255
A A la Gavarni - na način Paula Gavarnija (1804-1866), franc. grafičara koji je prikazivao sjaj i bijedu pariškog života abažur (franc.) - zaslon na lampi, sjenilo Abderit - stanovnik Abdere, starogrčkog grada u Trakiji; smatrani su ograničenim malograđanima Abderita - Abderićanin, stanovnik starogrčkog grada Abdere; malograđanin Abdul Hamid - nadimak intendantu kazališta Vladimiru Treščecu, po turskom sultanu Abdulu Hamidu II. (1842-1918.), kojega su zbog brutalne unutrašnje politike zvali "krvavi sultan" Abélard - francuski filozof (1079-1142), poznat po ljubavi prema Héloizi, koja je završila tragično aberdar (tur.) - vjesnik, glasnik; top, puška ili neko drugo sredstvo za uzbunu abije - odmah aboniran (franc.) - preplaćen, predbilježen abundati (lat.) - obilovati, umnožiti se, uvećati se acar - acal, čelik äch - možda dijal. umjesto njem echt - pravi, nepatvoreni Acheron - Aheront, rijeka u carstvu mrtvih Acta Apostolorum - Djela apostolska (novozavjetna biblijska knjiga) ad (grč.) - had, podzemni zagrobni svijet, pakao ada - dakle ada, anda - dakle ađemkinja, perzijska oštrobrida sablja. Od arapskoga: a'đemî, ađâmy, Perzijanac adet (tur.) - običaj adiđar (tur.) - blago, dragocjenost, dragulj, nakit adieu (franc.) - zbogom adoravati (tal.) - obožavati, poštovati adultera (lat.) - preljubnica aer - zrak aer (grč.) - zrak aer (lat.) - zrak agnec - janje Agridžentin - Agrigent, grad na jugu Italije 1

Arvacki recnik

  • Upload
    mig76

  • View
    521

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rečnik sastavljen od reči Hrvatskih pisaca odMarina Držića pa do Vladimira Nazora. Premakvantumu reči nepoznatih današnjemstandardnom jeziku, oko 14 hiljada reči ipojmova, lako bi se dalo zaključiti da su ovih60-ak pisaca pisali na nekom drugom jeziku.

Citation preview

A

A la Gavarni - na način Paula Gavarnija (1804-1866), franc. grafičara koji je prikazivao sjaj i bijedu pariškog životaabažur (franc.) - zaslon na lampi, sjeniloAbderit - stanovnik Abdere, starogrčkog grada u Trakiji; smatrani su ograničenim malograđanimaAbderita - Abderićanin, stanovnik starogrčkog grada Abdere; malograđaninAbdul Hamid - nadimak intendantu kazališta Vladimiru Treščecu, po turskom sultanu Abdulu Hamidu II. (1842-1918.), kojega su zbog brutalne unutrašnje politike zvali "krvavi sultan"Abélard - francuski filozof (1079-1142), poznat po ljubavi prema Héloizi, koja je završila tragičnoaberdar (tur.) - vjesnik, glasnik; top, puška ili neko drugo sredstvo za uzbunuabije - odmahaboniran (franc.) - preplaćen, predbilježenabundati (lat.) - obilovati, umnožiti se, uvećati seacar - acal, čelikäch - možda dijal. umjesto njem echt - pravi, nepatvoreniAcheron - Aheront, rijeka u carstvu mrtvihActa Apostolorum - Djela apostolska (novozavjetna biblijska knjiga)ad (grč.) - had, podzemni zagrobni svijet, pakaoada - dakleada, anda - dakleađemkinja, perzijska oštrobrida sablja. Od arapskoga: a'đemî, ađâmy, Perzijanacadet (tur.) - običajadiđar (tur.) - blago, dragocjenost, dragulj, nakitadieu (franc.) - zbogom

adoravati (tal.) - obožavati, poštovatiadultera (lat.) - preljubnicaaer - zrakaer (grč.) - zrakaer (lat.) - zrakagnec - janjeAgridžentin - Agrigent, grad na jugu Italijeahar (tur.) - konjušnicaAheront - rijeka u podzemnom svijetu preko koje su prelazili mrtviAjant - grčki junak pod Trojom; razbjesnio se kad nije dobio oružje poginulog Ahileja, koje je pripalo Odiseju; u svom je ludilu napao ovce misleći da su neprijateljiAjduk - hajdukajfrati (njem.) - biti ljubomoranajngel - anđeoak - akoAkile - Ahilej, grčki junakakoprem - iakoakoprem - premdaakoprem - premda, madaakprem - iakoakšam (tur.) - sumrak; četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja)akur - akoal i ali - ilialabaštar (lat.) - alabasteralahise verse - za ljubav božjualajli-barjak (tur.) - ružičasti barjakalamanka, njemačka sablja. Od Alammanusalamižna, milodar. Od madžarskog: alamizsnaAlba Reale - Biograd, Stolni Biograd u Ugarskoj (Székesfehérvár)Alčeo - Alkej, starogrčki pjesnik (oko 600. pr. n. e.), suvremenik Sapfin; pjevao ratničke i političke pjesme, himne

1

bogovima, pjesme o ljubavi i napitnice; od njega potječe tzv. alkejska strofa od četiri stihaAlčide - Alkid, potomak Alkejev - nadimak Heraklualdomaš - likovo; piće kojim se slavi završeni posaoaldomaš, blagoslov. Vino, koje se ispija u počast sklopljenog ugovora. Od madžarskog: aldomasaldov - žrtvaaldov (mađ.)- žrtvaaldovanje (mađ.) - žrtvovanjealdovati (mađ.) - pokloniti, žrtvovatialdovati (mađ.) - žrtvovati, posvetitialduvati - žrtvovati, posvetitialduvati (mađ.) - posvetiti; prikazati; žrtvovatiale - aliAlemani - Nijemciali - ali, ili, nego, da li, iliti, siveAlia - Druga (to nije redni broj, već znači da je završena prethodna pjesma i da počinje nova)Alia cantio pulchra contra juventutem ludicram - Druga lijepa pjesma protiv neozbiljne mladežiAlia cantio pulchra et vera - Druga popijevka, lijepa i istinitaAlia de beata virgine - Druga (pjesma) o blaženoj djeviciAlia de vacationibus - Druga, o školskim praznicimaAlia vero de rebellione comitis Petri Zriny - Druga (pjesma, popijevka) o buni grofa Petra Zrinskogaalisen'je - nejasna riječaliti - iliAlius [planctus] ad eandem notam - Drugi [plač] prema istom napjevuAlius [planctus] Croaticus ad eandem notam - Drugi hrvatski [plač] prema istom napjevu

Alius planctus B. V. Mariae - Drugi plač B. D Marijealkermeš - crveno bojilo za slatkiše, likere i sl. (B. Klaić)almeja - javna plesačica u Indijialmoštvo - milostinjaaloj (grč.) - vrsta mediteranske mirisne biljke s velikim listovimaAlojzije, sv. - v. GonzagaAloni - vijenci Aloni - vijenci od aloja, mediteranske biljke s velikim mesnatim listovimaaltana (tal.) - balkon, terasaalubaša (tur.) - hrabri paša (v. baša)Amadrijade (Hamadrijade) - nimfe drvećaamajnati (tal. ammainare) - spustiti jedraaman (tur.) - milost, pomoćamaraš, gorak. Od latinskog: amarusAmazija - Mala Azijaambašadur - poslanik, glasnikamber - azijska mirodijaambra (ar.) - sivosmeđa, lagana i masna tvar poput voska, posebno ugodnog mirisa, koja se dobiva iz žlijezda jedne vrste kitaametist (grč.) - vrsta poludragog kamena; po vjerovanju starih Grka čuva od pijanstvaAmfitrita - jedna od najljepših morskih boginja - nimfi, kći morskoga boga Nereja i njegove žene Doride, žena Posejdonova i njegova suvladarica u podzemnom svijetuamice (lat.) - prijateljuamiraljo - admiralAmor, Eros.ampir (franc.) - naziv za stil Napoleonovog vremena (franc. empire - carstvo); kićena imitacija antičkih stilovaamvon (grč. ambon) - propovjedaonica

2

anakolut (grč.) - nedosljednost u konstruiranju rečenice, kad svršetak rečenice ne odgovara početkuAnakreon (VI. st. pr. n. e.) - starogrčki lirski pjesnik; motivi su mu ljubav, vino, ples i društvoAnaksarata - princeza pretvorena u kamen zbog ljubavi prema pučaninuanatema (grč.) - prokletstvoanda (kajk.) – onda, dakleAnda tlaka je pravična,anda(r) - dakle, ondaanda, ergo, igitur, dakleanđelka, vrsta oružjaandio - anđeoandioski - anđeoskiandrogin (grč.) - dvospolac, hermafroditAndromaka - Andromaha, žena trojanskog junaka Hektoraanemona (grč.) - biljka šumarica, sasaangejl - anđeo angejlski, angelski - anđeoskiAngeli suonatori (tal.) - Anđeli trubačiAngelico, Beato fra (1387-1455) - talijanski kasnogotički slikarAngelus (lat.) - molitva uz jutarnja i večernja zvona, Anđeo gospodnji...Angelus (lat.) - Pozdravljenje, Zdrava Marija, jutarnje i večernje zvonjenjeangosa (tal. angoscia) - nevoljaAnibal - Hanibal, kartaški vojskovođaan'jel - anđeoankora (lat.-tal.) - sidroanšpilovati (njem.) - igrati na nešto, "pucati"Antej - starogrčki mitski div, sin Geje; nepobjediv u borbi dokle god se doticao Zemlje, svoje matere (pobijedio ga je Heraklo, koji ga je podigao uvis i tako, odalečenog od zemlje, zadavio)Apage, Satanas! (lat.) - Odlazi, Sotono!apartan (franc.) - osebujan, neobičan

