ARHAJSKA DRUŠTVA

između Alpa i Egeja

Mediteranski prostor

“Mračno doba” u Grčkoj

• “mračno doba”: 1100. – 800/750. g. pr. Kr.

• nestanak pisma (linear B) – arheološki i kasniji pisani izvori (homerski epovi)

• statično razdoblje, relativno siromašno povijesnim događajima

• znatno smanjen broj stanovnika – depopulacija i iseljavanje

• razvoj aristokracije – u njega vj. ulaze i ostaci mikenskog plemstva

• odnos: aristoi (najbolji) – demos (puk) – plemstvo je vladajući sloj: drži civilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast – bazirano na tradiciji

• plemići – uzor u mikenskoj aristokraciji – nasljedni kralj - basileus: malo veće ovlasti od ostalih plemića

• cilj plemićke elite – areté (krepost) – odvažnost, snaga, lukavstvo, pravičnost

• Homerovi epovi – slika društva tog vremena

Protogeometrijska keramika

“Mračno doba” u Grčkoj

• gospodarstvo: manje površine pod obradom nego u mikensko doba – manja produkcija hrane – stočarstvo: jača grana gospodarstva

• smanjen opseg trgovine i pomorstva – stare veze s istokom su ipak opstale

• nema monumentalne arhitekture – ne postoje palače i masivni obrambeni sustavi

• željezo – polako ulazi u upotrebu 1050. – 900. g. pr. Kr. – novo oruđe i oružje – utjecaj istoka: Cipar, Anadolija

• umjetnost: protogeometrijska faza: 11. i 10. st. pr. Kr. – 9. i 8. st. pr. Kr.: geometrijski stil – glavna manifestacija: ukrašavanje keramičkih posuda

• isprva pravilni geometrijski motivi – 9/8. st. pr. Kr. – pojava prikaza živih bića na keramici

• prikazi: tužaljke za mrtvim i pogrebne povorke na grobnim posudama, junački bojevi, pomorske bitke

Geometrijski stil, krater, 8. st. pr Kr.

“Mračno doba” u Grčkoj

• oko 900. g. pr. Kr. – poboljšanje gospodarskih prilika – napredak poljoprivrede – veća količina hrane – porast broj stanovništva

• porast blagostanja – bogatiji grobni prilozi – više nakita i luksuznih predmeta: bogati ukopi Lefkandi (Eubeja) i Atena

• razvoj željezne metalurgije i rudarstva – metalna oruđa i oružje postaju sve dostupniji

• novi metal: u mnogome bolja svojstva – čvrstoća, trajnost, oštrina

• oklop i dijelovi štita – i dalje od bronce – problem nabave kositra: prekid starih trgovačkih ruta

• u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja kasnijih polisa – okupljanje stanovništva oko kraljevskog sjedišta: plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljake u okolici – jača međusobna povezanost i ovisnost

• razvoj luke, izgradnja bedema,• Jonija – Atika i Atena – najpoznatiji

primjeri ovakvog razvoja u Grčkoj

Geometrijski stil, dipilonska amfora, 8. st. pr Kr.

Atenska akropola

Arhajsko doba u Grčkoj – razvoj polisa• izlazak iz mračnog razdoblja –

800/750. g. pr. Kr. – arhajsko doba• oko 750. g. pr. Kr. – razvoj polisa –

grada-države – osnovne teritorijalne cjeline antičke Grčke

• geografsko-reljefna uvjetovanost – rascjepkanost i nepovezanost

• mogući uzori: gradovi-države Cipra i Fenikije

• postepeno stjecanje trojake samostalnosti: autarkija, autonomija, eleuterija

• polis: teritorij grada i okolni agrarni prostor – prostorne sastavnice grada: akropola, agora

• stanovnici: od aristokracije do robova – politička prava imaju odrasli muškarci

• podjela na file (plemena) i fratrije (bratstva) – plemstvo ima vodstvo u filama

• polisi nose ime zajednice građana – Atenjani, Lakedemonjani, Korinćani

• oligarhija, tiranija, demokracija – oblici vladavina u polisima

Ostaci Sparte

Današnja Sparta i gorje Tajget u pozadini

Karta antičke Grčke

Arhajsko doba u Grčkoj – velika kolonizacija• velika kolonizacija: 750. – 550. g. pr.

