoziv odlučuje organ Notarske komore koji je izvršio izbor.Odluka o prihvatanju, odnosno odbijanju prijedloga za opoziv, donosi se većinom glasova prisutnih članova.

O razlozima za odbijanje prijedloga, obavještava se organ koji je postupak opoziva pokre-nuo.

Član 53.Imenovani članovi stalnih i povremenih komisija Notarske komore podliježu razrješenju, prilikom čega se shodno primjenjuju odredbe ovog Statuta o opozivu.

Član 54.Vanredni izbori se sprovode za slučaj kada prestane funkcija notaru u organima Notarske komore, prije isteka mandatnog perioda.Vanredni izbori iz stava 1.ovog člana sprovode se po postupku i na način kao i redovni izbo-ri, ukoliko Skupština Notarske komore ne odluči drugačije.

Mandat članu organa Notarske komore izabranom na vanrednim izborima ističe kada i mandat ostalih članova organa Notarske komore.

83N O T A R

VI ODGOVORNOST ORGANA NOTARSKE KOMORE

Član 55.Notarska komora je dužna da radi u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima, ovim Sta-tutom i drugim opštim aktima Notarske komore.

Ministarstvo pravde vrši nadzor nad zakonitošću rada organa Notarske komore. Organi No-tarske komore za svoj rad odgovaraju Skupštini Notarske komore.Predsjednik Notarske komore i Upravni odbor Notarske komore u ostvarivanju odgovor-nosti prema Skupštini Notarske komore, dužni su da najmanje jedanput godišnje podnesu Skupštini izvještaj o svom radu te završni račun i prijedlog ŕ nansijskog plana za narednu godinu.

Povodom podnesenog izvještaja Skupština Notarske komore, po zaključenom razmatranju zauzima stav o radu organa Notarske komore i o drugim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.

Skupština može dati smjernice i utvrdiit obaveze za dalji rad organa Notarske komore.

Član 56.Članovi organa, predsjednik i potpredsjednik Notarske komore imaju pravo da podnesu obrazloženu ostavku, a može se podnijeti i kolektivna ostavka.

Ostavka se podnosi Skupštini Notarske komore koja o njoj odlučuje.

Lica iz stava 1. ovog člana, dužna su ostati na dužnosti do izbora novih članova ili nosioca funkcije.

VII JAVNOST ń DA

Član 57.Rad Notarske komore je javan, osim ako Zakonom, ovim Statutom ili drugim opštim akti-ma Notarske komore nije drukčije određeno za pojedine poslove i podatke.Poslovi koji predstavljaju tajnu ili su od drugih organa i lica označeni kao tajni, ne mogu se saopštavti na način određen za ostale poslove.

Opštim aktom određuju se poslovi koji predstavljaju tajnu, način čuvanja tajnih dokumena-ta i način saopštavanja podataka koji predstavljaju tajnu.

Član 58.Javnost rada Notarske komore ostvaruje se:

1. redovnim obavještavanjem notara o svim pitanjima koja se razmatraju na sjednicama organa Notarske komore, te o značajnim događajima i pojavama u notarijatu, putem informacija, preko sajta Notarske komore, časopisa „Notar“ i drugih publikacija No-tarske komore;


2. podnošenjem godišnjih izvještaja o radu organa Notarske komore;3. organizovanjem i sprovođenjem javnih rasprava o nacrtima opštih akata;4. objavljivanjem opštih akata Notarske komore na njenoj oglasnoj tabli, sajtu Notar-

ske komore, časopisu „Notar“ i u „Službenom listu Crne Gore“.5. saradnjom sa sredstvima informisanja;6. na drugi način koji odredi Skupština Notarske komore.

Za javnost rada Notarske komore Skupštini su odgovorni Upravni odbor i Predsjednik No-tarske komore.

VIII ČASOPIS „NOTAR“ I DRUGE PUBLIŅ CIJE

Član 59.Notarska komora je ovlašćena da izda časopis pod nazivom „Notar.U časopisu „Notar“ objavljaju se stručni i naučni radovi iz područja djelatnosti notarske službe, te službeni akti i obavjesti Notarske komore.

Časopis „Notar“ primaju svi članovi Notarske komore.

Odlukom Upravnog odobra Notarske komore urediće se sva ostala pitanja u vezi časopisa „Notar“.

Član 60.Časopis „Notar“ ima glavnog i odgovornog urednika i uređivački odbor od pet članova.

Glavni i odgovorni urednik je član uređivačkog odbora.

Glavnog i odgovornog urednika te članove uređivačkog odbora imenuje iz reda notara Upravni odbor Notarske komore na period od četiri godine.Glavni i odgovorni urednik, te članovi uređivačkog odbora za svoj rad odgovaraju Uprav-nom odboru Notarske komore, kome podnose izvještaj o svom radu, jednom godišnje, a po potrebi i češće.

Član 61.Notaska komora može izdavati i druge publikacije za potrebe notarske službe i u vezi sa notarskom službom, a o čemu odluku donosi Upravni odbor Notarske komore.

Član 62.Notarska komora može imati prezentaciju na internetu u skladu sa odlukom Upravnog od-bora Notarske komore.

85N O T A R

IX ORGANIZACIONI OBLICI NOTARSKE KOMORE

Član 63.Notarska komora može imati unutrašnje organizacione oblike (podružnice, ogranke ili klubove i sl.) o čemu odlučuje Skupština na prijedlog Upravnog odbora Notarske komore.

Organizacioni oblici iz stava 1. ovog člana mogu se osnivati tek nakon završenog postupka organizovanja i konstituisanja svih organa Notarske komore, u skladu sa ovim Statutom i odlukama Skupštine.Organizacioni oblik Notarske komore nema status pravnog lica.

Organizacioni oblik Notarske komore može imati poseban podračun u okviru računa No-tarske komore, kod poslovne banke.

X SLUŽBENE LEGITIMACIJE

Član 64.Licu upisanom u imenik Notarske komore, izdaje se službena ligitimacija, pod brojem koji odgovara broju upisa u Imenik.

Legitimacije se, na osnovu posebne odluke Upravnog odbora Notarske komore, mogu iz-davati i administrativnim radnicima i zaposlenicima kod notara.Odluku o veličini, obliku i sadržaju legitimacija iz stava 1. i 2. ovog člana, donosi Upravni odbor Notarske komore.

U slučaju prestanka uslova na osnovu kojih je izdata službena legitimacija, ista se mora vratiti Notarskoj komori.

Službena legitimacija se ovjerava pečatom Notarske komore, a potpisuje je Predsjednik No-tarske komore.Troškove izdavanja službene legitimacije snosi notar, za sebe i za druga lica iz njegove kan-celarije.

XI VRŠENJE JAVNIH OVLAŠĆENJA NOTARSKE KOMORE

Član 65.Notarska komora vrši javna ovlašćenja u skladu sa Zakonom i drugim propisima.

Notarska komora vrši slijedeća javna ovlašćenja:

1. daje prethodno mišljenje za imenovanje notara; 2. obavještava ministra nadležnog za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministar) o

ispunjenju uslova za donošenje rješenja o prestanku službe notara; 3. daje obrazložen prijedlog Ministru za razrješenje notara;


4. daje prethodno mišljenje nadležnom ministrastvu u pogledu određivanja većeg bro-ja notarskih mjesta;

5. daje prethodno mišljenje nadležnom ministrastvu za premještaj službenog sjedišta notara u okviru službenog područja;

6. daje odobrenje notaru da povremeno vrši poslove i izvan svog službenog sjedišta, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovništva;

7. deponuje ovjereni potpis notara i ovjereni otisak pečata i štambilja notara; 8. donosi rješenje o upisu notara u Imenik notara i o određivanju datuma početka vrše-

nja poslova notara, te takve podatke objavljuje u „Službenom listu Crne Gore“; 9. vrši brisanje notara iz Imenika notara i o tome objavljuje oglas u „Službenom listu

Crne Gore“; 10. poništava i uništava pečat i štambilj notara na način predviđen Zakonom; 11. daje Ministru obrazložen prijedlog za privremeno udaljenje notara sa poslova, te za

određivanje drugog notara koji će u tom slučaju izdavati prepise iz arhiva i vršiti dru-ge neophodne radnje;

12. rješava pritužbe stranaka u slučaju odbijanja notara da preduzme službenu radnju ; 13. odlučuje o izuzeću notara; 14. putem svojih predstavnika prisustvuje pretresu prostorija notara; 15. ovjerava knjige notara; 16. propisuje dodatne štambilje potrebne za poslovanje notara; 17. donosi rješenje o upisu notarskog pripravnika u Imenik notarskih pripravnika; 18. donosi rješenje o upisu notarskog saradnika u Imenik notarskih saradnika; ;19. daje prijedlog Ministru za određivanje zamjenika notara na period duži od 30 (tri-

deset) dana; 20. donosi rješenje o brisanju notara iz Imenika notara, zamjenika notara iz Imenika za-

mjenika notara, notarskih saradnika iz Imenika notarskih saradnika i notarskih pri-pravnika iz Imenika notarskih pripravnika;

21. uređuje sadržinu i vođenje imenika notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripravnika, te upisnika zajedničkih notarskih kancelarija,a kao i drugih evidencija koje vodi Notarska komora i vodi te imenike, upisnike i evidencije;

22. utvrđuje kriterijume za zarade notarskih saradnika, notarskih pripravnika i admini-strativnih radnika zaposlenih kod notara;

23. donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Crne Gore;24. vrši nadzor nad radom notara; 25. pokreće i vodi disciplinske postupke i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti notara i

zamjenika notara, vodi evidencije vezane za vođenje ovih postupaka i izvršenje dis-ciplinskih mjera;

26. propisuje dodatne disciplinske povrede, pored onih propisanih Zakonom; 27. donosi Pravilnik o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara; 28. vodi registar testamenata;

87N O T A R

29. Statutom i drugim opštim aktima uređuje unutrašnju organizaciju i rad Notarske ko-more i njenih organa i način vršenja javnih ovlašćenja.

XII IMENICI I UPISNICI NOTARSKE KOMORE

Član 66.Notarska komora vodi sljedeće imenike i upisnike:

1. Imenik notara;2. Imenik zamjenika notara;3. Imenik notarskih saradnika;4. Imenik notarskih pripravnika;5. Imenik lica zavještaoca iz Registra testamenata.

Imenike i upisnik iz stav 1. ovog člana vodi Upravni odbor Notarske komore.Notarska komora ima i druge knjige potrebne za njeno kancelarijsko poslovanje, u skladu sa odlukom Upravnog odbora.

Član 67.Imenici i upisnici iz člana 65. ovog Statuta su ukoričene knjige prikladnog formata, čije se stranice označavaju rednim brojevima, a listovi prošivaju jemstvenikom.

Svaki imenik i upisnik ima rubrike utvrđene ovim Statutom.Svaki imenik i upisnik ovjerava Predsjednik Notarske komore, označavajući u gornjem dije-lu poslednje stranice ukupni broj stranica i datum ovjere, te potpisujući ovjeru i stavljanjući žig Notarske komore u vosku preko završnih krajeva jemstvenika.

Imenici uz desnu ivicu imaju vidljivo, u stepenskom redoslijedu, naznačena velika slova abecede, i to tako da se prvo slovo nalazi na gornjoj desnoj ivici, a zadnje na donjoj desnoj ivici knjige.Stranice imenika obilježavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno.

Na početku svake stranice imenika ili upisnika naznačiće se kalendarska godina.

Stranice imenika i upisnika podjeljene su na uspravna polja sa rubrikama za pojedine upise, stim da se u prvu rubriku uvijek upisuje redni broj upisa.Upis u imenik obavlja se u prvu narednu, slobodnu, rubriku slova u imeniku koje odgovara početnom slovu prezimena lica koje se upisuje.

Imenik će se smatrati ispunjenim kad se ispuni bilo koje od slova u imeniku, u kom slučaju će se imenik zaključiti i uzeti novi.

Imenici i upisnici mogu se voditi i na računaru, ali to ne utiče na dužnost vođenja imenika i upisnika u ŕ zičkom obliku u skladu sa ovim Statutom i opštim aktom Notarske komore.Detaljnije odredbe u vezi vođenja imenika i upisnika, u slučaju potrebe, propisat će Upravni odbor Notarske komore svojim aktom.


Član 68.U Imenik notara upisuje se:

1. prezime i ime notara;2. jedinstveni matični broj građanina;3. dan i mjesec rođenja;4. broj i datum rješenja Ministarstva o imenovanju notara;5. broj i datum odluke o imenovanju notara;6. broj i datum rješenja Notarske komore o upisu;7. dan upisa;8. dan početka rada notara;9. sjedište kancelarije;

10. sjedište druge pisarnice, ako je ona odobrena notaru;11. promjene nastale tokom obavljanja notarske službe, te brojevi i datumi odluka na

osnovu kojih su te promjene nastale;12. razlog brisanja iz imenika sa brojem i datumom odluke na osnovu koje je došlo do

brisanja iz imenika;13. prezime i ime zamjenika notara, broj i datum odluke kojom je imenovan, te podaci o

broju imenika u koji je upisan;14. zabilježba o pokretanju postupka za razrješenje, sa brojem i datumom odluke na

osnovu koje je zabilježba izvršena;15. zabilježba o privremenom udaljenju sa poslova notara, sa brojem i datumom odluke

na osnovu koje je došlo do udaljenja;16. zabilježba pokretanja disciplinskog postupka, sa brojem i datumom odluke na osno-

vu koje je postupak pokrenut;17. pravosnažna disciplinska mjera koja je izrečena notaru, sa brojem i datumom odluke

kojom je izrečena ta mjera;18. broj i datum “Službenog lista Crne Gore” u kojem je objavljena pravosnažna disci-

plinska mjera privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili odu-zimanja prava obavljanja notarskih poslova;

19. zabilježba o brisanju disciplinskih mjera u skladu sa zakonom i ovim Statutom;20. podaci o dužnostima u organima Notarske komore.

Član 69.U Imenik zamjenika notara upisuje se:

1. prezime i ime zamjenika;2. jedinstveni matični broj građanina;3. dan i mjesec rođenja;4. broj i datum odluke kojom je imenovan;5. broj i datum Notarske komore o upisu;6. datum upisa;

89N O T A R

7. ime i prezime notara kome je postavljen;8. sjedište kancelarije;9. promjene nastale tokom obavljanja dužnosti te brojevi i datumi odluka na osnovu

kojih je do njih došlo;10. dan i razlog brisanja iz imenika sa datumom i brojem odluke na osnovu koje je došlo

do brisanja iz imenika;11. zabilježba o pokretanju postupka za razrješenje, sa brojem i datumom odluke na

osnovu koje je zabilježba izvršena;12. zabilježba o privremenom udaljenju iz službe, sa brojem i datumom odluke na osno-

vu koje je zabilježba izvršena;13. zabilježba pokretanja disciplinskog postupka sa brojem i datumom odluke na osno-

vu koje je zabilježba izvršena;14. pravosnažna disciplinska mjera koja je izrečena zamjeniku notara, sa brojem i datu-

mom odluke kojom je izrečena ta mjera;15. broj i datum “Službenog lista Crne Gore” u kojem je objavljena pravosnažna disci-

plinska mjera privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili odu-zimanja prava obavljanja notarskih poslova;

16. zabilježba o brisanju dsciplinskih mjera u skladu sa zakonom i ovim Statutom; poda-ci o dužnostima u organima Notarske komore .

17. podaci o dužnostima u organima Notarske komore.

Član 70.U Imenik notarskih saradnika upisuje se :

1. prezime i ime notarskog saradnika;2. jedinstveni matični broj građanina;3. datum i mjesto rođenja; 4. datum zaključenja ugovora o radu;5. broj odluke Notarske komore o upisu u Imenik notarskih saradnika;6. datum upisa i početka rada;7. prezime i ime notara u čijoj kancelariji saradnik radi;8. sjedište notarske kanselarije;9. datum i razlog brisanja iz imenika sa brojem i datumom odluke na osnovu koje je

došlo do brisanja;10. promjene nastale tokom obavljanja poslova notarskog saradnika te brojevi i datumi

odluka na osnovu kojih je do tih promjena došlo;11. dan i razlog brisanja iz imenika, sa brojem i datumom odluke na osnovu koje je došlo

do brisanja;12. primjedbe.

Član 71.U Imenik notarskih pripravnika upisuje se:


1. prezime i ime pripravnika;2. jedinstveni matični broj građanina;3. datum i mjesto rođenja;4. datum zaključenja ugovora o radu;5. broj odluke Notarske komore o upisu u imenik;6. dan upisa;7. dan početka rada;8. prezime i ime notara u čijoj kancelariji pripravnik radi;9. sjedište kancelarije;

10. promjene nastale tokom obavljanja pripravničkih poslova te brojevi i datumi odluka na osnovu kojih je do tih promjena došlo;

11. dan i razlog brisanja iz imenika, sa brojem i datumom odluke na osnovu koje je došlo do brisanja;

12. primjedbe.

Član 72.U Imenik lica zavještaoca iz Registra testamentata,upisuju se podaci o licima koja su evi-dentirala testament u državnom Registru testamentata

XIII ADMINISTń TIVNO-TEHNIČŅ SLUŽBA NOTARSKE KOMORE

Član 73.Za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćnih i drugih poslova Notarska komora ima stručnu i administrativno-tehničku službu.

Stručnu i administrativno-tehničku službu čini sekretar i odgovarajući broj zaposlenih lica.

O potrebi zapošljavanja radnika i njihovom broju odlučuje Upravni odbor.Akt o sistematiuzaciji administrativno-tehničke službe Notarske komore donosi Upravni odbor.

Prava i obaveze zaposlenih u Stručnoj i administrativno-tehničkoj službi Notarske komo-re ostvarivaće se shodno radnom zakonodavstvu, ovom Statutu i opštim aktima Notarske komore.

Član 74.Stručna i administrativno-tehnička služba Notarske komore postupa u skladu sa potrebama i zahtjevima članova i omogućavati stručno, kvalitetno, blagovremeno i odgovorno izvrša-vanje zadataka Notarske komore prema Zakonu i ovom Statutu.

91N O T A R

XIV ARHIVIń NJE KNJIGA I SPISA NOTARSKE KOMORE

Član 75.Imenici, upisinici i personalni dosijei notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notar-skih pripravnika čuvaju se trajno, dok se ostali spisi čuvaju 10 (deset) godina.

Trajno arhiviranje spisa obezbijediće se u Državnom arhivu Crne Gore.

XV BIBLIOTEŅ NOTARSKE KOMORE

Član 76.Notarska komora ima biblioteku koju čini knjižni fond koji se sastoji od stručnih i drugih knjiga i časopisa.

Rad biblioteke će se regulisati aktom Upravnog odbora Notarske komore.

XVI SREDSTVA ZA ń D NOTARSKE KOMORE

Član 77.Imovinu Notarske komore čine stvari, prava i novac koji se stiče u skladu sa ovim Statutom i pozitivnim propisima.

Član 78.Sredstva za rad Notarske komore obezbjeđuju se prema stvarnim potrebama, a svake godi-ne utvrđuje se planom prihoda i rashoda o čijem izvršenju se stara Upravni odbor i Pred-sjednik Notarske komore.

Prihodi Notarske komore su:

1. upisnina, koju notari plaćaju prilikom upisa u Notarsku komoru;2. članarina, koju notari uplaćuju svakog mjeseca u skladu sa odlukom Skupštine No-

tarske komore;3. novčane kazne, koje se naplate u disciplinskom postupku protiv notara i zamjenika

notara;4. prihodi od Registra testamenata koji vodi Notarska komora; 5. drugi prihodi, na osnovu odluke Skupštine.

Notarska komora može sticati prihode iz donacija, poklona ŕ zičkih i pravnih lica u goto-vom novcu, stvarima, pravima i uslugama, pod uslovom da to ne dovodi u pitanje samostal-nost i nezavisnost Notarske komore.

Član 79.Notarska komora raspolaže sredstvima u skladu sa zakonom i ovim Statutom.


Notarska komora može upotrebiti sredstva za:1. svoje redovne aktivnosti;2. pribavljanje imovine i imovinskih prava u skladu sa statutarnim ciljevima i zadacima,3. članarinu međunarodnim notarskim organizacijama prema kojima postoji obaveza;4. pomoć notarima, njihovim porodicama i zaposlenim u notarskim kancelarijama i

Notarskoj komori;5. donatorstvo i humanitarne svrhe;6. druge svrhe, u skladu sa Zakonom i ovim Statutom, na osnovu odluke Skupštine ili

Upravnog odbora Notarske komore.

Član 80.Sredstvima Notarske komore raspolažu Upravni odbor i Predsjednik Notarske komore u skladu sa zakonom, ovim Statutom i planom rashoda.

Član 81.Upravni odbor podnosi na usvajanje, Skupštini Notarske komore, za svaku obračunsku go-dinu prijedlog završnog računa i prijedlog ŕ nansijskog plana za narednu godinu.

Upravni odbor i Predsjednik Notarske komore odgovorni su za zakonitost materijalno-ŕ -nansijskog poslovanja Notarske komore, i u tom smislu:

1. dužni su obezbijediti da Notarska komora vodi poslovne knjige i sačinjava izvještaj o poslovanju u skladu sa pozitivnim propisima i ovim Statutom;

2. staraju se o naplati dospjelih potraživanja Notarske komore;3. staraju se da se svaka knjigovodstvena promjena provodi ažurno na osnovu valjanih

knjigovodstvenih isprava.

Član 82.Skupština Notarske komore može obrazovati fonodove, čije se poslovanje uređuje opštim aktom.Notarska komora može obrazovati Fond solidarnosti.

Sredstva Fonda solidarnosti su namjenska i obezbjeđuju se iz izvora prihoda Notarske ko-more.

Sredstva Fonda solidarnosti služe i za dodjelu novčane pomoći notarskim kancelarijama i notarima, te zaposlenim radnicima kod notara i u Notarskoj komori u slučajevima nastu-panja nepovoljnih materijalnih prilika zbog bolesti, nesreće na poslu, krađe, elementarne nepogode, smanjenog obima posla u određenom periodu i sl.Pravilnikom o fondu solidarnosti koji donosi Skupština Notarske komore odrediće se upravljanje fondom, kriterijumi za dodjelu i iznos novčane pomoći i druga pitanja od zna-čaja za rad Fonda solidarnosti.

93N O T A R

XVII OPŠTI AKTI NOTARSKE KOMORE

Član 83.Opšti akti Notarske komore su:

1. Statut;2. Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad notara;3. Poslovnik o radu Skupštine Notarske komore;4. Pravilnik o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara;5. Kodeks notarske etike;6. Pravilnik o naknadama putnih troškova i drugim naknadama članova organa Notar-

ske komore i drugih lica angažovanih za potrebe Notarske komore;7. Odluka o iznosu mjesečne članarine/doprinosa koji notari plaćaju Notarskoj komo-

ri;8. Odluka o iznosu naknade koja se plaća za ovjeru poslovnih knjiga notara;9. Pravilnik o fondu solidarnosti;

10. Akt o sistematizaciji administrativno-tehničke službe ;11. Pravilnik o registru testamenata,12. Pravilnik o slobodnom pristupu informacijama koje posjeduje Notarska komora.13. Drugi opšti akti u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Opšte akte Notarske komore donosi Skupština Notarske komore, osim ako zakonom i ovim Statutom nije drugačije određeno.Osim opštih akata iz stava 1. ovog člana, Skupština Notarske komore može donijeti i druge opšte akte u skaldu sa zakonom i ovim Statutom.

Opšti akti Notarske komore su obavezjući za sve notare.

Član 84.Statut je najviši opšti akt Notarske komore sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali akti Notarske komore.Izmjene i dopune Statuta Notarske komore donose se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje.

Član 85.Tarifom o nagradama i naknadama troškova za rad notara određuje se nagrada notara za preduzimanje službenih radnji kao i naknade troškova u vezi stim.

Tarifu donosi Skupština Notarske komore, uz saglasnost Vlade Crne Gore.

Član 86.Notarska komora ima pravo, shodno zakonu i ovom Statutu, da donese opšte akte koji su za notare obavezujući, i to:


1. opšte akte kojim se odlučuje o opštim i/ili zajedničkim pitanjima od značaja za rad notara i Notarske komore, a to su: Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad notara, uputstva, pravilnici i odluke;

2. opšte akte kojima se uređuju proceduralna pitanja od značaja za rad organa Notarske komore, a to su poslovnici.