Apel - glasoviti grčki slikar, suvremenik Aleksandra VelikogApolo - Apolon, starogrčki bog ljepote i zaštitnik umjetnosti (u pjesmi Gospodskomu Kastoru misli se: pjesništvo)Apolo, Apollo - Apolon, starogrčki bog sunca, pjesništva i glazbe, te zaštitnik lječništvaapoteoza (grč.) - obožavanje, proglašavanje božanstvomAppassionato (tal.) - glazbaapres nous le deluge (franc.) - poslije nas potopaprežijati (lat.) - procijenitiapsaras (sanskrt.) - u indijskoj mitologiji nimfe oblakinje, za koje se vjerovalo da katkada silaze na zemlju i zavode kreposne ljudear, are, arti - jer, daar, nam, enim, quoniam, jer, ipakAra Coeli (lat.) - "žrtvenik nebeski", pjesnik misli na crkvu Santa Maria in Aracoeli, na Kapitolu u RimuAralica - gostionica u Podsusedu pokraj Zagrebaarbalistar, arkebuzir, strijelac iz arkebuze. Od francuskog: arquebuse i nizozemskog: haakbus, stara puška kremenjačaArbanija - Albanijaarbuo (gen. arbula) - jarbolArdeljac - Erdeljac, stanovnik Erdelja, nekoć dio Mađarske a danas RumunjskeArdenza - mjesto kod Livorna u Italijiarenjdalski, zakupnički. Od francuskog: rente, a latinskog: redditaarešt - zatvorAreta - žena feaćkog kralja Alkinojaargatovati (grč-tur.) - raditi težak posao, težačiti, kulučitiargutla (lat.) - argola, rudo na kormilu

3

Arhiloh (680-640 pr. n. e.) - grčki pjesnik s otoka Paraarhipastir - nadbiskuparhitrav (grč.) - greda koja leži na stupovima i veže ihArijadna - kći kretskoga kralja Minosa, koja je uz pomoć klupka konca spasila junaka Tezeja iz labirinta čudovišta Minotaura; Tezejevu i Arijadninu namjeru da se ožene osujetio je bog Dioniz (Bakho) jer se on sam želio oženiti Arijadnom. Arijadna je s Dionizom živjela u nesretnom braku, tugujući za Tezejem. Nad njezinom se nesrećom i patnjom sažalila božica Artemida i usmrtila je strijelom. Bogovi su je prenijeli na nebo i odredili joj mjesto blizu zviježđa Zmije (da joj u dar neumrli / usred neba zvijezda krunu).Arion - starogrčki pjesnik i pjevač iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema legendi, zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti dopustili su mu da još jednom zasvira i zapjeva; očaran njegovim pjevom izronio je iz dubina dupin i na svojim ga leđima odnio u luku KorintArjosto - Lodovico Ariosto (1474-1533), talijanski pjesnik, autor Mahnitog OrlandaArkimed - Arhimed, starogrč. matematičar, učenjak i izumitelj (287-212 pr. n. e.)Arkona - rt na sjeveru otoka Rügena (slav. Rujana) na Baltičkom moru; nekoć slavensko naselje, u slavenskoj mitologiji poznato kao sjedište božanstva Svetovita, odn. Svantevitaarman (tal.) - oružanarmati (tal.) - opremiti brodArmeni - Armenciarmilin (tal.) - bijela lasica, hermelinarmižati (tal.) - opremiti lađu

arnautka, arnautska puška, kratkocjevkaarpa - harfaarpa - hrpaarpija - zmaj, nakazaarpikord (tal.) - gl. instrument, vrsta čembalaart (lat.) - vještina, zanatartikl - novinski članakartizani (tal. artigiano) - obrtniciarvanja - bitka, boj, sukob, otpor; isp. arvan'jearvan'ja - rvanje, borbaarvan'je - hrvanje, borba; isp. arvanjaarvati - napadati, osvajatiarvati se -boriti se,opirati se;isp. arviti seas - jerašešor (lat.) - činovnička titula, pripravnikasfodil (grč.) - zlatoglav, biljka nalik ljiljanu, cvijet smrti u starogrčkoj mitologijiašik (tur.) - zaljubljenašikovanje (tur.) - udvaranje, ljubljenje, vođenje ljubaviaškin (tur.) - zdravicaaspernari, poricati, odbiti, zanijekatiastar (tur.) - podstava, platno za podstavuAstarta - feničko-sirijska božica ljepoteAstijag - (staroperzijski Ištuvegu), posljednji medijski kralj, vladao 585-550 g.pr.n.e., pobijedio ga perzijski car Kir I.Astraea - kći Zeusova i Tetidina, božica pravednosti: poslije zlatnog vijeka ostavila je rod čovječjiAtalanta - starogrčka ljepotica. Natjecala se sa svojim proscima u trčanju, obećala je da će se udati za onoga koji bi je pobijedio, a koji bi za njom zaostao taj bi joj morao dati svoju glavu. Nakon pogibije mnogih pobijedio ju je Hipomen bacivši za vrijeme trke tri

4

zlatne jabuke koje mu je dala božica ljubavi Afrodita.Ateniez - AtenjaninAthenarum iter. Tako je ime jednoj od najljepših Propercovih pjesama.at-krhatat (od tur. riječi kyr i at) - konj zelenko, sivacaudiant reges: Regnum regno non praescribit leges (lat.) - neka čuju kraljevi: kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone; riječi uklesane na nadgrobnom spomeniku Tome Bakača Erdedija; međutim, tu je rečenicu izrekao njegov potomak Ivan na ugarskom saboru 1790, boreći se protiv uvođenja mađarskog jezika u hrvatskojaugur (lat.) - starorimski svećenikAugusto - Oktavijan August, prvi rimski car (63. pr. n. e. - 14. n. e.)

Aurea Aetas (lat.) - zlatno doba (tako rim. pjesnik Ovidije u Metamorfozama naziva staro doba u povijesti čovječanstva, kad je sve bilo bolje i ljepše)auštriga, oštriga, kamenica: Od njemačkog: Austeravansman (franc.) - promaknuće, napredovanje u službiavantira (franc.) - pustolovina, avanturaAve virgo florens (lat.) - Zdravo djevice cvjetnaaventuros (španj.) - pustolovaviz dati (tal.) - javiti seAvlon - Valona, grad i luka u Albanijiazardum, igra na sreću. Od francuskog: hasard, hasarder, igrati na slučaj, riskiratiazur (ar.) - azur, modra boja

B

babajko (tur.) - otac; djed; staracBabel - Babilonbabović - potomak junačkoga ocaBach, Aleksandar - predsjednik Austrijske vlade u vrijeme diktature koju je uveo austrijski car Franjo Josip I. nakon revolucije 1848.; po njemu se to razdoblje naziva Bachov apsolutizamBačvani - stanovnici Bačkebadanj - bačva, kacabadelj - čičakbadil (tal.) - lopata, ašovbagren (rus.) - grimizan, purpuran, crvenbahantka - bakhantica, pratilica boga vina Bahka (Dioniza), raspojasana ženabahat - korak, trkbahornica, vještica. Od bahoriti: gatati, čaratibaj - vikabaja - bratbaja - buba, insekt

bajaco (prema tal. pagliaccio) - cirkuski lakrdijaš, klaunbajadera (port.) - indijska plesačicabajs, berde, vrsta glazbala, bas tamburabaka beri (tur.) - gledaj sada, gle sadaBakač ban - Tomo Erdödy Bakač (1558-1624), hrvatski ban od 1584, pobjednik nad Turcima kod Siska 1593Bakač, Tomo - hrvatski ban koji je god. 1593. pobijedio Turke kod Siska, na što opominje i Palmović riječima "Ti ga poznaš s Kupe"; no drugi dio stiha "poznaš njegov veto", koji se očito odnosi na rečenicu Regnum regno non praescribit leges (Kraljevstvo kraljevstvu ne pripisuje zakona), tradicija nepravilno pripisuje njemu, ali je te riječi izrekao ban Ivan Bakač Erdödy god. 1790.bakal (tur.) - trgovac na malo, sitničarbakenbart, zalisci, francjozefska brada. Od njemačkog: Backenbart

5

bakita (tal. bacchetta) - prut, toljagaBakuš, Bacchus, Bakho, bog vinove loze, vina, pijanstva, sv. Martin Bal - starofenički bog; prinosile su mu se ljudske žrtveBal, bojaoBalduin - Baudouin I., vođa četvrtog križarskog rata i kasnije (1204.-1205.) vladar Latinskog carstva, kojega su osnovali križari osvojivši Carigradbaleštar (tal. balestro) - sprava za strijeljanje strelicamaballa, cantando - pleše pjevajućiballata (tal.) - baladabalota (tal.) - kuglabalsam (grč.) - melem, ljekovita mast; utjeha, olakšanjebalta, sjekira. Od talijanskog: baltaBan Strahinjić - historijska drama Milana Ogrizovićabanda (tal.) - stranabaniti se - oholiti sebantovati (mađ.) - dodirnuti, dotaći; uznemirivati, uvrijeditibaosamit - balsam (drvo)Barabaš - Baraba, lik iz Sv. pisma novog zavjeta; razbojnik, lupežBaramatin - v. Osip Baramatinbarbir - brijač; ranarnik ("kirurg")barbir (tal.) - brijačbarčiti - taknuti, okrznutibaret, vrsta kape. Od latinskog: birrus, odnosno francuskog: béretbargamina, pergamenatbarilo, barilec, vinski sudbario (tal.) - bačvabarna - gruda, komadBarnum, Phineas Taylor - američki vlasnik glasovitog cirkusa, majstor reklamebaršiti se - brinuti se o komubarže - pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i:

valjda, očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veomabarži - v. brićibarziti - brzati, žuritibaša (tur.) - turski dostojanstvenik, paša, glavar, starješinabasati - hodati ne gledajući kudabašćina - baština, dobro; očevina, zavičajbašelak (čak.) - bosiljakbasilisk (grč.) - zmijski kralj, mitska životinja složena od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavi; riga otrovnu paru i ubija pogledombaška (tur.) - odvojeno, naposebasma - "čarobne" riječi koje se govore kao formula pri bajanjubasrljati - lutati; posrtatibašta - skladište streljiva; bedem, opkop; utvrdabaština - imanjeBat i Penat (ili Pinez) -"vođe silnoga ustanka u Iliriji i Panoniji proti rimskim osvajačem u početku I. vijeka po Isusu" (Vladimir Mažuranić)bat, kraljevski - žezlobatalja (tal. battaglia) bitka, boj; iskati batalje - zametati kavgebatati - jedva hodatibatavski - nizozemski (prema keltskom narodu Batavcima koji su nastanjivali prostor današnje Nizozemske)batela - čamac, čun; kolijevkabatist (franc.) - vrsta vrlo finog platna; komad batista, fini džepni rupčićbator (mađ.) - hrabarbatriti - bodriti, hrabritibatriv (mađ.) – hrabar; živahan, nemiranbatriven - hrabar, smion, srčan; batrivno, batrivo - hrabro, smiono, srčano; veselobatriveti (mađ.) - hrabriti, sokolitibatriviti (mađ.) - hrabriti, tješitibatrivost (mađ.) - hrabrost