Kr.• uzroci: prenapučenost (porast

stanovništva nakon mračnog doba), socijalna previranja, širenje trgovine

• glavna područja kolonizacije: Italija, Sicilija, Francuska, Španjolska, obale Crnog mora

• Eubeja: oko 800. g. pr. Kr. – Al-Mina (Sirija), 775. g. pr. Kr. – Ischia – Pitekusa (Napuljski zaljev)

• glavni kolonizatori: Milet (Crno more, Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija), Halkida (Kume), Megara (Bizancij), Korint (Sirakuza)

• glavni grad (metropolis) priprema iseljenje – oikist: vođa putovanja i osnivač novog naselja

• česti sukobi s lokalnim stanovništvom i konkurentima – Feničani, Etruščani

• izvoz preko kolonija: keramika, tekstil, nakit – uvoz: žito, metal, vuna, lan, jantar

• veze matičnog grada i kolonije – isti kultovi, pomoć u ratovima

Hram u Akragantu, Sicilija

Krater iz Vixa, 6. st. pr. Kr.

Matični grčki prostor i kolonije, oko 550. g. pr. Kr.

Arhajsko doba u Grčkoj• obilježje grčkog svijeta: rascjepkanost• zajednička homerska tradicija• zajednička religija – kultovi se šire

kolonizacijom• velike svečanosti: Istmijske igre (u čast

Posejdona) – Korint, Pitijske igre (Apolon) – Delfi, Nemejske igre (Zeus) – Argolida

• najvažnije: Olimpijske igre (Zeus) – od 776. g. pr. Kr. – po njima računanje vremena (Olimpijade)

• atletska natjecanja uvode se postepeno: trčanje (prvo natjecanje Igara), petoboj, konjske trke, hrvanje, šakanje, pankration, utrka hoplita

• Milon iz Krotona – najpoznatiji pobjednik – pet puta u hrvanju – prvi put 540. g. pr. Kr.

• zajedničko pismo: alfabet – kraj 9./poč. 8. st. pr. Kr. – nastao od feničkog pisma

• kovani novac – kraj 7. st. pr. Kr. u maloazijskim grčkim gradovima – po uzoru na lidijski novac

• hopliti i falanga – nov način ratovanja

Zeusov hram u Olimpiji

Pankration, kombinacija šakanja i hrvanja, preteča suvremenih okrutnih borilačkih vještina

Arhajsko doba u Grčkoj

Atenski kovani novac

Feničko pismo

Grčki alfabet

Arhajsko doba u Grčkoj –politički sustavi

• oko sredine 7. st. pr. Kr. – politička i socijalna kriza u polisima

• dugovanja sitnih seljaka plemstvu – dužničko ropstvo – bijeg sa sela u gradove: gradski proletarijat – i dalje građani sa svojim pravima

• građani traže više učešća u vlasti – zbog učešća u ratovima (hopliti) i bogaćenja trgovinom i obrtima – nestabilnost oligarhijske vlasti plemstva

• usponi tirana u mnogim polisima – izraz nestabilnosti – tirani su obično aristokrati koje podupiru niži i srednji slojevi

• tirani uspijevaju stabilizirati društvo – reforma starog sustava fila i fratrija – zapisivanje zakona

• poznati tirani: Kipsel (Korint), Kilon (Atena), Teagen (Megara), Trazibul (Milet), Polikrat (Samos)

• pojava ideje i razvoj demokracije – prvenstveno Atena

Prikaz borbe hoplita

Prikaz utrke hoplita

Arhajsko doba u Grčkoj – kultura

• razvoj svih grana umjetnosti – arhajska umjetnost

• pjesništvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh, Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont, Pindar

• arhitekura: razvoj hramova – dorski i kasniji jonski stil

• kraj 7. i 6. st. pr. Kr. – rani hramovi: Herin hram u Olimpiji, Artemidin na Krfu, arhajski Atenin hram na Akropoli

• arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i reljefno kiparstvo – zatvorenije forme – statičan položaj tijela

• keramika – slikarstvo na posudama – važna grana umjetnosti

• kraj geom. razdoblja – prijelaz s 8. na 7. st. pr. Kr.

