7/22/2019 aretej

1/18

Politika i knji evnost - Stjepan imic

Svako povijesno vrijeme trai svog dramatika da svijetu doara istinu. - MiroslaKrlea. To znai da je drama najbolji nain istraivanja i iskazivanja istine ovjekovegzistencije. Drame predstavljaju najpolitiniju formu Krleinog naina pisanja, miljenjadjelovanja gdje i lei razlog najee zabrane njiovog izvo!enja. "vijetu politikog pripadajuesej, publicistika, dnevnik, memaoristika, itd. DramaAretej govori politiki izvornije od svKrleine umjetnosti. Krleina knjievnost govori politoloki autentinije od itave njegov

publicistike, eseja, dnevnika.Aretej iznosi tezu o prokletstvu ovjekove egzistencije, koja skoro sudbinski predodre!ena na vjeno ponavljanje istorije u ambijentu vladavine glupospolitike moi i pada dostojanstva u glib duovne krme. #rijeme je vana Aretejevkategorija. Einsteinova teorija relativiteta poima vrijeme i njegovo iskustvo kao relativnkategoriju.

$a slinoj pretpostavci Nietzscheformulira teoremu vjenog vraanja istog. %elativitu stopu prati sjena onog apsolutnog & ovjekova pamet i ovjecna egzistencija predstavljarelativne injenice istorije i vremena, a ljudska glupost i politiko nasilje ine apsolutn

pojmove. Teza da glupost vlada svijetom, svijeu i egzoistencijom centralna ja postavkdrame. Aretejeva druga teza je da pamet treba zavladati svijetom, civilizacijom svakodnevnim ivotom. Trea teza je zdrava i normalna svijest, intelekt i umjetnost, koji smoraju uputiti u bitak ovjekove tragedije, da bi stali na ljudsko stanovite dostojanstvaslobode. 'Aretejuse najvie govori o politikoj gluposti i nasilju koji su najee sinonimi. pitanju je glupa politika ili praksa politike tiranide koja se prepoznaje u izvornom rimskoobliku i proslje!uje do evropskog () vijeka* faizam, staljinizam i svaki totalirizam. Aretpolitiku vlast preteno tretira kao trajanje gluposti, ovjekove nesree i tragike. ' +. sliKrlea ovjeka definie kao Aristotel & ovjek je politika ivotinja.

Fabula%adnju drame se ne moe kretati naprijed bez kontrastiranja Apartida A i B, od ko

jedan dri on Kihots!u, a drugi Faustovs!i trag svijesti. edan apatrid uzima stvakonkretno, a drugi filozofski. Aretejevapolitika filozofija razvojem dramske radnje postaantropoloki estetinija, istinitija, kao to "ivijinapolitika psiologija biva sve uvjerljivija pouplivom Krleine politike sociologije. Ta dva lika su najuspjenije knjievno izvedenasadravaju politiku sociologiju i estetiku ostali likova -Kajo i Blooten, r# Mor$ens, djelimino i apatridi i /0. retejeva srea i tragika u isti ma* tragika jer su ga slomilunitili mu rukopise i ponizili njegov obraz i smjestili ga u trgovako prizemlje1 srea jreteju kao matovitom i duovno jakom ovjeku niko ne moe oduzeti ideju, misafantaziju, matu, ili najprirodnije ovjekovo ja. patrid izgovara sredinju postavku Krleinpolitike misli o loem ljudskom pamenju ili zaboravu povijesti koja glasu Kad ovjek ne tako trajno gubio pamenje, uvijek bi znao ta treba da radi. Ako ni po emu, a ono psjeanju na batine. Kao pas. !storijsko pamenje, me"utim jeste dim#.

%&"'(')KA FEN&MEN&"&*'+ASavjest

7/22/2019 aretej

2/18

"avjest je centralna kategorija artistikog i refleksivnog tkanja itavog Areteja. 2kpojma savjesti i njeni izvedbi vrte se oba retejeva etika pola 3 pozitivna i negativn4ozitivnu stranu drame ili ljudsku savjest ine* Aretej, Apatridi, Mor$ens, "ivija AncilKlara Anita i Alonso. $egativnu ine* Kajo Anicije, Sever, baron Blooten.

"redinja ideja drame je paralelizam ili identitet %ima 5. vijeka i 6vrope (). vijeka. oba prizora svjetske istorije se doga!a ista stvar, tj. nemilosrdno satiranje ljudskog tijelasvijesti radi politike i duovne diktature cezarizma. retej i 7orgens su lijenici ipokrat

koji su se zakleli uitelju da e djelovati po nalogu savjesti ili najvieg etikog materijala 3 dje ovjek najvia svetinja ovjeku. 2ni to i rade sve dok im se ne zaprijeti smru, i tada dolado dvojbe unutranje muke i borbe 3 autoritetu savjesti suprotstavlja se drugi autoritcezarske ili totalitarne politike vlasti.

4o Krlei je politika uzrok ljudskog sloma i pada ljudske savjesti. Krlea odbacuoptimistiku teoriju koja smatra da tenikim i kulturnim razvojem drutva automatsnarasta i ljudska savjest, etika i sloboda dua. patridi u prvoj slici drame kau za evropskoovjeka (). vijeka da se u njegovom ivotu za ovo nekoliko iljada godina izmijenilo samo da danas pui lulu. Krlea uzima lulu za stvar to se vijekovima nije mijenjala da bi s njo

izrazio stav da se u ovjeku tokom istorije nita nije pomaklo u napretku savjesti.

%oliti!a !ao cezarizam i totalitarizam8ikove Kaje nicija i /lootena igra isti glumac. 2bje linosti su svjesno satkane od isto

leksikog i etikog, logikog i politikog materijala. To je potreba isticanja identinoscezarske svijesti i oni su produena ruka ili izvritelji. Deset karakteristika cezarske politikvojska kao politika, individualna gra!anska nesigurnost, politiki stra, politika teologijintelektualna apologetika, teror kao politika, politiki nemoral, plebejski dogmatizam populizam, politika potkupljenost i glupost, samovlast boga na zemlji i apsolutizamtotalitarizam.