6

Batukan - mongolski vojskovođa, unuk Džingis-kana, umro 1255. Vođa mongolskog pohoda na Europu, kada su Mongoli poharali i HrvatskuBazan (Bašan) - zemlja i narod pobijeđeni od Izraela pod vodstvom Mojsija na povratku iz Egiptabazerđan (tur.) - trgovacbažilišk (grč.) - čudovište, "zmijski kralj", složeno od žabe, zmije i pijetla s krunom na glavibazilisk, legendarni gmaz složen od zmije, žabe i kokota; otrovan je i poguban; spominju ga psalmi i Plinijebažulek, Ocimum basilicum, bosiljakbe - budebeamter (njem.) - činovnikBecvar - Beč [?]bedenj (gen. bednja) - badanj, burebedev - arapski konjbeg - bijegbegenisati (tur.) - hvaliti, isticatibeglučkinja, vrsta begovske puške. Od turskog: beglukbehu - bijahbeit (tur.) - stih, pjesmabekar (tal. beccaio) - mesarbekav, mucavbelav - neprilika, nesreća, belajBelgrad - Biograd na morubelina - vrsta lozeBelkis - turski oblik imena biblijske kraljice od Sabebelosnižan - snježnobijelbenden đitmiš (tur.) - propao jebene (lat.) - dobrobenečki, venecijanskibenedictus (lat.) - blagoslovljenbenum (tur.) - moj(a)benum rahum (tur.) - moja dušoberbotati, brbljatiBerenice bijela - zviježđe Berenikina kosa, nazvano po ženi egipatskog kralja

Ptolomeja koja je žrtvovala svoju dugu kosu bogovima zbog sretnog povratka muža iz rataberilj - beril, dragi kamen; Marulić: "Berilji su drazi kameni, žuti i svitli, prozračni" (Suzana).Berislavići - hrvatska plemićka obitelj, iz doba kralja Matijaša Korvina i Jagelovića. Potječu iz Bosne, pred Turcima pobjegli u Slavoniju.berita (tal. berretta) - kapabermet - pelinkovacberš - moždabersa, birsa, vinska drožđina, mrena koja se hvata po vinskim bačvama i posuđuberstiti ternje, poznata Starčevićeva fraza, kojom je žigosao sramotne napore političkih potkupljivacaBertučić, Jeronim - Jeronim Bartučević, hvarski književnik i učenjak, Vetranovićev suvremenik; Hektorović mu je posvetio, točnije rečeno, kao poslanicu uputio svoje Ribanje i ribarsko prigovaranjeberv - brv, daskaberž, berže i - čim prije, čimbesida - besjeda, riječ, govor; besida zaliha - suvišan, nepotreban razgovor; zahoditi u besidu - započinjati razgovorbesida prihilna - neiskrena riječbesiditi - besjediti, govoriti (prez. besiju)bešika (tur.) - kolijevkabesiti (se) - plašiti (se)beskušencija, nesavjesnost, pomanjkanje savjesti, besavjesnost. Složenica od latinskog: conscientiabesta (dual) - bijahu, bjehubeteg, betek (mađ.) - bolestbetežan (mađ.) - bolestanbezakon'je - povredabežati koga - izbjegavati kogabezect (njem.) - zauzet, zaposjednutbezeg - bazga, zova

7

bezufanje - beznađeBibo, bibis, bibit. Dixi, punctum, amen! (lat.) - Pijem, piješ, pije. Rekao sam, točka, amen!bička, džepni nož, šoštarski nož. Od madžarskog: bicsagbičva - bječva, čarapabifora(lat.) - dvodjelni rozor sa stupićembigati - bježati; izbjegavatibigući - koji bježibijou (franc.) - dragulj, dragocjenostbilfo - biće iz pučkog vjerovanja u Istribilig - biljeg, znakbilig - znak, znamenjebilikum, pehar, velika čaša, koja se puna vina daje gostu kao dobrodošlica. Od njemačkog: Willkommen!bilina - biljkabilj - istina, zbiljabiljahan - bjeljahan, bijelBiljarstvo Šulkovo - pjesnik misli na djelo Bogoslava Šuleka Jugoslavenski imenik bilja, tiskano u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1879.biljisati - pjevatibiljur (tur.) - kristalbiljuran (tur.) - kristalanbinjiš, vrsta plašta od crvena sukna; u prenesenom smislu: sablast, priviđenje. Od turskog: beniš i binyš, ogrtačbio - bijelBiograd - Beograd; stojni Biograd - Stolni Biograd, Székesfehérvár, grad u Mađarskoj južno od Budimpešte, do 14. stoljeća Ugarska prijestolnicabir para (tur.) - jedna para, malobirni - probran, odabranbisaci (lat.) - bisage, torbabistar - bistar; brz, hitarbiti dobra opašaja - biti širok u strukubitje - bićebitje - stanje, boravište

bitva - boj, bitkabitvica - lišće od ciklebiv - bivšibječvice - čarapicebjeguć - brz, nepostojan, nestalanbjegući - onaj koji bježiblag - blažen (pored običnog značenja)blag - sretan, blaženblagovati - 1. jesti; 2. uživati, koristiti se čimeBlasius literatus Skryniarich godine 1887blauštrumpf (njem.) - "plava čarapa", učena ženablaža - bosiljakblazan - sablazanblazina, perina, jastukblazinja - blazina, perinablazinjica - jastučić, perinicablaznik - bogohulnikblazniti – privlačiti, mamiti; privlačiti na grijeh; sablažnjavatiblaznovati - psovati, vrijeđati, sablažnjavatiblejati, zablejati se, blenuti, buljiti, zagledati se u nešto od čuda ili od strahablezga, glupan bez fantazijeblišćati-blještati;zapanjeno gledati, zuritiblisikati - bljeskatibliskavina - munjablisnuti - bljesnutibližika - rođak, srodnikbljusti (se) (prez. bljudem) - čuvati (se) , nadzirati, pazitiblokus (franc.) - blokadablud - blud, grijehbluditi - lutati; griješiti (bludno) , varatibludnik - krivovjerac, heretikbluff (engl.) - blef, varka, podvala, prevaraBneci - Mleci, Venecijabnetački - mletački, venecijanskibnetati - navaljivati

8

bo - naime, jer; bo pak naimeBoaz (Boz) - muž Rute Moapke, Davidov pradjedbobovnik - vrsta biljke (telphium)Boccadoro, Zoe - Bogovićev pjesnički idealni lik žene, po kojemu je naslovio svoju zbirkuBoccherini, Luigi (1743-1805) - talijanski skladatelj, najpoznatiji po glasovitom Menuetuboci - pl. od bokbodaš - handžar, jatagan, dvosjekli mačbodezan - oštarBodisatva - prema budističkom vjerovanju biće koje je postiglo toliko savršenstvo duha da bi moglo prijeći u nirvanu, ali se toga odriče za spas drugihbodo - budu, će, hoćebôg, bôga, ubog, siromašanbogatec - bogatašbogatir (mong.-rus.) - junakbogčija - sirotinja, siromaštvobogec - siromahbogica - siroticabogo - ubogo, jadnobogoljubstvo - pobožnostbogomrak - suton bogova u germ. mitologijiBogovi - Bogu; Hvala budi Bogovi - Hvala budi BoguBojana - rijeka na današnjoj granici Crne Gore i Albanije, iz Skadarskog jezera utječe u Jadransko moreboježliv - bojažljivbojl - više; boljebojnica - ratnicabokvica - demin. od bokva, biljka paskvica, trputac, žilovlakbolanča - vrsta mletačkog sitnog novcabolest - bol; žalost, tugabolezan - bol, bolest; staviti se na bolezan - podnositi bol; isp. bolizan

bolězan, bolizan, boljezan - bolest, žalost, bolbolězniv, bolizniv - bolan, žalostan, gorakboleznost - jad, nevolja; tuga, žalostbolin'je - bol, tugaboliti se - kajati se, žalostiti se, tugovati, patitibolizan - bol, bolest; žalost, tuga; tjeskoba; bolizniv - tužan, žalostanbolje - višeboljezan - bolest, bolboljšan'je-poboljšanje,napredak, boljitakbolvan - idol, kumirbolvan, glup čovjek. Po svoj prilici od madžarskog: bálvány. Idolum. Riječ pogrdna u prenesenom smislu: zapravo pojam nečeg nižestepenog spram izvjesnog religioznog pogleda na svijetBonaventura (1221-1274) - sholastički filozof, teolog i mistikbordižati - jedriti koso protiv vjetraBorgijin Bik - porodica Borgija imala je na grbu lik bikaBorodino - mjesto Napoleonovog poraza prilikom invazije na Rusiju 1812. god.Bortnjanski, Dmitrij Stepanovič (1751-1825) - veliki ruski skladatelj crkvene glazbebosilak (genitiv bosioka) - bosiljakbosket (franc.) - lug, šumarak, šumica, gaj, šumarakBošterijen - rijeka Dnjepar u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini (iskv. prema grč. Borystheres)bot (tal. botto) - mah, tren; udaracbote - budete, ćete, hoćeteBotticcelli, Sandro (1445-1510) - talijanski slikar, autor Rođenja venereBouillon - Godefroid IV. de Bouillon, vojvoda od Donje Lorene, vođa prvoga križarskog rata (postao kralj Jeruzalema i vladao tamo 1099.-1100.)