• 7. st. pr. Kr. – orijentalizirajuća umjetnost: utjecaj istoka, životinjski frizovi – korintski stil: ljudske i život. figure

• 6. st. pr. Kr. – crnofiguralni stil oslikavanja posuda – od 530. – 520. g. pr. Kr.: crvenofiguralni stil – Atena preuzima primat u keramičkoj proizvodnji

Korintska kermika, 6. st. pr. Kr. Kouros

Herin hram u Olimpiji

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena i Sparta• Atena i Sparta – središta grčkog svijeta• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela

mikenska tradicija – atenska akropola postaje središte novog polisa

• uklanjanje monarhije – arhonti – areopag: aristokratska skupština

• Drakon 621. g. pr. Kr.: kodifikacija – Solon 594/593. g.: uspostava timokracije – Pizistrat 546. – 527. g.: tiranida – Klisten 508/507. g.: 10 teritorijalnih fila – vijeće 500

• Atena – put prema demokraciji – gospodarski i kulturni uspon – Atena postaje središte grčkog svijeta

• Sparta – nastala oko 900. g. pr. Kr. – od 760. g. pr. Kr.: širenja teritorija polisa

• podjela društva: slobodni građani (spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti (državni robovi) – vojno ustrojeno društvo

• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države: zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca)

• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. – Peloponeski savez – uzrok sukoba s Atenom

Solon

Likurg

Arhajsko doba u Grčkoj – ostatak grčkog svijeta• Korint – jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. –

povoljan položaj na prevlaci: prometni značaj – snažna keramička proizvodnja i izvoz

• na zapadu – razvoj snažnih gradova na Siciliji i južnoj Italiji – Gela, Sirakuza, Akragant, Kime – tiranida uobičajen način vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji – povezivanje više polisa: začeci teritorijalne države

• Masilija – značajna kolonija – kontakti s halštatskim krugom i Keltima u unutrašnjosti Europe

• na istoku – gradovi iz Male Azije koloniziraju Crno more – Milet i Efez

• dobri odnosi s lidijskom državom – grčki gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast

• pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju – bez velikog utjecaja na grčke gradove na istoku

• uspon nove sile – Perzijanci – 547. g. pr. Kr. – prodor u Malu Aziju – rušenje lidijske države – Sard postaje glavni grad satrapije

• Milet se dobrovoljno predaje – ostali gradovi pokoreni – dio Grka se odseljava

• znatno otežan položaj grčkih gradova – Perzijanci preferiraju Feničane Perzijski car Darije I

Teatar u Miletu

Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima• jonski ustanak protiv Perzijanaca – 500. do

493. g. pr. Kr. – pomoć Atene i Eretrije s Eubeje – slom ustanka

• povjesničar Herodot – glavni izvor za ratove s Perzijancima

• 492. g. pr. Kr. – Mardonije – vodi perzijski pohod da Makedoniju i Trakiju

• Temistoklo – izabran za arhonta pa prognan• perzijski kazneni pohod na Atenu i Eretriju –

Datis i Artaferno – 490. g. pr. Kr. – osvojenje kikladskih otoka, Roda i Eubeje – razaranje Eretrije

• Maraton – istočna Atika – iskrcavanje 20 000 Perzijanaca – Miltijad vodi Atenjane (oko 10 000) – poraz Perzijanaca – Datisova flota odustaje od osvajanja Atene

• politički nemiri u Ateni – Temistoklo se vraća iz progonstva – gradi flotu od 180 brodova – priprema se za novi rat

• 481. g. pr. Kr. – skupština grčkih gradova u Korintu – proglašen opći međugrčki mir – bojni savez (simahija) – vodstvo povjereno Spartancima