Svi organi Notarske komore mogu donijeti poslovnike o svom radu.

Član 87.Organi Notarske komore mogu donositi preporuke koje sadrže stav tog organa o mogućem načinu rješavanja pojedinih pitanja iz djelatnosti notara, stim da takvi akti ne obavezuju notare i ne utiču na njihovu samostalnost u preduzimanju službenih radnji u skladu sa pro-pisima.

XIII POČASNO ČLANSTVO, Pń ZNICI I PRIZNANJA

Član 88.Notarska komora može imati počasne članove.

Počasnim članovima mogu postati domaća i strana ŕ zička i pravna lica, koja su svojim djelovanjem doprinijela uspostavi, jačanju i promovisanju notarske službe kao javne službe u Crnoj Gori.Počasni članovi Notarske komore se pozivaju i prisustvuju sjednicama Skupštine i drugih organa, stim da nemaju pravo odlučivanja u organima Notarske komore.

Odluku o dodjeli počasnog članstva donosi Skupština, na prijedlog Upravnog odbora No-tarske komore, u skladu sa ovim Statutom i odredbama posebnog Pravilnika o počasnom članstvu, koji donosi Upravni odbor.

Član 89.Dan notarijata Crne Gore je 29.04. (dvadeset deveti april), kao dan osnivanja Notarske komore Crne Gore.Program proslave povodom Dana notarijata Crne Gore utvrđuje Upravi odbor Notarske komore.

XIX OSTALE ODREDBE

Član 90.Notarska komora može u okviru svoje djelatnosti i programskih ciljeva, samostalno ili u saradnji sa drugim licima, osnivati subjekte za privrednu djelatnost i druge djelatnosti pod uslovima utvrđenim Zakonom i ovim Statutom.

Odluku iz stava 1. ovog člana donosi Skupština Notarske komore.

95N O T A R

Član 91.Tumačenje pojedinih odredaba ovog Statuta daje Skupština Notarske komore.

Sve poslove Notarske komore koji nijesu, po Statutu ili drugom opštem aktu u nadležnosti Skupštine ili drugog organa Notarske komore, obavlja Upravni odbor.

Akti Upravnog odbora su konačni.Protiv konačnih akata Upravnog odbora, može se pokrenuti upravni spor, u skladu sa za-konom.

XX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 92.Predsjednika, Potpredsjednika i Upravni odbor Notarske komore, izabraće Osnivačka Skupština.

Ostale organe Notarske komore, Skupštine će izabrati na sjednici, koja će se održati najka-snije prije početka rada prvih notara u Crnoj Gori.

Način i postupak izbora organa Notarske komore utvrdjene odredbama člana 43, 44, 45 st.1, 46, 47, 48 ovog Statuta, primjenjivaće se i na izbor organa Notarske komore na Osni-vačkoj skupštini.Ovaj Statut, Poslovnik o radu SKupštine Notarske komore i Tarifu o nagradama i nakana-dama za rad notara, donosi Osnivačka Skupština.

Ostale opšte akte propisane ovim Statutom Skupština će donijeti na sjednici koja će se odr-žati najkasnije prije početka rada prvih notara u Crnoj Gori.

Član 93.Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Broj: 2Podgorica, 29.04.2011. godine

Predsjedavajući Skupštine

Notarske komore Crne GoreAndjelko Milošević, s.r.

Podgorica, 30.06.2012. godinePredsjednik Skupštine

Notarske komore Crne GoreTanja Čepić

Na osnovu člana 10a Zakona o notarima (“Službeni list RCG”, broj 68/05 i “Službeni list CG”, broj 49/08), Ministarstvo pravde donosi

Pń VILNIK O ń DU NOTAń Pravilnik je objavljen u “Službenom listu CG”,

br. 30/2009 od 28.4.2009. godine.

I OPŠTE ODREDBE

Član 1 Ovim pravilnikom bliže se uređuju pitanja određena Zakonom o notarima (u daljem tek-stu: Zakon), kao i pitanja od značaja za organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja kance-larije notara i rad notara.

Član 2 Primjenom ovog pravilnika obezbjeđuje se uredno i blagovremeno vršenje notarskih poslo-va, administrativno-tehničkih i drugih poslova značajnih za notarsku službu.

Član 3 Na pitanja koja nijesu uređena ovim pravilnikom, shodno se primjenjuju odredbe Sudskog poslovnika.

II VRŠENJE NOTARSKE SLUŽBE

Član 4

Notar je obavezan da notarsku službu vrši u skladu sa Zakonom i na način predviđen ovim pravilnikom. Vršenje notarske službe mora biti uredno i ažurno. U vršenju notarskih poslova notar, po pravilu, svaku radnju preduzima prema redosljedu prispijeća akta, tako da na jednak način štiti interes svake stranke.

97N O T A R

Član 5 Notar organizuje notarsku službu zavisno od vrste i obima poslova i potrebe ažurnog i eŕ -kasnog vršenja.

1. Kancelarija notara

Član 6 Na zgradi u kojoj se nalazi kancelarija notara i na ulazu kancelarije mora biti istaknuta tabla sa nazivom kancelarije notara.

Tabla iz stava 1 ovog člana je pravougaonog oblika, dimenzija 45x25 cm i sadrži Grb Crne Gore, naziv: “Crna Gora”, oznaku zvanja “Notar”, prezime i ime notara i njegovo službeno sjedište, napisano na crnogorskom jeziku, velikim slovima u zlatnoj boji na tamnoj podlozi.

Član 7 Kancelarija notara može biti smještena u poslovnom ili stambenom objektu koji ispunjava uslove propisane ovim pravilnikom i mora imati poseban ulaz.

Ukoliko objekat iz stava 1 ovog člana nema liř , kancelarija notara može biti smještena naj-više do trećeg sprata.

Kancelarija notara mora biti ukupne površine najmanje 50 m2 i mora da sadrži: radnu pro-

storiju, prostoriju za prijem stranaka, arhivu i sanitarni čvor.

Član 8 Kancelarija notara mora imati sljedeću opremu:

– mehanički uređaj za pisanje (pisaća mašina); – kompjuter sa opremom za internet konekciju i štampač; – sigurnosnu blagajnu (sef); – telefon i faks; – aparat za fotokopiranje; – vatrootporne ormare i – protivpožarni uređaj.

2. Pečat, štambilj i potpis

Član 9 Pečat notara je okruglog oblika, prečnika 38 mm i otiskuje se u crnoj, tamnoplavoj ili ljubi-častoj tinti. Pečatom notara može rukovati samo notar i ovlašćeno lice u kancelariji notara. Pečat notara se mora držati zaključan.

98 PRAVILNIK O RADU NOTARA

Član 10 Štambilj notara je pravougaonog oblika, dimenzija 60x40 mm i sadrži naziv: “Crna Gora”, oznaku “NOTAR”, prezime i ime notara i sjedište (Obrazac br. 1). Notar je ovlašćen i du-žan da u svom radu koristi štambilj propisan Zakonom i ovim pravilnikom. Lica zaposlena u kancelariji notara mogu koristiti štambilj notara samo po njegovom ovlašćenju kao i u vezi sa radnjama za koje su ovlašćena da ih samostalno preduzimaju. Van radnog vremena notara štambilj se mora držati zaključan. Troškove za izradu pečata i štambilja snosi notar.

Član 11 Notar je dužan da, odmah nakon polaganja zakletve, ovjeri otisak svog pečata i štambilja kao i potpis kod predsjednika osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište. Zapi-snik o ovjeri iz stava 1 ovog člana, potpisuje predsjednik suda, zapisničar i notar. Ovjereni primjerak zapisnika predaje se notaru.

Član 12 Notar je dužan da, najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja zakletve, obezbijedi uslove za početak rada, u skladu sa ovim pravilnikom.

Član 13 Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar), formira komisiju od tri člana, koja utvrđuje ispunjenost uslova iz čl. 6, 7 i 8 ovog pravilnika. O izvršenom pregledu i utvrđenom stanju komisija sačinjava zapisnik i daje ministru mišlje-nje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana.

Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi ministar dostavlja zapisnik Notarskoj komori (u daljem tekstu: Komora).

3. Radno vrijeme notara

Član 14 Radno vrijeme notara je 40 časova nedjeljno od ponedjeljka do petka i počinje i završava se kao i radno vrijeme suda. U okviru radnog vremena iz stava 1 ovog člana, notar samostalno određuje radno vrijeme za prijem stranaka i to najmanje dva časa prije podne i dva časa poslije podne.

Notar jasno naznačava na ulazu u kancelariju radno vrijeme i vrijeme za prijem stranaka.

Član 15 O radnom vremenu i o vremenu za prijem stranaka notar obavještava, ministarstvo nadlež-no za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo), predsjednika Komore, predsjed-nika osnovnog suda i skupštinu opštine na čijem području notar ima sjedište.

99N O T A R

Član 16 U hitnim slučajevima, odnosno u slučaju neodložne potrebe, notar može obavljati službenu radnju i izvan utvrđenog radnog vremena, neradnim danom i praznikom, ali samo dok ta potreba traje.

Član 17 U slučaju odsustva u toku radnog vremena, notar na ulazu svoje kancelarije ističe obavješte-nje, koje sadrži vrijeme odsustva sa terminom povratka.

U slučaju duže spriječenosti za vršenje službe, zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, notar ističe obavještenje na ulazu svoje kancelarije o licu koje će umjesto njega vršiti notar-sku službu.

4. Uvid u rad notarske službe

Član 18 U okviru nadzora nad obavljanjem notarske službe iz člana 124 Zakona, Ministarstvo vrši uvid u odnosu na:

1. organizovanje notarske službe; 2. vođenje notarskih knjiga; 3. postupanje po depozitima; 4. primjenu notarske tarife; 5. vođenje propisanih evidencija i 6. poslove vezane za unutrašnje poslovanje kancelarije notara.

Ministarstvo vrši poslove iz stava 1 ovog člana, jedanput godišnje, a po potrebi i više puta.

III NOTARSKI AKTI

1. Sastavljanje notarskog akta

Član 19 Notarski akt sastavlja notar, elektronskim ili mehaničkim uređajem za pisanje teksta na pa-piru formata A4 takvog kvaliteta koji garantuje trajnost notarskog akta. Svi brojevi koji se odnose na novčane iznose, datume i druge važne brojčane oznake u no-tarskom aktu moraju biti ispisani i slovima.

Za otpravak i prepis notarskog akta može se upotrijebiti i aparat za fotokopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara.


2. Označavanje notarskog akta

Član 20 Notarski akt se označava oznakom i brojem iz odgovarajućeg upisnika, odnosno notarske knjige kao i brojem kalendarske godine, a u gornjem desnom uglu stavlja se štambilj notara.

3. Označavanje i povezivanje notarskog akta od više stranica

Član 21 Ako se notarski akt sastoji od više stranica, prva stranica se označava kao notarski akt iz člana 20 ovog pravilnika, a svaka naredna stranica se označava brojem iz odgovarajućeg upisnika i rednim brojem stranice.

Sve stranice označene u skladu sa stavom 1 ovog člana, prošivaju se jemstvenikom, tako da se oba kraja jemstvenika na poleđini zadnje stranice pričvršćuju pečatnim voskom ili ljeplji-vom trakom, i ovjeravaju pečatom notara. Postupak iz stava 2 ovog člana odnosi se i na punomoćja i druge priloge koji se prilažu uz notarski akt.

Ukoliko se punomoćje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom, na kraju će se popisati svi prilozi sa brojem i oznakom, sadržinom i datumom izdavanja.

Nakon uredno izvršenog označavanja i povezivanja notarskog akta sa više stranica u smislu stava 4 ovog člana, notar može potpisati notarski akt. Na svakoj stranici notarskog akta, na vidnom dijelu ispod teksta, stavlja se paraf notara i stranke.

Punomoćja i drugi prilozi čuvaju se u omotu spisa kao sastavni dio notarskog akta.

4. Notarske ovjere

Član 22

Ovjera prepisa isprave, svojeručnog potpisa stranke, odnosno zakonskog zastupnika, stara-telja ili punomoćnika, izvoda iz poslovnih knjiga, prevoda i potpisa zastupnika pravnog lica vrši se klauzulom o ovjeri. Ovjera se vrši nakon što se u upisniku o notarskim ovjerama i potvrdama izvrše svi upisi i potrebni potpisi.

Ovjera iz stava 1 ovog člana vrši se pod uslovima iz čl. 62 do 66 Zakona.

Član 23

Klauzula o ovjeri prepisa stavlja se ispod teksta koji se ovjerava, a klauzula o ovjeri potpisa ispod potpisa koji se ovjerava.

101N O T A R

Ukoliko ispod teksta prepisa odnosno potpisa koji se ovjerava, nema mjesta za klauzulu o ovjeri, klauzula o ovjeri se stavlja na poseban list, koji se sa prepisom, odnosno sa ispravom spaja jemstvenikom, na način propisan članom 21 ovog pravilnika.

5. Otpravak izvornika

Član 24 Notar je obavezan da izda strankama otpravak izvornika, odnosno prepis notarskog akta.

Za izradu otpravka, odnosno prepisa notarskog akta, primjenjuju se odredbe ovog pravilni-ka koje se primjenjuju za izdavanje i ovjeravanje notarskih akata.

IV SADRŽINA, NAČIN VOĐENjA I OVJEń VANjA KNjIGA

1. Sadržina knjiga

Član 25 U skladu sa članom 75 Zakona, notar vodi sljedeće knjige:

1. upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima “UZZ”; 2. upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama “OVP”; 3. protestni registar “PR”; 4. imenik lica čiji se testament nalazi kod notara “IT”; 5. depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit “DK”i 6. upisnik radnji koje je sud povjerio notaru “URP”.

1) Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima “UZZ”

Član 26 U upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima upisuju se svi akti koje je sastavio notar: za-pisi, zapisnici i potvrde, kao i sve druge notarske radnje izvršene u skladu sa odredbama zakona, osim onih koje se upisuju u posebne upisnike.

Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj, datum upisa, lično ime, jedinstveni matični broj odnosno broj lične karte, zanimanje, adresu ŕ zičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, kratak opis ugovora ili drugog pravnog posla, odnosno preduzete službene radnje, oznaku vrijednosti, oznaku za kretanje spisa i napomenu (Obrazac br. 2).


2) Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama “OVP”

Član 27 Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama vodi se za ovjeru prepisa, potpisa, izvoda i pre-voda koje vrši notar, u skladu sa posebnim propisom.

Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj ovjere ili potvrde, lično ime, jedinstveni matični broj, zanimanje, adresu stranke i njen potpis, vrstu preduzete službene radnje uz oznaku isprave koja se ovjerava, datum ovjere ili izdavanja potvrde, šifru vrste ovjere, izdate potvrde ili predočene isprave sa podacima o toj ispravi (vrsta, broj, datum isprave, izdavalac isprave, jezik na kojem je sastavljena, vrsta izvo-da iz poslovnih knjiga i sl.), način utvrđivanja identiteta stranke ili svjedoka (Obrazac br. 3).

3) Protestni registar “PR”

Član 28 Vođenje protestnog registra vrši se u skladu sa posebnim propisom.

4) Imenik lica čiji se testament nalazi kod notara “IT”

Član 29 U imenik lica čiji se testament nalazi kod notara upisuju se podaci o licima koja su pred notarom sačinila testament ili su ga predala notaru na čuvanje.

U imenik iz stava 1 ovog člana upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum sačinjavanja odnosno predaje testamenta, lično ime, jedinstveni matični broj, odnosno broj lične karte, adresa lica koje je sačinilo odnosno predalo testament i napomena (Obrazac br. 4).

5) Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit “DK”

Član 30 U depozitnu knjigu o predmetima preuzetim u depozit upisuju se podaci vezani za isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge stvari, koje je notar preuzeo na čuvanje. Depozitna knjiga iz stava 1 ovog člana, sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj, datum upisa odnosno prijema depozita, lično ime, jedinstveni matični broj odnosno broj lične karte i adresa ŕ zičkog lica odnosno naziv i sjedište pravnog lica, koje je predalo depo-zit, način utvrđivanja identiteta, tačna oznaka primljenog depozita, radnja koju treba izvrši-ti, lično ime, jedinstveni matični broj i adresa stranke kojoj treba predati depozit, potvrda o prijemu depozita i napomena (Obrazac br. 5).

Novčani iznosi koji se upisuju u depozitnu knjigu iz stava 1 ovog člana moraju se sabrati na kraju stranice. Zbir sa jedne stranice se prenosi automatski na sljedeću stranicu.

103N O T A R

Vrijednosni papiri se upisuju prema vrsti, nominalnoj vrijednosti, broju komada, serijama i brojevima ili, ako su drugačije označeni, prema toj oznaci. Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit se na kraju kalendarske godine za-ključuje potpisom notara, uz navođenje mjesta i datuma. Redni brojevi svih depozita koji se nalaze kod notara u momentu zaključenja knjige, prenose se u depozitnu knjigu za sljedeću godinu.

6) Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru “URP”

Član 31 U upisnik radnji koje je sud povjerio notaru upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum prijema akta, naziv suda sa naznakom broja sudskog akta, lično ime i adresa ŕ zičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, kratak opis povjerenog posla i napomena (Obrazac br. 6).

Član 32 Knjige iz čl. 26 do 31 ovog pravilnika sastoje se od potrebnog broja tabaka koji su povezani sa tvrdim koricama. Na prednjoj spoljnoj strani korice upisuje se naziv knjige i godina za koju se knjiga vodi.

2. Ovjeravanje i način vođenja knjiga

Član 33 Svaku knjigu ovjerava predsjednik Komore. Ovjera se vrši na gornjem dijelu posljednje stranice knjige, štambiljem za ovjeru knjiga (Obrazac br. 7). Vjerodostojnost ovjere iz stava 1 ovog člana potvrđuje predsjednik Komore svojim potpi-som i žigom Komore otisnutim u vosku, preko završnih rubova jemstvenika.

U ovjeri iz stava 1 ovog člana, naznačava se ukupan broj stranica knjige, datum ovjere i pre-daje knjige notaru.

Podaci o ovjerenim knjigama, upisuju se u posebne upisnike koje vodi Komora. Za svaku vrstu ovjerene knjige vodi se poseban upisnik (Obrazac br. 8).

Član 34 Upisivanje u knjige vrši se hemijskom olovkom.

Privremene zabilješke upisuju se običnom olovkom i brišu kada postanu bespredmetne.

Član 35 Zavođenje pismena u knjige vrši se hronološkim redom. Upisi se ne mogu brisati.


Ako je neko pismeno pogrešno zavedeno, precrtava se crvenom olovkom, a u rubrici za napomene stavlja se oznaka “pogrešan upis”.

Predmet koji se zavodi iza pogrešno zavedenog predmeta dobija sljedeći redni broj.

Ostali pogrešni upisi u knjigama popravljaju se unošenjem tačnog upisa, s tim što se preko pogrešnog teksta povlači tanka vodoravna crta, tako da precrtani tekst ostane čitak.

Član 36

Notar ne može upotrijebiti drugu knjigu prije nego što ispuni postojeću.

Novu knjigu notar može zatražiti kada ocijeni da će se, prema redovnom toku stvari, posto-jeća knjiga ispuniti u toku sljedećih mjesec dana.

Na početku svake stranice knjige mora biti označena kalendarska godina.

Upisi u novoj kalendarskoj godini započinju se uvijek na novoj stranici.

Član 37 Zaključivanje knjiga za tekuću kalendarsku godinu, vrši se na način što notar podvlači crve-nom olovkom crtu ispod posljednjeg upisa i unosi sljedeće podatke: dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa i broj pogrešnih upisa za tu godinu, brojem i slovi-ma, a ispod datum, potpis notara i pečat.

Član 38 Kad ispuni imenik lica čiji se testament nalazi kod notara, notar zaključuje imenik stavlja-njem datuma, potpisa i pečata na zadnjoj strani imenika.

Član 39 Sve stranke koje su pred notarom dale neku izjavu volje ili su tražile preduzimanje neke druge službene radnje upisuju se u zajednički abecedni imenik.

U zajednički abedecedni imenik upisuju se sljedeći podaci: redni broj, lično ime ŕ zičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, oznaka i broj knjige u kojoj je predmet upisan i napomena (Obrazac br. 9). Upis u imenik iz stava 2 ovog člana vrši se u prvi sljedeći slobodni red slova koji odgovara početnom slovu prezimena ŕ zičkog lica, odnosno naziva pravnog lica.

Imenik se smatra ispunjenim kad se ispune sve stranice bilo kojeg slova. Zajednički abecedni imenik zaključuje se na način što notar podvlači crvenom olovkom crtu ispod posljednjeg upisa za svako slovo u imeniku.

Član 40 Uz svaku knjigu iz člana 25 ovog pravilnika može se voditi imenik.

Stranice imenika obilježavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno.

105N O T A R

Notar ovjerava svaki imenik stavljanjem datuma početka korišćenja imenika, potpisa i pe-čata na posljednjoj stranici imenika.

Član 41 Da bi se obezbijedilo pravilno i uredno vođenje knjiga i drugih evidencija, notar je dužan da tromjesečno pregleda knjige. Svaki pregled zabilježiće se u rubrici “napomena” kod posljednjeg upisanog predmeta. Pri-likom pregleda iz stava 1 ovog člana, notar licima zaposlenim u kancelariji notara, nalaže ispravljanje zapaženih nedostataka i daje potrebna uputstva za rad.

V PREUZIMANJE ISPń VA, NOVCA, HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I DRUGIH PREDMETA NA ČUVANJE

1. Kartoteka depozita

Član 42 Preuzimanje isprava, novca, hartija od vrijednosti i drugih stvari, od strane notara radi ču-vanja i predaje, vrši se u skladu sa odredbama čl. 67 do 71 Zakona. Za svaku ispravu, novčani iznos, hartiju od vrijednosti i stvar koja je predata, odnosno po-vjerena notaru i koju je notar preuzeo na čuvanje, otvara se vlastita kartica (kartica za kar-toteku depozita).

U kartici iz stava 2 ovog člana, za svaki pojedini depozit, unosi se redni broj, lično ime ŕ -zičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica koje je stvar predalo, datum preuzimanja na čuvanje, nominalna vrijednost novca, a kod vrijednosnih papira navodi se nominalna odnosno procijenjena vrijednost, primalac ili nalogodavac, sve isplate iz tog depozita sa datumom, potpis stranke, broj iz depozitne knjige o predmetima primljenim u depozitu i zajedničkog abecednog imenika i posebni račun.

Svaka kartica za kartoteku depozita numeriše se tekućim brojem za jednu godinu. Kartoteka depozita se arhivira kao spis (Obrazac br. 10).

2. Preuzimanje isprava

Član 43

Preuzimanje isprava na čuvanje vrši se na način što se navodi njihovo svojstvo, izdavalac, datum i mjesto izdavanja i drugi podaci.

Isprave se evidentiraju po komadima bez označavanja vrijednosti.


Član 44 Štedne i uložne knjižice popisuju se tako što se navodi naziv izdavaoca knjižice, ime vlasnika i korisnika knjižice, broj knjižice, iznos salda na koji knjižica glasi i ako postoji posebni znak knjižice.

Vrijednost štedne ili uložne knjižice, izdate od banke ili druge ŕ nansijske organizacije (u daljem tekstu: banka), navešće se prema saldu koji knjižica pokazuje u nominalnom iznosu.

Ako je štednu ili uložnu knjižicu izdalo strano pravno lice i ne može se utvrditi njena prava vrijednost, navodi se njena nominalna vrijednost u stranoj valuti.

3. Preuzimanje novca

Član 45 Notar, po pravilu, gotov novac preuzima preko banke ili pošte.

Notar, ne smije preuzimati gotov novac neposredno od stranke, već stranku upućuje da izvr-ši uplatu novca na poseban račun predviđen za prijem depozita (notarski račun za stranke). Izuzetno od stava 2 ovog člana, u opravdanim slučajevima, notar može gotov novac pre-uzimati i neposredno od stranke, pri čemu je obavezan da izda potvrdu o prijemu novca. Preuzeti novac notar, bez odlaganja, uplaćuje na notarski račun za stranke.

Član 46 Za preuzimanje i čuvanje strane valute notar je dužan da ima notarski devizni račun za stranke.

U popisu depozita se navodi naziv države u kojoj primljena valuta vrijedi kao zakonsko sredstvo plaćanja, broj novčanica i njihova nominalna vrijednost, naziv izdavaoca, serija, broj i drugi podaci.