9

božastvo - božanstvoBože Carja hrani! (rus.) - Bože, čuvaj cara, počtni stih nekadašnje ruske himneBožena - Božena Begović (1901-1966), kći Milana Begovića, književnica, prevoditeljica i svestrana kazališna djelatnicaboži - božjibožić - božićno drvcebrače - bratebrače - vok. sg. od bratacbradvica, sjekirica na koplju. Ures ili oružjebrajdaš - odrina, sjenica od lozjabrak – plićak; vrsta morske travebranča (tal. branchia) - škrgebraniti - braniti, sprečavati, zabranjivati; suprotstavljati se, protiviti sebranju - branimBrankov Vuk - Vuk Branković (umro 1389. u bitki na Kosovu polju), u srp. narodnoj predaji netočno ga se prikazuje kao izdajnikabrašno - hrana, jelobrčni - istaknut, visok, tanak, nježanbrdilo - dio razboja ili tkalačkog stana u kojemu stoji brdo (češalj)bre - uzvik: čuj, ej, zaistabreda - riječ nepoznatog značenja; možda od tal. bertesca, što znači čardak od brvana (greda) (Akad. rj.)bređa - trudnabreg - riječna obalabrej, breja, gravidus, trudan, trudna, nosećabremiti - otežavati, činiti težimbrence - klatno u zvonubrenka - kukacbrenta, vinski sud. Od talijanskog: brenta. Starinska riječ živi još danas po berbama i vinogradimabreščijanka, puška iz Bresciebrevir(lat.)-isto što i brevijar, molitvenik

brez - bez; isp. prezbrežanjak - brežuljakbrezgrišan - bezgrešan, bezgrešnikbrezredno - nepravilno, bez reda, neočekivanoBrgat - brdo kraj Dubrovnikabri (tur.) - tabrići - svetkovatibridak - bridak, oštar, gorak, ljut; britka kruna - trnovita krunabrig - obalabrime, brijeme - vrijemebrin, borovica, smrekabritki - oštribrižan (čak.) - jadanbrižanak - brežuljakbro - v. bribroć - biljka kupinabrodidba - brodarina, naknada brodaru za prijevozbroditi - razmišljati, razmatratibroditi se - ploviti, prelazitibrojen'je - nabrajanjebrojiti se - ubrajati se, smatrati sebršiv - star, trošanbrsni - granat, lisnat, gustbrstan - bršljanbrumno - hrabrobrunda, crembalum, drombulja. Od njemačkog: Brummeisenbrvčica - mostićbrvenje - brvna, grede; deblje daskebržek - valjda, vjerojatno, radijebubnik - bubnjarbud da, budi da - iako, makar, premda, ako, kadbuđelar (iz lat.) - kesa, novčarka, lisnicabudeva (dual) - budemobudi i - makar ibudoar (franc.) - maleni ženski salonbudžak (tur.) - ugao, kut, zakutakbuiti - ubiti

10

Buje - stariji naziv otoka Čiova kod Trogirabuka - bukvabukati - bučatibuks - šimšir, vrsta grmolike biljkebula (tur.) - muslimanska žena u dimijama i feredžibulentin - "neka ribarska sprava" (Akad. rj.)buletati - hvatati ribu uz pomoć bulentina (v.)bulikan - vulkanbuljuk (tur.) - četa, odred; gomila, hrpa, čoporbumbačina, pamučno platno. Od talijanskog: bambagina

bumbak - pamukbuncek, donji dio praseće šunke u dimu sušeneBunić, Pierko - v. Pierko Bunićburdelnik - oskvrniteljburka - bura, uzburkanost (mora)burkati - činiti nemirnim, uzbuđivatiburla - čir; oteklinaburlav - čiravbus (tal.) – grm; šimširbušac - nesit (pelikan)bušati se - rasti u bus, rasti u strukbuslomanski - muslimanski, islamskibusulo - kompas, busolabuturnica (rum.) - zatvor, tamnicabuzdoganj, buzdovan

C caetera et graeca (lat.) - ostalo i grčkicaeterum (lat.) - uostalomcaftiti, caftjeti - cvjetaticafuta, kao vlačuga, u pogrdnom značenju: bludnicacagar, kazalo. Od njemačkog: Zeugercajzlin (njem.) – čižak, ptica češljugarcaklen - staklencaklo - staklocalembour (franc.) - igra riječima, kalamburcamatato deaurato, vrsta starinskog suknaCamoens - v. Miltoncanjek, krpacanštoherski (njem.) - tanak, mršav kao čačkalica (njem. Zahnstocher)canticum canticorum (lat.) - pjesma nad pjesmamacantio (pl. cantiones; lat.) - pjesma, popijevkaCantio alia. Ad notam - Pjesma (popijevka) druga, na notu (prema napjevu)

Cantio de matrimonio - Pjesma (popijevka) o brakuCantio de Rakoczio - Pjesma (popijevka) o RákóczyjuCantio elegans ad not.[am] Dicsér - Lijepa (otmjena) pjesma (popijevka) na notu (prema napjevu) Dicsér (mađ. dicsér - hvaliti, slaviti; pohvala)capa, šapacapariti - začepitiCaptislava - tragikomedija hrv. pisca Junija Palmotića (1606-1657)Capiti, Captiti, captjeti - cvjetatiCar - obično se misli na turskog sultana Mehmed IV. (1648-1687)care frater (lat.) - dragi brateCare frater Paule, mamicam laudemus, / Cerevisia credas, liquor est supremus! (lat.) - dragi brate Pavle, hvalimo mamicu, pivo je, vjeruj, najbolje piće!carmen (lat.) - pjesmacarmen in libris Sibyllinis inventum, proračanska sibilinska pjesma

11

Carmen summa cum devotione dedicatum ingeniosissimo viro, Herodoto croatarum (lat.) - pjesma s najvećim poštovanjem posvećena mužu, hrvatskom HerodotuCaton - Marko Porcije Katon (234-149 pr. n. e.), rimski državnik, pisac i govornik, poznat po svome visokom moraluCascine - park-šuma blizu FirenceCavtiti, cavtjet, cavtjeti - cvjetaticćaše - cvjetašececati, sisatiCecilija, sveta - kršćanska mučenica iz 3. st; zaštitnica glazbececka, sisa, dojkacela (lat.) - ćelijacela, celica (tal. cella) - samostanska sobaceliv, celov - cjelov, poljubaccelovan'je - cjelov, pozdravchanson (franc.) - pjesmachanson triste (franc.) - tužna pjesmaChanteclair (Chantecler)- kazališni komad u stihovima franc. pisca Edmonda Rostanda (1868-1918); u djelu su glavni likovi životinje koje simboliziraju ljudske osobine (Chantecler je ime kokota)Chavrak i Bresztyenszky, prvi je bio madžaron, a drugi vođa protukhuenovske opozicije. Ovdje je sve stavljeno pod kerempuhovski jedan koeficijent sub specie aeternitatis kerempouchianaecendrati, zanovijetati plačućicent (lat.) - stara mjera za masu, oko 50 kgCerber - troglavi pas iz grčke mitologije koji stražari na ulazu u podzemni svijet HadCernica - mjesto u Hercegovini

Cerera - starorimska boginja zemljoradnje (grč. Demetra)Cesargrad - tvrđava na lijevoj obali Sutle kraj Klanjca; nekoć vlasništvo grofova Celjskih, danas ruševinacić, cića, ciće, cijeć - zbog, radicinbr - neka vrst glazbilacijeniti - misliti, držati, smatraticiklop - kiklopcil - ciljcilo vino - nerazvodnjeno vinocima (tal.) - vršak užetacimbaloto, vrsta tkaninecimtorijum, ograđen prostor oko crkve, koji služi ujedno kao groblje. Od latinskog: coemeteriumcina - cijena, vrijednostcinam - drvo cimetovaccindula, Chelidonium majus, vrsta cvijetaciniti - cijeniti, misliticinkati - zvoniticinkuš, golgotsko zvonce, koje zvoni kad nekoga vode na stratište ili na grobljeCinkuš, maleno zvonoCintija - konvencionalno žensko ime u starijoj poeziji (inače pridjevak boginje Artemide, prema gori Kintu na otoku Delosu)cintor (prema tal. cimitero) - prostor oko crkve, crkveno dvorište; grobljecipov - cipovka, bijeli kruh pšeničnjak. Po svoj prilici od madžarskogcipres - čempresCipripor - Amor, bog ljubaviciriti (s akuz.) - ceriticirkva - crkvacitara (grč.) - žičani glazbeni instrument citra, kitara, vrsta lireCiterska - "pridjevak Venerin, koju su na otoku Citeri mnogo slavili" (Vladimir Mažuranić)

12

Cithara octochorda - Osmerostruna citaracito, citissime, brzo, brže, najbrže, hitrocitrona - limun, četruncjeć(a) - zbog, radicklen - staklenckliti - cakliti se, stakliti se, sijati secklo - staklockniti - kasniticripati - crpsti, izbacivaticknjenje - kašnjenjecknjeti - kasnitickvara (tal.) - mastckvarna - ljaga, sramotackvarnost - oskvrnjenostckvrn - oskvrnuće, sramota, ljagackvrniti - skvrnuticlair-obscur (franc.) - svijetlo-tamnoclamaverunt ambo(lat.) - uskliknuše obaClav - izmišljeno starorimsko imecoclav - mljaskavCoelij - jedan od sedam rimskih brežuljaka; v. sedmera brdacoena (lat.) - gozbacolon, colonus, kmet, sebarcolonelissa, pukovnikovica, žena zapovjednikacominciato - započeocomme il faut (franc.) - kako treba, otmjen, elegantancompara non so da che paes - pojavi se ne znam odaklecompendium sive epigramma (lat.) - sažetak ili epigramcon la danza - s plesomconditio sine qua non (lat.) - uvjet bez kojega se ne možeconfiteor (lat.) - "Ispovijedam se", pokajna molitvaconte (tal.) - grofconto (tal.) - račun, predujamconvenuti - dogovorili se, složili se

copernica, vještica. Od njemačkog: Zauberincoprati, zecoprati, čarati. Od njemačkog: zauberncoprija (njem.) - čaranje, vradžbina, čarolijacrngarast - crnomanjast, tamnoputancrnina - 1. mrak; 2. vrsta lozectiti (prez. ctim)- cvjetati; cte - cvatečtiti se - štovati sectjeti, ctiti - cvjetaticujzati, jašiti na ždrebetu; cujzek: ždrijebecukar - šećerCunard Line, transatlantska kompanija, koja je u toku jednog decenija prebacila na drugu obalu Oceana nekoliko stotina hiljada naših emigranatacunja, krpacušpajz, varivo. Od njemačkog: Zuspeise. Tu je riječ izmislio austrijski komičar i dramatičar J. Nestroy (1801-62), i ona je decenijama djelovala smiješno. Vidi: tri fertala na cušpajzcusrav - poderan, rastrganCurvarivi - nejasnocuvita - sovacvel - cvilio; cvaocvesti (prez. cvetem)- cvasti, cvjetaticvil - plač, cviljenjecvrtje - prženo salo, slanina itd., sve što se cvre; čvarci, kajganacmizdriti se, tiho plakati gutajući suze, kenjkaticmrok - borov, odn. smrekov gajcoldat (prema tal. saldare) - platiti, namiriti dugcosi e - tako jecrikva, crkva - crkva; hramcrljen - crvencucek, pas, pseto