%oliti!a !a o .ovjecna e$zistencija%adom negativno kritike dijalektike i ironijske metode, cezaristika politika vlast

itav njen bitak, promeu se u svoju suprotnost, tj. u politiku kao ovjecnu egzistenciju kopredstavlja Krlein politicki ideal. 9zlaz iz cezarizma se trai u rajskoj ptici koja simbolizuideju politike kao ovjecne djelatnosti. 6vropa ponavlja rimsko politiko iskustvo budui da cezarizam njena politika sudbina, iako je 6vropa osvojila nesluene prostore znanja i du4olitika je jo uvijek gorilizam i kanibalizam, jer se ljudi mogu slobodno ubijati, zato to ovjek politika ivotinja. Krlea strmi ka politici ka covjenoj egzistenciji, ali koja ne mo

postojati ukoliko se ne ubije ivotinja u ovjeku. /obbskae da je ovjek ovjeku vuk, Sene!ada je ovjek ovjeku svetinja.

%ro!letstvo Faustovs!e e$zistencije$ije sluajno to Krlea u dramu uvodi *eteovo$$austa3 pisac udi za slobodnim tlo

i slobodnim svijetom. patridi i / lutaju svijetom da bi nali svoj dom koji daje pojasvakodnevne ljudske slobode i slobode intelektualnog stvaranja, miljenja i govora 3 time siskazuje faustovski tragalaki nemir i faustovska svijest. retej se u sri svoga bia bori prot

7/22/2019 aretej

3/18

vladajue struje iji vr simbolizuje cezarska politika vlast, rizikujui da u toj borbi dovedepitanje vlastiti ivot u bukvalnom smislu.

4rokletstvo faustovske svijesti traje od samog poetka drame 3 centralna pieva tezatom smislu glasi da je stanje ovjeka u 6vropi (). vijeka isto i kao u vrijeme %ima. retejevfaustovska svijest mora se adaptirati logici zloinaca i trovaa, cezaromana i ljudi gorilantropotekom prizemlju i podzemlju. 6vrposki ideal je rat, a ne nauka, bog 7ars, a ne :aus;obbs, a ne "eneka.

ijale!ti!a ideje, istine, ideolo$ije i ivotaedna polovina Krleine politike misli pripada orizontali predmeta, odnosno konkretn

materiji drame. Drugu polovinu ini ironijska negacija i dvosmislenost, tj. dijalektika ironijDrama spominje niz imena iz istorije knjievnosti, medicine, filozofije, politike, istorije snosivom idejom duovnog ili artistikog predmeta -ante3 %akao, /obbs3 &evijatan, *ete$aust, Sene!a sa apsolutnom etikom, Freudsa erosom, 0ezar 3 Mar!o Antonije, BruAu$ust &!tavijan, (iberije, Kali$ula, Neron, %ompejkao simbol cezarske politike idejA!vins!i i Au$ustinkao metafore religijske ideje, 0ervantes& 'on Ki(ot, Sha!espear0hopin, emo!rit, *alen, 0iceron, Erazmo, 'sus Kristi drugi.0.

'Areteju se javlja itav niz ideja i pojmova koji se ocrtavaju kroz dvostruku prizmi -npsita glupost, nauni san, kloaka, ljudska ruka, arlatanstvo, gra"anski poziv, pasji reistorijska sveta vatra, itd.0. 9deja je da kljune istine u svojim rukama dri politika vlast koiz svoje idejne i politike, materijalne i interesne pozicije prosu!uje i o istini kao istoj ideji objektivnom znanju, moderno reeno. Tako retej u retejonu slua onu istinu o sebi koodgovara tadanjoj politikoj vlasti. Konformizam je tokom itave istorije gutao ljude i idejsavjest i istinu, stoga to je uvijek bilo lake lagati ili utjeti, biti mirne savjesti, sitog prknadobre stolice, nego se protiviti ideologiji kao neistini, govoriti istinito i opovrgavati vlas

7/22/2019 aretej

4/18

Malo$ra1 ans!a ideolo$ija i epi!urejstvo$ositelji malogra!anske ideologije su isti oni likovi koji predstavljaju cezarsku politiku

duovnost. patrid cijelu raspravu efektno teorijski poentira svojom znamenitom tezom o sitgluposti koja saima dvije bitne karakteristike malogra!anske filozofije* pun stomak i praznglavu, kao i ideologiju epikurejstva. retej dri da e se ovjek vratiti sebi tek onda kada svrati svojoj ljudskoj prirodi, biu, kada prevlada malogra!ansku ideologiju koja ljudsko bieegzistenciju podre!uje svrsi karijere i interesa. 7ediokritetstvo je ideal malogra!anstva,

arlatanstvo u struci, nauci i kreaciji je njegov pojavni oblik. 7alogra!anstvo ja masovna bazsvi autoritativni reima.

Epi!urejstvoje atenska filozofska kola nazvana po osnivau Epi!uru. 2n je isticaugodu kao najpoeljniju kakvou, iako pod njom nije podrazumijevao tjelesne uitke. 4rava ssrea moe postii iskljuivo nadzorom nad samim sobom, kao i ivotom u tiini i miru. Takaivot se dostie uklanjanjem glavnog izvora tjeskobe & bilo kakve vjerske usredotoenosti nivot nakon ivota, dakle, treba pobijediti stra od smrti. =ivota nakon smrti nema jer sbogovi ne optereuju ljudskim problemima. Treba samo potpuno i pozitivno ivjeti. 2podvlai da su preduslovi za uivanje u ivotu pribranost, uzdranost i smirenost dua,

udnju treba zauzdati.