Član 47

Notar otvara najmanje jedan notarski račun za stranke, kod banke koja je u njegovom služ-benom području.

Za svaki iznos novca uzet na čuvanje, koji se odnosi na neki poseban pravni posao i na po-sebnu stranku, otvara se poseban račun.

Novac koji se preda notaru na čuvanje mora biti uplaćen isključivo na računu za stranke i ne smije, čak ni privremeno, biti uplaćen na lični račun notara.

Novcem koji se nalazi na računu za stranke može raspolagati samo notar.

Notar može otvoriti kod banke poseban sef za stranke.

Odredbe ovog člana koje se odnose na račun za stranke primjenjuju se i na sef za stranke.

107N O T A R

Član 48 Notar je dužan da vodi listu banaka kod kojih je otvorio račune ili sefove za stranke i listu računa za stranke.

U listu računa za stranke upisuju se sljedeći podaci: naziv banke, broj računa, odnosno sefa, broj predmeta iz depozitne knjige o predmetima primljenim u depozitu i vrijeme početka i završetka čuvanja (Obrazac br. 11).

4. Preuzimanje hartija od vrijednosti

Član 49 Hartije od vrijednosti se popisuju tako što se navodi država u kojoj je hartija od vrijednosti izdata, naziv izdavaoca, serija i broj hartije od vrijednosti, iznos na koji glasi, kuponi vezani za hartiju od vrijednosti i datum dospjelosti ili realizacije prvog kupona. Ako je hartija od vrijednosti izdata u Crnoj Gori njena vrijednost se označava u nominal-nom iznosu. Ako se prilikom unovčavanja kupona, pored kamata isplaćuje i dio glavnice, kao vrijednost, označiće se smanjena vrijednost hartije od vrijednosti.

Ako se za hartije od vrijednosti izdate u inostranstvu ne može odmah utvrditi vrijednost u domaćoj valuti, navešće se njena nominalna vrijednost.

5. Preuzimanje dragocjenosti

Član 50

Preuzete dragocjenosti popisuje notar ili lice zaposleno u notarskoj kancelariji, ovlašćeno za preduzimanje te radnje.

Preuzete dragocjenosti se popisuju po vrsti, kakvoći, količini, težini, obliku i drugim speci-ŕ čnim osobinama, kako bi se isključila svaka mogućnost zamjene dragocjenosti.

Ako se, iz bilo kojeg razloga ne može izvršiti popis, u smislu stava 2 ovog člana, odrediće se sudski vještak koji utvrđuje o kakvim se dragocjenostima radi.

Dragocjenosti se procjenjuju prema prometnoj vrijednosti na dan prijema kod notara.

Dragocjenosti koje se odnose na isti depozit stavljaju se u isti omot.

Član 51 Zapisnik o popisu i procjeni dragocjenosti sastavlja se u dva primjerka, od kojih se izvornik stavlja u omot sa popisanim dragocjenostima, a kopija u odgovarajući spis predmeta. Na omotu se označava broj depozita pod kojim su dragocjenosti preuzete, oznaka predmeta i upozorenje da se primjerak zapisnika nalazi u omotu, pravna stvar na koju se odnosi, kraća speciŕ kacija sadržaja omota, lično ime, jedinstveni matični broj i adresa ŕ zičkog lica, odno-sno sjedište pravnog lica.

Nakon zatvaranja omota, notar se potpisuje na omotu pored mjesta gdje je stavljen pečat.


Preuzete dragocjenosti se upisuju u depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit.

VI NOTARSKI ŠTAMBILJI

Član 52 Za pojedine radnje, u skladu sa Zakonom, notar upotrebljava odgovarajuće štambilje (Obrazac br. 12). Štambiljima se zadužuje i rukuje notar ili službenik koga on odredi. O štambiljima iz stava 1 ovog člana vodi se evidencija koja se sravnjuje najmanje jedanput godišnje. Štambilji se čuvaju pod ključem.

Član 53 Štambilji iz člana 52 ovog pravilnika su:

1. zabilješka o prijemu pismena; 2. potvrda izvršnosti notarskog akta; 3. potvrda da je isprava podnijeta na uvid; 4. potvrda da je lice u životu; 5. potvrda o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra; 6. ovjera prepisa; 7. ovjera potpisa; 8. ovjera izvoda iz poslovnih knjiga; 9. ovjera prevoda;

10. zabilješka o otpremanju; 11. zabilješka o izdavanju otpravka; 12. zabilješka o vraćanju otpravka; 13. zabilješka o ovjeri otpravka i 14. obračun predujma.

Član 54

Tekst štambilja iz člana 53 ovog pravilnika može biti odštampan kao obrazac ili otkucan na pismenu.

Za svoje potrebe i za potrebe stranaka, notar umnožava obrasce štambilja za pojedine rad-nje i poslove koji se često ponavljaju.

Za pojedine kratke i česte zabilješke, potpise, oznake, uputstva za rad i slična postupanja u poslovanju, notar upotrebljava i odgovarajuće štambilje koje odredi Komora, ako se njiho-vom upotrebom olakšava i pojednostavljuje poslovanje.

Član 55 Na prepise, otpravke akta, dopise, službene potvrde i druga pismena koja se dostavljaju strankama, sudovima, drugim organima i organizacijama, stavlja se otisak pečata notara.

109N O T A R

VII ARHIVA NOTAń

1. Arhiviranje spisa

Član 56 Kad se službena radnja za koju je formiran spis u potpunosti završi, taj spis se arhivira.

Notar, prije arhiviranja spisa provjerava da li je predmet u potpunosti završen, da li se u spisu nalazi izvornik i sva potrebna pismena, kao i troškovnik. Na omotu spisa notar stavlja pečat, oznaku predmeta i broj, datum arhiviranja, oznaku da je predmet za arhiviranje, rok čuvanja spisa i potpis (Obrazac br. 13).

Član 57 Završeni predmeti sređuju se u arhivi po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa pojedinih knjiga, u posebne fascikle. Na prednjoj spoljnoj strani fascikle, stavlja se skraćena oznaka predmeta i oznaka godine, kao i redni brojevi predmeta koji su složeni u toj fascikli.

Na polici sa fasciklama postavlja se jedan ili više uočljivih natpisa o tome šta je na njoj slo-ženo.

Član 58

Arhiviranje spisa vrši se tako što se iz spisa izdvoji izvornik akta, odnosno prepis isprave ili spis koji se po zakonu mora priložiti notarskom aktu, ovlašćenja, punomoćja, nalazi i mi-šljenja vještaka i drugi spisi koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.

Izvornici, otpravci i ovjereni prepisi moraju biti označeni oznakom i brojem odgovarajuće knjige.

Sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao što su pismena prepiska sa strankama, nadležnim organima vlasti ili sudovima ostaju hronološki poređani u omotu spisa i čine sporedni spis.

Sporedni spisi se arhiviraju na način koji obezbjeđuje da ne dođe do gubitka sadržaja.

U arhivi se čuvaju sve knjige koje nijesu potrebne za tekući rad.

Ovjere potpisa se ne arhiviraju.

2. Izdavanje notarskog akta iz arhive notara

Član 59 Arhivirani notarski akt se, po pravilu, ne može izdavati zainteresovanim licima.

Notar može izdati izvornik za upotrebu u inostranstvu, pod uslovima utvrđenim Zakonom. U slučaju iz stava 2 ovog člana sačinjava se službena zabilješka o izdavanju izvornika.


Iz zabilješke o izdavanju izvornika mora se vidjeti da se radi o izvorniku, razlog zbog kojeg se on izdaje, kome se izdaje, kao i da su se, za slučaj upotrebe u inostranstvu, s tim saglasila sva lica koja bi inače mogla tražiti izdavanje otpravka tog akta.

3. Notarski akti kojima se vrše izmjene ili dopune ranijih isprava

Član 60 Na notarskim aktima kojima se ranije isprave ispravljaju, dopunjavaju ili stavljaju van snage, potrebno je, ispod broja te isprave, navesti i broj ranije isprave, a na ranijoj ispravi se, ispod njenog broja, dodatno upisuju brojevi svih kasnijih isprava.

Notar sa prvobitnom ispravom čuva sve kasnije isprave kojima se ova isprava ispravlja, mije-nja, dopunjava ili stavlja van snage i na odgovarajućem mjestu u spisu otvara list za bilješke koji upućuje na to gdje se isprava nalazi.

Isprave i pismena koja se čuvaju, popisana hronološkim redom, mogu se nalijepiti na glavnu ispravu ili jemstvenikom prošiti s njom.

4. Zamjena izvornika

Član 61 Ako je izvornik nekog notarskog akta djelimično ili potpuno uništen ili izgubljen ili ako postoji neki drugi razlog da se on zamijeni, notar može na postojećem otpravku ovog akta ili na ovjerenom prepisu otpravka izvornika, zabilježiti da otpravak izvornika ili njegov ovjere-ni prepis važi umjesto izvornika.

Zabilješku iz stava 1 ovog člana notar potpisuje, navodi mjesto i datum i ovjerava pečatom.

Kada je zabilješka urađena na posebnom listu, onda se taj list mora jemstvenikom prošiti sa otpravkom akta ili njegovim prepisom koji zamjenjuje izvornik.

5. Podaci o naplaćenim naknadama

Član 62 Sa notarskim aktom se obavezno čuva i prepis troškovnika, podaci o izdatim otpravcima, ovjerenim prepisima i podaci o licima kojima su izdati.

Troškovnik i podaci iz stava 1 ovog člana moraju se zalijepiti kao posljednja stranica ili spo-jiti jemstvenikom sa ispravom koja se čuva.

6. Evidencija izdatih spisa iz arhive

Član 63 Notar vodi posebnu evidenciju izdatih spisa iz arhive, u koju se upisuju svi spisi izdati iz ar-hive, sa oznakom spisa, naznakom datuma izdavanja, gdje se nalaze i, po mogućnosti, datum vraćanja u arhivu.

111N O T A R

7. Osiguranje arhiviranih i sporednih spisa

Član 64 Notarski akti i sporedni spisi se arhiviraju u posebnim ormarima predviđenim za arhiviranje u kancelariji notara i to na način da su zaštićeni od krađe, provale, vlage, požara, prašine, gubljenja ili oštećenja iz bilo kojeg drugog razloga.

VIII NAČIN PREUZIMANJA DOKUMENTACIJE I PREDMETA OD STń NE KOMISIJE I PREDAJA NOVOIMENOVANOM NOTARU

Član 65 Dokumentacija i predmeti koje je, zbog prestanka vršenja poslova notara preuzeo sud na čijem području notar ima službeno sjedište, komisija iz člana 93 Zakona, zapisnički predaje novoimenovanom notaru.

Zapisnik iz stava 1 ovog člana sadrži: mjesto sastavljanja, mjesto gdje se dokumentacija i predmeti nalaze, vrijeme preuzimanja od strane komisije, vrijeme i predaja novoimenova-nom notaru, prezime i ime novoimenovanog notara, ukupan broj posebnih fascikli u koji-ma su složeni notarski akti po vrstama, redne brojeve spisa pojedinih knjiga iz svake fascikle, stvari preuzete na čuvanje, knjige koje se nalaze u kancelariji notara ili u sudskoj arhivi, potpis novoimenovanog notara i potpise članova komisije.

Član 66 Obrasci br. 1 do 13 odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

IX ZAVRŠNA ODREDBA

Član 67 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 01-2060/08 Podgorica, 16. aprila 2009. godine

Ministar, Miraš Radović, s.r.

Na osnovu člana 122 Zakona o notarima(Službeni list RCG BR 68/05 i Službeni list CG BR 49/08) i čl. 19. stav 16. i 41. stav 1. Statuta Notarske komore Crne Gore, Skupština Notarske komore Crne Gore je dana,17.05.2012. godine donijela

P R A V I L N I K O POSTUPKU ZA UTVRĐIVANJE DISCIPLINSKE

ODGOVORNOSTI NOTAń

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.Ovim pravilnikom utvrđuju se: disciplinski organi nadležni za vođenje postupka za utvr-đivanje disciplinske odgovornosti notara, članova Notarske komore Crne Gore ( u daljem tekstu: Disciplinski postupak), način izbora i sastav Disciplinske komisije Notarske komo-re (u daljem tekstu: Disciplinska komisija), pravila Disciplinskog postupka, način odlučiva-nja disciplinskih organa, pravila za utvrđivanje povreda službene dužnosti notara, izricanje i izvršenje disciplinskih mjera za utvrđene povrede službene dužnosti.Odredbe ovog Pravilnika shodno se primjenjuju i na disciplinsku odgovornost zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripravnika.

Član 2.Ukoliko neka proceduralna pitanja nisu izričito uređenja ovim Pravilnikom, u disciplin-skom postupku pored ovog Pravilnika shodno se primjenjuju odredbe Zakona o notarima, Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore i odredbe Kodeksa notarske etike.

II DISCIPLINSKI ORGANI

Član 3.Disciplinska komisija odlučuje o disciplinskoj odgovornosti notara, zamjenika notara, no-tarskih saradnika i notarskih pripravnika u prvom stepenu,a na osnovu Zahtjeva za pokre-

113N O T A R

tanje disciplinskog postupka koji podnosi Disciplinski tužilac Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Disciplinski tužilac). Upravni odbor Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni odbor) odlučuje u disciplinskom postupku u drugom stepenu po prigovorima protiv odluka Disciplinske komisije.

Odluke Upravnog odbora su konačne i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

Član 4.Disciplinska komisija ima predsjednika i dva člana koje iz reda notara imenuje Skupština notarske komore na period od dvije godine, na način predviđen Statutom notarske komo-re. Predsjednik i članovi Disciplinske komisije imaju zamjenike koje Skupština Notarske komore bira na isti način.Ukoliko predsjednik ili član Disciplinske komisije budu spriječeni da vrše svoje dužnosti i postupaju u Disciplinskom postupku, zamjenjuje ih zamjenik predsjednika, odnosno zamjenik člana Disciplinske komisije (u daljem tekstu: zamjenik). Ukoliko u nekom Dis-ciplinskom postupku započne da postupa zamjenik, taj zamjenik do kraja Disciplinskog postupka zamjenjuje predsjednika, odnosno člana Disciplinske komisije.

U organima koji sprovode disciplinski postupak ne mogu biti članovi niti može učestvovati podnosilac inicijative za pokretanje disciplinskog postupka i organi i članovi organa Notar-ske komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću lica iz stava 3. ovog člana odlučuje Upravni odbor Notarske komore

Član 5.Odluke Disciplinske komisije i Upravnog odbora u disciplinskom postupku donose se pro-stom većinom glasova ukupnog broja članova Disciplinske komisije, odnosno Upravnog odbora.

III PRVOSTEPENI DISCIPLINSKI POSTUPAK

Član 6.Disciplinski postupak pokreće se zahtjevom Disciplinskog tužioca za pokretanje disciplin-skog postupka ( u daljem tekstu: Zahtjev).

Zahtjev, koji sadrži opis povrede službene dužnosti notara i predlog dokaza koje je potreb-no provesti radi utvrđivanja činjeničnog stanja Disciplinski tužilac podnosi Disciplinskoj komisiji.

Disciplinski tužilac može podnijeti Zahtjev za pokretanje diciplinskog postupka na osnovu neposrednog saznanja ili ako je obaviješten o činjenicama i okolnostima na osnovu kojih postoji osnovana sumnja da je počinjena povreda službene dužnosti.

114 PRAVILNIK O POSTUPKU ZA UT VRĐ IVANJE DISCIPLINSKE ODGOV ORNOSTI NOTARA

Disciplinski tužilac može podnijeti zahtjev zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i na osnovu inicijative za pokretanje disciplinskog postupka, kada na osnovu podnijete inici-jative zaključi da postoji osnovana sumnja da je notar, zamjenik notara, notarski saradnik ili notarski pripravnik počinio povredu službene dužnosti.Dispilinski tužilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka ukoliko je predlog za to podnio ministar pravde ili nadležni sud.

Disciplinski tužilac dužan je da podnese zahtjev u roku iz člana 119. stav 1. Zakona o no-tarima, odnosno iz člana 37. stav 3. Statuta Notarske komore Crne Gore. Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisija će odbaciti rješenjem.

Član 7.Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka protiv notara može dati svako lice. Inicijativa se podnosi Disciplinskom tužiocu . Ako je inicijativa dostavljena nekom drugom organu Notarske komore, taj organ je dužan da inicijativu odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema dostavi Disciplinskom tužiocu..

Član 8.Po prijemu blagovremenog Zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, predsjednik Disciplinske komisije dužan je da najkasnije u roku od tri radna dana zatraži pisano izjašnje-nje lica protiv koga je podnijet Zahtjev.(u daljem tekstu: Disciplinski optuženi)

Disciplinski optuženi ima pravo da u roku od osam dana Disciplinskoj komisiji dostavi pi-sani odgovor u kome će se izjasniti na navode iz Zahtjeva.Ukoliko Disciplinski optuženi ne dostavi pisani odgovor na Zahtjev u roku iz stava 2. ovog člana, disciplinski postupak se nastavlja.

Član 9.Po prijemu pisanog odgovora Disciplinski optuženog ili nakon proteka roka iz člana 8. stav 2. ovog Pravilnika, ukoliko odgovor nije dostavljen, Disciplinska komisija je dužna da u narednih 30 dana zakaže disciplinsku javnu raspravu (u daljem tekstu: rasprava) i odredi mjesto i vrijeme održavanja rasprave. Poziv za raspravu predsjednik Disciplinske komisije dostavlja Disciplinskom tužiocu, Disciplinski optuženom i njegovom braniocu, kao i dru-gim licima čije prisustvo Disciplinska komisija smatra neophodnim.

U pozivu za raspravu Disciplinska komisija dužna je upozoriti Disciplinski optuženog i njegovog branioca da će se rasprava sprovesti i u njihovoj odsutnosti, ukoliko izostanu sa rasprave a svoj izostanak ne opravdaju ili ako razlozi koji su navedeni za izostanak nisu pot-krijepljeni dokazima kojima se utvrđuje opravdanost izostanka.

Član 10.Disciplinski optuženi ima pravo da u toku čitavog disciplinskog postupka angažuje branioca po svom izboru, s tim što za branioca ne može biti angažovano lice koje je organ ili član or-gana Notarske komore. Branilac ima ista prava kao i branilac u krivičnom postupku.

115N O T A R

Član 11.Zahtjev pred Disciplinskom komisijom u toku čitavog postupka zastupa Disciplinski tužilac ili njegov zamjenik.

Član 12.Rasprava pred Disciplinskom komisijom je javna.

Tokom čitave rasprave pred Disciplinskom komisijom vodi se zapisnik.

Član 13Na početku rasprave predsjednik Disciplinske komisije konstatuje da li su prisutna sva po-zvana lica. U slučaju izostanka uredno pozvanog Disciplinski optuženog ili njegovog branioca rasprava će se održati ako svoj izostanak nisu opravdali, ili ukoliko razlozi koji su navedeni za izosta-nak nisu potkrijepljeni dokazima kojima se utvrđuje opravdanost izostanka.

Član 14.Rasprava pred Disciplinskom komisijom počinje čitanjem Zahtjeva za pokretanje disciplin-skog postupka, poslije čega se poziva Disciplinski optuženi da se izjasni o Zahtjevu i povredi službene dužnosti koja mu se stavlja na teret.

Svjedoci ne prisustvuju raspravi dok Disciplinski optuženi daje izjavu. Svjedoci svoje izjave iznose pojedinačno i nakon saslušanja Disciplinski optuženog. Svjedok koji nije saslušan ne može prisustvovati saslušanju drugih svjedoka. Ako Disciplinska komisija ocijeni potrebnim, može se izvršiti suočenje između Disciplinski optuženog i svjedoka, ili između svjedoka, a mogu se izvršiti i druge neophodne radnje.

Poslije svjedoka saslušavaju se vještaci i druga lica ukoliko su pozvani, te se čitaju spisi, pisane isprave i izjave svjedoka koji ne prisustvuju javnoj raspravi. Izjave svjedoka koji ne prisustvuju raspravi mogu se čitati samo uz prethodnu saglasnost okrivljenog Disciplinski optuženog ili njegovog branioca i Disciplinskog tužioca. Na kraju rasprave pozivaju se Disciplinski tužilac, Disciplinski optuženi i njegov branilac da iznesu završnu riječ.

Član 15.Raspravom rukovodi predsjedniki Disciplinske komisije, koji daje i oduzima riječ, postavlja pitanja i traži objašnjenja.

Pored predsjednika, mogu postavljati pitanja i tražiti objašnjenja i ostali članovi Disciplin-ske komisije, uz prethodno odobrenje predsjednika Disciplinske komisije. O predlozima za provođenje dokaza odlučuje Disciplinska komisija većinom glasova.


Član 16Rasprava se može prekinuti i nastaviti istog radnog dana. Ukoliko je to opravdano, rasprava se može prekinuti, a njen nastavak odložiti za prvi naredni radni dan.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana Disciplinska komisija radi u istom sastavu.

Ukoliko Disciplinska komisija nastavi rad u promijenjenom sastavu, rasprava mora početi iznova.

Član 17Disciplinski tužilac, Disciplinski optuženi i branilac Disciplinski optuženog imaju pravo da učestvuju u toku cijelog postupka, da po odobrenju predsjednika Disciplinske komisije po-stavljaju pitanja Disciplinski optuženom, svjedocima i drugim pozvanim licima, da predla-žu nove dokaze, te da iznesu završnu riječ.

Član 18Nakon provedenih dokaza i iznesenih završnih riječi predsjednik Disciplinske komisije za-ključuje javnu raspravu, a Disciplinska komisija se povlači na vijećanje i glasanje.

Odluka o disciplinskoj odgovornosti i izrečenoj disciplinskoj mjeri se donosi većinom gla-sova članova Disciplinske komisije i to neposredno po zaključenju rasprave, a ukoliko to iz opravdanih razloga nije moguće, onda naredni radni dan.Vijećanje i glasanje se vrši bez prisustva javnosti i o njemu se sastavlja poseban zapisnik o vijećanju i glasanju koji se odmah nakon vijećanja odlaže i pečati u zatvorenu kovertu koju nije ovlašten da otvara bilo koji organ Notarske komore, i može je otvoriti samo nadležni sud.

Član 19.Disciplinska komisija, odlučujući o utvrđivanju disciplinske odgovornosti može donijeti Odluku o utvrđivanju povrede službene dužnosti i izreći odgovarajuću disciplinsku mjeru, ukoliko na osnovu rezultata postupka utvrdi da je Disciplinski optuženi kriv za povredu službene dužnosti ili donijeti odluku o obustavljanju disciplinskog postupka ukoliko utvrdi da Disciplinski optuženi nije počinio povredu službene dužnosti koja mu se stavlja na teret ili ako postoje neki drugi propisani razlozi zbog kojih se ne može voditi disciplinski postu-pak ili ga treba obustaviti.

Odluke Disciplinske komisije donose se u formi rješenja i unosi se u zapisnik o javnoj ra-spravi.

Član 20.Odluka Disciplinske komisije objavljuje se u prisutnosti Disciplinskog tužioca, Disciplinski optuženog i njegovog branioca, po pravilu isti dan kada je donijeta. Odsutnost bilo kojeg od navedenih lica ne sprječava objavljivanje odluke Disciplinske komisije.

117N O T A R

Član 21.Disciplinska komisija je dužna da sačini pisani otpravak odluke donesene u disciplinskom postupku i dostavi ga Disciplinskom tužiocu i Disciplinski optuženom.

Pisani otpravak odluke iz stava 1. ovog člana sadrži uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

Uvod sadrži sastav disciplinske komisije, ime i prezime podnosioca zahtjeva za pokretanje postupka, ime i prezime Disciplinski optuženog i njegovog branioca, naznaku o kakvoj je povredi službene dužnosti je riječ i datum zaključenja rasprave. Izreka sadrži ime i prezime Disciplinski optuženog i odluku Disciplinske komisije u skladu sa članom 19. ovog pravilnika uz činjenični opis povrede za koju je disciplinski optuženi oglašen krivim sa pravnom kvaliŕ kacijom učinjene povrede i izrečenu disciplinsku mjeru, odnosno, ako je postupak obustavljen, podatke o tome.