• novi perzijski vladar Kserkso I (486. – 477. g. pr. Kr.) – mlađi Darijev sin – slama pobune u više dijelova carstva Grčka falanga (suvremeni crtež)

Bitka kod Maratona

Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima• proljeće 480. g. pr. Kr. – iz Sarda kreće

velika vojska (cca. 200 000 ljudi) preko dva pontonska mosta na Helespontu – prati ih velika flota (1 000 brodova)

• klanac Termopile – Leonida drži obranu s oko 7 000 ljudi – izdaja: Perzijanci zaobilaze klanac – Leonida otpušta vojsku – ostaje 300 Spartanaca i 700 Tespijaca – bore se do posljednjeg čovjeka

• grčka flota se brani kod rta Artemizija i otoka Argironeza – nanose teške gubitke Perzijancima

• Temistoklo povlači stanovništvo s Atike na Eginu i Salaminu – na Akropoli mala vojna posada – Perzijanci je osvajaju i ruše

• bitka u tjesnacu kod Salamine – poraz Perzijanaca – flota i vojska se povlače prema Beotiji i Maloj Aziji

• 479. g. pr. Kr. – potpuno potučena perzijska vojska kod Plateje u Beotiji (Pauzanije) i flota kod kod rta Mikale u Joniji (Leotihida)

• nova pobuna jonskih gradova – Atena sklapa saveze s nekim od tih gradova – začetak prvog atičkog pomorskog saveza

Temistoklo

Bitka kod Termopila i Salamine

Italija u željeznom dobu• brončano doba: apeninska i

terramare kultura – do kraja brončanog doba

• novi prodor indoeuropskih naroda sa sjevera – oko 1000. g. pr. Kr. – dio šire europske populacije, nositelja kulture polja sa žarama

• širenje novog načina ukopavanja na čitavu Italiju i Siciliju – još uvijek obilježja brončanodobne kulture – malo željeznih predmeta

• novo stanovništvo se stapa s starosjedilačkim – nastaju italske skupine

• italičko stanovništvo – dvije jezične grupe: – manja latino-faliskijska (Latini,

Falisci)– veća oskijsko-umbričko-sabelska

grupa (Umbri, Volšćani, Sabinjani, Samnićani, Oski, Lukanci, Vestini) – brdoviti krajevi Apenina

• plemenski organizirano stanovništvo – naselja seoskog tipa – centri na utvrđenim uzvisinama

Karta s etničkim zajednicama u željeznodobnoj Italiji, 8. – 6. st. pr. Kr.

Italija u željeznom dobu• Ligurija i Lombardija – ostaci

predindoeuropskog stanovništva – Liguri• jadranska obala – Piceni – današnja

pokrajina Marche – veze s Liburnima – sličnost materijalne kulture – moguće seobe s istočnojadranske obale

• Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci – moguće ilirsko porijeklo – sličnost imena Japiga i Japoda – sličnost materijalne kulture – prema Herodotu: Japigi i Mesapijci su s Krete

• Veneti – SI Italija – Veneto, Furlanija, južni Tirol – sličnost s histarskom kulturom

• Vilanovska kultura (1000. – 700. g. pr. Kr.) – Emilia-Romagna i Toskana – lokalitet Villanova kod Bologne – eponimni lokalitet – spaljivanje mrtvih i žarni ukopi – jedna od osnova razvoja etruščanske civilizacije

• grčka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. – Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. – Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. – Megara)

• na Sardiniji – nastavak kulture nuraghija – do 8. st. pr. Kr. – kontakti s Feničanima koji koloniziraju obale Sardinije i Korzike

Daunijska keramika

Mesapijska keramika

Italija – Etruščani • tri glavne teorije o porijeklu Etruščana:

istočno porijeklo – iz Male Azije (Herodot), autohtono porijeklo (Dionizije iz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) – kombinacija ova tri elementa – vjerojatno rješenje ovog pitanja

• tri elementa postanka Etruščana – autohtona bronačnodobna kultura u Toskani – vilanovska kultura – utjecaji s istoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st. pr. Kr.) – priljev stanovnika iz Male Azije