Medio!ritetstvoKrlea slavi i uzdie faustovski princip, a ruga se mediokritetstvu i ljudskoj gluposti krovijekove. 7a kako to bolno zvualo, mediokriteti vladaju svijetom. 7ediokritetstvo je ideja sigluposti i duovne tromosti, antiistorijska kategorija i anticivilizacijska pojava. 7ediokritevladaju nad knjigom, te ujedno i pale knjige.

Filozoija prirode i antropolo$ija

Krleina filozofija prirode i antropologija su najskriveniji, odnosno najljepi segmecijele drame. Drama o reteju otkriva da je do prave prirode i ljudske prirode, do prirodnumjetnosti, politike, prava, medicine, istorije, kao i do prirodne egzistencije mogue dojedino preko tragedije te iste prirode u koju je vodi pobunjena svijest i djelatnost antropoloprirode i prirodno postojanje same prirode. )ije bitno za nas da tele*oniramo, nego to da nas tele*onira jo uvijek gorila#.%as e progutati (artiju sa %latonovim tekstom, ako je u njbila slanina#.Krlea ne cilja toliko na psa ili gorilu kao prirodne forme egzistencije 3 on dobzna da e gorila i pas uvijek biti to to jesu, naprosto pas i gorila i nita drugo. Krlea cilja nono psee i gorilsko u ovjekovoj prirodi.

Kriti!a nau. no-tehni.!o$ umaKrlea odbacuje optimistike teoreme o rastu ljudske svijesti i savjesti uporedo s

rastom proizvodni snaga moderne nauke i tenike. Aretejem struji generalna Krleinpostavka o cjelovitoj instrumentalizaciji i ideologiji medicinske i svake druge nauka u cezarskpolitike svre. Ta teza zavrava u etikom relativizmu i niilizmu slobode i saznanja. $aukovlada mediokritetski prosjek, tj. arlatanstvo i kozmetika, la i neistina. /ipo!rat kaparadigma medicinske etike obre se u paradigmi koljakog zanata. 4isac je svjestan znaatenike za ovjeka, ali njega najvie brine proces deumanizacije do kog dovodi naun

7/22/2019 aretej

5/18

teniki razvoj. "toga on tako estoko i kritikuje negativne uinke tog procesa, ali s ciljeantropologizacije civilizacijskog razvoja, a ne radi dekorativne preinake tenike zbilje.

%ravo !ao instrument politi. !e sileDramom tee teza da pravom vlada ideologija vladajue svijesti, politika oligarija

totalitarna etika otu!ene i mou obuzete politike elite. Takvo pravno stanje traje kroz cijeljudsku istoriju u nepomuenom tendencijskom slijedu svoje biti. Kajovim i /lootenovi

juridistikim formalizmom rukovodi logika visokosofisticirane lai u ijoj sjeni stoji politikmo koja svaku istinu moe pretvoriti u la i obratno.

Fa2 izam i staljinizam#rijeme doga!anja drame je >. septembar ?@5>. godine, dan kada je /itler odra

uveni govor u $inbergu pred poetak Drugog svjetskog rata. 2 staljinizmu se ne govoridrami i pogovoru, ali je oito da Kajeva i /lootenova tenika iznu!ivanja i priznavanja asocina na teniku staljinskog pravnog formalizma. patridi, 7orgens i retej ponavljaju kroistoriju spoznaju da cezari vladaju svijetom i da je nepravda saet izraz politike sile pravnoj sferi. Ko misli svojom vlastitom glavom nee dobro proi u totalitarnoj krm

malogra!anskom ravnoduju i svijetu interesa i karijere.

Krle ino ni.eanstvo - vje.no vra3anje isto$"ama filozofska kompozicija Areteja svojevrsna je parafraza Nietzscheove teze

vjenom vraanju istog, poto je retej isto to i 7orgens, Kajo isto to i /looten, a Klara nije 8ivija ncila. #rijeme i istorija su potpuno relativne kategorije, poto je glupost postaapsolutna svemirska sila koja ure!uje civilizaciju, rad i miljenje, stvaranje i ivot. "eneka

nemoan prema ;obbsovoj i Ma!ijavelijevojvuijoj prirodi ovjeka. Diskusija o politikinstrumentalizaciji prava je ure!ena nieanski, pa tako Kajo izgovara iste misli kao i /loote4reuzeti linu odgovornost spram ivota i oduprijeti se monom toku indiferencije i glupostto je Krlein i $ietzsceov izbor, odnosno retejev, 7orgensov, Kriani3ev, patridski, Klari:austov, 4aulov, tj. Adravorazumski izbor.

Ateisti.! i um i reli$ijs!a do$maAajednitvom politike i religije nastaje prostitucija religije u njenoj politikoj i ideolok

upotrebi kao i interesnoj instrumentalizaciji njenog autentinog bivstvovanja. Ta vrsprostitucije religije nosi ime Bpolitika teologijaB ili Bteoloka politikaB. Do koje mjere intere

vlada religijom pokazuje nam gvardijanova izjava -uvar groba 8ivije ncile0 da je dobro lagau interesu svetake slave. 9za ovog stava stoji interesna i karijeristika etika crkve o kojKrlea nema pozitivno miljenje. Krlei je stalo do ovjeka kao najvie vrijednosti, i zato oslavi znanje, ljepotu, pamet, umjesto religijskog poklonstva i kleanja. Aa njega je pametaovjek onaj koji nee podilaziti autoritetima, ve e traiti samospoznaju, znanje i ivotprirodom i ljudima kao dijelom prirode.

7/22/2019 aretej

6/18

/iblijsko uenje je nedostatno Krleinoj i retejevoj filozofiji svijeta, istorije i ivota, je sastavni element teorija ateizma ili filozofski aspekt ateistike svijesti. Krajnji domKrleinog ateizma i filozofije iskazuje se u materiji samoosvjetenja vlastitog ovjekovopoloaja, ona tei apsolutu, istoj ideji, savjesti, ivotu, slobodi. :ilozofsko stanovite o religje u retejevom sluaju duovno iznad ateizma, zato to se temelji na pameti kao istoj idekoju prati etika kao brana instrumentalizacije znanja i egzistencije.