Obrazloženje sadrži sve bitne činjenice na kojima je odluka zasnovana, a naročito kratku sadržinu Zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, kratku sadržinu odbrane Disci-plinski optuženog, utvrđeno činjenično stanje, ocjenu izvedenih dokaza, te obrazloženje o izrečenoj disciplinskoj mjeri uz olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, uz navođenje propisa koji su primijenjeni. U pouci o pravnom lijeku Disciplinski tužilac i Discilinski optuženi se obavještavaju da mogu podnijeti prigovor na Odluku Disciplinske komisije Upravnom odboru u roku od osam dana od dana prijema odluke

Član 22.Troškovi disciplinskog postupka određuju se u paušalnom iznosu u zavisnosti od složeno-sti postupka, a najviše do visine jedne prosječne mjesečne zarade sudije Osnovnog suda u Crnoj Gori.

Član 23.Pisani otpravak odluke –rješenje se dostavlja se Disciplinskom tužiocu i Disciplinski op-tuženom u roku od osam dana od završetka rasprave, odnosno objavljivanja odluke Disci-plinske komisije.

Protiv odluke Disciplinske komisije dopušten je prigovor Upravnom odboru u roku od osam dana od dana prijema pisanog otpravka odluke-rješenja. Prigovor mogu podnijeti Disciplinski tužilac i Disciplinski optuženi.

IV DRUGOSTEPENI DISCIPLINSKI POSTUPAK

Član 24.O prigovoru protiv odluke Disciplinske komisije odlučuje Upravni odbor .Odluka Upravnog odbora kojom se završava disciplinski postupak je konačna, i Disciplin-ski optuženi protiv te odluke ima pravo da pokrene upravni spor pred nadležnim sudom.


Član 25.Predsjednik Upravnog odbora, u roku od osam dana od dana prijema prigovora na prvoste-penu odluku, saziva sjednicu Upravnog odbora na kojoj će se razmatrati prigovor i upućuje zahtjev Disciplinskoj komisiji da Upravnom odboru dostavi spis disciplinskog predmeta.

Predsjednik Disciplinske komisije dužan je da Upravnom odboru po prijemu zahtjeva bez odlaganja dostavi spise disciplinskog predmeta.

Upravni odbor prigovor razmatra na zatvorenoj sjednici, cijeneći naročito da li je u prvoste-penom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, da li je izrečena odgovara-juća disciplinska mjera i da li su pravilno primijenjeni odgovarajući propisi.Ukoliko ocijeni potrebnim da ponovo sasluša Disciplinski optuženog ili Disciplinskog tu-žioca ili nekog od svjedoka i drugih lica koji su dali iskaz u prvostepenom postupku ili da pozove nove svjedoke ili vještake ili neposredno izvede neki drugi dokaz, Upravni odbor zakazuje javnu raspravu.

Na javnu raspravu pred Upravnim odborom shodno se primjenjuju pravila propisana čl.. od 12. do 19. ovog pravilnika.Kada odlučuje o prigovoru Upravni odbor donosi odluku u pisanom obliku i dostavlja je Disciplinskom tužiocu, Disciplinski optuženom i organu Notarske komore nadležnom za vođenje evidnecije o povredama službene dužnosti notara.

Član 26.Upravni odbor može donijeti odluku kojom:

1. prigovor odbacuje kao neblagovremenu jer nije podnijeta u propisanom roku (ne-blagovremena) ili je podnijeta od strane neovlaštenog lica protivno odredbi člana 23. stav 2. ovog Pravilnika (nedopuštena);

2. prigovor odbija kao neosnovan i potvrđuje prvostepenu odluku Disciplinske komi-sije, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostepena odluka pobija prigo-vorom; ili

3. prigovor usvaja i preinačuje prvostepenu odluku, ako utvrdi da u prvostepenom po-stupku nije potpuno ili pravilno utvrđeno činjenično stanje ili nije izrečena odgova-rajuća disciplinska mjera ili nisu pravilno primijenjeni odgovarajući pravni propisi ;

4. prigovor usvaja, poništava prvostepenu odluku Disciplinske komisije i predmet vraća Disciplinskoj komisiji na ponovno odlučivanje i to samo:

a. ako je u disciplinskoj komisiji odlučivao član koji je morao biti izuzet; b. ako se postupak vodio u odsustvu Disciplinskog tužioca ili Disciplinski optu-

ženog ili njegovog branioca, a nije prema odredbama ovog pravilnika postojao osnov za vođenje postupka u odsustvu

Član 27.Odluka Upravnog odbora koja se donosi u formi rješenja sadrži uvod, izreku, obrazloženje i pouku o mogućnosti pokretanja upravnog spora.

119N O T A R

Uvod sadrži sastav Upravnog odbora prilikom donošenja oduke, ime i prezime podnosioca zahtjeva za pokretanje postupka, ime i prezime disciplinski optuženog i njegovog branioca, naznaku o kakvoj je povredi službene dužnosti riječ i datum održavanja zatvorene sjednice Upravnog odbora ili javne rasprave, ukoliko je Upraveni odbor proveo. Izreka sadrži ime i prezime Disciplinski optuženog, tekst odluke o odgovornosti sa kvali-ŕ kacijom povrede službene dužnosti i vrstu disciplinske mjere, odnosno, ako je postupak obustavljen, podatke o tome.

Obrazloženje sadrži sve bitne činjenice na kojima je odluka zasnovana, a naročito kratku sadržinu zahtjeva za pokretanje postupka, kratku sadržinu odbrane Disciplinski optuženog, kratku sadržinu žalbe, ocjenu izvedenih dokaza, utvrđeno činjenično stanje, te olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Poukom o mogućnosti pokretanja upravnog spora obavještavaju se Disciplinski tužilac i Disciplinski optuženi da mogu pred nadležnim sudom pokrenuti upravni spor.

V DISCIPLINSKE POVREDE I VRSTE DISCIPLINSKIH MJEń KOJE SE MOGU IZREĆI

Član 28.U disciplinskom postupku utvrđuje se postojanje povreda službene dužnosti notara i dru-gih lica na koja se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika.Notar i zamjenik notara odgovaraju za povrede službene dužnosti utvrđene Zakonom o notarima i Satutom Notarske komore Crne Gore, a ostala lica na koja se primjenjuje ovaj Pravilnik odgovaraju za povrede službene dužnosti utvrđene Kodeksom Notarske etike i drugim propisima Notarske komore.

Član 29.Odgovornost za krivično djelo i prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost notara, ako vrsta povrede predstavlja i povredu službene dužnosti notara, odnsosno drugil lica na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik.

Član 30.Za povredu službene dužnosti notaru i zamjeniku notara se mogu izreći sljedeće disciplin-ske mjere:



ca do jedne godine;4. oduzimanje prava na vršenje poslova notara.


Ako je izvršenjem disciplinske povrede notar ili zamjenik notara stekao imovinsku korist, novčana kazna može se izreći u dvostrukom iznosu stečene koristi, nezavisno od ograniče-nja iz stava 1 tačka 2 ovog člana.Za povredu službene dzužnosti notarskom saradniku i notarskom pripravniku mogu biti izrečene sljedeće mjere:

a. pisana opomenab. brisanje iz imenika notarskih saradnika, odnosno notarskih pripravnika

Član 31.

Prilikom određivanja vrste i težine disciplinske mjere iz člana 29., Disciplinska komisija je obavezna da cijeni sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti , a naročito težinu učinjene po-vrede, stepen odgovornosti, okolnosti pod kojima je povreda učinjena, ponašanje učinioca povrede, ranije i poslije učinjene povrede, te druge okolnosti karakteristične za učinjenu povredu i njenog učinioca.

VI PRIVREMENO UDALJAVANJE NOTAń SA POSLOVA NOTAń

Član 32.Kada je protiv notara ili zamjenika notara pokrenut disciplinski postupak, Disciplinska ko-misija može donijeti rješenje o njegovom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi zaštite interesa stranaka.

Notar i zamjenik notara mogu biti biti privremeno udaljeni sa poslova notara najduže šest mjeseci.

Član 33.Protiv rješenja Disciplinske komisije o udaljenju iz službe, notar odnosno zamjenik notara može izjaviti prigovor Upravnom odboru u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o udaljenju sa poslova notara.Izjavljeni prigovor ne odlaže izvršenje rješenja.

Prigovor se dostavlja Upravnom odboru koji odlučuje o prigovoru.Upravni odbor je dužani o prigovoru odluči najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema istog.

Rješenje Upravnog odbora po prigovoru je konačno.

Protiv rješenja o udaljenju iz službe notar može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.

Član 34.Ako je u krivičnom postupku protiv notara ili zamjenika notara određen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora po sili zakona nastupaju dejstva privremenog udaljenja sa poslova notara, bez donošenja posebnog rješenja.

121N O T A R

Član 35.Za vrijeme privremenog udaljenja sa poslova notara notar i zamjenik notara ne smiju pre-duzimati nikakve službene radnje iz nadležnosti notara.

Član 36.Ako se od momenta donošenja odluke o privremenom udaljenju notara iz službe bitno promijene okolnosti koje su uslovile donošenje takve odluke, na prijedlog Disciplinskog tužioca ili Disciplinski optuženog, Disciplinska komisija može ukinuti odluku o privreme-nom udaljenju sa poslova notara i prije isteka roka na koji je udaljenje određeno.

Protiv odluke Disciplinske komisije o prijevremenom ukidanju odluke o udaljenju nota-ra sa poslova notara odnosno zamjenika notara Disciplinski tužilac i Disciplinski optuženi mogu izjaviti prigovor Upravnom odboru u roku od osam dana od prijema istog.

VII ZASTARJELOST DISCIPLINSKOG POSTUPŅ I IZVRŠENJA IZREČENIH DISCIPLINSKIH MJEń

Član 37.Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva

Član 38.Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa kada proteknu šest mjeseci od dana pra-vosnažnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.Zastarjelost iz prethodnog stava prekida se svakom mjerom nadležnog organa usmjerenom na izvršenje disciplinske mjere , te svakim prekidom zastarjelost počinje teći iznova.

Zastarjelost izvršenja disciplinski izrečene mjere u svakom slučaju nastupa kada protekne jedna godina od pravosnažnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.

VIII IZVRŠENJE ODLUŅ O IZREČENIM DISCIPLINSKIM MJEń MA

Član 39.Disciplinska mjera pisana opomena izvršava se upisom u Imenik notara i ulaganjem rješe-nja u dosije notara, odnosno zamjenika notara kome je izrečena.

Član 40.Novčanu kaznu izrečenu pravosnažnim rješenjem o utvrđivanju disciplinske odgovornosti,kao i troškove postupka, notar je dužan uplatiti na račun Notarske komore u roku od 30 dana od konačnosti odluke.Izvršenje odluke o izrečenim disciplinskim mjerama novčane kazne, ukoliko notar sam ne izvrši plaćanje novčane kazne i troškova disciplinskog postupka provodi redovni sud nad-


ležan po službenom sjedištu notara, na zahtjev Notarske komore, po pravilima postupka iz Zakona o izvršnom postupku.Iznos naplaćenih novčanih kazni u izvršenju disciplinskih odluka predstavlja prihod Notar-ske komore Crne Gore.

Član 41.Ako je konačnom pravosnažnom disciplinskom odlukom izrečena mjera privremenog odu-zimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanje prava obavljanja notarskih po-slova, Notarska komora izrečene mjere objavljuje u “Službenom listu Crne Gore”.

Član 42.

Notar kome je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova notara briše se iz imenika Komore a pravosnažna odluka se dostavlja Ministru pravde radi donoše-nja rješenja o prestanku službe notara.

IX EVIDENCIJA POKRETANJA I Tń JANJA DISCIPLINSKIH ODGOVORNOSTI I EVIDENCIJA IZREČENIH DISCIPLINSKIH MJEń

Član 43.Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik Notarske komore.

Notar kome je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova notara briše se iz imenika Komore.Disciplinska mjera pisane opomene će se brisati iz Imenika po isteku jedne godine, novčana kazna po isteku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina računajući od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera

Disciplinska komisija je dužna svakih šest mjeseci dostaviti Upravnom odboru izvještaje o broju podnesenih zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju odluka o izrečenim disciplinskim mjerama i drugim bitnim podacima iz disciplinskih postupaka koje vode.

Član 44.Svaku pravosnažnu odluku kojom je izrečena bilo koja disciplinska mjera od strane Disci-plinske komisije sa klauzulom pravosnažnosti odluke, Notarska komora dužna je dostaviti Ministarstvu pravde.Pravosnažne odluke o izrečenim disciplinskim mjerama Notarska komora trajno čuva u personalnom dosijeu notara protiv koga je izrečena.

Član 45.Notarska komora vodi podatke o pokrenutim postupcima, broj i datum disciplinske odlu-ke, vrstu izrečene mjere, kao i odluke o privremenom udaljenju notara iz službe, prestanku

123N O T A R

tih mjera, kao i druge podatke značajne za trajnu evidenciju u vezi sa vođenjem i ishodom disciplinsih postupaka.

X PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 46.Izmjene i dopune ovog Pravilnika mogu se vršiti na predlog organa Notarske komore ili na predlog jedne trećine od ukupnog broja notara, po postupku za njegovo donošenje

Član 47.Ovaj Pravilnik donosi Skupština Notarske komore po proceduri utvrđenoj Statutom No-tarske komore, a stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli No-tarske komore.

Pravilnik će se objaviti u „Službenom listu Crne Gore“.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Notarske komore Crne GoreTanja Čepić

Na osnovu člana 120 stav 2 Zakona o nasljeđivanju (»Službeni list CG«, broj 74/08), Mi-nistarstvo pravde i ljudskih prava donijelo je

Pń VI LNIK O REGISTRU TESTAMENATA

Predm et

Član 1Ovim pravilnikom uređuje se bliži sadržaj i način vođenja Registra testamenata (u daljem tekstu: Registar).

Sadržaj Reg istra

Član 2Registar sadrži: redni broj, datum dostave podataka; lično ime, jedinstveni matični woj, mjesto rođenja i adresu zavještaoca; lično ime ŕ zičkog lica, odnosno naziv organa koji do-stavlja podatke; datum sačinjavanja testamenta; mjesto gdje se testament čuva; datum pro-glašenja testamenta i napomenu.

Evidentiranje podataka

Član 3Činjenice o sačinjavanju, čuvanju i proglašenju testamenata evidentiraju se u Regustar od-mah nakon prijema podataka, koje na zahtjev zavještaoca Notarskoj komori Crne Gore (u daljem tekstu: Notarska komora), dostavljaju nadležni sudovi, notari, advokati, diplomat-sko-konzularna predstavništava i lica koja su sačinila testament.

Nacin vođenja Registra

Član 4Re gistar se vodi u pisanoj i elektronskoj formi.

125N O T A R

Registar u pisanoj formi

Član 5Re gistar u pisanoj formi vodi se u tvrdo ukoričenoj knjizi, čije su stranice numerisane i pro-šivene vrpcom, a krajevi vrpce zapečaceni voskom na zadnjoj unutrašnjoj stranici.

Na spoliašnioi strani korice, u središnjem dijelu^utisnut je Grb Crne Gore, naziv: „CRNA GOń ” i naziv: „REGISTAR TESTAMENATA”.

Redosljed upisa

Član 6Cinjenice o sačinjava nju, čuvanju i proglašenju testamenata upisuju se u Registar u pisanoj formi pod rednim brojevima, i to počev od broja jedan pa do kraja kalendarske godine.Ako se u toku kalendarske godine Registar u pisanoj formi ispuni podacima, upisi se nastav-ljaju u novom Registru pod rednim brojevima koji slijede Drojeve iz prethodnog Registra.

Ispravljanje grešaka

Član 7Podaci u Registru u p isanoj formi moraju biti jasni, čitljivi i ne smiju se brisati.

Ispravljanje grešaka vrši se tako da se pogrešno upisana riječ ili podatak precrtava sa dvije vodoravne linije na način da pogrešno upisana riječ ili podatak ostane čitljiv, a novi upis se unosi u produžetku ili iznad, odnosno ispod precrtanog.Novi upis ovjerava se potpisom lica koje vodi Registar u pisanoj formi i otiskom pečata.

Zaključivanje Registra

Član 8Registar u pisanoj formi zaključu je se na kraju kalendarske godine, unošenjem sljedeće za-bilješke:„Registar testamenata za ________ godinu zaključuje se sa rednim brojem.

Datum zaključenja ________ godine.”

Zabilješku potpisuje lice koje vodi Registar u pisanoj formi i predsjednik Notarske komore, a potpisi se ovjeravaju pečatom Notarske komore.

126 PRAVILNIK O REGISTRU TESTAMENATA

Registar u elektronskoj formi

Član 9Svi podaci koji su upisani u Registar u pisanoj formi, unose se i u Registar u elektronskoj formi.

Sadržaj elektronske forme Registra mora biti istovjetan sadržaju pisane forme Registra.

Obrazac

Član 10Obrazac Registra sastavni je dio ovog pravilnika.

Stupanje na snagu

Član 11Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obja vljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

Broj: 01-4855/12 Podgorica, 16. jula 2012. god.Ministar, Duško Marković, s. r.

Na osnovu člana 107 Zakona o notarima (Službeni list RCG br.68/2005 i Sližbeni list CG br. 49/2008 ) i člana 83 Statuta Notarske Komore Crne Gore , Skupština Notarske Komo-re Crne Gore na zasijedanju održanom dana 29.10.2011godine usvojila je

KODEKS NOTARSKE ETIKE

I OPŠTA NAČELA

Član 1Kodeks notarske etike ( u daljem tekstu : Kodeks) utvrđuje načela i pravila kojima se regu-liše ponašanje notara u obavljanju notarske dužnosti i izvan nje, s’ciljem očuvanja i unapre-đenja dostojanstva i ugleda notarske službe i besprekornog vršenja poslova notarske službe kao javne službe.

Član 2Načela i pravila Kodeksa zahtjevaju speciŕ čnu profesionalnu etiku notara u radu i ponaša-nju sa najvećim stepenom usklađenosti sa pravnim poretkom i vladavinom prava.

Član 3Osnovno načelo notarske etike je da notar kao individualni nosilac javne službe obavlja svoju službu savjesno, pošteno i nepristrasno u skladu sa Ustavom i Zakonom.

Svi notari kao dio notarske službe Crne Gore dužni su ujednačeno i istovjetno postupati u istim ili sličnim situacijama u obavljanju notarskih poslova i dužnosti. Dužnost notara je da primjenom Zakona, Pravilnika, Notarske tarife i drugih obavezujućih akata u notarskom postupku usklade proceduru i način rada na cijeloj teritoriji Crne Gore, čime se postiže najveći mogući stepen pravne sigurnosti, objektivnosti i povjerenja i izbjegava svaki vid nelojalne konkurencije i nanošenje štete ugledu notarske službe i kolegama notarima.

Član 4Kodeksom se uređuje i postupak podnošenja prijave protiv notara u slučaju sumnje da je došlo do povrede odredbi Kodeksa, kao i način podnošenja prijave i rokovi i određuju se tijela Komore za sprovođenje postupka kao i način i rokovi postupanja nadležnih tijela i pravna sredstva protiv donešenih odluka.

128 KODEKS NOTARSKE ETIKE

Član 5Svaki notar će u svom radu uvažavajući osnovni duh i pravila ovog Kodeksa, potpuno sa-mostalno i nezavisno cijeniti situaciju i po svojoj savjesti odlučivati u svakom konkretnom slučaju.

Svaki notar individulano odgovara za svoje odluke i postupanja i dužan je da notarske po-slove obavlja sa posebnom pažnjom i odgovornošću.

Član 6Načela i pravila ponašanja i postupanja notara će se saglasno potrebama i vremenu mijenjati obezbijeđujući uvijek aktuelnost pravila savremenom trenutku. U tom pogledu se traži i očekuje od svih notara da ubuduće predlažu nova pravila ponašanja ili izmijene i dopune postojećih pravila sadržanih u ovom Kodeksu.

II OSNOVNA NAČELA KODEKSA

Član 7U obavljanju svoga poziva notar je dužan da svojim znanjem i ponašanjem zadobije i učvrsti povjerenje stranaka i svih institucija i tijela pred kojima postupa. Notar je dužan da u obav-ljanju službe i u svom privatnom životu svojim ponašanjem čuva čast i ugled notara i notar-ske službe kao javne službe. Svojim ponašanjem notar mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.

Notar se mora starati da se i članovi njegove porodice trude da svojim ponašanjem i postup-cima ne utiču na umanjenje ugleda notara i notarske službe kao javne službe.

Član 8U svojim ispravama, obraćanju i govoru pri službenim radnjama i uopšte u društvenim, javnim ili privatnim nastupima notar mora voditi računa o profesionalnoj i opštoj kulturi.

Notar treba stalno obnavljati, proširivati i usavršavati svoje pravno i opšte obrazovanje i to ravnomjerno, tako da ne zanemaruje ni jedno pravno područije iz nadležnosti notarske službe.

Član 9Notar ne smije isticati svoju raniju službu ili dužnost radi pridobijanja stranaka, niti na bilo koji način držati stranku u uvjerenju da joj zbog toga može uspiješnije pružiti traženu prav-nu pomoć ili uslugu.

Član 10Notar je dužan štiti interes stranaka nepristrasno, u skladu sa Zakonom i dostojanstvom notarskog poziva, rukovodeći se dobrim običajima, savješću i pravilima javnog morala.Notar ne smije ugovoriti kao nagradu predmet ili dio predmeta na koji se odnose njegove službene radnje.

129N O T A R

Sa obavljanjem dužnosti notara nespojivo je obavljanje posredičnih poslova kao i drugih poslova uz proviziju, a posebno onih poslova koji se odnose na promet nepokretnosti i pra-va na njima.Notar ne smije davati garancije ili drugo obezbijeđenje za stranku.

III ń DNJE I POSTUPCI PROTIVNE NAČELIMA KODEKSA

Član 11Svi oblici nelojalnosti u poslovanju notara kao i postupci protiv časti u ugleda notarijata kao javne službe ovim Kodeksom se smatraju nedopuštenim radnjama i postupcima i to: - pozivanje na dobre veze

– prepuštanje trećim licima punomoći ili reklamnog materijala – obećavanje ili davanje provizije ili nagrade drugima za pridobijanje stranaka – omalovažavanje drugih notara – iznošenje u bilo kojem obliku kritike rada ili ponašanja kolega pred strankama

osim primjedbi potrebnih za zakonito preduzimanje službenih radnji – davanje ponuda za obavljanje službenih radnji u zemlji ili inostranstvu putem jav-

nih servisa, pisama ili letaka – naplata naknade za službene radnje u višem ili nižem iznosu od propisane tarife – obavljanje službene radnje izvan kancelarije notara ( u advokatskim kancelarijama,

bankama, trgovačkim centrima i sl. ) osim u Zakonom propisanim slučajevima – sponzorisanje ili donatorstvo pojedinih događaja aktivnosti ili pojedinaca sa ciljem

direktne ili indirektne reklama ili promocije pojedinog notara – javni istupi u cilju posrednog i neposrednog reklamiranja – notar o kome se u sredstvima javnog informisanja piše ili govori tako da se nanosi

šteta ugledu tog notara i /ili notarske službe dužan je odmah zatražiti od Komore da se Komora na prikladan način bez odlaganja ogradi od takvih izvještavanja. Ko-mora je dužna bez odlaganja zatražiti ispravke netačnih i nepotpunih informacija u skladu sa posebnim propisima.

IV ODNOS PREMA STń NŅ MA

Član 12Notar je dužan obaviti službenu radnju na zahtjev stranke. Notar je ovalašćen uskratiti služ-benu radnju samo iz razloga propisanih Zakonom, Statutom i ovim Kodeksom.

Član 13Notar je dužan službenu radnju preduzeti stručno, savjesno bez zastoja i odgađanja vodeći računa da radi preopterećenosti ne ugrozi pravne interese stranke.


Notar je u preduzimanju službene radnje dužan savjesno štititi interese svih stranaka i svo-jim odnosom iskazati najviši stepen kulture, humanosti i poštovanja dostojanstva svake osobe i institucije sa kojom dolazi u kontakt.Notar je dužan da temeljno i potpuno utvrdi volju stranke, da odabere pravnu formu koja u najvećoj mjeri odgovara namjeri stranaka i osigura zakonitost i tačnost te forme vodeći računa o svim aspektima redovnog pravnog postupanja za koje je odgovoran.

Novac koji je primio za stranku notar ne smije zadržavati kod sebe duže nego što je nužno potrebno.

V ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE

Član 14Notar je dužan čuvati službenu tajnu u skladu sa Zakonom.

Notar je dužan da osigura čuvanje tajne organizacijom rada u svojoj kancelariji, a naročito u pogledu prepiske koju vodi u sredstvima javnog informisanja i u pogledu organizacije notarske arhive.Notar ne smije iskazivati znatiželju u pogledu činjenica koje ga se ne tiču i ne smije ne pri-mjereno komentarisati nečije ponašanje.

Notar mora stvoriti uslove za čuvanje privatnosti stranaka prilikom obavljanja službenih radnji, a naročito kada su u pitanju porodični i nasljedno - pravni odnosi.Notar je ovlašćen proslijediti nadležnim organima najnužnije podatke o određenoj notar-skoj aktivnosti bez saglasnosti stranke, ako je to potrebno radi otklanjanja opasnosti od sebe i lica koja su zaposlena u njegovoj kancelariji, od krivičnopravne, građanskopravne, upravne ili disciplinske odgovornosti.

Notar i svi zaposleni u notarskoj kancelariji jednako odgovaraju za obavezu čuvanja službe-ne tajne.

VI ODNOS PREMA SUDOVIMA, UPń VNIM I DRUGIM DRŽAVNIM TIJELIMA I INSTITUCIJAMA

Član 15Notar je dužan da svojim odnosom i postupcima pred sudovima, upravnim i drugim dr-žavnim tijelima i institucijama opravda i potvrdi uvjerenje da je on saradnik u sprovođenju zakona i zaštiti osnovnih prava građana i njihovih Zakonom zasnovanih interesa.

Notar mora stalno nastojati da snagom svoje stručnosti i profesionalnosti osigura visoki stepen komunikacije sa kolegama pravnicima u pravosuđu, upravi, advokaturi i privredi iz-građujući zajednički stav o važnosti svih pravnih struka u funkcionisanju pravne države i zaštite ljudskih prava.

131N O T A R

Notar mora notarske isprave sastavljati koristeći pravnu terminologiju kako bi komunikaci-ja sa javnim organima, tijelima i drugim institucijama bila jasna, razumljiva i eŕ kasna.Notar ne smije davati uvrjedljive izjave i mišljenja o odlukama drugih javnih vlasti.

Notar mora stranke upućivati na dužno poštovanje prema sudovima i drugim tijelima javne vlasti, i ne smije stranke savjetovati i podučavati u davanju neprimjerenih izjava o organima vlasti i njihovim odlukama.

VI ODNOS NOTAń PREMA NOTARSKOJ KOMORI CRNE GORE I KOLEGAMA NOTARIMA

Član 16Notar je dužan potpuno i na vrijeme ispunjavati sve obaveze prema Notarskoj Komori po-štovati, čuvati i podizati ugled Notarske Komore i kolega notara i doprinositi što uspiješni-jem zajedničkom radu.

Notar je dužan obavijestiti Komoru o problemima da opšte važnost za službu, naročito o odnsima sa javnim tijelima bez preduzimanja ličnih inicijativa do odluke tijela Komore.Notar je dužan redovno prisustvovati sastancima tijela Komore, naroćito Skupštinama i edukacijama koje organizuje Komora i svojim aktivnim učešćem doprinositi njihovom što uspiješnijem radu. Izbor u bilo koje tijelo Komore je za svakog notara čast, pa notar ne može izbjeći izbor osim u slučaju ako mu zdravstveno stanje ne dopušta rad u tim tijelima ili ako je izabran ili imenovan na više funkcije u tijelu Komore, pa sam ocijeni da ih ne može kvalitetno izvršavati.

Notar mora nastojati da se razvijaju i njeguju kolegijalni odnosi među notarima, odnosi pune saradnje, povjerenja i solidarnosti.

VII RJEŠAVANJE MEĐUSOBNIH SPOROVA

Član 17Osnovno načelo u međusobnom ponašanju notara je međusobno uvažavanje i poštovanje i posebno pružanje pune saradnje u vršenju notarske djelatnosti u cilju eŕ kasnosti notarskog postupka i zaštite interesa stranaka.

Član 18Notar je dužan postupiti po zamolnici drugog notara koja mu je upućena u skladu sa zako-nom, javnim interesom i iz potrebe da se strankama omogući eŕ kasno i ekonomično pru-žanje notarskih usluga.Uvažavanje i profesionalna solidarnost proizilazi iz potrebe čuvanja i podizanja ugleda no-tara i notarske službe i digniteta pravne profesije uopšte, kao i zajedničkih interesa notara.


Sve eventualne sporove između notara, notari su dužni nastojati riješiti na civilizovan i kul-turan način kako to dolikuje osobama od javnog povjerenja i ugledu službe koju predstav-ljaju, lično ili putem tijela Komore.Notari neće tražiti zaštitu ili intervenciju suda ili nadležnog Ministarstva dok ne pokušaju razriješiti sporno pitanje obraćanjem tijelima Komore.

Predsjednik Notarske Komore ovlašćen je da izriče usmena ili pismena upozorenja u sluča-ju zapažanja evidentnog neprofesionalnog i nekorektnog ponašanja notara prema drugim kolegama, tijelima Komore i zaposlenima. Komisija za etička pitanja utvrđuje da li je u ponašanju notara u odnosima prema kolegama, tijelima Komore i zaposlenima postojao neprofesionalan, nekorektan i neodgovoran odnos.

Na osnovu utvrđenih činjenica Komisija za etička pitanja je dužna da sačini službenu zabi-lješku koju će u najkraćem roku dostaviti Predsjedniku Notarske Komore sa preporukom za izricanje pismenog upozorenja.

U slučaju izricanja pismenog upozorenja, upozorenje se unosi u personalni dosije notara kojem je mjera upozorenja izrečena. Ukoliko su notaru izrečena dva ili više pisana upo-zorenja, Komisija za etička pitanja je dužna podnijeti Zahtjev za pokretanje Disciplinskog postupka Disciplinskom tužiocu u skladu sa Zakonom.

VIII ODNOS PREMA NOTARSKIM SAń DNICIMA, PRIPń VNICIMA I ADMINISTń TIVNOM OSOBLJU

Član 19Notar je dužan da notarskim saradnicima, pripravnicima i administrativnom osoblju omo-gući puno osposobljavanje i podsticanje na svestrano i temeljno sticanje potrebne prakse i znanja vodeći brigu o profesionalno sastavu zaposlenih.Notar je dužan pažljivo u skladu sa Zakonikom i Poslovnikom rasporediti poslove zapo-slenima, nadzirati njihov rad, brinuti o njihovom statusu, a naročito u obavljanju poslova i odnosima sa strankama.

Notar je dužan i obavezan da zaposlene u notarskoj kancelariji uputi i upozna sa načelima-Notarske etike i pravilima ponašanja i obavezati ih na primjereno ponašanje u svakodnev-nom životu.

Notar je dužan i obavezan zaposlenima obezbijedti adekvatne uslove za rad i stručno ospo-sobljavanje i legitiman status zaposlenog u skladu sa Zakonom o radu. Notar je dužan ispunjavati sve materijalne obaveze prema zaposlenima u skladu sa pozitiv-nim propisima.

Notar je dužan svojim zaposlenima predočiti obavezu o pristojnom i primjerenom odijeva-nju za vrijeme rada u notarskoj kancelariji, a naročito o neophodnom kulturnom i strplji-vom odnosu sa strankama.

133N O T A R

IX POSLOVANJE U NOTARSKOJ Ņ NCELARIJI

Član 20Notar mora nastojati da njegove radne prostorije i način rada u njima odgovaraju ugledu notarskog zvanja kao samostalne i nezavisne službe.

Notar je dužan službene radnje obavljati u odjeći koja je primjerena dostojanstvu notarske službe.Notar je dužan uredno i na vrijeme voditi predmete, čuvati spise i voditi tačnu evidenciju rokova i rasprava, tako da on i stranka uvijek mogu uvidom u spis utvrditi podatke o stanju predmeta.

Notar je dužan u ispunjavanju svojih službenih radnji djelovati primjereno i konstruktivno i stalno voditi računa i davati do znanja da je on odgovoran za rad i očuvanje reda i mira u notarskoj kancelariji.

Notar je ovlašćen da radi uočljivosti lokacije notarske kancelarije pored natpisne table po-stavi i najviše dvije natpisne table uz tekst: Notar, putokaz i eventualnu naznaku adrese. Notar je dužan u skladu sa zakonom i Pravilnikom obavezno i svakodnevno uredno voditi svoje ŕ nansijske knjige, evidencije i ŕ nansijsko knjigovodstvo tako da se svakog momenta može izvršiti uvid u poslovne knjige i ostalu dokumentaciju.

Notar je dužan i obavezan uredno plaćati sve obaveze u skladu sa zakonom koje ima prema trećim licima, obaveze prema Notarskoj Komori, obaveze prema zaposlenima, poreze , do-prinose, premije osiguranja propisane zakonom i drugo.

X POVREDE KODEKSA

Član 21Obaveza notara je poštovanja odredaba Kodeksa Notarske Etike .

Svako ima pravo podnijeti zahtijev za davanje mišljenja o tome da li je ponašanjem, radnjom ili propustom notara povrijeđen Kodeks. Zahtijev protiv notara podnosi se u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu

Postupak povodm zahtijeva može se voditi bez obzira na protek navedenih rokova ukoliko se sa pokretanjem postupka saglasi notar.

Zahtijev se podnosi Predsjedniku Komisije za etička pitanja dostavljanjem Notarskoj Ko-mori Crne Gore. Predsjednik Komisije za etička pitanja dužan je dostavljeni zahtjev izložiti članovima Ko-misije.

Komisija za etička pitanja će pozvati notara na koga se Zahtjev odnosi da se pismeno izjasni u roku od 15 dana od dana poziva za izjašnjenje. U pozivu za izjašnjenje notar će biti upućen da može tražiti usmeno ili pismeno izlaganje pred Komisijom kao i mogućnost da zahti-jeva da se suoči sa podnosiocem Zahtjeva pred Komisijom. U koliko izjašnjenje ne bude


dostavljeno u roku, Komisja će donijeti Mišljenje, prema podacima sa kojima raspolaže u trenutku donošenja mišljenja. Ukoliko se podnosilac Zahtjeva neopravdano neodazove na traženo suočenje, Zahtjev se smatra povučenim o čemu će podnosilac Zahtjeva u pozivu za suočenje biti izričito upozoren. Komisija za etička pitanja u svom Mišljenju utvrđuje da li u konkretnom slučaju postoji ili ne postoji povreda Kodeksa.

Komisija je dužna Mišljenje donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema Zahtije-va. Na Mišljenje Komisije nezadovoljna strana može položiti prigovor Upravnom odboru u roku od 8 dana od dana prijema pisanog otpravka Mišljenja. Upravni odbor, o prigovoru odlučuje običnom većinom glasova. Upravni odbor je dužan odlučiti u roku od 15 dana računajući od dana prijema prigovora. U slučaju nastupanja za-stare vođenja postupka protiv notara Upravni odbor će donijeti Odluku da je nastupila za-stara vođenja postupka protiv notara i obustaviće postupak.

U slučaju ponavljanja kršenja načela i pravila Kodeksa ili učestalog neetičkog postupanja uprkos primljenom pravosnažnom Mišljenju Komisije za etička pitanja, Upravni odbor i Komisija za etička pitanja ovlašćeni su da protiv notara podnesu Zahtjev za pokretanje dis-ciplinskog postupka zbog moguće povrede službene dužnosti za radnje koje su kao disci-plinske povrede utvrđene Statutom Notarske Komore i Zakonom o notarima.

XI STUPANJE KODEKSA NA SNAGU

Član 22Ovaj Kodeks stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

PredsjednikNotarske komore Crne Gore

Tanja Čepić

Na osnovu odredbi člana 104.stav 5. i člana 106. stav 1.tačka 1. Zakona o notarima «Službeni list RCG », broj 68/2005 i «Službeni list CG », broj 49/2008 i odredbi člana 6. Odluke o osnivanju Notarske komore Crne Gore, Osnivačka Skupština Notarske komore Crne Gore na sjednici održanoj u Podgorici, dana 29.04.2011. godine, donosi :

POSLOVNIK O ń DU SKUPŠTINE NOTARSKE KOMORE CRNE GORE

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.Notarska Komora Crne Gore (u daljem tekstu: Notarska komora) ovim Poslovnikom ure-đuje pitanja proceduralnog karaktera, u cilju pravilnog i na zakonu zasnovanog rada Skup-štine Notarske Komore ( U daljem tekstu: Skupština) Saglasno stavu 1 ovog člana , ovim Poslovnikom uređuju se sljedeća pitanja:

– Sastav Skupštine ; – Prava i dužnosti članova Notarske komore u Skupštini; – Pripremanje sjednice Skupštine; – Sazivanje sjednice Skupštine; – Održavanje sjednice Skupštine;

• Vođenje sjednice, • Početak sjednice, • Tok sjednice ,• Kvorum i izjašnjavanje članova, • Odlaganje, prekid i zaključivanje sjednice,

– Održavanje reda na sjednici; – Izbor i opoziv organa Skupštine; – Akti Skupštine; – Administrativno-stručni poslovi Skupštine;

136 POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE NOTARSKE KOMORE CRNE GORE

– Završne odredbe;

Član 2.Odredbe ovog Poslovnika obavezuju članove Notarske komore kao i druga lica koje su pozvana ili učestvuju u radu Skupštine.

Član 3.Na pitanja koja nisu uređena odredbama ovog Poslovnika primjenjuju se opšta pravila reda i rada kolegijalnih organa i principi Kodeksa notarske etike.

II SASTAV SKUPŠTINE

Član 4.Skupština je najviši organ upravljanja Notarske komore.

Skupština vrši prava i obaveze predviđene Zakonom i ovim Statutom.

Skupštinu čine svi notari koji su članovi Notarske komore i imaju jednako pravo glasa.

III Pń VA I DUŽNOSTI ČLANOVA KOMORE U ń DU SKUPŠTINE

Član 5.U radu Skupštine imaju pravo da učestvuju svi članovi Notarske komore lično.Članovi Notarske komore imaju jednako pravo glasa, imaju pravo da biraju i da budu birani u organe Notarske komore, kao i ptavo da predlažu i odlučuju.

Prava iz stava 1. i 2. ovog člana nemaju notari kojima je izrečena disciplinska mjera privre-menog oduzimanja prava na vršenje poslova notara ili koji su privremeno udaljeni sa poslo-va notara, osim prava da prisustvuju sjednici Skupštine.

IV PRIPREMANJE SJEDNICE SKUPŠTINE

Član 6.Pripremanje sjednice odnosi se na usaglašavanje pitanja koja je neophodno u skladu sa odredbama Statuta uvrstiti u dnevni red Skupštine, i sastoji se u sljedećem:

– utvrđivanje dnevnog reda – pripremanje odgovarajućeg pisanog materijala za sjednicu – obezbjeđenje tehničkih i drugih uslova za nesmetan rad sjednice skupštine

137N O T A R

Član 7.Prijedlog dnevnog reda sjednice utvrđuje Predsjednik Notarske komore ili lice koje ga mi-jenja u skladu sa zakonom i Statutom Notarske komore po svojoj inicijatiivi, na prijedlog Upravnog odbora ili na zahtjev najmanje 1/3 članova Notarske komore.

Član 8.Materijal za sjednicu Skupštine priprema Upravni odbor Notarske komore i sadrži prijed-loge odluka, zaključaka i mjera čije se preduzimanje predlaže, sa odgovarajućim prilozima /izvještaji, obrazloženja, slično/.

Obavljanje tehničkih i stručnih poslova za sjednicu Skupštine organizuje Skretar Notarske komore .

V SAZIVANJE SJEDNICE SKUPŠTINE

Član 9.Skupštinu Notarske komore saziva i njome predsjedava Predsjednik Notarske komore koji je ujedno i predsjednik Skupštine Notarske komore.U slučaju njegove sprijećenosti zamje-njuje ga potpredsjednik, a u slučaju sprijećenosti potpredsjednika, najstariji član Skupštine Notarske komore.Skupština Notarske komore sastaje se redovno jednom godišnje povodom odlučivanja o završnom računu i prijedlogu ŕ nansijskog plana za narednu godinu, a vanredno po potrebi.

Skupština Notarske komore zasjeda vanredno na osnovu odluke Upravnog odbora ili na zahtjev najmanje 1/3 članova Notarske komore, a najkasnije u roku od 45 (četrdeseipet) dana od dana prijema zahtjeva.

Zahtjev za vanredno sazivanje Skupštine mora biti obrazložen i sadržavati prijedlog dnev-nog reda.

Član 10.Poziv za Skupštinu dostavlja se članovima Skupštine lično ili preporučenom pošiljkom, naj-kasnije 15 (petnaest) dana prije dana održavanje sjednice i sadrži obavještenje o mjestu, datumu i vremenu održavanja sjednice, sa predloženim dnevnim redom, te načinu i roku prijavljivanja za prisustvo člana sjednici.

Dostava poziva sa dnevnim redom i radnim materijalom, može se izvršiti i putem elektron-ske pošte

Upravni odbor dužan je obezbjediti da se uz poziv za sjednicu dostavi obrazložen pismeni materijal po svakoj tačci dnevnog reda.Dostava poziva sa dnevnim redom i radnim materijalima može se izvršiti putem elektronske pošte.

U opravdanim slučajevima Upravni odbor i Predsjednik Notarske komore konsenzusom mogu odlučiti, da o nekim hitnim pitanjima, uz obrazloženi prijedlog, notari glasaju pisme-


nim putem (faks, e-mail i sl.) bez sazivanja i održavanja sjednice Skupštine, s tim da rok za izjašnjenje ne može biti kraći od 3 (tri) radna dana.

Član 11.Skupština se po pravilu održava u sjedištu Notarske komore, s tim što Upravni odbor može odlučiti da se sjednica održi i izvan sjedišta.

Administrativne troškove održavanja sjednice Skupštine snosi Notarska komora, dok putne troškove snosi svaki član Skupštine.

V I ODRŽAVANJE SJEDNICE SKUPŠTINE

1. Vođenje sjednice Skupštine

Član 12.Skupština radi i odlučuje u sjednicama .

Radom Skupštine predsjedava Predsjednik Notarske komore koji je ujedno i predsjednik Skupštine Notarske komore,a u slučaju njegove sprijećenosti zamjenjuje ga potpredsjednik, a u slučaju sprijećenosti potpredsjednika, najstariji član Skupštine Notarske komore ( u daljem tekstu: Predsjedavajući).Opšta prava i dužnosti Predsjedavajućeg u vođenju sjednice sastoje se u sljedećem:

1. utvrđuje pravovaljanost sazivanja Skupštine i u tom smislu na početku sjednice konstatuje koji članovi su prisutni odnosno da li su odsutni članovi uredno obavje-šteni ili su opravdali svoj izostanak;

2. utvrđuje kvorum potreban za punovažno održavanje sjednice; 3. otvara sjednicu i predlaže usvajanje dnevnog reda; 4. osigurava odvijanje sjednice prema utvrđenom dnevnom redu ;5. prilikom izjašnjavanje o pojedinim tačkama dnevnog reda vodi računa o pravilnosti

glasanja i nakon svake tačke dnevnog reda konstatuje koliko članova se izjasnilo „za“ ili „protiv“ prijedloga odluke;

6. održava red na sjednici vodeći računa o mogućnosti izjašnjavanja svakog člana Ko-more;

7. zatvara sjednicu Skupštine i oglašava vrijeme završetka rada;8. potpisuje zapisnik sa sjednice Skupštine.

2. Početak sjednice

Član 13.Skupština imenuje zapisničara iz reda lica zaposlenih u Strućnoj službi Komore, te iz reda notara dva ovjerivača zapisnika, glasački odbor od tri člana, a po potrebi i druga radna i pomoćna tijela.

139N O T A R

Predsjednik i članovi Upravnog odbora i drugih organa Komore dužni su prisustvovati sjednici Skupštine.

Član 14.Svi pozvani članovi su u pravilu dužni prijaviti svoje učešče na skupštini najkasnije 5(pet) dana prije zakazanog datuma održavanja sjednice.

Član 15.Predsjedavajući će na osnovu popisa prisutnih članova koji sačinjava Stručna služba Ko-more utvrditi da postoji kvorum za punovažan rad i odlučivanje ako je prisutno više od polovine svih članova Komore.

Ako u vrijeme zakazanog za Skupštinu ne postigne se kvorum iz stava 1. ovog člana Skup-ština će se odložiti za 60 (šezdeset) minuta,a zatim će se održati na istom mjestu i sa istim dnevnim redom ako joj prisustvuje najmanje jedna trećina svih članova Notarske komore.

Član 16.Nakon što konstatuje da postoji kvorum za punovažno održavanje sjednice, Predsjedavajući otvara sjednicu, te predlaže usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice.Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe odnosno zapisnik u kojem su saglasno usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim i njegov izvornik se odlaže u knjigu zapisnika Skupštine Komore, zajedno sa tonskim zapisom toka sjednice ako je isti vođen.

O radu Skupštine sačinjava se prepis zapisnika u roku od 30 dana od dana održavanja sjed-nice.

3. Tok sjednice

Član 17.Nakon usvajanja zapisnika Predsjedavajući predlaže usvajanje dnevnog reda koji je objav-ljen u sazivu Skupštine sa eventualnim prijedlozima izmjena i dopuna.

Predsjedavajući može staviti na glasanje samo one prijedloge izmjena ili dopuna dnevnog reda koji su dostavljeni u pisanoj formi Komori najmanje pet dana prije održavanja Skupšti-ne sa pisanim obrazloženjem ili pisane prijedloge koje neposredno prije početka Skupštine predloži najmanje deset članova Komore odnosno Upravni odbor.

O usvajanju prijedloga dnevnog reda, sa dopunama i izmjenama ili bez dopuna i izmjena, odlučuje Skupština javnim glasanjem, većinom glasova prisutnih članova.

Član 18.Svaka tačka dnevnog reda razmatra se pojedinačno i Skupština o istoj zauzima stav

Postupak odlučivanja obuhvata:


1. izlaganje izvjestioca , s tim što se članovi Notarske komore mogu izjasniti da uvodno izlaganje nije potrebno;

2. predsjedavajući nakon izlaganja izvjestioca objavljuje raspravu po pitanju koje je na dnevnom redu, vodeći računa da se svakom članu omoguči ravnomjerno učešče u diskusiji;

3. izjašnjavanje o prijedlogu odluke;.

Član 19.Rasprava počinje postavljanjem pitanja izvjestiocu koja su načelnog karaktera , te po tom pitanja o pojedinim dijelovima odnosno odredbama prijedloga.

Skupština može odlučiti da se zaključi raspravljanje o pojedinim pitanjima ili da se vrijeme govora diskutanata ogranići.Odluka o tome donosi se odmah i bez diskusije, a prijedlog je prihvaćen ako za njega glasaju tri četvrtine prisutnih članova Skupštine.Kad se ogranići vrijeme govora diskutanata, ogranićenje važi za sve iduće diskutante bez izuzetka.

Odluka o ogranićenju vremena govora diskutanata ne odnosi se na goste Skupštine

Nakon što Predsjedavajući konstatuje da nema pitanja, postavlja pitanje da li postoje novi prijedlozi.Predsjedavajući nastoji da se usaglase sporna pitanja i prijedlozi.

Ukoliko predlagač i nakon provođenja postupka u smislu stava 3. ovog člana ostaje kod svog prijedloga, članovi se glasanjem izjašnjavaju da li su saglasni da pored postojećeg prijedloga odlučuju i o novom prijedlogu.

Prilikom odlučivanja prvo se glasa o prijelodlogu izvjestioca, a zavisno od rezultata glasanja o istom provodi se odlučivanje o amandmanima.

4. Kvorum i izjašnjavanje članova

Član 20.Skupština se može održati i punovažno odlučivati ako je sjednici prisutno više od polovine svih članova Notarske komore, osim ako Stautom nije drukčije propisano za pojedine slu-čajeve.Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih članova iz stava 1. ovog člana, osim ako Sta-tutom za pojedine odluke nije propisana drukčija potrebna većina.

Član 21.Poslije završene diskusije o pojedinim tačkama dnevnog reda ili o više tačaka dnevnog reda, predsjedavajući određuje glasanje o stavljenim prijedlozima.

Glasanje u Skupštini vrši se javno – dizanjem ruke ili aklamacijom.

