APSTRAKTNO SLIKARSTVOKonstruktivizam, Suprematizam, Orfizam, Rajonizam, Neoplasticizam

Što je apstrakcija?

Proces izdvajanja općeg iz pojedinačnog Odbacuju se sve pojedinačne karakteristike

predmeta da bi se došlo do same biti U pojedinačne karakteristike ubrajamo i

materijalnu osnovu predmeta Npr. olovka

Apstrakcija u likovnoj umjetnosti

Stil koji je kod publike i kritike izazvao najviše otpora Želeći oslikati bit emocije, odbacuju se sve

pojedinačne karakteristike predmeta/teme koju slikaju

Udaljavanje od predmeta – svođenje slikarstva na “gole” elemente likovne forme (boja, linija, obris, kompozicija)

Slika izgleda kao da je slikana “iznutra” Apstraktno slikarstvo nije izmišljen tip slikarstva –

ono ne teži prikazati materijalno već duhovno Apstraltno slikarstvo je zapravo vrlo konkretno – ono

prikazuje srž/bit same teme

Zašto je apstrakcija avangarda?

Apstraktni slikari u svojim vizijama bili su vrlo napredni Neke apstraktne slike vrlo su slične pogledu kroz

mikroskop Apstraktno slikarstvo u potpunosti odbacuje svaku

perspektivu i prikaz prostora – na slici se ne zna što je gore a što dolje

Slike često odaju dojam bestežinskog stanja (najveća zamjerka)

Dvije su glavne struje apstraktnog slikarstva u 1. pol. 20. st.

Geometrijska apstrakcija Organička apstrakcija (lirska apstrakcija)

Vasilije Kandinski

Naslikao je prvu apstraktnu sliku 1910.g

Apstrakcija, u raznim varijacijama, traje do danas

Svoje radove naziva kompozicijama –

To su improvizacije turbulentnih kompozicija boja i poteza kista

Apsolutno bezpredmetno slikarstvo

Rana apstraktna djela pripadala su organičkoj apstrakciji

Kasnije prelazi na geometrijsku apstrakciju

Napisao je i teoretski manifest o apstraktnom slikarstvu “O duhovnom u umjetnosti” 1911.g.

Geometrijska apstrakcija – Ruska avangarda

U Rusiji dolazi do velikih promjena – ruska avangarda postaje na kratko vrijeme službena državna umjetnost (Kandinski, Maljevič, Larionov, Gončareva, Javljenski) no 1934. biva zakonom zabranjena a jedina umjetnost postaje socijalistički realizam

Kao i u Njemačkoj, mnogi umjetnici odlaze iz Rusije u Pariz gdje nastavljaju umjetničku karijeru (Kandinski, Chagall, Soutin)

Geometrijsku apstrakciju započeo je Kazimir Maljevič – Crni kvardat na bijelom polju (1913)

Kontrast je osnova umjetnosti, za sliku je dovoljan jedan likovni element, proćišćen od svega ostalog

Začetnik je pravca geometrijske apstrakcije – SUPREMATIZMA

Suprematizam- zalaže se za prevlast (supremaciju) čistog osjećaja reda i pravilnosti u umjetnosti; nastoji dosegnuti savršen sklad oblika i boja na nepredmetnim slikama koristeći samo crte i osnovne geometrijske likove

Maljevič – Crni kvadrat na bijelom polju, 1913

Konstruktivizam (Maljevič i Tatlin)

Veže se za Maljeviča, to je ustvari prijenos suprematističkih načela na arhitekturu

Javlja se u Rusiji 1913.g. a kasnije se širi u Europu – najprije u Nizozemsku gdje utječe na nastanak grupe De Stilj i pravca neoplasticizam

U osnovi konstruktivizma, kao i suprematizma, je upotreba jednostavnih geometrijskih elemenata – krug, trokut, kvadrat, linija...

ti se elementi bojaju te svojom međusobnom interakcijom stvaraju tenzije na slici