4elacija umjetnosti i politi!eretej stremi Krleinoj viziji sinteze umjetnosti i politike koja se moe realizovati kasretan i mudar ljudski ivot pod zvijezdama, kao stvarna ovjecnost, ali to se ne moostvariti zato to politika nije postala ovjecna djelatnost koja otvara mogucnost artistikeivotne ljepote i zato to sama umjetnost nema ovjecne politike porive. 7oe se rei da dvmisaona gledita odreuju Krleino poimanje umjetnosti i politike. edno gledite se odnosi nNietzschea3 ono koje je na strani umjetnosti i njime se bavi, a drugo se tie Mar5a 3 onpokriva politiko nadanue reteja. 'mjetnost se zadovoljava time da u svom medijartizmu, izrazi tragiku drutva, dok je zadaa politike da se nadovee na to i da u tkomunikaciji za samu sebe proslijedi smisao negacije ili pobune protiv tragike ovjekov

raovjeenja -Krlea0, tj otu!enja -7arC0.

Filoziija historije+uraj Kriani3 je stvarna linost -??>. & ?>5. godina0. uraj Kriani je zavr

gimnaziju u Aagrebu. "tudirao je filozofiju u

7/22/2019 aretej

7/18

Krleina filozofija istorije se utemeljuje na spoznaji ovjekovog stradanja u vremenTome je oprena malogra!anska, mediokritetska, arlatanska, interesna, religijskjuristerajska istorija. "am retej je paradigma negacije cezarske politike i istorijske krmiako ga ta krma uspijeva slomiti. 4rema Krlei, budunost uvijek poinje aktuelnim inommiljenjem +vdje i sada, budunost se poima kao stvaralaki akt. 2va svojevrsna teorija idepravcu uspostave sretne egzistencije za kojom retej i apatridi ude.

;istorija i Krleina filozofija istorije egzistiraju kao ( paralelna toka i strukture koje s

me!u sobom posva!ane intelektom i antropoloki* istorija vladajue klase koja iznosi samsvoju vlastitu istorijsku istinu i istorija ostatka bezimenog ljudskog mnotva. 2na ide za tida pomiri te dvije suprotnosti, te dvije istorijske istine u korist ljudi i ovjeanstva. ;istorise ponavlja, %im 3 6vropa. Krlea kae da je ovjek iskljuivi autor svoje nesree, traginistorije, prolosti, sadanjosti, budunosti. 2n ukazuje na ovjekovu kanibalsku ruku koja svoj sopstveni krvnik i svoja sopstvena rtva.

Eros i Freud9zme!u reteja i 8ivije postoji brana ljubav, eros iz koristi, ljubav koja slijedi drutven

navike i zatire autentinost erosa. 6ros kao sila koja obuzima reteja javlja se u obliku crn6gipanke. 8ivija i retej rade po nalogu libida, a ne pameti ili racija. retej je svojevrs:reudov pretodnik jer se radi o pretei psioanalize. Kod Krlee ono nad-jaili racionikada nide za tim da ukroti ili ubije ljepotu erotske ljubavi kao prirodne ulnosti. 2no najeegzistira kao paralela ili regulator koji zaprijeuje ljubavi da se sunovrati u ambis razvrataperverzije, u rasovjeni eros.

'nutar reteja se nadmeu dva erosa, dvije njegove energije* eros znanja, pameslobode, vjenosti, odnosno :austovska enja, a druga strana je energija prirodnog erosa ljubavne poude. Tragika 8ivije ncile je dvostruka tragedija, jer njeno bie jedno

pobje!uje vjera, drugi put eros, trei put interes, itd., poslije ega od prirodnosti i osjetljivosove ene ne ostaje nita. retej vremenom biva potpuno pametno bie i poinje misliti supruzi kao to se razmilja o ribama u akvarijumu sa neprijatnim osjeajem ladnravnodunosti. "ve to pametnije i dublje zalazi u tajne erosa i to uvjerljivije uspostavlsvoje :austovsko bie, on je sve nesretniji i prokletiji.

:reud* edna uspomena iz djetinstva &eonarda 'a incija. 3 tu :reud govori unutranjoj borbi izme!u 8eonarda istraivaa i 8eonarda umjetnika, gdje pobje!uje prv

7/22/2019 aretej

8/18

doba %ima 3 gladijatorske arene

(). vijek & 6vropa 3 politiki mitinzi i utakmise$ita se nije promjenilo osim scene. Krlea ipak u politici vladajue politike cezarsktotalitarne elite i duovne krme vidi temeljni uzrok ovjekovog stradanja u istoriji inajmasovniju formu tvori plebsovo stradanje budui da plebs sainjava narodnu ljudsveinu, masu. 4lebs je uAretejudat kao vulgarna svjetina to se pasivno predaje vladajuetoku stvari obavljajui najprljavije poslove u cezarskoj istorijskoj kloaki.

omovina i sloboda umaTema domovine se uAretejujavlja u traginoj egzistenciji ljudi bez domovine i doma

apatrida i /. 2ni lutaju svijetom kao to retej luta za svojom pticom, traei slobodu zemlju kojom e moi naukovati i misliti po nalogu savjesti i naune etike, a ne po nalozimsile, vlasti, politike, gluposti, prinude.