141N O T A R

Skupština može javnim glasanjem većinom glasova prisutnih članova odlučiti da se o poje-dinim pitanjima odlučuje tajno putem glasačkih listića zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora „za“ ili „protiv“ prijedloga.Glasački listić sadrži sljedeće podatke: Naziv Notarske komore, mjesto, vrijeme i datum održavanja sjednice, pitanje o kojem se provodi izjašnjavanje i pečat Notarske komore.

Rezultate glasanja utvrđuje Predsjedavajući , na osnovu izvještaja glasačkog odbora .

Član 22.Rad Skupštine je javan , osim ako Upravni odbor ocjeni da je za razmatranje pojednih pita-nja potrebno isključiti javnost.Upravni odbor može odlučiti da na sjednicu pozove predstavnike državnih organa, sred-stava informisanja i druga lica, osim ako se na sjednici razmatraju pitanja koja predstavljaju notarsku tajnu.

5. Odlaganje, prekid i zaključivanje sjednice

Član 23.Predsjedavajući odlaže sjednicu ako se i nakon 60 (šezdeset) minuta od zakazanog termina sjednice ustanovi da sjednici ne prisustvuje najmanje jedna trećina svih članova Notarske komore .

Član 24.Sjednica Skupštine se prekida:

1. radi odmora u toku sjednice,2. kada zbog dužeg trajanja sjednica ne može da se završi u određeno vrijeme,3. kada u toku sjednice član Komore napusti sjednicu, usljed čega nije zastupljen broj

glasova koji obezbjeđuje kvorum,4. kada dođe do narušavanja reda na sjednici ,

Sjednicu skupštine prekida Predsjedavajući i istovremeno objavljuje vrijeme nastavka sjed-nice.

Član 25.Prekinuta sjednica nastavlja se najkasnije u roku od 8 (osam) dana računajući od dana pre-kida sjednice.

Član 26.Po završenoj raspravi i odlučivanju o svim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, Predsjedavajući objavljuje da je sjednica zaključena.Zaključena sjednica ne može se nastaviti.


VII ODRŽAVANJE REDA NA SJEDNICI

Član 27.Za povredu propisanog reda sjednice prisutnima se može izreći opomena, oduzimanje rije-či i udaljavanje sa sjednice.

Izrečene mjere za povredu reda na sjednici unose se u zapisnik o sjednici.

Član 28.Opomena se izriče prisutnom licu /članu Notarske komore ili drugom pozvanom licu /koje svojim ponašanjem ili govorom na sjednici narušava propisani red . Opomenu izriče Predsjedavajući .

Oduzimanje riječi Predsjedavajući će izreći licu koje na istoj sjednici i nakon izrečene opo-mene narušava propisani red .Udaljenje sa sjednice izreći će se prisutnoj osobi koja ne postupi po nalogu Predsjedavaju-ćeg Skupštine koji mu je izrekao oduzimanje riječi ili koji na drugi način grubo ometa ili spriječava red na sjednici.

VIII IZBOR I OPOZIV ORGANA SKUPŠTINE

Član 29.Skupština komore bira organe Komore na vrijeme predviđeno statutom Notarske komore.Skupština prihvaća ostavke pojedinih članova u organima Notarske komore ili razrješava dužnosti pojedine članove u organima Notarske komore prije isteka mandata.

Član 30.Prve organe Notarske komore bira Osnivačka Skupština Notarske komore nakon usvajanja Statuta, javnim glasanjem.

Osnivačku skupštinu saziva i vodi najstariji notar.Izuzev izbora iz stava 1. ovog člana, Skupština Notarske komore bira organe i sastav organa Notarske komore na izbornoj sjednici Skupštine koja se saziva na isti način kao i ostale sjednice Skupštine.

Izbore provodi Izborna komisija koju čine predsjednik i dva člana, a bira je Skupština No-tarske komore javnim glasanjem na mandatni period od četiri godine na redovnoj Skupštini u godini koja prethodi izbornoj Skupštini.Predsjednik i članovi Izborne komisije ne mogu biti kandidovani za bilo koju funkciju za koju se glasa na izbornoj sjednici Skupštine.

143N O T A R

Član 31.Kandidatsku listu utvrđuje Upravni odbor Notarske komore u skladu sa utvrđenim krite-rijumima.

Prilikom predlaganja i izbora u organe Notarske komore mora se voditi računa o odgovara-jućoj regionalnoj , polnoj i drugoj zastupljenosti članova.

Utvrđenu kandidatsku listu Upravni odbor je dužan blagovremeno dostaviti Izbornoj ko-misiji Kandidatska lista sadrži imena kandidata za sve organe Notarske komore koje bora Skup-ština.

Kandidatska lista u pravilu mora biti sastavljena tako da za svaku funkciju u organima No-tarske komore moraju biti predložena najmanje dva kandidata.Isti kandidat ne može biti kandidovan za člana dva ili više organa Notarske komore.

Član 32.Kandidati za člana organa Notarske komore mogu biti samo notari sa istaknutim stručnim i ljudskim kvalitetima koji nijesu disciplinski kažnjavani.

Član 33.Izbor članova organa i nosilaca funkcija Notarske komore vrši se na izbornoj sjednici Skup-štine tajnim i ličnim glasanjem jedino i slučaju kada se provode dopunski izbori za popu-njavanje mjesta člana organa Komore koje je ostalo upražnjeno, a predložen je samo jedan kandidat, Skupština može odlučiti da se izbor provede javnim glasanjem.

Glasanjem rukovodi Izborna komisija.Glasanje se vrši glasačkim listićima zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata za koje se glasa i to zaokruživanjem rednog broja ispred imena onolikog broja kandidata koliko ih se bira u organ Komore za koji su kandidovani.

Glasački listić mora biti ovjeren pečatom Notarske komore.Nevažećim se smatra glasački listić koji nije popunjen ili je popunjen tako da se sa sigur-nošću ne može utvrditi za koga se glasalo ili je zaokružen redni broj ispred manjeg ili većeg broja kandidata od broja članova koji se biraju.

Nevažeći glasački listići se poništavaju.

Član 34.Po završenom glasanju Izborna komisija zapisnički utvrđuje ukupan broj notara koji je gla-sao, broj glasova koji je dobio svaki kandidat, te rezultate glasanja saopštava Skupštini.

Zapisnik o glasanju potpisuju svi članovi Izborne komisije, te mora sadržavati datum, ime-na predsjednika i članova komisije, broj glasačkih listića koji su pronađeni u glasačkoj kutiji nakon provedenog glasanja, broj važećih ili nevažećih listića, broj glasova za svakog kandi-tata, te popis kanditata koji su izabrani i dužnosti na koje su izabrani.


Imena i dužnosti članova koji su izabrani u organe Komore unose se u zapisnik Skupštine.Cjelokupni izborni materijal sa glasačkim listićima i zapisnikom mora se zatvoriti i zapeča-titi u posebnom omotu, te čuvati u arhivu Komore.

Izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.Ako postoji jednaka podjela glasova kandidata zbog kojih se ne može izvršiti potpun izbor organa Notarske komore, izborni postupak, za izbor tih kandidata, se ponavlja.

Član 35.Članovi organa Notarske komore, osim onih za koje je Zakonom i Statutom Notarske ko-more drukčije određeno, biraju se na mandatni period od četiri godine.

Notar ne može istovremeno biti član više od jednog organa Notarske komore iz člana 8. Statuta Notarske komore.

Članovi organa i nosioci funkcija u Notarskoj komori dužnost obavljaju uz svoju redovnu dužnost notara, te imaju pravo na naknadu putnih troškova i druge naknade u skladu sa općim aktom Notarske komore i zakonom.

Član 36.Mandat članu organa ili nosiocu funkcije u Notarskoj komori prestaje istekom vremena za koje je izabran, gubljenjem svojstva člana Notarske komore, ostavkom ili opozivom.

Član 37.Opoziv člana organa Notarske komore može se izvršiti ako:

1. ne izvršava zadatke koje mu povjeri Skupština ili organ čiji je član;2. ne ispunjava svoje obaveze;3. odsustvuje neopravdano više od tri puta sa sjednice u toku jedne godine.

Član 38.Postupak za opoziv, člana organa ili nosioca funkcije u Notarskoj komori, mogu pokrenuti:

1. Skupština2. Upravni odbor3. Organa čiji se član opoziva

O prijedlogu za opoziv odlučuje organ Notarske komore koji je izvršio izbor.

Odluka o prihvatanju, odnosno odbijanju prijedloga za opoziv donosi se većinom glasova prisutnih članova.

O razlozima za odbijanje prijedloga obavještava se organ koji je postupak opoziva pokrenuo.

Član 39.Imenovani članovi stalnih i povremenih komisija Notarske komore podliježu razrješenju, prilikom čega se shodno primjenjuju odredbe Statuta Komore o opozivu.

145N O T A R

Član 40.Dopunski izbori se provode za slučaj kada prestane funkcija notaru u organima Notarske komore prije isteka mandatnog perioda.

Dopunski izbori iz stava 1. ovog člana sprovode se po postupku i na način kao i redovni izbori , ukoliko Skupš na Komore ne odluči drukčije.

Mandat članu organa Notarske komore izabranom na dopunskim izborima is če kada i mandat ostalih članova organa Notarske komore.

IX AKTI SKUPŠTINE

Član 41.Skupština Notarske komore ima pravo, shodno zakonu i Statutu Notarske komore, donositi opšte akte koji su za notare obavezujući, i to:

1. opšte akte kojim se odlučuje o opštim i/ili zajedničkim pitanjima od značaja za rad notara i Notarske komore, a to su: Statut, Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad notara, uputstva, pravilnici i odluke;

2. opšte akte kojima se uređuju proceduralna pitanja od značaja za rad organa Notarske komore, a to su poslovnici.

Svi organi Notarske komore donose poslovnike o svom radu.

Svi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Statutom Notarske komore .

Član 42.Zaključkom se odlučuje o proceduralnim pitanjima ili pitanjima koja je Skupština samo razmatrala a o istima nije donijela konačnu odluku.

Preporukom se izražava stav Skupštine po određenim pitanjima rada Komore odnosno no-tara.

Opšte akte , zaključke i preporuke sa sjednice Skupštine potpisuje Predsjedavajući , a zapi-snike i ovjerivači zapisnika i zapisničar.Stručna služba Komore je obavezna čuvati u arhivu akte Skupštine , zapisnike skupštine, evidencije o prisustvu i glasanju, obavještenja i pozive za skupštinu u skladu sa posebnim propisom Notarske komore.

X ADMINISTń TIVNO- STRUČNI POSLOVI

Član 43.Tok sjednice obavezno se registruje zapisnički , a po potrebi i tonski.

Na osnvu zapisnika Sekretar Notarske komore sačinjava akte koje je skupština usvojila na sjednici.


Član 44.Zapisnik o sjednici vodi zapisničar .

Zapisnik obavezno sadrži:

1. naziv Notarske komore i sjedište2. mjesto i vrijeme održavanja 3. podatke o prisutnim članovima odnosno drugim prisutnim licima 4. potpuni dnevni red Skupštine uključujući i eventualni usvojeni prijedlog izmjena i

dopuna 5. uvodno izlaganje odnosno diskusije u bitnom dijelu, po svakoj tačci dnevnog reda 6. podatke o glasanju po svakoj tačci dnevnog reda7. prigovore članova na odluke Skupštine 8. podatke o vremenu završetka sjednice9. potpis Predsjedavajućeg skupštine, zapisničara i ovjerivača zapisnika.

Član 45.Administrativno- stručne poslove Skupštine organizuje Sekretar Notarske komore.

XI ZAVRŠNE ODREDBE

Član 46.Skupština je dužna da uskladi svoj rad sa odredbama ovog Poslovnika, odmah nakon nje-govog usvajanja.

Član 47.Poslovnik stupa na snagu danom usvajanja na sjednici Osnivačke skupštine, a objaviće se na oglasnoj tabli Notarske komore.

U drugim slučajevima mimo stava 1. ovog člana, Poslovnik o radu Skupštine i njegove iz-mjene i dopune, donosi se kao i drugi opšti akti Notarske komore, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u časopisu „Notar“ ili isticanjem na oglasnoj tabli Notarske ko-more.

Broj: ______________

Podgorica, ________ godine Predsjedavjući Osnivačke Skupštine

Notarske komore Crne Gore

___________________

Na osnovu člana 22 Statuta Notarske komore Crne Gore,Upravni odbor Notarske komore Crne Gore,na konstitutivnoj sjednici,održanoj dana 04.05.2011.godine,u Podgorici ,donio je

POSLOVNIK O ń DU UPń VNOG ODBOń NOTARSKE KOMORE CRNE GORE

Uvodna odredba

Član 1.Poslovnikom o radu Upravnog odbora Notarske komore Crne Gore(u daljem tekstu: Po-slovnik) uredjuje se način sazivanja,vodjenja i održavanja sjednica Upravnog odbora Notar-ske komore Crne Gore u daljem tekstu:Upravni odbor),naknada putnih troškova članovi-ma Upravnog odbora u vezi s dolaskom na sjednice ili u vezi s izvršenjem zadataka o kojima je Upravni odbor odlučio.

Konstitutivna sjednica

Član 2.Konstitutivnom sjednicom Upravnog odbora Notarske komore Crne Gore ,predsjedava najstariji član Upravnog odbora.Poslovnik o radu Noatrske komore Crne Gore,usvaja se javnim glasanjem većinom glasova ukupnog broja članova Upravnog odbora,na kostitutivnoj sjednici.

Predsjednik i potpredsjednik Upravnog odbora,biraju se javnim glasanjem,većinom glaso-va od ukupnog broja članova Upravnog odbora.

148 POSLOVNIK O RADU UPRAVNOG ODBORA NOTARSKE KOMORE CRNE GORE

Sazivanje sjednica

Član 3.Sjednice Upravnog odbora saziva Predsjednik Upravnog odbora.

Sazivanje sjednice Upravnog odbora,mogu tražiti najmanje 3(tri)člana Upravnog odbora,pisanim putem,faxom ili e-mailom.Zahtjev za sazivanje sjednice Upravnog odbora,mora sadržati prijedlog dnevnog reda,a ako je to moguće i prijedlog odluke,te kratko obrazloženje zašto se traži da Upravni odbor do-nese odluku ili zauzme stav o odredjenom pitanju.

Član 4.U slučaju spriječenosti Predsjednika,zamjenjuje ga njegov zamjenik,a u slučaju i njegove spriječenosti,najstariji član Upravnog odbora.

Član 5.Poziv s prijedlogom dnevnog reda i ako je to moguće prijedlogom odluka po pojedinim tačkama dnevnog reda dostavlja se članovima Upravnog odbora,zajedno sa potrebnim ma-terijalom elektronskom poštom,a samo izuzetno,ako neki materijal nije dostupan u elek-tronskom obliku ,poštanskom pošiljkom ili faxom,najmanje 5(pet) dana prije zakazane sjednice.

Samo u izuzetnim slučajevima,članovi Upravnog odbora mogu se pozvati I bez poštovanja roka iz stava 1.ovog člana ako se radi o hitnim slučajevima ,kad donošenje odluka ne trpi odlaganje.Pripremni materijali u vezi pojedinih tačaka dnevnog reda za sjednicu Upravnog odbora koja je u pripremi ,dostavljaće se članovima Upravnog odbora bez odlaganja ne čekajući kompletiranje materijala po svim tačkama.

Član 6.Dnevni red sjednice predlaže Predsjednik.

Svaki član Upravnog odbora može predložiti tačku dnevnog reda za redovnu narednu sjed-nicu Upravnog odbora.Prijedlog mora biti obrazložen I mora sadržati prijedlog odluke,u protivnom Upravni odbor može odlučiti da se ta tačka ne uvrsti u dnevni red.Izmjene I dopune dnevnog reda mogu se predložiti najkasnije 3(tri)dana prije održavanja sjednice Upravnog odbora,o prijedlogu će se izvijestiti članovi Upravnog odbora,I to na na-čin utvrđen prethodnim članom,u protivnom Predsjednik može odbiti takav prijedlog.Ako Predsjednik odbije prijedlog člana Upravnog odbora,o prijedlogu će se izvijestiti članovi Upravnog odbora koji će odlučiti hoće li se predložena tačka staviti na dnevni red sljedeće sjednice.

Upravni odbor može na svakoj sjednici dopuniti ili promijeniti predloženi dnevni red ako za to glasaju svi prisutni članovi Upravnog odbora.

149N O T A R

Član 7.Upravni odbor može pojedine članove zadužiti kao trajne izvjestioce po pojedinim područjima(npr.medjuanrodna saradnja,stručno usavršavanje,disciplinska odgovornost, etika,informatika,osiguranje I sl.)

Član 8.Zasijedavanju Upravnog odbora predsjedava Predsjednik koji vodi sjednicu I o svakoj tački dnevnog reda daje uvodnu riječ I obrazloženje ako po pojedinoj tački ne postoji posebni izvršilac.

Nakon izvještaja po pojedinoj tački,Predsjednik otvara raspravu I daje riječ članovima Upravnog odbora koji sjede s njegove desne strane ,pa član donjega I tako redom.Predsjednik može,u slučaju da sjednica tarje duže vrijeme,rasprave za svakog člana ogarničiti,što je dužan unaprijed saopštiti prisutnim članovima Upravnog odbora.

Donošenje odluka

Član 9.Nakon što ocjeni da je pojedina tačka dnevnog reda raspravljena do te mjere da se o njoj može donijeti odluka,Predsjednik će zaključiti raspravu I formulisati prijedlog odluke I sta-viti je na glasanje.

U složenijim stvarima Upravni odbor može zadužiti više članova za formulisanje prijedloga odluke.

Po pravilu se glasa javno,dizanjem ruke,ali izuzetno Upravni odbor može odlučiti da o poje-dinoj tački dnevnog reda odluči tajnim glasanjem.

Član 10.Upravni odbor donosi odluke I zauzima stavove većinom glasova svojih članova.

Zapisnik

Član 11.Zapisnik na sjednici Upravnog odbora vodi sekretar Administartivno-tehničke službe No-tarske komore,a u slučaju njegove spriječenosti,onaj član Upravnog odbora kojeg odredi Predsjednik,koji će voditi računa da se ta dužnost,na pojedinim sjednicama, pravilno ras-poredi na sve članove Upravnog odbora.Zapisnik potpisuje zapisničar I Predsjednik,odnosno zamjenik predsjednika ili član Uprav-nog odbora koji je predsjedavao sjednici.

150 POSLOVNIK O RADU UPRAVNOG ODBORA NOTARSKE KOMORE CRNE GORE

Član 12.Svaki član Upravnog odbora mora,bez odlaganja ,elektronskom poštom dobiti Zapisnik sa sjednice Upravnog odbora.

Primjedbe na zapisnik član Upravnog odbora može staviti najkasnije u roku od 8(osam) dana od prijema zapisnika te ih dostaviti sekretaru Administartivno-tehničke službe Notar-ske komore.

Ako niko od članova upravnog odbora u roku iz predhodnog stava ne stavi primjedbu na zapisnik ,on se smatra veriŕ kovanim.Ako Sekretar Notarske komore u propisanom roku primi primjedbu na Zapisnik,proslijediće je svim članovima Upravnog odbora,te će se Zapisnik veriŕ kaovati na sledecoj sjednici Upravnog odbora.

Nakon veriŕ kovanja zapisnika,odluke,zaključci I stavovi Upravnog odbora dostavljaju se bez odlaganja svim članovima Notarske komore putem elektronske pošte.

Učestvovanje drugih lica

Član 13.Predsjednik će na sjednicu Upravnog odbora pozvati članove pojedinih odbora kad je nji-hovo učestvovanje u raspravi potrebno,s obzirom na predloženi dnevni red,a može pozvati I pojedine notare čija bi prisutnost bila korisna ili je neophodna za raspravu o pojedinim pitanjima te kada se raspravlja o njihovim pravima ili odgovornosti.

Pozvani članovi pojedinih odbora ili pozvani notari mogu sudjelovati u raspravi o pitanjima za koja su pozvani,bez prava glasa.

Lica koja nisu članovi Komore mogu se pozvati na sjednice Upravnog odbora samo izuzet-no kada to stvarni razlozi zahtijevaju I o tome moraju članovi Upravnog odbora biti obavi-ješteni u pozivu za sjednicu.

Održavanje sjednica

Član 14.Sjednice Upravnog odbora održavaju se po pravilu,posljednje subote u mjesecu s početkom u 10,00 sati u prostorijama Notarske komore Crne Gore u Podgorici,ako Predsjednik ili Upravni odbor ne odluči drugčije.

Svaki član Upravnog odbora dužan je učestvovati u radu sjednica Upravnog odbora.Sjednice Upravnog odbora mogu se održavati I elektronskim putem.

Član 15.U slučaju spriječenosti član je dužan pisanim putem (e-mailom) obavijestiti Predsjednika.

151N O T A R

Obavještenje treba sadržati I obrazloženje a mora se dati u roku od tri dana od dana prestan-ka razloga spriječenosti.Ako član Upravnog odbora izostane tri puta uzastopno sa sjednice Upravnog odbora,a ured-no je pozvan a svoj izostanak nije opravdao ili njegovo opravdanje nije prihvaćeno,pozvat će se da da ostavku.

Ako ne da ostavku na članstvo u Upravnom odboru Komore,Upravni odbor može odlučiti da se na narednoj skupštini predloži donošenje odluke o njegovom razrješenju.

Pravo na naknadu troškova

Član 16.Članovi Upravnog odbora imaju pravo na naknadu troškova u svezi sa svojim dolaskom na sjednice Upravnog odbora.Putni troškovi obuhvataju troškove prevoza,noćenja I dnevnica u skladu s propisima koji se odnode na državne službenike ,a isplaćuju se iz sredstava Komore.

Putni troškovi naknadjuju se članovima Upravnog odbora I u slučaju da su nastali povodom radnji ili poslova na koje je pojedinog člana Upravnog odbora ovlastio ili zadužio Uprvni odbor ili Predsjednik.Članovi Upravnog odbora imaju pravo I na naknadu drugih mogućih troškova u punom ili u paušalnom iznosu,o čemu Upravni odbor odlučuje posebnom odlukom na prijedlog Predsjednika.

Službena tajna i objavljivanje

Član 17.Odluke,zaključci I stavovi Upravnog odbora predstavljaju službenu tajnu samo ako to Upravni odbor odluči I o njima treba obavijestiti sve članove Notarske komore,bez odlaga-nja putem e-maila I objavom u časopisu Komore “Notar”.Rasprava pojedinog člana Upravnog odbora o pojedinim pitanjima na sjednicama Uprav-nog odbora predstavlja tajnu I samo uz njegov pristanak,nakon što on autorizira svoju ra-spravu I na to pristane ,može se njegova diskusija prenijeti ostalim članovima Notarske ko-more Crne Gore.

Nepodnošenje primjedbe na zapisnik u smislu odredbe člana 12.stav 1. ovog Poslovnika smatra se autorizacijom u smislu prethodnog stava ovog člana.

Član 18.Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja.

NOTARSŅ KOMOń PREDSJEDNIK UPń VNOG ODBOń

Branislav Vukićević

ODLUŅ MEĐUNARODNE NOTARSKE UNIJE O PRIJEMU NOTARSKE KOMORE CRNE GORE U UINL

Poštovani Predsjedniče,

Poštovana koleginice,

U ime Međunarodne notarske unije, želim da Vas obavijestim da je ovim zvanično, Skup-ština članica Unije notara, sazvana u Alžiru, 18. oktobra 2012. godine, usvojila jednoglasno sledeću rezoluciju, izražavajući svoj povoljan stav za prijem Notarske komore Crne Gore, kao člana Međunarodne notarske unije(UINL).Skupština članica notara Međunarodne notarske unije, sazvana je u Alžiru, 18. Oktobra 2012. godine, jednoglasno priznaje Notarsku komoru Crne Gore, kao zvanični organ koji zastupa No-tarsku komoru Republike Crne Gore i priznaje je kao člana Međunarodne notarske unije za pra-va i privilegije koje proizilaze.

Veoma smo cijenili Vaš stav tokom pristupa Uniji. Pokazali ste veliki duh saradnje i odgo-vornosti koje će Vam donijeti povoljne rezultate.Međunarodna unija notara želi dobrodošlicu Vama i Vašim kolegama iz Crne Gore u poro-dicu svetskog notarijata.