• Etruščani – Raseni, Tireni, Tusci • matično područje – Toskana – širenje

prema jugu (do Kapue u Kampaniji) i sjeveroistoku (Umbrija, Emilia Romagna, do rijeke Po i Jadrana) – kulturni utjecaji na Retijce u Alpama

• Etruščani – bez centralne organizacije države – samostalni gradovi s pripadajućim teritorijem – na čelu im je lukumon (kralj) – oko 600. g. pt. Kr.: savez 12 gradova

• najvažniji gradovi: Caere (Cerveteri), Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija, Volturnum (Capua), Nola

Sarkofag iz Cerveterija

Italija – Etruščani • najviši stupanj civilizacije – druga polovica 6.

st. pr. Kr. – pobjeda nad grčkom flotom kod Alalije 540. g. pr. Kr.

• oko 525. g. pr. Kr. – Etruščani prelaze Apenine – osnivaju gradove na jadranskoj obali – Rimini, Ravenna, Spina – razvoj trgovine po Jadranu

• gospodarstvo: napredna metalurgija (oružje, nakit, situle) i keramička proizvodnja – oponašanje grčke keramike

• razvijena poljoprivreda – navodnjavanje i isušivanje – istočnjačke tradicije

• gradovi – razvijena komunalna infrastruktura• gradnja velikih grobnica – grobni humci ili

komore u stijeni• religija – izražen kult mrtvih – vrhovni bog

Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona), Meniva (Minerva)

• etruščanski hramovi – utjecaj na kasnije rimske – stupovi samo na pročelju

• slikarstvo i kiparstvo– sačuvano u grobnicama – grčki utjecaj

• pismo – dešifrirano – jezik ostao nerazumljiv – nastalo pod utjecajem grčkog alfabeta – vj. iz Kume Freska iz etruščanskog groba, Tarkvinija

Etruščanski grobni humci u Cerveterija

Italija – počeci Rima• oko 1000. g. pr. Kr. – prva mala naselja na

rimskim brežuljcima iznad močvarnog tla u nizinama

• prijelaz preko Tibera – trgovački put soli• na Forumu – iz sredine 9. st. pr. Kr. –

vilanovski žarni grobovi – nešto kasnije grobovi s hrastovim ljesovima ili kamenom arhitekturom – inhumacija

• dva grobna ritusa upućuju na suživot dvije različite skupine ljudi

• na Palatinu – Roma Quadrata – najstarije naselje – vj. utvrđeno – Latini

• na Kvirinalu obitavali Sabinjani• naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij• Sabinjani na Kvirinalu – moguća podloga za

nastanak legende o otmici Sabinjanki• druga legenda – trojanski junak Eneja –

praotac Latina • prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. –

Ab Urbe condita računanje vremena (Varon) – Romul i Rem: Enejini potomci – izoravanje brazde – etruščanski običaj

• prema arheološkim podacima – osnutak grada oko 575. g. pr. Kr. – osnivači su Etruščani – Roma (Ruma) – etruščansko ime

Romul i Rem s vučicom

Željeznodobni ostaci na Kapitoliju

Italija – počeci Rima• razdoblje kraljeva – sedam kraljeva: Romul,

Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije, Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije Superbo (Superbus – Ohol) – povjesničar Tit Livije: Ab Urbe Condita – povijest Rima

• uz kralja vlada Senat – predstavnici uglednih obitelji – patres familias

• Romul: vj. mitski lik – ostali povijesne ličnosti – kraljevska titula nije nasljedna

• Tul Hostilije – rat protiv grada Alba Longa• Anko Marcije – osvojio ušće Tibera –

osnovao luku u Ostiji – sagradio prvi čvrsti most preko rijeke nizvodno od riječnog otoka u Rimu

• Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes, Luceres, Tities) – 30 kurija – vojna sila od oko 3000 pješaka i 300 konjanika

• Tarkvinije Prisko – Etruščanin – vlast slična grčkoj tiranidi – dolazak gradske kulture iz Etrurije