6ojs!a, rat, politi!a"ila koju predstavlja vojska kao struktura koja aktivno ratuje ili tek potencijalno prije

svojom izmom i batinom je bitna odrednica na samo cezarske i totalitarne, nego svak

politike vlasti do nai dana. 9stie se scena sa ratnim brodovima u Eastelcaprinu koji nosimena velikana uma* Arhimeda, Aristotela, +ulija 0ezara, Mar!a Aurelija, "eonarda d6incija, antea, Kanta, *alilea. Kad se ratnim napravama daju nazivi simbola ljudskpameti, onda je na djelu pometnja svake logike. ' toj opasci je sadrana najtraginija istincivilizacije, da ljudski um i nauka slue neovjejoj svrsi rata kao modus ubijanja ljudi. %Krlea doivljava kao ljudsko samounitenje iji je on sam autor.2n smatra da u ratu nempobjede i poraza kao samodostatni i ogra!eni kategorija, nego samo poraza. 8judska nesrea na objema zaraenim stranama. 4o Krleinom miljenju, ovjena politika moe sutemeljiti samo pod uslovom da ovjek pobjedi ivotinju u samome sebi.

FilozoijaDrama zamjera filozofima i filozofiji to se prislanjaju uz politiku vlast, a odbacu

domovinu i slobodu, to slijede ;obbsa, a poriu "eneku, to se ulizuju cezarima, a ostavljaovjeka. 2d retejevi filozofski istina i filozofske egzistencije razlikuju se tzv. filozofskistine i egzistencije kojima dominira ideologija svaena kao lana istina i prividnegzistencija. :ilozofija sa velikim : oznaava u drami djelatnost uma, pametnu misaaktivnost slobode, dok je filozofija sa malim f ideoloka praksa i proizvodnja koja svrava karijeri i interesu. 4isac se u drami slui idejama nekolicine najglasovitiji filozofa iz istorifilozofije. Tu je prije svega $ietzsce sa idejom vjenog vraanja istog, zatim /era!lit, Mar

/e$el, ar7in, te /obbs. Krlea preko :austa prenosi svoje ideje 3 to je ovjekova udnja zspoznajom svega. Drama me!utim, pokazuje da je :aust retej, 7orgens, 4aul, Klara, lfonsda su apatridi sliniji Siziui on Kihotunego sebi samima.

Krlea ne osporava filozofiju kao um i filozofe kao umne ljude, ve filozofiju kaideoloku slukinju politike i subjektivnost kao tok poslunitva. Kada 4laton postangvozdena grdosija i kada to postanu od reda svi velikani uma od 4latona do ristotela, Kanta

7/22/2019 aretej

9/18

retej je simbol pokuaja uspostave komunikacije izme!u naune spoznaje ili empirijskomaterijalizma i utopijske svijesti koju gaji i sobom izraava filozofija i knjievnost.

/elens!i idealDrama Aretej je plod pievog dugotrajnog bavljenja staroelenskom psiijatrijom

neurologijom i produkt intenzivnog zanimanja za antiku kulturu, umjetnost i filozofiju. Taje i retej lik iz

7/22/2019 aretej

10/18

slobode, za kojom udi retej, postaje ideja tragike budui da cilja na nemogue da preokrenistoriju, civilizaciju, vrijeme.

Krlea - esej 8& patru domini!ancu +urju Kriani3u8 - +uraj Kriani3 9 hrvats!i Aretejuraj Kriani je varijacija reteja, odnosno :austa i Don Kiota, "izifa ili 7orgens

apatrida, kako ga tretira Krlea. uraj Kriani je pamet evropskog ranga svog doba, kao to retej to isto bio u %imu svog vremena, u najviem antikom smislu rijei. 2bojica su gen

koji se pokuavaju realizirati u moru tekog duovnog prosjeka i vladavine gluposti i politiksile. To to je Kriani ;rvat veoma je znaajna stvar za njega i njegov politiki smisao, potteka egzistencija i sudbina njegovog naroda tjera tog slobodara i :austa, iluzionistu i sanjada trai spas za ;rvate rtvujui toj golgoti ivot. /iti slobodan i uman ;rvat u ;rvatskoj u ?vijeku, inae, biti ;rvat u istoriji za pisca je isto to biti stranac u rimskoj civilizaciji pod kr5. vijeka.

reteja i Kriania boli glava na isti nain iako je razmak me!u njima ?+ vijekovKriani stremi slobodi uope, za koju znamo da nije mogue realizovati. ;rvati mogu postaslobodni ljudi ukoliko tee slobodi kao konkretnoj slobodi, vodei rauna da je rvatsk

sloboda i sloboda uope identina slobodi svakog naroda i individualizma. Krianieva tragikje nalik pravoj grkoj tragediji, zbiljskom stradanju ovjeku stoga to on kao ;rvat stalistorijski kaska, zaostaje, to je civilizacijski ve iivljeno i to je sa stanovita modernpostalo anarono i prolost./ it njegove tragike je to je rvatski narod uvijek bitan pdrugom, tu!inu, jaem, a ne po sebi i sopstvenim mogunostima. Dno i vrunac rvatsktragedije sastoji se u Krianievom rvatskom udesu koji vlastitu slobodu, izlaz iz inferna, nmoe nai unutar sebe, nego u novom porobljivau.

%ojam sre3e u Areteju - Krlea i Aristotel - paralelaretej je sav okrenut pojmu ovjekove sree, iako ga ta udnja i to nastojanje sko

zakonito vode u tragediju i nesreu, stradanje i muku, patnju i vlastite brige.Aa tim udAristotelova )ikoma(ova etika, itava njegova antika filozofija.To nije tenja zindividualnom egoistinom karijeristikom sreom, nego za vanim najviim pojmom srekoju daje saznanje, ljepota artistikog djela i srea drugi ljudi i naroda da dobro i sreno ivpritom se opirui istoj gluposti i punoj drobini, mirnoj savjesti, indiferentnoj bezsavjesti, a dne spoznajemo nasilje i politiko nasilje.