Vaša Notarska komora je sada punopravna članica UINL(Međunarodne notarske unije).

Vaša Notarska komora je takođe i član komisije za evropske poslove naše Unije. Ja ću pitati predsjednika komisije za evropske poslove, g-dina Mario Miccoli da Vas kontaktira u cilju deŕ nisanja Vašeg učešća u ovoj prestižnoj komisiji.Želim da Vas obavijestim da su članice notara u Međunarodnoj notarskoj uniji imale pra-vo da predlože jednog ili više kandidata za mjesto generalnog savjetnika zakonodavstva za naredne 2014. – 2016. godine. Vi već možete da podnesete takvu kandidaturu, koja će biti uzeta u obzir od naredne sjednice Skupšine članica notara koja će se održati u oktobru 2013. godine.

153N O T A R

Međunarodna notarska unija(UINL) se sastoji od različitih interkontinentalnih komisija. Vi kao predsjednik i Vaš notarijat ovo možete predložiti kolegama, koji žele da učestvuju u sledećim interkontinentalnim komisijama: Notarska komisija socijalne sigurnosti; Etička notarska komisija; Komisija za ljudska prava; Komisija o temama kongresa.Za Vašu informaciju, komisija Unije se sastaje najmanje dva puta godišnje, obično zajedno sa sastancima Generalnog savjeta Upravnog odbora ili opštoj sjednici notarskih članica. Prema članu 38. Zakona o kontroli postupaka članova, notarske članice u Međunarodnoj notarskoj uniji su u obavezi da ŕ nansijski podrže svoje poslanike(delegate) na komisijama i radnim grupama Međunarodne notarske unije na odgovarajući način, tokom mandata.

U prilogu se nalazi Statut , Zakon o kontroli postupaka članova i listama notarskih članica, Generalni savjet i Upravni odbor parlamenta za 2011. – 2012. godine. U Zakonu o kontroli postupaka članova ćete naći članove koji se odnose na pomenute komisije.Molimo Vas da prihvatite naše najbolje želje u ime Međunarodne notarske unije za prijem Notarske komore Crne Gore u našu uniju.

Za sve informacije, komunikaciju i saradnju Sekretarijata, Međunarodna notarska unija i ja Vam stojimo u postpunosti na raspolaganju.

Ako želite da primate dokumentaciju Međunarodne notarske unije na drugom jeziku(francuskom ili engleskom) ne ustručavajte se da kontaktirate Sekretarijat([email protected]).Zadovoljstvo mi je da Vas obavijestim da je na veb sajtu Međunarodne notarske unije(UINL) www.uinl.org postavljen specijalan program koji je rezervisan za sve notarske članice, od-bornike i pojedinačne članove, gdje možete naći sva dokumenta o opštim susretima notar-skih članica, studije i naučni radovi komisija Međunarodne notarske unije.

Pristup, gore pomenutom specijalnom programu se vrši kroz prijavljivanje i lozinku. Molim Vas da nađete prazna polja i koristite prijavljivanje za Vašu ekskluzivnu ličnu upotrebu.

Prijava: montenegroŠifra: 0083

Čestitam Vam ponovo povodom prijema u Međunarodnu notarsku uniju.

S poštovanjem.

Jean – Paul Decorps

154 ODLUKA MEĐUNARODNE NOTARSKE UNIJE O PRIJEMU NOTARSKE KOMORE CRNE GORE U UINL

155N O T A R

Na osnovu člana 107. stav 1. tačka 2. i člana 127 . Zakona o notarima (“Službeni list RCG”, broj 68/2005 i „Službeni list CG”, broj 49/2008) i čl. 10 stav 1. tačka 2.Statuta Notarske komore Crne Gore, Skupština Notarske komore Crne Gore donijela je dana 10.12.2011. godine, uz prethodnu sa glasnost Vlade Crne Gore:

TARIFUO NAKNADAMA ZA ń D I NAKNAD AMA TROŠKOVA NOTAń

A. OPŠTI DIO

Predmet Tarife

Član 1.Ovom Tarifom o naknadama za rad i naknadama troškova notara (u daljem tekstu: Tarifa), propisuje se vrsta i visina naknade za rad notara i naknada troškov a u vezi sa obavljanjem poslova.

Notarska naknada za rad

Član 2.1. Notaru pripada naknada za vršenje notarskih poslova i naknada troškova u vezi sa

obavljanjem poslova u visini i na način propisan ovom Tarifom.2. U naknadu za notarski posao iz stava 1. ovog člana obračunati su i pripremni poslovi,

koji su povezani sa notarskim poslom (savjetovanja sa strankom i drugim učesnicima u poslu, sastav, čitanje i obrazloženje notarske isprave).

Ekonomski najpovoljniji način postupanja

Član 3.Prilikom obavljanja notarske djelatnosti notar je dužan postupiti na način koji je ekonomski najpovoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajuće pouke notara zah tijevaju da se drukčije postupi.

157N O T A R

Osnovi za određivanje naknade

Član 4.Naknada za notarski posao zavisi od vrste posla i određuje se:

• prema vrijednos ti predmeta,• prema utrošenom vremenu,• u ŕ ksnom iznosu.

Određivanje naknade prema vrijednosti predmeta

Član 5.1. Za sastavljanje notarskih akata i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je

vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, naknada se određuje prema vrijed-nosti predmeta na koji se posao odnosi. Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme preduzimanja notarskog posla.

2. Osnov za određivanje naknade je stvarna tržišna vrijednost stvari, koja je predmet notarskog akta, bez odbitaka dugova.

3. Izuzetno, notar može odrediti tržišnu vrijednost bez obzira na vrijednost koju stran-ka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost predmeta pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara tržišnoj vrijednosti. Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom saobračaju, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate činjenice, kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podaci drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.

4. Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.

Pravni poslovi o diobi i razmjeni imovine

Član 6.Kod sastavljanja notarskih akata koji za predmet imaju podjelu zajedničke bračne imovine,

diobu ili razmjenu i kod sličnih pravnih poslova, kao osnov za o dređivanje naknade uzima se vrijednost ukupne imovine koja je predmet pravnog posla.

Bračni i nasljednopravni poslovi

Član 7.1. Kod sastavljanja notarskih akata o bračnim ugovorima, kao osnov za određivanje na-

knade uzima se vrijednost imovine obje ugovorne strane koja je predmet ugovora.

158 NOTARSKA TARIFA

2. Kod sastavljanja notarskih akata o raspolaganju za slučaj smrti, kao osnov za određi-vanje naknade uzima se vrijednost imovine ostavioca, umanjena za obaveze, odno-sno vrijednost dijela imovine koja je p redmet raspolaganja.

Privredni ugovori i poslovi u vezi sa privrednim društvima i drugim pravnim licima

Član 8.1. Za sastavljanje notarskih akata o privrednim ugovorima, osnov za određivanje na-

knade je vrijednost predmeta određen u ugovoru.2. Za sastavljanje notarskih akata o osnivanju privrednih društava i drugih pravnih lica,

te za potvrđivanje odluka organa upravljanja tih lica, naknada se određuje prema utrošenom vremenu.

3. Kod sastavljanja notarskog akta o prenosu udjela u privrednom društvu mjerodavna je vrijednost prenesenog udjela, ako je viša od protivčinidbe, a ako je niža, mjerodav-na je vrijednost protivčinidbe.

4. Kod sastavljanja notarskog akta o restrukturiranju privrednog društva, osnov za određivanje naknade je ukupna vrijednost osnovnog kapitala svih društava.

5. Ako su predmet pravnog posla hartije od vrijednosti koje se kotiraju na berzi, osnov za određivanje naknade izračunava se po berzanskom kursu, važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.

Založno pravo, jemstvo, ŕ ducijarna svojina i službenosti

Član 9.1. Kod pravnih poslova o zasnivanju hipoteke i drugog založnog prava, kao osnov za

određivanje naknade uzima se iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, ako je ono niže od vrijednosti založene stvari ili prava, bez sporednih potraživanja kao što su kamata, troškovi postupka i sl.Ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od vrijednosti obezbijeđenog potraži-vanja, kao osnov za određivanje nagrade uzima se vrijednost založene stvari ili prava.

2. Na odgovarajući način shodno stavu 1. ovog člana određuje se i vrijednost potraživa-nja koje se obezbjeđuje zasnivanj em ŕ ducijarne svojine.

3. Vrijednost obezbjeđenja potraž ivanja jemstvom određuje se prema visini preuzetog jemstva.

Činidbe koje se ponavljaju. Najamni i zakupni ugovori

Član 10.1. Vrijednost prava na buduće činidbe (davanja) koja se ponavljaju, odmjerava se pre-

ma vrijednosti svih činidbi obaveznika za vrijeme ukupnog ugovornog razdoblja, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru vrijednosti tih činidbi za vrijeme od pet godina.

159N O T A R

2. Kod ugovora o najmu i zakupu vrijednost se određuje prema jednogodišnjoj naja-mnini odnosno zakupnini, osim ako se ne radi o najamnom ili zakupnom odnosu sklopljenom na kraće vrijeme, u koje m slučaju se vrijednost odredjuje prema uku-pnoj najamnini odnosno zakupnini .

Vrednovanje prema sličnim poslovima

Član 11.1. Notarski poslovi, koji nisu opisani u ovoj Tariŕ , vrednuju se upoređivanjem sličnih

poslova čija je vrijednost utvrđena u ovoj Tariŕ .2. Pri vred novanju, uzimaju se u obzir tarifni stavovi za slične radnje i utrošeno vrijeme,

te odredbe opšteg dijela tarife.

Određivanje naknade prema vrijednosti predmeta

Član 12.1. Vrijednost predmeta i naknada za notarski posao iskazana u eurima, nalazi se u po-

sebnom dijelu Tarife i čini njen sastavni dio.2. Pored naknade za rad i naknade troškova za obavljeni posao koje je notar dužan obra-

čunati u skladu sa ovom Tarifom, notar je dužan da obračuna strankama i propisani porez na dodatu vrijednost.

Obavezna primjena Tarife

Član 13.Notar je dužan da primjenjuje ovu Tarifu u svakom pojedinačnom slučaju..Zabranjeno je ugovar anje naknade za obavljeni posao il i naknade troškova u iznosima višim ili nižim od iznosa propisanih ovom tarfom.

Nevažeće i neupotrebljive isprave

Član 14.Ako je notarska isprava zbog krivice notara nevažeća, a prepisi, potvrde i ovjere neupotre-bljivi zbog for malnih nedostataka za koje je odgovoran notar, naknada se ne plaća, a već plaćenu naknadu notar je dužan vratiti.

Dužnost plaćanja naknade

Član 15.Ako je više stranaka učestvovalo u zaključenju pravnog posla pred notarom ili je notar izvr-šio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno plaćaju naknadu za rad i naknadu troškova notaru, ako se stranke drugačije ne dogovore.

160 NOTARSKA TARIFA

Plaćanje naknade i akontacije

Član 16.

1. Notar ima pravo na naknadu neposredno nakon obavljenog posla.2. Naknada za obavljeni notarski posao, plaća se prema tariŕ koja je na snazi u vrijeme

kada je notar posao obavio.3. Notar može zahtijevati da mu stranka kod ugovaranja posla plati odgovarajuću akon-

taciju za potrebn e izdatke i troškove.4. Ako akontacija nije plaćena odmah ili u roku koji odredi notar, notar je dužan obaviti

posao tek nakon prijema akontacije.

Učestvovanje svjedo ka i sudskog tumača

Član 17.Učesnici pravnog posla odnosno preduzimanja službene radnje, dužni su platiti i troškove svjedoka i sudskog tumača.

Predaja dokumentacije i obračun

Član 18.1. Notar je ovlašćen i dužan da preda stranci ili drugim učesnicima otpravke i prepise

notarskih akata koje je sastavio, potvrde, ovjere, te ostale isprave namijenjene stran-kama i učesnicima, tek nakon što su troškovi, izdaci i naknade plaćeni u cijelosti.

2. Notar je dužan stranci izdati potvrdu/račun o plaćenoj naknadi za rad i naknadi troš-kova.

Rješavanje spora mirnim putem

Član 19.Ako stranka nije saglasna sa naknadom za rad i naknadom troškova koje je odredio notar, ona ili notar mogu zahtijevati rješavanje spora mirnim putem od nadležnog organa Notar-ske komore.

Izuzeci od primjene tarife u punom iznosu

Član 20Od obaveze plaćanja naknade u punom iznosu, oslobođeni su:

1. djeca bez roditeljskog staranja;2. djeca sa posebnim potrebama;3. lica koja su ostvarila status korisnika kredita za samozapošljavanje kod Zavoda za

zapošljavanje;

161N O T A R

4. i druga lica u opravdanim slučajevima, po Odluci Upravnog odbora.Kategorije iz stava 1, tačka 1, 2 i 3 ovog člana, oslobođena su plaćanja naknade u punom iznosu, pod uslovom da posjeduju dokumentaciju o navedenom statusu.

Notarske usluge sačinjavanja notarskih akata , za kategorije iz stava 1 ovog člana, naplaćuju se u visini od 50% naknade, propisane ovom tarifom.

B. POSEBNI DIO

1. NOTARSKI AKTI

Notarski zapis Tarifni broj 1

1. Za sačinjavanje notarskog akta u formi notarskog zapisa, koji ne spada u Tarifni broj 2. do Tarifnog broja 20, naknada s obzirom na vrijednost predmeta iznosi:

Vrijednost predmeta Naknada u eurima

iznad € do €0,00 5.000,00 70 €

5.001,00 20.000,00 120 €20.001,00 40.000,00 170 €40.001,00 60.000,00 250 €60.001,00 80.000,00 300€

80.001,00 120.000,0 0 350€

2. Za vrijednost predmeta preko 120.000,00 eura, za svakih započetih 15.000 €, nakna-da se povećava za 10 € , s tim što ne može iznositi više od 5000 €.

3. Naknadom iz stava 1. ovoga člana, obuhvaćena je i naknada za ovjeru sastavljenog notarskog akta, ovjera potpisa, prepisa i fotokopija dokumenata i izdavanje otprava-ka i prepisa ako se oni izdaju neposredno po sastavljanju notarskog akta.

162 NOTARSKA TARIFA

4. Za sačinjavanje notarskog zapisa o ustanovljavanji prava službenosti notaru pripada naknada u visini od 50% naknanade, iz stava 1 ovog člana.Kao osnov za utvrđivanje naknade, uzima se vrijednost povlasnog dobra.

5. Za sačinjavanje jednostrane založne izjave notaru pripada naknada u visini od 80% naknade iz stava 1. ovog člana, stim da naknada ne može biti veća od 1000 € .

6. Za sačinjavanje zapisa o testamentu, po pravilima koja važe za sudski testament nota-ru pripada naknada u visini od 100 €.

7. Za sačinjavanje punomoćja za preduzimanje pravnih poslova za koje je predviđena obaveznost forme notarskog zapisa, Kao i za jednostrane izjave u pogledu stvarnih prava na nepokretnostima osim založnih izjava (saglasnost, dozvola, brisovne dozvo-le i sl.) notaru pripada naknada u visini od 40 €.

8. Za sačinajvanje punomoćja za preduzimanje pravnih poslova za koje nije predviđe-na obaveznost forme notarskog zapisa, kao i za sastavljanje jednostranih izjava volje koje ne spadaju pod izjave volje iz tačke (4) i (6) ovog Tarifnog broja, notaru pripada naknada u visini od 20 €.

9. Za notarsku obradu predugovora odredit će se 50% naknade po ovom Tarifnom bro-ju. Ako se kod istog notara na osnovu predugovora sačini ugovor naknada za sačinje-ni ugovor se umanju za naknadu naplaćenu za predugovor.

10. Za notarsku obradu aneksa ugovora notaru pripada naknada u iznosu od 25% nakna-de iz stava 1 ovog člana.

11. Za notarske akte kojim se raskidaju ugovori, naknada notara iznosi od 25% nakande iz stava 1 ovog čalna.

12. Za sačinjavanje notarskog zapisa ugovora o poklonu u prvom nasljednom redu izme-đu roditelja kao poklonodavca i djeteta kao poklonoprimca, notaru pripada naknada u visini od 50% naknade iz stava 1 i 2 ovog člana.

Odredjivanje nagrade u bračnim i nasljednopravnim poslovima

Tarifni br. 21. Za sačinjavanje notarski obrađenog akta bračnog ugovora, odrediće se naknada pre-

ma vrijednosti imovine obje ugovorne strane koja je predmet ugovora. Naknada se obračunava po Tarifnom broju 1.

2. Ako se kod bračnog ugovora ne može odrediti naknada prema vrijednosti, notar ima pravo na naknadu prema utrošenom vremenu, ali ne više od 300 eura..

3. Za notarsku obradu izjave o priznanju materinstva ili očinstva i o pristan-ku majke na priznanje očinstva notar ima pravo na naknadu u visini od 25€.

4. Za notarsku obradu sporazuma roditelja o izmjeni doprinosa za izdržava-nje djeteta odredit će se naknada u visini od 30 €.

5. Za notarsku obradu ugovora o raspolaganju za slučaj smrti naknada se određuje prema vrijednosti imovine ostavitelja koja je predmet raspolaganja.Nakna-da se obračunava prema Tarifnom broju 1.

163N O T A R

6. Za notarsku obradu Ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života naknada se određuje prema vrijednosti ukupne imovine koja se ustupa i raspodjeljuje. Naknada se obračunava prema Tarifnom broju 1.

7. Za notarsku obradu isprave o primanju nasljeđa ili odricanju nasleđa ako je sačinjena posebno izvan ostavinske rasprave naknada se određuje u iznosu od 20 €.

8. Za povjereni posao popisa i procjene imovine u ostavinskom postupku naknada se određuje prema ukupnoj vrijednosti te imovine i obračunava prema Ta-rifnom broju 1.

Zapis o potvrdi privatne isprave

Tarifni broj 3.Za sa činjavanje zapisa o potvrdi privatne isprave, notaru pripada naknada u visini od 80 % naknade, propisane za sastavljanje notarskog zapisa za konkretni pravni posao.

Određivanje naknade prema utrošenom vremenu kad se vrijednost predmeta notarskog akta ne može utvrditi

Tarifni broj 4.Kada se naknada za obavljeni notarski posao ne može odrediti prema vrijednosti predmeta, niti je propisana u ŕ ksnom iznosu, odredit će se prema utrošenom vremenu.

Pri određivanju vremena potrebnog za pojedinačni notarski posao, pored vremena koje je potrebno za sastavljanje notarskog akta ili za drugi notarski posao, uzima se u obzir i vrijeme koje je notar utrošio za savjetovanje sa strankom i drugim učesnicima, vrijeme za pripremne poslove notara i vrijeme odsustvovanja iz kancelarije, ako se posao obavlja izvan notarske kancelarije.

Naknada prema utrošenom vremenu, osim u slučaju da je ovom Tarifom drugačije određe-no, iznosi 25 €, za svaki započeti sat rada na sačivanju notarskog akta.

Notarski zapisnik

Tarifni br. 5.Za potvrđivanje u formi notarskog zapisnika nastupanja činjenica od kojih zavisi punovaž-nost pravnog posla i ispunjenje obaveza koje iz njega proističu i za pravne radnje i činjenice kojima prisustvuje notar, odredjuje se nagrada obzirom na vrijednost predmeta službene radnje u visini od 50% naknade i z Tarifnog broja 1.

Ako se prilikom sastavljanja notarskog zapisnika vrijednost predmeta službene radnje ne može utvrditi, notaru pripada naknada, koja se određuje prema utrošenom vremenu.

164 NOTARSKA TARIFA

Odredjivanje naknade kod notarske obrade poslova u vezi sa privrednim društvima i drugim pravnim licima

Tarifni br. 6.1. Za sačinjavanje osnivačkih akata privrednih subjekata u formi notarskog zapisa, no-

taru pripada naknada od 150 €, a za sačinjavanje statuta u formi notarskog zapisa naknada od 200 €.

2. Za učešće notara kod notarskih poslova za društva i druga pravna lica i to:• za prisustvovanje na skupštini akcionarskog društva ili drugog organizacionog

oblika, uključujući sastavljanje notarskog zapisnika o činjenicama i pravnim rad-njama, kojima prisustvuje notar odrediće se naknada u visini od 200 €,

• Ukoliko notar prisustvuje Skupštini duže od tri sata pripada mu dodatna naknada za svaki započeti sat, po 25 €.

• Za sačnjavanje zapisnika kojim notar potvrđuje odluke drugih organa društva, osim skupštine ili odluke jednočlanog privrednog društva (osim akcionarskog društva), notaru pripada naknada od 160 €.

• Za sačinjavanje notarskog akta u postupku restrukturiranja društava, naknada se određuje po Tarifnom broju 1, ali ne više od 500 €.

• Za notarski akt kojim se mijenjaju udjeli, kao i za notarski akt o istupanju, odnosno pristupanju člana društva, naknada se određuje po Tarifnom broju 1 ,ali ne više od 500 €.

• Za notarsku obradu izmjene osnivačkog akta kojima se vrše ostale promjene pred-meta upisa naknada se određuje po Tarifnom br oju 1., ali ne više od 300 eura.

• Za notarsku obradu akta o osnivanju poslovne jedinice ili dijela stranog društva i njihovih izmjena naknada se određuje po Tarifnom broju 1., ali ne više od 300 eura.

2. POTVRĐIVANJE ČINJENICA I IZJAVA(NOTARSKE POTVRDE i OVJERE)

Ovjera prepisa / fotokopija

Tarifni broj 7.1. Naknada notara za ovjeru prepisa/ fotokopije isprave iznosi 2,50 € po jednom pri-

mjerku isprave, ako isprava ima do tri stranice.2. Ako se isprava sastoji od četiri ili više stranica, notaru pripada, pored naknada iz stava

1. ovog tarifnog broja, i naknada u visini od 50% od naknade predviđene u stavu 1 ovog člana za četvrtu i svaku dalju stranicu ovjerenog prepisa/fotokopije jedne ispra-ve.

165N O T A R

Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga

Tarifni broj 8.1. Naknada notara za ovjeru svake stranice izvoda iz poslovnih knjiga iznosi 5 €, ako je

ovjera izvršena u notarskoj kancelariji.2. Ako je ovjera izvoda iz poslovni knjiga izvrš ena izvan notarske kancelarije, naknada

notara za ovjeru svake stranice izvoda iz poslovnih knjiga iznosi 10 €.

Ovjera potpisa

Tarifni broj 9.Naknada notara za ovjer u potpisa iznosi 2,50 €, po potpisu na jednom primjerku isprave.

Potvrda o tome da je isprava podnijeta na uvid

Tarifni br oj 10.Za potvrdu o tome da je notaru ili, u njegovom prisustvu, trećem licu podnijeta na uvid isprava koja se po zakonu mora podnijeti na uvid, naknada notara iznosi 5 €.

Potvrda da je lice u životu

Tarifni broj 11.Za izdavanje potvrde da je određeno lice u životu, naknada notara iznosi 5 €.

Potvrde o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra

Tarifni broj 12.1. Za izdavanje potvrde o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra, na-

knada notara iznosi 10 €, ako tu potvrdu notar izdaje na osnovu uvida u ovjereni izvod iz registra koji mu je stranka predočila.

2. Za radnje iz stava 1. ovog tarifnog broja, naknada notara iznosi prema utrošenom vremenu ako tu potvrdu izdaje na osnovu prethodno izvršenog ŕ zičkog uvida u re-gistar.

Ova naknada pokriva vrijeme potrebno za prikupljanje podataka i sve troškove u vezi stim, osim troškova sudskih i administrativnih taksi.

Potvrda drugih činjenica

Tarifni broj 13.Za potvrđivanje drugih činjenica notaru pripada naknada u visini od 10 € .U slučaju da se posao iz st.1 ovog tarifnog broja vrši izvan notars ke kancelarije, odrediće se dodatno uvećan je naknade iz st.1 ovog Tarifnog broja za 25 € za svaki započeti sat odustvo-vanja iz notarske kancelarije.

166 NOTARSKA TARIFA

Protesti

Tarifni broj 14.Za uzimanje na zapisnik izjave o podizanju protesta mjenice i čeka, u skladu sa zakonom notaru pripada naknada prema utrošenom vremenu.