• Forum – prvo popločenje: oko 575. g. pr. Kr. – postaje političko, vjersko i gospodarsko središte

• proširenje senata: gentes minores – uvođenje gladijatorskih igara

Karta ranog Rima

Rimski forum

Italija – počeci Rima• T. Prisko uvodi štovanje kapitolijske trijade –

Jupiter, Junona, Minerva – podiže hram Jupiteru Optimu Maksimu

• Servije Tulije – Latin – podiže prvi gradski zid – oko 8 km u duljinu

• uveo staleško ustrojstvo – ordines i gradus digninatis – ukidaju se tri stara tribusa i uvode porezni razredi

• nova 4 gradska i više seoskih tribusa – ukida se značaj rodovske i plemenske pripadnosti – uvodi se teritorijalna podjela

• Tarkvinije Superbo (Oholi) – ubija S. Tulija – povratak etruščanske dinastije – despotski karakter vlasti – nastoji pridobiti široke mase građevnom djelatnošću – procvat etruščanske umjetnosti u Rimu

• Lucije Junije Brut – protjerivanje T. Superba – legenda o silovanju Lukrecije od strane kraljevog sina Seksta – povod za rušenje kraljevske vlasti

• prijelaz je vjerojatno bio postupniji – kraljevi su polako gubili moć

• osnutak republike – oko 509. g. pr. Kr. – podudara se s padom etruščanske moći

• konzuli zadržavaju neka kraljevska obilježja

Lucije Junije Brut

Željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • 8. st. pr. Kr. – nove veze

panonskog prostora s kavkasko-pontskim i donjodunavskim područjem – prodor željezne metalurgije, pojava konjanika-ratnika

• tzv. “tračko-kimerijski” prodor• kraj kasne KPŽ u Panoniji• manje grupe nosioca KPŽ-a –

povlače se na zapad – sudjeluju u formiranju željeznodobne kulture na jugoistočnoalpskom prostoru pod utjecajem istočnog halštatskog kulturnog kruga – buduće jezgro visoke kulture koje će utjecati na Z i SJ Hrvatsku

• 8. st. pr. Kr. – veći dio Europe – nova razvojna etapa civilizacije – u kulturnom, gospodarskom i duhovnom smislu

• naši krajevi – na rubu nove grčke, italske i etrurske civilizacije

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • panonski prostor – prilično

opustošen – stanovništvo izbjeglo u predalpski brdski prostor – ležišta željezne rudače

• smanjen broj ukopanih ostava – novi kontakti s balkanskim prostorom – pojava skeletnih ukopa u Panoniji

• daljska grupa – naslijeđe iz razdoblja KPŽ: zadržavanje žarnog ukopa – novi utjecaji s istoka – konjička oprema, keramika s istoka, zlatni nalazi, tehnika lijevanja bronce na proboj

• u SJ Hrvatskoj – pojava životinjske plastike – od bronce i keramike

• kulturna grupa Martijanec – Kaptol – rano želj. doba SZ Hrvatske – tradicija KPŽ (žarni ukop) i novih elemenata – sahranjivanje istaknutih pojedinaca pod tumulima uz brojne priloge

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru

• tumuli u Martijancu kod Varaždina i Kaptolu kod Požege – ratnički (tzv. kneževski) grobovi s članovima obitelji (3 – 5 pokojnika)

• najveći tumul u Jalžabetu – vis. 8, prom. 70 m – grobna arhitektura od kamenih ploča

• u Kaptolu – uz konjsku opremu – nalaz korintske kacige, grčko-ilirske kacige i grčkih knemida – svjedoci o kontaktima – 7. i 6. st. pr. Kr. – slični nalazi u Makedoniji i BiH (Glasinac)

• ratnici slični prikazima s dolenjskih situla – na njima ratnici nose italske ili alpske tipove kaciga