A4E(E+BILJEKE

Krleina knjievnost govori politiki autentinije od njegove itave publicistike.Aretejpolitiki izvorniji od svi Krleini djela, pod pretpostavkom da politiko u knjievnosti trebekskomunicirati. 2va drama iznosi tezu o prokletstvu ovjekove egzistencije koja je osu!enna ponavljanje istorije u vladavini gluposti, a Krlea istie da je to stanje nepromijenjeno opojave ovjeka, ili u ovom sluaju od starog %ima do 6vrope iz (). stoljea. Tu postoji vaamoment u pore!enju cezarizmasa a2izmom i staljinizmom. Eezarska politika je politikljudske gluposti koja negira znanje. 4isac razbija tu iluziju, jer istinito znanje ne moe b

7/22/2019 aretej

11/18

protiv ovjeka. Govjek je politika ivotinja & zoon politicon. 4o %latonu je politika vlauzrok ljudske tragedije, dok je Nietszche isticao to vjeno vraanje istogu ivotu i svijetu.

Savjest je centralna intelektualna kategorija u Areteju. Drama saima i pjesniizraava Krlein pogled na tragiku ljudske savjesti u blatu istorije. "vi likovi u drami sdosljedni u slije!enju vlastite savjesti. %oliti!a u Aretejupoiva na iznu!enim priznanjimucjenama i pritiscima do smrti, gdje nam se ukazuje na to koliko zapravo totalitarne strukturaspolau ivotom. $ositelji politike uAretejusu Kajo nicije "ever i barun #an Der /loote

tipini predstavnici vlasti. ' drami je prisutna i dihotomijalikova* retej 3 7orgens, 8ivijaKlara, patrid 3 patrid /, "ever 3/looten, koja raste do odre!ene alter3ego varijante. To srazliite vrste diotomije 3 intelektualna kod apatrida, te ona duovne tromosti kouvara. 4risutna je tu i dijale!ti!a ideje, umijea razgovora i naune rasprave u knjievnosto je bitan dio Krleinog stvaralatva.

Faustovs!i moment je ideja nesalomljive ovjekove tenje za spoznajomsamospoznajom i i traganje za slobodom. 4okree ovjeka na borbu* ivot ili smrt. Krle:aust 3 retej ui od autentine prirode, prezirui mit. #eza je u tome da je i *oetheov$au

bio genije medicine. Krlea podrava ljudsku udnju i opreku izme!u nauke i egzistencije.%oets!i !ara!ter drame autor svjesno naglaava sluei se terminom sli!a, a n

inova. Tu predstavlja vizuelno razliita sredstva pjesnikog oblikovanja o borbi ovjekovosrca i uma protiv surove stvarnosti, i borbi protiv duovne tromosti. "misao sloene struktuAreteja odnosi se na funkciju legende u ivotu i umjetnosti, te na ljude iste kulturne kategoriu razliitim civilizacijama. 8egenda uAretejuje glavna odrednica struktuiranja drame, i okvdramski zbivanja, kakav sreemo i u anteovoj/oanstvenoj komediji. utor, kao i Dantsputa likove iz svijeta realnosti u imaginarni svijet prolosti. 'Areteju istovremeno postonekoliko prostorno3vremenski razina, a tematiziraju se nasilje, totalitarizam, ljudska savjes

politika.

. godine. 2dbijaju da se pokore trogloditima, uvajui ideale svoje zakletve. 2su politiki sumnjiva lica, nesvaeni i protjerani intelektualci, eruditi.

"ivijai Klarasu golgotski motivi ena, njiova povezanost i diotomija su tim jae jei u scenskoj izvedbi glumi ista glumica. Aa Klaru je sve Bbez perspektiveB, a za 8iviBbeznadno sveB. Klara i 8ivija su dramske konstante, jer je u pitanju drama ljudske pameti,ne ljudski emocija.

Kajo Anicije Sever i barun 6an er Blooten su nosioci vlasti, progoniteljiantietiari. 9 nji glumi isti glumac, i time su povezani.

7/22/2019 aretej

12/18

8egenda o "vetoj ncili, rajskoj ptici, uzeta je iz poznate agiografske zbirke &egendAurea, koju je napisao dominikanac+acobus de 6ora$ine. ' drami apatridi uzimaju tu ulogvo!enja kroz svijet legende. Krlea ovdje pokuava razbiti gra!anski mit o nepromjenjivoporetku stvari.

Muzi.!i motiv u Areteju je konkretan. %adi se o Bethovenovoj %etoj sim*oniji, i tandanteu3 polaganom tempu, ime se odre!uje ritam ovjekove borbe i njenog trajanj"pominju se jo 0hopini Schoneber$.

7/22/2019 aretej

13/18

Naa kua

Kua je naa prokleta, bolesna, pakao0! nema /ojeg dana

Kad krv ne bi iz novi( briznula rana! nema /ojeg danaKad ne bi neko plakao

+, naa kua je prokleta, bolesna, pakao0

1 kui se naoj bodu ko otrovne ose%o (odniku gdje petrolejke gasnu

1 prljavoj spirali, crne sanduke nose+,koliko se se dua kod nas u kui taliA ljudi oajno viu po stubama u spirali

+i bolesni( ena, to peru u pari rublje1 ognjici gore, ko grozniave zublje

! viu grozne crne stube

1 kui se naoj ljudi i eneSa stra(om u dui ljube

)a krovu kue nae pjeva crni uk! bijesovi se biju u oima ljudi

)a krovu kue naeSmrt svoju pjesmu gudi

+, nad kuom naom gori zvjezdan luk

! bijesovi se biju,! pokustvo se lomi

! ljudi se sva"ajuA rodilje viue opet se negdje kro*ulozni gnomi

2a"aju! novi martiri niu

! negdje breni (ar*a3o lu"ak neki svoje mrtve oplakuje sne

! to je Sve..