3. DEPOZIT

Preuzimanje, čuvanje i predaja novca, hartija od vrijednosti i dragocjenosti

Tarifni broj 15.1. Za preuzimanje, čuvanje, predaju novca i dragocjenosti, uključujući i sastavljanje no-

tarskog zapisnika, naknada notara iznosi i obračunava od 2% od vrijednosti depono-vanih stvari:• do 3.000,00 € - naknada 50 €,• preko 3.001,00 € do 10.000,00 € - naknada za svakih započetih 1.000 €, 5 € više,• preko 10.001,00 € do 100.000,00 € - naknada za svakih započetih 10.000 € , 10 €

više, 4. • preko 100.001,00 € za svakih započetih 50.000,00 € - 10 € više.

2. Naknada se obračunava na rok čuvanja koji nije duži od 6 mjeseci.3. Ako se vrijednost stvari ne može procijeniti po njihovoj prirodi izvrišće se procjena

od strane vještaka na trošak deponenta.4. Ako čuvanje i predaju novca odnosno hartija od vrijednosti treba obaviti izvan no-

tarske kancela rije, notaru pripada, pored naknade iz stava 1. ovog tarifno g broja, i dodatna naknada prema utrošenom vremenu potrebnom za preduzimanje radnje i načinu njenog preduzimanja.

Naknadama iz stava 1. i 2. ovog tarifnog broja obuhvaćene su sve radnje koje notar mora preduzeti u vezi sa čuvanjem i predajom novca i hartija od vrijednosti .

Preuzimanje, čuvanje i predaja isprava

Tarifni broj 16.1. Za preuzimanje isprava na čuvanje i sačinjavanje notarskog zapisnika o preuzimanju

isprave, notaru pripada naknadau iznosu od 50 €.2. Naknadom iz stava 1.ovog tarifnog broja obuhvaćene su sve radnje koje notar mora

preduzeti u vezi sa čuvanjem i predajom isprave.

Preuzimanje, čuvanje i predaja testamenta

Tarifni broj 17.1. Naknada za čuvanje i predaju testamenta koji je u formi notarskog zapisa sastavio

notar uračunata je u cijenu sačinjavanja ovog notarskog akta.

167N O T A R

2. Naknada za sačinjavanje zapisnika o preuzimanju na čuvanje i predaju testamenta koji nije sastavio notar kojem se testament predaje na čuvanje, iznosi 20 €.

4. DAVANJE SAVJETA I DRUGI POSLOVI

Tarifni broj 18.1. Ako notar na traženje stranke sačini nacrt neke isprave, a taj nacrt se ne pretvori u

notarski akt, notaru pripada 50 % naknade predviđene za sastavljanje te isprave kao notarskog akta.

2. Ako stranka nakon dogovora o izradi notarskog akta odustane, a notar je sačinio na-crt akta notaru pripada naknada u iznosu od 50 % naknade predviđene za notarski akt.

3. Notar nema pravo na naknadu za savjete koje daje u pripremi ili u vezi s glavnim po-slom za koji naplaćuje naknadu.

4. Ako notar u roku od godinu dana izvrši sačinjavanje notarskog akta na osnovu na-crta koji je on sačinio prema st. 1. ovog tarifnog broja ili ako na osnovu savjetovanja prema stavu 3. ovog tarifnog broja izvrši sačinjavanje notarskog akta, u naknadu za sačinjavanje notarskog akta se uračunava naknada plaćena za izradu nacrta.

Prijedlozi za knjiženje i sačinjavanje prijava za upis ko d nadležnih državnih organa

Tarifni broj 19.1. Naknada za sačinjavanje i podnošenje zahtjeva za upis u javne knjige ili nadležne

registre (Katastar nepokretnosti, Centralni registar Privrednog suda, Registar jahti i sl). iznosi 10€ .

2. Za pribavljanje raznih odobrenja, saglasnosti, uvjerenja, izvoda iz javnih registara i sl. naknada notara iznosi prema utrošenom vremenu.

5. IZDAVANJE PONOVNIH OTPń VAŅ i PREPISA NOTARSKOG AKTA, OTPń VŅ U SVRHU IZVRŠENJA i POTVRDA O UPISIMA i

NOTARSKIM AKTIMA

Tarifni broj 20.Naknade u ŕ ksnom iznosu odredit će se za sljedeće notarske poslove:

• za izdavanje ponovnog otpravka ili prepisa notarskog akta, naknada notara iznosi 10 €,

• za dozvolu da se izvrši uvid u izvornik notarskog akta, naknada notara iznosi 10 €,• za izdavanje potvrde o postojanju izvornika notarskog akta, naknada notar iznosi

10 €,• za izdavanje otpravka izvornika u svrhu izvršenja, naknada notara iznosi 50 €.

168 NOTARSKA TARIFA

6. POVEĆANJE NAKNADE

Tarifni broj 21.1. Za posao koji notar na zahtjev stranke u hitnim slučajevima, odnosno u slučaju ne-

odložne potrebe, obavi izvan utvrđenog radnog vremena ili neradnim danom i pra-znikom, naknada se povećava za 25% od naknade utvrdjene ovom tarifom, pri čemu naknada ne može biti niža od 25 €.

2. Za posao koji na zahtjev stranke notar iz opravdanih razloga obavi izvan notarske kancelarije, naknada se povećava za 25 € za svaki započeti sat odsustva iz kancelarije.

3. Ako u sačinjavanju notarskog akta učestvuje više od dvije stranke, naknada notara se povećava za 5% pune nagrade po jednoj stranci.

4. Ako notar posao preduzima neradnim danom i praznikom i izvan kancelarije, obra-čunaće obje naknade prema st.1. i 2. ovog člana.

5. Ako u sastavljanju notarskog akta učestvuju pozvani svj edoci, drugi notar, vještak ili tumač, naknada notara se povećava za 10 € po svakom takvom licu.

7. NAKNADA TROŠKOVA

Tarifni broj 22.1. Za prepis notarskog izvornika, za izradu fotokopije i prepisa drugih dokumenata,

naknada kancelelarijskih troškova notara iznosi za svaku stra nu 0,20 eura.2. Za prošivene isprave naknada troškova notara iznosi 1 euro za sve prošivene primjer-

ke iste isprave.

Naknada drugih troškova

Tarifni broj 23.1. Stranka je dužna notaru naknaditii sudske i administrativne takse, naknade za vje-

štačenje, procjene, izdatke za čuvanje stvari, te sve druge nužne troškove vezane za obavljanje notarskih poslova.

2. Stranka je dužna naknaditi notaru izdatke za poštanske i telefonske usluge, obrasce, bankovne poslove uključujući i troškove otvaranja i korišćenja notarskog računa za stranke, fotokopiranje dokumentacije i druge izdatke. Te izdatke notar obračunava samo u stvarnoj visini.

3. Notar ima pravo na naknadu troškova prevoza, ako su ti troškovi povezani sa obavlja-njem notarskih poslova. Troškovi prevoza pripadaju notaru u visini cijene avionske karte ili drugog prevoznog sredstva koje koristi.Z a upotrebu sopstvenog automobila, notaru pripada naknada od 35% cijene najkva-litetnijeg benzina za 1 litar za svaki pređeni kilometar, pri čemu se kao važeća uzima cijena na dan izdavanja fakture.

169N O T A R

4. Ako mora ostati na putu izvan grada gdje mu se nalazi službeno sjedište, duže od 8 sati ili mora p renoćiti u hotelu, notar ima pravo na naplatu dnevnice i troškova ho-telskog smještaja, osim u hotelu “Lux” kategorije. Dnevnica se obračunava u visini dnevnice sudije Osnovnog suda na području gdje se nalazi notarska kancelarija.

Prelazana odredba

Član 21Danom stupanja na snagu ove tarife prestaje da važi Tarifa o naknadama i nagradama za rad notara(„Službeni list CG”, broj 34/11”).

Završna odredba

Član 22Ova Tarifa stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službeno m listu Crne Gore”.

Podgorica, 20.01.2012 godine

Predsjednik SkupštineTanja Čepić

171N O T A R

172 OBAVEZNO UPUTSTVO ZA PRIMJENU TARIFE O NAKNADAMA

173N O T A R


175N O T A R


177N O T A R

Na osnovu odredbi člana 107.stav 1. tačka 2. i člana 127. Zakona o notarima (“Službeni list RCG”, broj 68/2005 i „Službeni list CG”, broj 49/2008). člana 157. Zakona o vanpar-ničnom postupku (“Službeni list RCG”, broj 27/2006) i člana 10 Statuta Notarske komore Crne Gore, Skupština Notarske komore Crne Gore, donijela je 27.11.2012. godine

TARIFU O NAKNADAMA ZA ń D NOTAń

Ņ O POVJERENIŅ SUDA U OSTAVINSKOM POSTUPKU

I. OPŠTE ODREDBE

Član 1.Ovom Tarifom o naknadama za rad notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (u daljem tekstu: Tarifa) utvrđuje se visina naknade troškova za rad notara kao povjerenika suda u sprovo đe nju rad nji u ostavinskom postupku.Pored naknade za rad i naknade troškova za obavljeni posao koje je notar dužan obračunati u skladu sa ovom Tarifom, notar je dužan da obračuna i naplati strankama i propisani porez na dodatu vrijednost.

Član 2.Notaru u sprovođe nju ostavinskog postupka za sve rad nje u tom postupku pripada jedna naknada i određuje se prema vrijednosti zaostavštine.

Vrijednost zaostavštine, radi određiva nja naknade određuje se po slobodnoj ocjeni, na osnovu izjava nas ljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nas ljednici pod nijeli.

Izuzetno notar može odrediti obav lja nje procjene putem vještaka o trošku nas ljednika. 1. Vrijednost neto zaostavštine radi naplate naknade utvrđuje se prema vrijednosti zao-

stavštine u vrijeme procjene.2. Za utvrđiva nje vrijednosti udjela i/ili akcija u privrednim društvima uzima se njihova

nominalna vrijednost.

179N O T A R

3. Prilikom utvrđiva nja vrijednosti neto zaostavštine radi odre điva nja naknade, odbiće se ostaviočevi dugovi, troškovi sahrane ostavioca, le gati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi.

Član 3.Za pojedine rad nje u ostavinskom postupku notar ima pravo i na posebnu nagradu, samo u slučajevima predviđenim odredbama ove Tarife.

Član 4.Ako notar odluči da se ne sprovodi ostavinska rasprava jer umrli nije ostavio zaostavštinu, za obav lja nje rad nje u tom ostavinskom predmetu ne pripada mu nikakva nagrada.

Član 5.Radi naknade troškova u ostavinskom postupku, u smislu ove Tarife, troškom se ne smatra utrošak papira i drugog kancelarijskog materijala radi izrade i umnožava nja dovoljnog broja primjeraka isprava u ostavinskom spisu radi uručiva nja nas ljednicima, dostave spisa sudu i zadržava nja prepisa spisa u notarskoj kancelariji.

Član 6.Notar neposredno od nas ljednika, tokom ostavinskog postupka, naplaćuje pripadajuću na-knadu.

O obračunatim i naplaćenim nagradama i troškovima, kao i o eventualno naplaćenoj akon-taciji ovih naknada, bez obzira jesu li isti u ostavinskom spisu zabi lježeni na pojedinoj ispra-vi, notar će u spisu voditi i poseban obračunski list kojem će hronološki bilježiti či njenice izvršenih uplata po pojedinom nas ljedniku, te plaćenih nagrada i naknada troškova, a po obav ljenim rad njama obračunski list će zak ljučiti potvrđujući jesu li u cijelosti plaćeni na-grada i troškovi.

II. ODREĐIVANJE NAGń DE PREMA VRIJEDNOSTI ZAOSTAVŠTINE

Član 7.Za rad nje notara oko poziva nja nas ljednika na ročište za raspravu, za sprovođe nje ostavin-ske rasprave te donoše nja i otpravka rješe nja o nas ljeđiva nju, kao i za druge rad nje za koje ovom Tarifom nije određena posebna naknada notaru pripada naknada u iznosu prema vri-jednosti zaostavštine, i to:

– na vrijednost zaostavštine do 1.000 eura, naknada iznosi 17,09 eura; – na vrijednost zaostavštine preko 1.000 eura naknada iznosi 17,09 eura + 0,855% na

razliku vrijednosti do vrijednosti 5.000 eura; – na vrijednost zaostavštine preko 5.000 eura naknada iznosi 51,28 eura + 0.427% na

razliku iznad vrijednosti 5.000 eura, ali ne više od 256,41 eura. 1. Ako nastupe uslovi za prekid postupka za do tada obav lje ne notarske rad nje, notaru

pripada naknada od 50% nagrade iz stava 1, ovog člana i naknada svih do tada nasta-lih troškova postupka.

180 TARIFA O NAKNADAMA ZA RAD NOTARA KAO POVJERENIKA SUDA U OSTAVINSKOM POSTUPKU

2. Ako se po nastavku ostavinskog postupka ponovno povjeri notaru sprovodjenje ostavinskog postupka, pripada mu naknada do punog iznosa nagrade iz st. 1, ovog člana i nastali troškovi.

Za dopunsko rješe nje o naknadno utvrđenoj zaostavštini naknada se plaća prema naknadno utvrđenoj vrijednosti tog dijela zaostavštine.

Za le gat, plaća se naknada prema vrijednosti le gata.

III. ODREĐIVANJE POSEBNE NAGń DE ZA POJEDINE ń DNJE

Član 8.Ako notar sprovodi pojedine rad nje popisa i pečaće nja ostaviočeve imovine u pokrenutom ostavinskom postupku ili sprovodi prethodne rad nje u povjerenom poslu prije pokreta nja ostavinskog postupka, ima pravo i na posebnu naknadu u visini 75% nagrade iz člana 7, ove Tarife.U svakom slučaju, bez obzira na broj obav ljenih pojedinih rad nji iz stava 1, ovog člana, visi-na posebne nagrade ne može preći iznos koji notaru pripada po članu 7, ove Tarife.

Član 9.Ako notar prima u depozit ostaviočeve stvari, isprave, novac, dragocjenosti i hartije od vri-jednosti, visina posebne naknade se određuje prema pravilima važeće Tarife o naknadama za rad i naknadama troškova za rad notara.

Član 10.Ako notar, zbog ponaša nja stranaka ili njihovih punomoćnika, nije mogao obaviti pojedinu radnju iz povjerenog posla, pripada mu 50% nagrade predviđene za tu rad nju po odredba-ma ove Tarife.

Član 11.Kada notar zbog obav lja nja rad nji odsustvuje iz kancelarije ili rad nju obav lja izvan utvrđe-nog radnog vremena, neradnim danom ili praznikom, visina posebne naknade se određuje prema pravilima važeće Tarife o naknadama za rad i naknadama troškova notara o poveća-nju nagrada zbog odsustvovanja iz kancelarije i za rad nje izvan utvrđenog radnog vremena, neradnim danom ili praznikom.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 12.Ova Tarifa stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom listu Crne Gore“.

Predsjednik Skupštine Notarske komore Crne Gore Tanja Čepić

183N O T A R

184 ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O IMENOVANJU NOTARA

ń DNA TIJELA NKCG

Predsjednik Notarske komore Crne Gore: Tanja Čepić

Predsjednik Upravnog odbora Notarske komore: Tanja Čepić

Potpredsjednik Upravnog odbora Notarske komore: Gzim Kalabrezi

Članovi Upravnog odbora Notarske komore: Darko Ćurić, Lela Kostić, Jadranka Adžić, Rajko Janković, Sonja Radović, Tamara Marić i Ljubica Antunović

Disciplinski tužilac Notarske komore: Slavka Vukčević

Zamjenik Disciplinskog tužioca Notarske komore: Anka Stojković

Predsjednik Disciplinske komisije Notarske komore: Senad Redžepagić

Zamjenik predsjednika Disciplinske komisije Notarske komore: Mira Bogić

Članovi disciplinske komisije: Pake Lekić i Branka Kašćelan

Zamjenici članova Disciplinske komisije Notarske komore: Irena Knežević i Biljana Konatar

Članovi inansijske komisije Notarske komore Crne Gore: Slavica Bošnjak, Dalibor Knežević i Andrijana Vukčević

IMENIK NOTAń

PODGORICA 81000

1. Adžić Jadranka Adresa: Ul. Karađorđeva br. 3Telefon: 020 664 969Faks: / Mobilni: 067 823 333; 069 151 730 E-mail: [email protected]

2. Bogić Mira Adresa: Ul. Dalmatinska br. 10Telefon: 020 510 590Mobilni: 067 279 279; 069 151 750; 068 000 212Faks: /E-mail: [email protected]

3. Bošnjak Slavica Adresa: Ul. Oktobarske revolucije b.b.Telefon: 020 625 162Mobilni: 067 674 835; 069 151 739Faks: /E-mail: [email protected]

4. Čepić Tanja Adresa: Ul. Njegoševa br. 3Telefon: 020 664 929; 020 664 932; 020 664 931Mobilni: 069 012 740Faks: /E-mail: [email protected]

5. Ćurić Darko Adresa: Ul. Slobode br. 34Telefon: 020 665 163Mobilni: 067 879 083; 069 151 742Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

186 IMENIK NOTARA

6. Klikovac LidijaAdresa: Ul. Svetozara Markovića br. 12Telefon: 020 245 397Mobilni: 069 450 505; 068 450 505Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

7. Klikovac RadmilaAdresa: Ul. 13. Jula br. 15Telefon: 020 237 646Mobilni: 069 557 278; 069 620 585Faks: /E-mail: [email protected]

8. Radović Sonja Adresa: Ul. Serdara Jola Piletića br. 8Telefon: 020 244 357Mobilni: 069 151 751; 067 560 580Faks: /E-mail: [email protected]

9. Stojković AnkaAdresa: Ul. Vuka Karadžića br. 13Telefon: 020 230 030Mobilni: 067 505 470Faks: /E-mail: [email protected]

10. Vukčević AndrijanaAdresa: Bulevar Mihaila Lalića br. 42Telefon: 020 265 400Mobilni: 069 490 192; 069 151 769Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

11. Vukićević BranislavAdresa: Ul. Slobode br. 37Telefon: 020 667 250; 020 667 251; 020 664 752Mobilni: 069 013 388; 069 151 755Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

187N O T A R

NIKŠIĆ 81400

12. Kostić Lela Adresa: Ul. Staro pazarište b.b.Telefon: 040 246 880Mobilni: 069 716 132; 069 151 733Faks: /E-mail: [email protected]

13. Marković LjubišaAdresa: Ul. VI Crnogorske b.b.Telefon: 040 235 377Mobilni: 067 208 348Faks: /E-mail: [email protected]

14. Perović MarinkoAdresa: Ul. Alekse Backovića br. 115Telefon: 040 244 919Mobilni: 068 763 850Faks: /E-mail: [email protected]

15. Janjušević NatašaAdresa: Ul. Novice Cerovića br. 10Telefon: 040 212 794Mobilni: 069 702 182Faks: /E-mail: [email protected]

BEń NE 84300

16. Adrović HarunAdresa: Ul. 29. Novembra br. 12CTelefon: 051 233 277Mobilni: 069 086 874; 069 151 731Faks: /E-mail: [email protected]

BIJELO POLJE 84000

17. Bogavac SvetozarAdresa: Ul. Slobode br. 10Telefon: 050 432 849Mobilni: 067 284 818; 069 151 744Faks: /E-mail: [email protected]

188 IMENIK NOTARA

18. Konatar Biljana Adresa: Ul. Slobodana Penezića b.b.Telefon: 050 431 104Mobilni: 067 285 306; 069 151 760: 068 477 467Faks: /E-mail: [email protected]

19. Čović Biljana Adresa: Ul. Muniba Kučevića b.b.Telefon: 050 431 180Mobilni: 068 101 055; 068 456 041Faks: /E-mail: [email protected]

ROŽAJE 84310

20. Kožar FehoAdresa: Ul. Maršala Tita b.b.Telefon: 051 273 939Mobilni: 067 412 787, 069 151 737Faks: /E-mail: [email protected]

DANILOVGń D 81410

21. Vujović RankaAdresa: Ul. Njegoševa br. 2Telefon: 020 811 190Mobilni: 069 052 010Faks: /E-mail: [email protected]

CETINJE 81250

22. Knežević IrenaAdresa: Ul. Njegoševa br. 96 Telefon: 041 232 812Mobilni: 069 074 023Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

189N O T A R

TIVAT 85320

23. Janković Rajko Adresa: Ul. Njegoševa br. 8/BTelefon: 032 673 900; 032 673 901; 032 671 577Mobilni: 067 680 680; 067 425 425; 068 067 020; 069 151 702Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

24. Jovanović DaniloAdresa: Trg Magnolije b.b.Telefon: 032 672 537Mobilni: 068 814 520; 068 814 521;Faks: 032 672 537E-mail: [email protected]; [email protected]

25. Jovanović RadeAdresa: Ul. Kalimanj b.b.Telefon: 032 671 709Mobilni: 069 041 395; 067 203 223Faks: 032 671 709E-mail: [email protected]

HERCEG NOVI 85340

26. Antunović Ljubica Adresa: Ul. Njegoševa br. 6Telefon: 031 321 089Mobilni: 069 467 894Faks: /E-mail: [email protected]

27. Marić Tamara Adresa: Ul. Stjepa Šarenca br. 28Telefon: 031 345 653Mobilni: 067 302 033Faks: /E-mail: [email protected]

28. Milošević AnđelkoAdresa: Ul. Mića Vavića br. 1Telefon: 031 323 169Mobilni: 069 020 882; 069 151 707; 067 635 687Faks: 031 321 987E-mail: [email protected]; offi [email protected]; info@offi ce.me

190 IMENIK NOTARA

KOTOR 85330

29. Kašćelan Branka Adresa: Ul. Stari grad 495Telefon: 032 325 488Mobilni: 069 453 123; 069 151 714Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

30. Kovačević IrenaAdresa: Ul. Stari grad – Trg od oružja br. 436Telefon: 032 322 161Mobilni: 067 656 190; 069 151 757Faks: /E-mail: [email protected]

31. Knežević VericaAdresa: Tabačina b.b.Telefon: 032 334 134Mobilni: 067 284 153; 069 153 257Faks: /E-mail: [email protected]; [email protected]

BUDVA 85310

32. Knežević DaliborAdresa: Ul. 22. Novembra b.b.Telefon: 033 451 653Mobilni: 067 335 131; 067 808 224; 067 602 744Faks: /E-mail: [email protected]

33. Polović IrenaAdresa: Ul. Filipa Kovačevića I/1Telefon: 033 452 142Mobilni: 069 028 247Faks: /E-mail: [email protected]

34. Vuksanović BrankaAdresa: Ul. Žrtava fašizna br. 42-46, zgrada ‘Nivela’Telefon: 033 560 310Mobilni: 069 026 677Faks: /E-mail: [email protected]

35.

191N O T A R

36. Vukčević Slavka Adresa: Trg Sunca br. 4Telefon: 033 454 100Mobilni: 067 260 234Faks: /E-mail: [email protected]

BAR 85000

37. Lekić Pake Adresa: Bulevar revolucije C-6Telefon: 030 311 025Mobilni: 069 321 145; 069 151 720Faks: /E-mail: [email protected]

38. Milošević MarinaAdresa: Bulevar 29. Novembra H 22Telefon: 030 312 383 Mobilni: 069 037 697Faks: /E-mail: [email protected]

39. Pavlović SvetlanaAdresa: Bulevar 24. Novembra H 23Telefon: 030 314 210Mobilni: 069 028 692; 068 028 692Faks: /E-mail: [email protected]

40. Redžepagić SenadAdresa: Ul. Vladimira Rolovića F - 2Telefon: 030 312 064Mobilni: 067 837 034; 069 151 713Faks: /E-mail: [email protected]

41. Škopelja ZoranAdresa: Bulevar revolucije 11 BTelefon: 030 312 204Mobilni: 067 603 410Faks: /E-mail: [email protected]

192 IMENIK NOTARA

ULCINJ 85360

42. Ismailaga IlirjanaAdresa: Ul. Skenderbeg b.b.Telefon: 030 411 006Mobilni: 069 024 665Faks: /E-mail: [email protected]

43. Kalabrezi GzimAdresa: Bulevar majke Tereze b.b.Telefon: 030 411 995Mobilni: 069 032 924Faks: /E-mail: [email protected]

PLJEVLJA 84210

44. Bjeković Danko Adresa: Ul. Boška Buhe br. 2Telefon: 052 356 156Mobilni: 067 234 590Faks: /E-mail: [email protected]

Documents

April 2013. Broj 1 NOTARSKA KOMORA CRNE GORE