 

13

Č ča - što, nešto, zašto; ča godi - što god, bilo štočačke - bezvrijedne stvari, tričarije, igrarije dječječađavica, vrsta puške. Vidi: sajavicačado - čedo, dijetečafran - šafrančagljikati - škakljati, golicatičaj - tanka magla, izmaglicačakoli - neštočalaran (mađ.) - varav, lažan; lukav, himbenčalarbina - himba; čalaren - himben; čalarnost - himbenostčalaren - himben, varljiv, varljiv, himben, lukavčalaren, himben, prevaran, lažan. Od madžarskog: csalárdčalarnost (mađ.) - varljivost; prijevara, lukavštinačalma (tur.) - platneni ovoj oko fesa kod muslimana; turbančalun (tal. celone) - prostirkačam - "neka ljuta muha" (Akad. rj.)čanča (tal. ciancia) - šala, besmislicačano - što, ono što, štonočapa - nenadana i velika nesrećačarda (mađ.) - krčma na pusti (v.) u Mađarskojčarljeniti se -crvenjeti se, postajati crvenčarn - crn, tamančarni grudanjek, posljednja gruda na mrtvačkom lijesu. Riječ ima mračno simboličko značenječarnj - crnj, crni prištčarv - crvčâs - častčaša gnjizda - šupljina gnijezdačasto - čestočauš (tur.) - stari svat, šaljivčina u svatovima

če - akočeber - čabar, kaca, drvena posudaČeh, Leh i Meh - legendarni praoci Čeha, Poljaka i Rusačehuljica - deminutiv od čehulja, čevulja (grožđa)čehulka - ozobana grančica od grožđačelada, kacigačelebija (tur.) - gospodinčelo - uže (pored običnog značenja) , konopčelozob - pčelozob, ptica koja jede pčelečemer - otrovčemeran - otrovan; tužančemernost - otrovnost; tugačemin - jasminčengija (tur.) - harfačentaur - kentaurčepati (prez. čepljem) - hodati, gazitičepljes - mediteransko drvo kvrgavih granačeprem - iako, premdačepris - čempresčer - jučerČerbar - Kerber, troglavi pas iz grčke mitologije koji čuva ulaz u podzemni svijetČerešnja, trešnjačerijen - ognjišteČerkasi - Čerkezi, narod sa srednjeg i sjeverozapadnog KavkazaČermak, Jaroslav (1831-1878) - češki slikar, putovao našim krajevima i ostavio više genr-scena iz života stanovništva tih krajevačerniložderec, čovjek koji živi od toga, što je svojim pisanjem zaslužio; u pogrdnom smislu: čovjek koji je u stanju za koru kruha sve napisatičerv - crvčervič (dem.) - crvić

14

červojedina vutla, šupljikava crvotočinačes, čest - kob, sudbina, kob, sudbina, kroz, srećačes, čez - kroz; preko; začesa - čega; s česa - zbog čegaCesar - austrijski car Leopold I. Habsburg (1657-1705)česar - carČesar - Gaj Julije Cezar (100-44 pr. n. e.), glasoviti rimski vojskovođa i državnikčesarica - caricačesati - češljatičesmen - čestitčešnjovka, kobasica u kojoj ima mnogo češnjaka, bijela lukačestit - sretančestokrat - često putačesvina - crnika, vrsta zimzelenog stabla sličnog hrastu koje raste na Sredozemljučeternja, cisterna. Od madžarskog: csatornačetertavec, đavo koji se pojavljuje o kvatrima, tj. o četvrtgodišnjem postučetrun - limun, citrončetvartinaste - četrnaestčevčeg - deminutiv od čevčežac (berberis vulgaris)čez, čeze - kroz, preko, zači - akočičindar - čičimak, vrsta južnog voćačik mejdane (tur.) - hajde u borbu, izlazičim - ako, dok (pored običnog značenja), budući da; kad, tek, tek štočim - čimi/čini - čari, znamenjeČinaro - Cinar, ili Kinira; v. Miračinenje - djeločiniti – zapovjediti, narediti (pored običnog značenja), činiti, raditi; nagovarati, primoravati; činiti rat komu - ratovati protiv koga; činiti hvalu - biti hvaljen; činiti škodu - škoditi; činiti targe - trgovati; činiti žežin - postiti

činiti targe - trgovatičiniti žežin - postitičinjen'je - posao, djelo, činčinž, vrsta daće, poreza, najamskog novca. Od njemačkog: Zinsčipkeš, odjeven u čipke, kicošČirče - Kirka, čarobnica iz Homerove "Odiseje" koja je mornare pretvorila u svinječis - čistčisal, čislo - brojčislo - brojanicačistinja - čistoćaČistosrid - nadimak, načinjen od čista sridačit - čitavčitati - častiti, cijenitičitovat - čitav, čio, zdravčkoma - potajno, mučkečkometi - šutjetičkometi, začkometi, mučati, šutjeti, ućutatičkomi (kajk.) - šuti!čkomiti (kajk.) - šutjetiČlen, členac = član = članovi.člen, paragrafčljan - članak, člančlovič(s)tvo, človištvo – čovještvo, čovječnost, ljudskost, naravnostčmela, pčelačmerknuti - pisnutičmržiti - mrmljati, šobonjiti (očito se radi o slabo utisnutom čepu, klečici, na rakijskom kazanu pri pečenju: Čmrži klečica, curi žganica...)čoha (tur.) - vrsta suknačokli - cokulečombali - nakitčombrast, kočoperančor (tur.) - slijepČovjek zasukanac - prevrtljivac bez vjere.črakuliv - brbljav

15

čreda, čredo, čreda -stado,vrsta,red, četačrep - crijepčrešnja - trešnjačret(a) - močvarno mjestočrevec - crijevac (vrsta biljke, stellaria media, veronica arvensis, veronica agrestis)črevo, crijevočrez - kroz; dočrida - krdo, stado, nizčrip - crijepčripati se - crpsti sečrišnja - trešnjačrlen - crvenčrn - crnčrtog - ložnicaČrvleno morje - Crveno morečte - čita (od čtiti)cte - cvate (v. ctiti)čten - štovančten'je - čitanječteti - čitati (prez. čtem, čtejemo)čto - štočtovati - poštivati, štovati; čtovati se - počastiti sečtovati se - častiti sečuba, čube, krupne usne, gubicačudan - divan; vrijedan čuđenja (pored običnog značenja)

čuditi se - čuditi se; diviti sečudno - čudno; divnočudo - dugo, punočudo - mnoštvo(pored običnog značenja)čudo - s čudom - u čudu, diveći sečujaše se - čuđaše se; isp. čuditi sečuješ, pogrdni naziv za slugu, vojnika bez čina, kmeta. Riječ je bila još živa po austrijskim kasarnama za vrijeme Prvog svjetskog rata 1914-18čuju (se) - osjećam (se)čuklavec, kljast. Madžarski: csonkačul (tur.) - struka, pokrivač za konječupak - čuperak; čupavac, raščupanacčurka - vrsta kobasice, krvavicečuti - čuti; paziti; čuj, čuj se - pazi, pazi se, čuvaj se, čuvati; bdjeti (pored običnog značenja)Čuti kukavicu natašte znamenuje u našem narodu zlo.čuti se - čuvati se, osjećati sečutiti - osjećatičuven - čudesančuvida - maska, krabuljačverčati - cvrkutatičverstan - čvrstčvrčîdo, cvrče

 

Ć

ćafir (tur.) - nevjernik, nemuslimanćajko - otacćar (tur.) - dobitak, korist, zaradaćebab (tur.) - ćevap, isjeckano pečeno mesoćefiliti (tur.) - jamčitićelija (grč.) - sobaćemane (tur.) - gusle, violinaćerćivo (tur.) - prozorski okvirćeremejle (tur.) - ugodi mićivot (grč.) - odar, katafalk

ćorda (tur.) - zakrivljena sabljaćućen'je - oćut, osjet; tila ćućen'je - putenostćućenstvo - osjećajćućet - ćutjetićud - ćud, narav; običaj; vladanjećudina - prijeka ćudćuh - ćuh, dah, dašakćuhtati - lepršatićut - osjet

16

D

d', da, dâ - da, e da, nego, kako, neka, gda – kad, kada; da prem - premda; a, ali, nego; da budi - pa ako i budeDa si i ubit me u odluci - da me hoćeš i ubitida za cvijetom plod ću imati - da ću udovoljiti svojoj ljuvenoj željiDabog - ili Dajbog (Dažbog), u slavenskoj mitologiji općeslavensko božanstvo Sunca, boga usjeva i ljetine, istovjetan je s PerunomDafne, Damfne - djevičanska nimfa, kći riječnog boga Peneja; da je zaštiti od Apolonove ljubavi pretvorio ju je otac u lovorovu stabljiku.daidža (tur.) - ujakdaj - bar, baremdajda - dederDakako da sam se doista plašio od ugriza nekolicine zavidnika, koji zlonamjerno tumače Tvoj, nedavno na slavu domovine i hrvatskog puka hrvatski objavljeni rad o evanđelju gospodnjem i o blagdanima - zavidnika, za koje, kako poslovica kaže, ništa nije sveto nego ono što sami hoće.dake - dakledale - daljedaleč, daleče - (prid.) dalek, daljinadali - ali, nego, većDamon Pitagorik - starogrčki filozof pitagorovac; zajedno sa Fintijom (Pitija) bio u službi skrakuškog tiranina Dionizija Mlađeg; kad je Dionizije Fintiju osudio na smrt, Fintija ga je zamolio da ga pusti kući da obavi neke poslove; kralj je to dopustio, ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti; Fintija se zadržao zbog različitih neprilika, pa je Damon

već stajao pod vješalima kada se u posljednji čas Fintija vratio; vidjevši takvu vjernost, Dionizije je oprostio kaznu Fintijidan od suda - sudnji dandan, računni [!] - dan obračuna, sudnji dandani - nitiDanica - časopis Lj. Gaja, u kojemu je budio nacionalnu svijest; izlazio u Zagrebu 1833-1867. s prekidima, pod naslovom Danica horvatzka, slavonzka y dalmatinzka i Danica ilirskadaničkinja, puška iz Danskedanja pučina - sredina danaDante Alighieri (1265-1321), najveći talijanski nacionalni pjesnik, autor Božanstvene komedijedanu - ali, no, ipak; pače, štoviše; ded, deder, nuderdar - (pril.) baremdarćući - dršćućidari (do) - sve (do), čak (do)darovit - darovan, obdaren, obasut poklonimadaržan'je – držanje, posjeddaržati - držati, smatrati, cijenitidaržati se - cijeniti sedaržava - posjed; krajdati - dati; pružiti, podariti; dopustiti; dati hvalu - zahvaliti; dati se - odati se, predati se, prepustiti se; dati krivicu sebi - okriviti sedati krivinu sebi - okriviti sedati na moren'je - dati umoritidati na svit - roditidati se poznati - ukazati sedavor, davori - uzvik, bojni poklič, uzvik divljenja, žalosti i dr.