• utvrđena naselja (Kaptol, Budinjak)• oko 550. g. pr. Kr. – kraj kult. grupe

Martijanec – Kaptol i vj. daljske grupe• novi utjecaji s balkanskog prostora –

posebno u Slavoniji i Srijemu• u 5. i 4. st. pr. Kr. – prvi kontakti s keltskim

svijetom na sjeveru• 3. st. pr. Kr. – latenska kultura i Kelti u SZ

Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru

• Histarska grupa – kontinuiran kulturni razvoj od KBD do Rimljana – 6 razvojnih faza od 11. st. do 177. g. pr. Kr. – jasno razvijen etnik Histra

• 9/8. st. pr. Kr. – veze sa sjevernom Italijom – kulturni utjecaji iz Marche i Veneta – sličnost kulture Veneta (Este), Notranjske, Istre, Picenuma i Liburna

• uvoz etrurskih metalnih predmeta te apulske i grčke slikane keramike

• nalazi situla s figuralnim prikazima• kamena plastika – 6. st. pr. Kr.• gradinska naselja – centri društva:

Picugi, Beram, Pula, Kaštel kod Buja – predurbana i protourbana faza

• Nezakcij – centar plemenskog saveza

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • Japodska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) –

nastavlja se do dolaska Rimljana – japodski etnik – Lika, dio ist. Slovenije i zap. Bosne

• Pokuplje – kontaktna zona s Kolapijanima

• gradinska naselja: Prozor, Kompolje, Viničica (Josipdol)

• u podnožju gradina: grobni humci i ravni grobovi – biritualnost

• prijevoj Vratnik – komunikacija s morem

• obrada bronce – karakteristični nalazi japodskih kapa, brončane figurice životinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)

• kontakti s prekojadranskim etrursko-italskim prostorom – importi figuralne plastike od jantara iz područja rijeke Po: 6. – 5. st. pr. Kr.

• u 4. st. pr. Kr. počinju kontakti s keltsko-latenskim utjecajima sa sjevera

Gradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otočca

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • Liburnska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) –

nositelji Liburni – prostor od Raše do Krke

• željezno doba od 9. st. pr. Kr. – jadranska orijentacija – odvojenost od balkanskog zaleđa

• 734. g. pr. Kr. – sukob oko Krfa s Grcima (Korint) – o tome piše Strabon

• podatak koji govori o liburnskoj pomorskoj moći – vrhunac u razdoblju 9. – pol. 6. st. pr. Kr.

• veliki broj gradina – 600 registriranih – Bribir, Nadin, Aserija – na kopnu postoji sustav putova – dobro organiziran i povezan jedinstveni kulturni prostor

• nema izrazitog središta poput Nezakcija niti tragova centralizacije

• Zadar i Nin – nizinski primorski centri• importi apulske i korintske keramike

(vj. iz korintskih kolonija u Italiji)

Liburna

Bribirska glavica

Starije željezno dobana hrvatskompovijesnom prostoru • Delmatska skupina (9. – 4. st. pr.

Kr.) – od Krke do Neretve – duboko u unutrašnjost: JZ Bosna i Z Hercegovina

• etnički nejedinstven prostor – tek od 4. st. pr. Kr. ujedinjen pod dominantnim Delmatima

• gradinska naselja – oko 400 registriranih

• od 6. st. pr. Kr. – Delmati imaju ratničke ukope s dugačkim krivim noževima (slično grčkim mahairama) – takve ukope nemaju Liburni i Histri

• brojni nalazi grčko-ilirskih kaciga – uvozi s Jonskog mora

• od 4. st. pr. Kr. – megalitski način gradnje zidova – Tor na Hvaru –utjecaj grčkih naseobina

• od 6. st. pr. Kr. – uvoz grčke korintske keramike – Solin i Korčula – dokaz grčke plovidbe Jadranom u to vrijeme Kula Tor na Hvaru

Grčko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine

Arhajska društva između Alpa i Egeja• Literatura:Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford University

Press, 1994Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb:

Naprijed, 1998Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale – London: Yale

University Press, 2000MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge

University Press, 2004Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004 Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 5, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost, Akademija nauka i

umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja, 1987Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga, 1925The Oxford History of Greece and the Hellenistic World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,

Oxford: Oxford University Press, 2001The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford

University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 3, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974