Izvor konstruktivizma ali i suprematizma je u ranom futurizmu

20-ih godina Maljevič i Vladimir Tatlin počinju raditi 3D konstrukcije (umjetničke instalacije) koje su postale glavna umjetnička djela koja vežemo za konstruktivizam

Utječe na Bauhaus i funkcionalizam u arhitekturi

Tatlin, Toranj, 1919

Dubai – Spiralni toranj

Chicago Spire

Santiago Calatrava

Rejonizam (Larionov i Gončareva)

Rusija, 1911. Mikhail Larionov i Natalia

Gončarova Razvili su taj stil nakon

odslušanih Marinettovih predavanja o futurizmu

Željeli su stvoriti svevremen stil, koji prelazi granice prostora i vremena i ne ovisi o njima

Rušenje granica između publike i umjetnika

Kompozicija se gradi slaganjem “zraka” kontrasnih boja koje predstavljaju zrake svjetlosti koje se lome i reflektiraju od različitih površina

Larionov, Crveni rejonizam

Gončarova

Orfizam (Robert i Sonia Delaunay)

Graniči s apstrakcijom, nije u potpunosti apstraktan slikarski stil

Francuska, 1911. Ime je dobio prema mitskom

pjevaču Orfeju Glavna “tema” su apstraktni

krugovi svijetlih boja koji se postavljaju na platno puput duge

Nalik su širenju zvučnih valova Orfističke kompozicije nisu

posve bespredmetne U obrisima je uvijek vidljiv obris

prepoznatljive stvarnosti – npr. Eiffelov toranj, zrakoplov....

Neoplasticizam – De Stilj

Pokret nastao 20-ih g. u Nizozemskoj

Nova plastična umjetnost Izražavanje ideala

duševne harmonije i reda Težnja čistoj geometrijskoj

apstrakciji Svođenje slikarstva na

osnovne elemente i osnovne boje (linija i ploha, crvena plava i žuta boja)

Piet Mondrian, Theo Van Doesburg, Gerit Rietveld

Gerit Rietveld Stolica

Domaći rad – analiza teksta

«Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer smo prošli razdoblje traženja i teoretskih iskustava. U traženju čistoće umjetnici su morali apstrahirati prirodne oblike, koji u sebi kriju likovne elemente. Kako bi se izrazio, umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika. Otvaramo razdoblje čistog slikarstva gradeći duhovne oblike, razdoblje konkretizacije stvaralačkog duha. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha ili neka linija. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo jer je duh ušao u doba svoje zrelosti; kako bi se iskazao na konkretan način potrebna su mu jasna i misaona sredstva. Prevlast individualizma kao i prevlast lokalnog duha uvijek su bile zapreke rađanju univerzalne umjetnosti. Kada se izražajna sredstva oslobode posebnosti, onda se nalaze u vezi sa samim ciljem umjetnosti a taj je: ostvarenje univerzalnog govora.»

Theo van Doesburg, Manifest konkretne umjetnosti

«Nefigurativna umjetnost privodi kraju staru kulturu umjetnosti, zato sada čovjek s većom sigurnošću može razmotriti i ocijeniti cijelu kulturu umjetnosti. Sada se nalazimo na prekretnici te kulture – počela je kultura određenih odnosa.

«Priroda uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću».

Piet Mondrian

«Po mom mišljenju značajku suvremene umjetnosti sa sociološkog stajališta pokazuje činjenica da se publika dijeli na dvije kategorije osoba: one koji razumiju i one koji ne razumiju…Očigledno, modernistička umjetnost nije stvorena za sve ljude, kao što je to bio slučaj sa romantizmom, već je od svog početka bila namijenjena posebno nadarenoj manjini. Navikle da prednjače na svakom polju, mase osjećaju da su njihova prava ugrožena tom umjetnošću, koja je umjetnost privilegiranih, aristokracije instinkta.»

Gasset y Ortega , O dehumanizaciji umjetnosti