17

davorija - junačka pjesma; naziv je izveden prema imenu slavenskog božanstva rata Davorudavoriti–govoriti, pjevati junačke pjesmedavorski - pridjev prema Davor, slavensko božanstvo ratadaž, daž(d)- dažd, kišadažditi - kišitiDe agonizante praec.[atoria] - Molitva nad umirućimDe Francisci i Keršnjavi, prvi: predsjednik Khuenovog sabora, a drugi: odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu. Eksponenti khuenovskog režima. Keršnjavijeva književno-kulturna kozmogonija bila je donedavna još modelom naše srednjoškolske nastave, uglavnom kontrareformacione i reakcionarnede Ligne, Charles-Joseph (1735-1814) - belgijski general, služio u austrougarskoj vojsci i u Rusiji; slavan zbog svoje duhovitosti, ostavio je mnoge zapise o svom vremenuDe octo Beatitudinibus - O osam blaženstavade ogn' ora - uvijekDe paenitentia - O pokajanjude po che mandato - iza kako poslaode profundis (lat.) - iz dubineDe profundis (lat.) - početni stihovi pogrebnog psalma, Iz dubineDečani - srpski srednjovjekovni manastir na današnjem Kosovudeci, turopoljski lokalizam: momci!Dečînstvo, djetinjstvodejački - latinskidekla - djevojka, curadeklěca - djevojčica, dragadel, metnuodelet (lat.) - naslada, ugoda, zabava, veselje, raskošdeletan (lat.) - ugodan, zabavan

deletati (lat.) - zabavljatideli (tur.) - junakDelijanka - djevojka s otoka Dela, o njoj pjeva OvidijeDeljan - čovjek s otoka DelaDemerkinja, demeskinja, demeškinja, demiškija (tur.) - demeskinja, sablja od čelika, kakva se kovala isprva u DamaskuDemofont i Filide - prema mitu, Filida je čekajući Demofonta, grčkog junaka koji je sudjelovao u trojanskom ratu, počinila samoubojstvoDen Serditi, Dies Irae, Dan Gnjeva Gospodnjegden, pitan - v. pitan denden, pitani; den, srditi - sudnji dandenevir, šišmiš; sablast uopće. Od madžarskog: denevérdenigati (lat.) - ne dati, odbiti, uskratitideo gratias (lat.) - bogu hvalader, deri - čak, sve, još; der do - sve do, dotle daderčati - trčatiDerenčin ban - hrvatski ban Emerik Derenčin, zapovjednik hrvatske vojske koju su Turci teško porazili na Krbavskom polju 1493. godine Umro je u turskom zatočeništvuderi - čak, dotle da, toliko da, sve doderičan - opasan; čestit, valjan; izvrstan, odličanderni (tur.) - nesretni, jadnidert (tur.) - briga, tuga, žalost; ljubavni jadi, strast, pomamaderviš (perz.) - pripadnik derviškog reda, muslimanski isposnik - redovnik; znači i skroman, povučen čovjekderžati se na koga - uzdati se u koga (O. Šojat, oholiti se; srditi se)dešć - kišadesetsto - deset stotina

18

Desnićka Verka (Veronika) - druga žena Fridrika Celjskoga, koja je - po narodnoj predaji - bila vještica i očarala svoga muža tako da je ubio svoju prvu ženu i uzeo nju; kad je to vidio Fridrikov otac Urlik, dao ju je ubitidesperati (lat.) - očajavatidetela - djetelinadeti - metnuti, staviti; dovesti; kam se ču deti - kamo ću (sam sa sobom) ; kam se gode deneš - kamo god pošao, gdje se god sakrio; Bum škrlak na vuho del - Nakrivit ću šešir na uhoDeus (lat.) - Bogdeva - djevicadevaginati degni, mačevi iskoričeni, gole sablje. Od latinskog: vagina, korice i njemačkog: Degen, mačdevenica, nadjevena kobasica, jetrenicadevesinja - devesilje, vrsta travedeveto vrime - predvečerje (?)devot (tal.) - pobožandevoto (lat.) - pobožnoDežđ, dežd, dežđljiv, kiša, kišovitdežđek - kišicadeždevnjak, vrsta guštera, salamanderdeždj - dažd, kišadežela, deželja - kraj, pokrajina, zemljadi - v. ditiDianira - Dejanira, druga Heraklova (v. Alčide) žena, koju je pokušao ugrabiti kentaur Nes (Nizo); Nesa je Heraklo ubio otrovnom strelicom. Umirući, Nes je Dejaniri savjetovao da, ako je Heraklo prestane voljeti, samo njegovom krvlju natopi Heraklovu odjeću. Obzirom da je krv bila otrovana strelicom, Heraklo je, kada se to dogodilo, umro; Dejanira je potom počinila samoubojstvodičak - dječakdičer (mađ. dicsér) - hvaliti, slaviti; pohvaladičiti - slaviti; dika - slava

Dicitur ad notam ut supra - govori se po notama kao goredid - djed, staracDido, Didona, legendarna kraljica Kartage; zaljubila se u Eneju koji je na svojim lutanjima od Troje do Italije dospio i do njezine zemlje; kad je Eneja, gonjen sudbinom, morao poći dalje, Didona se spalila.Dies irae (lat.) - početak crkvene pogrebne pjesme, "Dan gnjeva"Dies irae, dies illa -Dan srdžbe, dan onajDies ire (lat.) - Dan gnjeva, početak psalma o Sudnjem danudih - v. ditidihoslasan - ugodnog mirisa, mirisandijabolik - vražji, đavolskidijacint, Hyacinthus, cvijetdijačka - narodna pjesmadijački - latinskidijak (grč.) - đak; klerik; pisar, učenik, student; čovjek koji se služi latinskim jezikom; onaj koji je izučio škole i poznaje latinski jezikdijakrič pemski, u pravdanjima oko našeg pravopisnog pitanja pojavila se pedesetih godina prošlog stoljeća u našoj javnosti pretpostavka, da je dijakritične znakove izmislio jedan Čeh ili Poljak, po prezimenu: DijakrychDijan, Diana a - rimska božica lovadijeliti se, dijeljati se - rastati sedijeljen'je - rastanakdijena - dijeljena (u pjes. Sretan povratak vidi 48. stih: oli si s braćom dijena.).dijeta, požunski sabordijetenklasa (njem.) - činovnički razreddijetenklasni bogci - fraza iz Starčevićeve bijesne kampanje protiv "činovnika i druge gospode"diju - v. ditidika - slava

19

dikla - djevojkadiklica – djevojčica, djevojkadil - 1. dio, dijel; 2. radi, poradi, zbog (Boga dil - boga radi); 3. v. ditidilan - djelan, tesan, klesandili - djelimadiliti se -deliti se, odlaziti, rastati se, poćidilj i dilja - zbog, radi, poradidiljen'je - rastanakdilji - duljidiljina - duljinadilnik - dionik, svjedokdim -od gl. diti, govoriti–govorim; v. ditidim ti od plod, dim ti od plodi - govorim ti o plodu, porodudim, dime - govorim (v. diti)dimati - duhati, puhatidime - doma, kućidin (tur.) - vjera, vjerozakondiner, sluga. Od njemačkog: Dienerdiomanat - dijamantDiomed, jedan od najvećih grčkih junaka pod Trojom, ranio je Afroditu (Veneru) kopljem u ruku kad je ova ispred njega štitila svoga sina Trojanca Eneju.Dioskuri - sinovi Zeusovi i Ledini, Kastor i Poluks, simbol bratske ljubavi; poslije smrti postali su zvijezdedipli-diple,dvojnice(glazbeni instrument)direk (tur.) - stup, greda; stožer, temelj; oslonacDirijade - nimfe drvećadiš - v. ditidišati (prez. dišim) - mirisatidišeć - mirisandišeči - mirisnidišî - mirišedišiplina (lat.) - naukdišiti - mirisatidiskord - neskladan skup zvukova (isp. akord); neskladdisperana (tal.) - očajnadisput (lat.) - rasprava, spor

distvo - djevičanstvo; isp. divstvodišuči - mirisavditca - djecaditel - dijetaoditetak - djetešcediti - (tal. dire) - govoritiditi (prez. dim i dime)– nadjenuti, reći, govoriti, kazati; dim - kažem, govorim; 2. djeti, staviti, metnutiditiramb (grč.) - starogrčka lirska pjesma u slavu boga Bakha (Dioniza); hvalospjev; lirska pjesma nadahnuta čulnim užicimadivenica - kobasicadivi - divljidivjak - vepardivljak - u nekadanjem hrvatskom saboru naziv za tzv. nezavisnog zastupnika koji ne pripada nijednoj strancidivor - divovskidivstvo - djevičanstvo, nevinost; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvoDizom - lik iz Biblije, zaljubljen u Rutu Moapkudjati - činiti, učiniti, rećidlanati - teško raditidlenav, sluzavdmiti - puhatidmitra (grč.) - mitra, biskupska kapaDmitrić Nikola - Nikola Dimitrović, Nalješkovićev prijatelj i suvremenik.dmjeti - puhati; dme - pušedo duga - dugodo istine - zaistadobahtati (prez dobašćem) - bašćući doći (prema bahat, lupa od nogu)dobaviti se - domoći se, zaslužitidobića - dobitak, dobitdobitac - dobitnik, pobjednikdobitak - živina, stoka