7iroslav K%86=, ?@?>. godina

7/22/2019 aretej

14/18

0'(A('

PRVA SLIKA

PRVI UVAR: %romatrao sam neko jutro, u svitanje, kopca kako razgovara s grlicom, baupravo tu, na grobu Svetice. %riao sam to naem patru gvardijanu. o si i!"islio# kae$ate% &va%'ijan "eni# ali je# kae $ate%# 'o(%o la&ati u inte%esu sveta)ke slave* o

je 'ui ko%isno kao 'a si i!"olio + ,'%avo"a%ije-.-str. ?H0

APARI/ A: 3o je upravo ono to ne moemo da znamo4 do kog su i( stepena morilemoralne glavobolje5 -str. ?F0

APARI/ A: 'ananja 6vropa iz njegove perspektive, to bi bila dijagnoza za sve nae bolestmnogo pouzdanija od svi( glupi(, megalomanski( ditiramba o 'vadesetom stoljeu. -str. ()

APARI/ A: 1 nama je nji(ovo sve to je u nama jo uvijek antropoidno0 -str. ()0

APARI/ B: 7islite li da bi ovjek iz treeg stoljea mogao da nam oita moralnu prodiku5-str. (?0

DRUGA SLIKA

LIVIJA: /ogovi strepe pred pogledom ovjeka da ne bi otkrio do koga su stepenaneobrazovani u svojoj provincijalnoj zaputenosti0 -str. (F0

LIVIJA: Kaem ti da se ne poziva na svoje bogove, jer je to ispod svakog ljudskog

dostojanstva. -str. (>0

AREEJ: 1 tome i jeste stvar da mi je dosadilo glumiti0 3o je jedini moj argument0 Svi ste midosadili. -str. (>0

KAJ0: 8lumei, sumnjati u smisao vlastite glume, tako glume samo slabi glumci0 -str. (>0

KAJ0: %lebs, me"utim, pod vaim dostojanstvom ne zamilja ni muziku ni poeziju, nego4 tje tvoje, to je i moje. 3o je ta vrsta du(ovitosti u niim spratovima rimske gomile. 3i( barbaraima iz dana u dan sve vie4 provrvjeli su na sve strane kao mravi. I!"e1u ovi2 "oji2(%a'onja naj"anje $olovina &osti se svako& jut%a lju'sko" k%vlju u slavu vae&a2e(%ejsko& (asta%'a koji 'ola!i 'a ostva%i $le(ejski %e' u Ri"u- U i"e )e&a3 U i"eto&a vae& &lu$o& .'ostojanstva )ovjeka.*-str. (>0

LIVIJA: ... a znati da sve to nije istina, to si ti, takvi su tvoji bogovi i vae (oanske "eto'e-str. (@0

7/22/2019 aretej

15/18

AREEJ: 0no to ja %a'i" ne !ani"a niko&a# ono to ja "isli"# to ne )ita niko# inita ne"a" 'o ovi2 svoji2 %uko$isa# a ti i2 $ali kao $%avi t%o&lo'it*'a zatootrujem jednu enu da bi( mogao dalje glodati svoje pasje kosti, dosadilo mi je. Klaudija%aulina oekuje me kao jedinu nadu u ovoj ludnici, neu vie 'a (u'e" $alatinska2ijena*-str. (@0

KAJ0: %riznali su svi i svi e uvijek priznati sve, i to je na kraju to tako vano da se neto

prizna kad je priznanje *ormalnost u koju niko ne vjeruje0 -str. (@0

LIVIJA: 3i zna da lae, a ipak lae0 3i nisi ovjek0 -str. 5)0

LIVIJA: Svi vi u svojoj ste majmunskoj mudrosti dotjerali tako daleko da ne umijete vie niplakati. 'a se poklonite pred bolom ovjeka, ni to vie ne umijete. +d kamena ste, slijepi iglu(i, kao svi vai idiotski kipovi0 -str. 5?0

KAJ0: %a da, Sin /oji u krilu 7ajke Svoje kao simbol ljubavi. to se vi %u&ate nai"(o&ovi"a 'a su $e'e%asti i $ijan'u%e3 4to $uta je (olje (iti $e'e%ast ne&o ovakav

!likova5 koji kolje lju'e %a'i ."e'i5ine.. -str. 5?0

AREEJ: )e umijem drugo nego da ti ponovim4 'osa'ila "i je i&%a s (olesni""aj"uni"a. 4veje'no ka'a# &'je i kako# na k%aju i&%e i$ak# u&%ist e te ne"inovno-str. 55I5+0

AREEJEV 6LA4# iz tmine4 Smrtonosno je stidjeti se pognute glave, isto tako kao to jesmrtonosno promatrati stvari otvoreni( oiju. -str. +0

TREA SLIKA

AREEJ: +prostite, kamo sam ja to zalutao5APARI/ A: 1 6vropu... -str. 50

APARI/ A: 4a&%a'ili s"o 7i%ovni 8%a" i u to"e 8%a"u $ali"o vje)nu vat%u# aliRat na" je je'ini I'eal--str. H0

70R6EN4: )auka uope sanja, ako se pravo uzme, i to nije tako glupa misao. Naukaveo"a )esto s$ava "%tvi" i (e!i'ejni" sno"-+na (re na katedrama i od te njene

grmljavine odjekuju sve aule svijeta. -str. @0APARI/ B: %una drobina i dubok san, san bez savjesti i bez misli, san# u je'nu %ije)# kojise $o'u'a%a s $oj"o" site &lu$osti# to je jo uvijek je'ini "e'i5inski i'eal nasvijetu. -str. F)0

ETVRTA SLIKA

AREEJ: 7e'i5ina nije 9ilo!o9ija# "e'i5ina je $a"et. -str. FH0

7/22/2019 aretej

16/18

AREEJ# u mislima4 i, dakle, znate koliko ima sunaca i koliko bolesti5 A to je s onimmladiem koga su ubili juer ovdje pred apotekom5APARI/ B: 3o je politika.AREEJ: 'a0 ovjek je $oliti)ka ivotinja. A to je politika5APARI/ B: o je (o%(a $%otiv ivotinje u )ovjeku- Bo%(a $%otiv ti%ani'e. -str. >(I>50