20

dobiti - dobiti, steći; pobijediti, savladati, nadvladati, prevladati, nadmašiti, zarobitidobitje - dobitak, pobjeda, slavadobitnik - pobjednikdobivati – pobjeđivati, stjecati, zarađivati (pored običnog značenja)dobnik peskotekuči, klepsidra, pješčana uradobra volja - dobrohotnost, dobrostivost, dobro raspoloženje (u društvu)dobročinac - dobročinitelj, dobrotvordobrodelnica - dobročiniteljicadobrodjevan - milostiv, dobročiniteljskidobrosrićan - sretan, dobrosretandobrovoljno - dobrohotno, dobre volje, radodobrunditi - doletjeti brundajućidobude - dobije, pobijedidobude, dobudeš, dobudu - v. dobitidobudu - dobijemdočas - začasdočeti - dovršitidodi - v. doditidoditi - dodijati, dosaditidog - dug, dugačakdogajati - događati sedogši - dulji, dužidoguvanje - događaj; stvardohajati - dolaziti, dohoditidohitati - dohvaćati; dobaciti, doseći; dostići, shvatitidohodak - nadarbinadohojati - dohađati, dolazitidohončati - završiti; odlučiti; dokončati se - završitidohraniti - sačuvati, održatiDojčin, Petar (Dóczy Peter) - uspješan vojskovođa i jajački ban iz druge polovice XV. dojti - doći, stići; nadoći; dospjetidokla, doklam - dok, dokle

Doklje, dokol, dokole, dokolu i dokoli - dok, dokledokončati - umrijetidokonjati - završiti, prestatidokturija (lat.) - znanost, učenostdolaf (tur.) - ormar u zidu; plakar, niša; kolotur, čekrk; kovčeg, sanduk; pržionik, sprava za prženje kaveDolce, Carlo Dolci (1616-1686) - talijanski barokni slikardolica - dolinadolika - doljeDolina, dolina,/ w dolinie potoczek - / Nie moge zapomnieć dziewki czarnych oczek. (polj.) - Dolina, dolina, u dolini potočić - Ne mogu zaboraviti djevojčinih crnih očiju.dolisti (prez. dolizu i dolizem) - doljesti, doći, stićidolu - doljedom Mavar - Mavro Vetranović, dubrovački pjesnik.|domeniti se - sporazumjeti seDomicijan - rimski car (51-96 n. e.), vladao od 81. god, sin Vespazijanov; pomagao umjetnost; proglasio sebe božanstvom i počinio brojna zlodjelaDomo, domom - kućidomom zajti - otići kući, vratiti se kućidomoriti - dodijati, dosaditidomorodec - rodoljubdomov - kućiDona Muerte (španj.) - Gospođa Smrtdona nobis pacem (lat.) - daruj nam mirDonadio, Bianka - operna pjevačica, članica pariškog "Théâtre Itaien" koja je 1877. gostovala u Hrvatskoj.donigdi - donekledopal - dobiven, koji dopadnedopasti se - dopasti, dokopati sedopelati, dopeljati - dovestidoplavati - doplivati

21

dopokom, dopokon - napokon, na kraju, konačnodoprašiti - dotrčatidoprhati - doletjetidopustak - dopuštenje; dopuštenodopusti - dopuzitidopustiti - dopustiti, podati, prepustiti, ustupitidopustiti se - prepustiti seDora Remebot - nije stvarna osobadoro - konj dorat (tamni konj)došad - došavšidošasti - budućidosegnuti - otkriti, spoznati, utvrditidošestni - dolazećidosijetak - domišljaj, doskočicadoskončati se - dokončati se, dovršiti sedosle - dosaddosleka - do sadadospijetak - svršetak, krajdospijevati - stizati na kraj, umiratidospiti - dovršiti, završiti; dohvatitidospivati - dospijevati, dolaziti; dovršavati, završavati; prestajatidostakrat - mnogo puta, čestodostati - dospjeti; dobiti, naćidostegnjača, čarapa do stegnadostigovati - dostizatidostkrat - dosta puta, više putadostoja - zaslužuje, vrijedno jedostojan - dostojan, zaslužan, dopušten; sposoban; biti dostojan - zasluživati, zavređivatidostojati - dostojati, zastuživatidostojati se - odnositi sedostojiti - biti dostojan, zaslužiti, dostojati sedostojiti se - biti dostojan, dolikovatidostojno je - pristoji se, dotikujedosvaršiti - dovršiti, svršitiDotaći se brade mudracu držali su nekoć za "svetogrđe".

doteći - 1. dotrčati, brzo doći 2. steći, postići, dohvatiti, dostićidoteči - dotrčatidoteći - steći, zadobiti, postignuti, polučiti, dostignuti; doteći dobar glas - steći dobar glasdotegnuti - dotaknuti (dotegle - dotakle)doticati - 1. dotrčavati, trkom stizatidotla - dotledotmar - dotledotužiti - dosaditidovarći - dobacitidove - gdjedovoliti - goditidovolje - dostatno, dobroDoža, Dózsa György, vođa seljačke bune u Ugarskoj 1514. Zarobljen od Ivana Zapolje, kasnijeg kralja, bio je smaknut tako da su ga postavili na usijano željezno prijestolje, a na glavu mu tri puta pritisnuli zažarenu gvozdenu krunu, načinjenu od bivoljih brnjica. "Dožinom prijestolju dotjerali su devet smrtno izgladnjelih seljaka. Na muziku svirala, violina i zviždanja morali su igrati kolo, i poslije svakog zaokreta morali su, kao gladni vuci i svinje, da jednom zagriznu u vođino tijelo i da te krvave dijelove njegove progutaju. Onoga pak, koji nije htio da grize, a to se moglo poznati po tome, da li su mu usta bila crvena od krvi ili nisu, na mjestu su posjekli. Trojica, četvorica su tako platila svojim životom" (Gergely Sandór: "Historija Dožine seljačke bune".)dozreti - ugledatidrabant, pratilac, trabant, stražar. Od talijanskog: trabantedrača - trava; bodljikave biljke, trn, bodljika; trnjedrag - skup, vrijedan (pored običnog značenja)drago - skupo

22

dragoča, cijenadragoljub - vrsta cvijeta, đurđicadragoljubnost - ljupkost, dragocjenostdragost- skupocjenost, velika vrijednost; (pored običnog značenja)dragovolnost - ljubaznost, uljudbadrakun (grč.) - zmaj; također i Tursko carstvo, jer se zmaj nalazio na njegovom grbu; v. i novski drokundramiti se, razdremljivati se, rasanjivati sedrčati - trčatidrečno - jako, snažnodregezniti, proburazitidrempav, nezgrapno nepokretan čovjek, koji nosi svoju trbušinu kao mijehdrenek - drijenakdresel - neveseo, žalostan, tužandreseli - tužnidreseliti - žalostitidreseliti se - žalostiti se, tugovatidreselje, dresel'je - tuga, žalostdrevje - drvljedrěvo, drivo - drvodrevovati - noćitidrezgetati, zveketatidrhat - drhtajDrijade, drijada (grč.) - u starogrčkoj mitologiji šumske nimfe; gorske vile koje su živjele po gajevima u krošnjama drvećaDrijen - Drim, rijeka koja protječe kroz današnju Makedoniju, Kosovo i Albanijudrijenjine - zbirna imenica prema: biljka drijen, drijenak (cornus parva)drijevce - brodić, lađicadrijevo - brod, lađadrimušiti - drijemati, dremuckatidrisnice - bolestdrivje - drvećedrivo - lađa, brod; drvo

Drmačić Šimun - izdajica u Šenoinoj Seljačkoj bunidrnjkav - sitničav, dosadan, čangrizavdrobahan - droban, sitandrobn, droban, droben - malen, sitan, nježan, slabdrokun (lat.-tal.) – zmaj; v. drakundromedar (grč.) - devadromon - teretni jedrenjak u starom vijeku, a ratni brod na vesla u srednjem vijekudroptina - mrvadrotar, kotlokrpa. Od njemačkog: Drahtdrpiti - vući, potezatidrugač - drugačije, inačedrugač kmet' ne budu siti,drugda - katkad, ponekaddrugoč - drugi putdrum (grč.) - put, cestadružba - društvo, zajednica, družba, mnoštvodružben - uzajamno povezan, zajedničkidružbeno - zajedničkidružbovanje - drugovanjedružbovati - drugovatidružina (dem. družinica) - ukućani; kućna posluga; prijatelji; družba; služinčad; ljudstvo (u vojsci)družiti - pratitidržanje - posjeddržava - zemlja, predjel, kraj, okolina, prebivališteDu Bellay, Joachim (1522-1560) - jedan od najvećih francuskih renesansnih pjesnikadub - drvo; hrastdubak - demin. od dub, šumica, gajdubje - drvećedubrava - šumadudaš, gajdaš, čovjek koji svira u dude, u gajde, u dipledude, dudice - gajdeduglje - (komp.) duže

23

dugovanje- događaj; stvar,posao; zabavadugovati se - zanimati seduha, miris, odor. Duha szmerdecska, foetorduka - knezDum Pragae consulitis, Sclavonia amittitur: Dok vi u Pragu vijećate, Slavonija propada. Citat iz jednog dokumenta iz 16. stoljećaDuma - vjerojatno se misli na ruski parlamentdumača - duboka dolinadumpler(tal.)-duplir, dvokraki svijećnjakDunaj - Dunav; Bečdunajski, bečkidundar (perz.) - odio vojske; stijeg, zastavadundo - stricdunkati, top dunka, larma, grmidunst, pojam. Nemati dunsta: nemati pojma. Od njemačkog: Dunst, paradunuti - gasitidupiti - grabitiduplir (tal.) - dvokraki svijećnjakđaur (tur.) - nevjernik, nemusliman, kršćanindurat (tur.) - dorat, konj tamnoriđe bojeduševni sladoled - Starčević u "Pismima Magjarolacah" ironizira jalovost Strossmayerovih napora oko stvaranja Akademije usred žalosne i sveopće narodne i političke zaostalosti tom slikovitom frazom koja govori za sebe poglavljaduvak (tur.) -koprena, veoduvar (tur.) - zid, stijenkaduvna - redovnicadva Ivana - kako se iz konteksta vidi, prvi je Ivan Zrinjski, a drugi Ivan