AREEJ: .U(iti ili 'ati se u(iti3. o se !ove 'anas $olitika3-str. >50

70R6EN4: Ka' (is"o $osu"njali u sve to !na"o# to (i (ilo sla(ou"nosa"ou(ojstvo--str. >+0

AREEJ: Kad bi priroda znala to radi, onda onaj ondje iz 2ima ne bi mogao tako gruboprijetiti ovjeku laima i umorstvom. -str. >H0

70R6EN4# nervozno4 Kako vi znate to su mi javili iz 2ima5 3o su sve *ikcije0AREEJ: ,na" je% sa" otk%io tajnu lju'ske &lu$osti- 6lu$ost je sve"i%ska sila# ona

je je'ina koja $ostoji $o' !vije!'a"a# ona i2 $ok%ee# i !ato $%i%o'a ne"a i ne"oe i"ati nikakva $lana- -str. >H0

AREEJ: 8ovorio sam &iviji godinama da su novoro"eni bogovi mnogo opasniji od stari(umorni( pederasta. -str. >F0

AREEJ: 4vaka (itka !a$%avo je sa"ou(ojstvo je'ne te iste vojske*-str. >>0

AREEJ: Pti5a je "%tva- I A%inoina $ti5a je "%tva- Povje%ovao sa" 'a )ovjek "oe

'a $o(je&ne i! svo&a v%e"ena ako )uje njen &las- uo sa" je# a ona je "%tva#Klau'iju sa" ot%ovao# Liviju su u(ili# "islio sa" 'a $%e$liva" i $%e$livao sa" i sa'sa" tu na '%u&oj o(ali. -str. >@0

PETA SLIKA

APARI/ A: 6vropa umire, a da se zapravo jo nije ni rodila. Koja je civilizacija tako brzonestala kao evropska5 )ema joj ni pedeset godina. -str. @(0

APARI/ A: Kad ovjek ne bi tako trajno gubio pamenje, uvijek bi znao to treba da radi.

Ako ni po emu, a ono po sjeanju na batine. Kao pas. 9istorijsko pamenje, me"utim, jestedim. -str. @50

AREEJ# u sandalama, bosonog, zaogrnut crnom kunom kabanicom4 )e znam, stee midija*ragmu, to je tamna muzika, ubori kao potok u tmini, a opet je melem, ne znam. 2anjenptica, slomljeni( krila, tuga za daljinama, tako,alost to ne "oe"o 'a ivi"o )ovjeka'ostojno# a i$ak# ona i$ak &ovo%i o to"e 'a se "oe ivjeti lju'ski, ne znam kako bi(

7/22/2019 aretej

17/18

da na"em pravu rije4 stidim se svoji( sramota... :...;Ako je neko (o&ovi"a %avan# on'aje to ta "u!ika--str. @0

AREEJ:0

AREEJ: Ako je istina 'a ova no t%aje ve vie o' 'vije 2ilja'e &o'ina# on'a ovi!likov5i $%ijete s"%u )itavi" $okoljenji"a*-str. ??)0

APARI/ A: 0stavio na" je je'an 5itat i! 4eneke 'a je )ovjek )ovjeku svetinja# a tonije "no&o vie o' nita-KLARA: o je "no&o vie o' nita# 'okto%e# i to je !a$%avo sve to je )ovjekusu1eno 'a s$o!na $o' ovi" !vije!'a"a--str. ??50

APARI/ B: 7e"utim, takav sistem miljenja ima svoju perverznu logiku, a ona nas dovodido toga da mnogi ljudi danas lutaju svijetom kao perverzni kandidati smrti. ! to je veomajednostavno i logino.APARI/ A: A on'a e i2 je'no&a 'ana (al!a"i%ati# $%etvo%iti i2 u "eta9i!i)kelutke# i!loiti u s%e(%no" sa%ko9a&u i 'alje u(ijati u nji2ovo i nae i"e- Postat esve5i# !vonit e i" !vona# u nji2ovu slavu i!%i5at e se s"%tne osu'e# klanjat e i"se $okoljenja kao $o!laeni" ki$ovi"a# $lovit e kao oklo$nja)e i i! u(ojni2

7/22/2019 aretej

18/18

'%ijela %i&ati vat%u u! &%"ljavinu &%o"ova# kle)at e $%e' nji"a stoljea kao $%e'ne&a5ijo" $a"eti i "o%ala i sve&a to su ika'a 2tjeli i "islili# to su $%o$ovije'ali vje%ovali- o i tako- o su $e%s$ektive to& ukleto& 9etii!"a koji $%o'i%e svelju'sko kao 4atu%no--str. ??5I??+0

KLARA: =to se zbiva s mrtvim tijelom ovjeka poslije njegove smrti, da li postaje drvenisvetac na oltaru kome zvone zvona ili ne, to za nas ive ljude nije vano0,a nas je vano

sa"o to to se !(iva 'anas i ov'je s na"a i "e1u na"a# i $%e"a to"e# ne$%eostaje na" ne&o 'a se $oko%ava"o svo"e vlastito" ukusu i 'a %a!likuje"o toje s$ojivo s (olji" o(i)aji"a# a to nije. 3o znati jednostavno je kao i disati, dok je ovjeiv, on die, a sve ostalo su rijei... -str. ??+0

70R6EN4: 6vo svjetlosti0 ! tu svjetlost poklonila nam je ljudska ruka. :...; 1 svakom sluajuljudska ruka je savrenstvo od remek-djela kome se ne bi moglo nita ni dodati ni oduzeti.APARI/ B: 'a, ali ima tamo jedna Aretejeva emendacija toga galenskog apokri*a. !ma tamjedan a ipak0 A ipak je to remek-djelo ruka majmuna. -str. ??H0