Karlović, hrvatski ban 1521-1524 i 1527-1531; o bitki kod Jajca, koja se spominje u pjesmi Šišić piše: "Uto se Jajce, nemajući hrane i dovoljno vojske, nađe u krajnjoj nevolji. Hrabri Krsto Frankopan, sin kneza Bernardina, odluči da mu pomogne. Na udivljenje cijelog kršćanskog svijeta, Krsto izvede (ljeti 1525) svoju nakanu tolikom vještinom da je uz neprekidne bojeve u više dana izgubio samo tridesetak ljudi, dok je Turaka poginulo mnogo stotina"dvakrat - dva putadvanadeste - dvanaestdvaš - dvaputdvići i dvignuti - dići, dignuti; podignutidvigši - digavšidvizati - dizatidvoj i dvoji - dvojak, dvostrukdvojica, dvojina - dvojbadvojiti - sumnjati, kolebati (se)dvojžlivost - dvojbenost, nedoumicadvor - zgrada, kuća; obiteljdvoranin - ukućanin; službenik na dvorudvoranski - dvorskidvoranstvo - čast dvoraninadvoriti - služiti, ugađatidvornji - uljudnidvorno - udvorno, uglađeno, uljudnoDzangle - Zancle je stariji naziv za grad Messinu na Siciliji, u kojoj je neko vrijeme Dinko Ranjina boravio baveći se trgovinom, i gdje se zaljubio u Livijud'žd - dažd, kišaDzeus - Zeusdzora - zora 

24

Dždžanum (tur.) - dušadžeferdar (tur.) - vrsta puškedžidža (tur.) - dječja igračka; sitnicadžiger (tur.) - jetradžilj (tal.) - ljiljan

Džove - Jove, Jupiter, vrhovni rimski bog (grč. Zeus)Džulija - Julija, kći Cezarova i žena rimskog vojskovođe i državnika Pompeja; zapravo je umrla 54 g. pr. n. e, osam godina prije Pompeja

 

Đ

đardin (tal.) - vrt, perivojđaur (ar.) - nevjernik, nemusliman, kršćaninđeđernost - srčanostđel (tur.) - dođiđemant, dijamant, dragi kamen, alem. Madžarski: gyémántđemija (tur.) - brod, lađađenar - siječanj, januarđerđef (tur.) - okvir u koji se napinje platno za vezenjeđerma - poluga za izvlačenje vode iz bunarađeverdan (tur.) - džeferdar, vrsta puške, katkad ukrašene draguljimađidija (tur.) - junakđisati - skakatiđisnuti - skočitiđoput, pamuk. Od madžarskog: gyapot

đula, globus, kugla, topovsko tane ili zrno u obliku kugle. Od turskog: gülle. I madžarski: gyúlĐulabije - đul turski znači: ruža, slatke mirisave jabuke crvene kao ružađulhisare (tur.) - ružičnjakđulistan (tur.) - ružičnjak, vrt s ružamađumber, vrsta ljekovitog korijena, koji se upotrebljava kao začin i mirodija. Od arapsko-perzijskog: zenđebîl. Zingiber, đumbir, đinđiber. Madžarski: gyömbérđunđ (mađ.) - ogrlica oko vrata, niska, đerdanđunđ, đunđanosen, biserovo zrno, gemma, margarita, biseronosan. Madžarski: gyöngyđunđa partica - vrpca ukrašena perlamađunđeni ropčec - biserom nakićen rubacđure šelum (tur.) - rvimo se, borimo seđuzel (tur.) - lijepđuzeluk (tur.) - ljepota

 

E

E del vostro stato - a od vašeg stanjaE pur si muove (tal.) - ipak se krećeEđipat - EgipatEfijalt - Grk koji je u Termopilskoj bitci izdao Spartance Perzijancima; općenito: izdajnikeglenisati (tur.) - razgovarati se, zabavljati se

eh bien (franc.) - pa dobroeiusdem notae - na isti napjeveko - eho, jekaEko - Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuđena da ponavlja riječi koje drugi govoreEkuba - Hekuba, Hekaba, žena trojanskog kralja Prijama, mati

25

Hektorova, kojoj je svih 19 sinova poginulo u trojanskom ratu, a kćeri završile kao robinje; Ekuba je drama Marina DržićaEleal - gradić u starom Izraelu, smješten sjeveroistočno od Mrtvoga mora, blizu Hešbonaelefant (lat.) - slonElena - Helena, najljepša od svih smrtnih žena, žena spartanskoga kralja Menelaja, u koju se zaljubio sin trojanskog kralja Prijama - Paris (Parid), te je s njim pobjegla u Troju, što je bio uzrok trojanskog rata.elf (engl.) - patuljasti vilenjakEli! Eli! Lamâ azâvtani (hebr.) - jedan od načina čitanja Kristovih riječi izrečenih na križu, Bože moj! Bože moj! zašto si me ostavio?elijant (tal.) - suncokretElikon - Helikon, gora u Beotiji u Grčkoj na kojoj je bilo sjedište muzaelikonsko vrilo - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća.Eliseo, Eližej - Elizija, biblijski prorok elizeja polja - u grčkoj mitologiji ugodno mjesto gdje žive duše junaka i časnih ljudi nakon smrtiEloiza - Héloise; v. AbelardElvira - jedna od žena koje je zaveo Don Juanen avant (franc.) - naprijedEndimion - u starogrč. mitologiji lijepi mladić u kojega je bila zaljubljena boginja Mjesecaengedovati (mađ.) - popustiti, dopustiti; oprostiti; odobritiEnimvero timebam hominum quoque invidorum morsus, quorum nonnulli, sanctos etiam tuos labores, super Evangelia Dominicalia, et Sanctorum

festa, ad decus patriae, gentisque Sclavonicae nunc recens Sclavonice editos, et iam divulgatos, malevole reprehendunt, quibus nihil, nisi quod ipsi volunt, ut habet proverbium, sanctum est.entelehija (grč.) - neprekidna duševna djelatnost, stvaralački princip, nerazoriva životna snagaentrefilet (franc.) - mali članak u novinamaEol - starogrčki bog vjetraepiderma (grč.) - gornji sloj kožeepitaf (grč.) - nadgrobni natpiser(e) - jer; daEra - Hero, v. Leandroerbič, pravni nasljednikerdegata, psovka. Od madžarskog: ördög adta, đavo stvorio, od đavla stvoreno!Ereb - u starogrčkoj mitologiji jedan od naziva za carstvo mrtvih, podzemni svijetergo (lat.) - dakleErida - grčka boginja svađeErotica Biblion (grč.) - Ljubavna knjižica (djelo Mirabeauovo)eršeg (mađ.) - nadbiskuperšek engeduvani, biskup s previšnjom dozvolom. Madžarizam: érsek, nadbiskup i engedni, dopustiti, odobritiEst Deus in nobis et nos agitante calescimus illo (lat.) - Bog je u nama, dok nas on potiče, zanosimo se. (Ovidije)et cetera (lat.) - i tako daljeet in capite (lat.) - i uglavnom, i u bitnomet miraculosum (lat.) - i čudesnoEt qui curat de pluribus,etar - mirisetir - etereto - to

26

Eugen Prvi - misli se na Eugena Kvaternika, koji je 1871. u Rakovici digao bunu protiv Austrije; u slučaju uspjeha bune, on bi se vjerojatno proglasio hrvatskim kraljemEugenija - franc. carica Eugenija-Marija Montijo de Guzman (1826-1920), žena Napoleona III, koja je uvela modu krinolinaEuklid - glasoviti grčki matematičar (4. st. pr. n. e.), utemeljitelj geometrije i matematike (Elementa)Euride - Euridika, žena glasovitog pjevača Orfeja; kad je umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokušao izbaviti iz

podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinuEuridiče - v. OrfeoEuropin tat - Zeus je, pretvorivši se u bika, oteo Europuevazija (lat.) - uzmicanje, povlačenje; dvosmislenost, neodređenostEvviva Italia! (tal.) - Živjela Italija!Ex Pannonia (lat.) - iz Panonijeexcelsior (lat.) - uzvišen, izvanredan, sjajanEzekijel - starozavjetni biblijski prorokežempal (lat.) - primjer

 

F

fabulije - prazne priče, naklapanjafacendo - činećifačuk, bastard, kopilan. Od madžarskog: fattyúfad (franc.) - bljutavost, dosadaFaeton - u grč. mitologiji sin boga sunca Helija; zamolio je oca da mu dopusti da jedan dan upravlja nebeskim kolima, ali se - preslab za taj posao - srušio i gotovo zapalio zemljufagabunt, skitnica, protuha. Od francuskog: vagabondfahman (njem.) - stručnjak, vještakfajda, korist. Od arapsko-turskog: fajdafajten, fajtni, vlažan. Od njemačkog: feuchtfakla, baklja, buktinja. Od njemačkog: Fackel. "Na čeladi fakla" bit će da je vrsta upadljivog nakita na vojničkoj kacigifalat, falaček, komad, dio nečeg. Od madžarskog: falatfalinga (tal.) - greška, pogreška, nedostatak

faliti - pogriješitifalšen, falšiv, kriv, lažan. Od njemačkog: falschfalšnost (njem.) - neiskrenost, nepoštenjefana, zastava. Od njemačkog: Fahnefančen - osvetljivfančlivost - osvetljivostfant, momak, veseljakfantenje (mađ.) - osveta, osvećivanjefaos - falš, lažan, pogrešanfaozo - falš, lažno, krivo, pogrešnofara, farni, župa, župni. Od njemačkog: Pfarrefaram - stariji izraz za današnji izraz farmafarba (njem.) - bojafariž, konj. Grčka riječ: pharesFarnese - poznata talijanska plemićka obiteljfartuh, fertuh, pregača. Od njemačkog: Vortuchfater (njem.) - otac

27

fatigati (tal.) - truditi se, mučiti se, teško raditiFatum (lat.) - Usud, SudbinaFaun - Faon, lijep mladić iz Mitilene na otoku Lezbosu, u kojega se nesretno zaljubila pjesnikinja Sapfa (Safo, v.)Faun - starorimsko niže božanstvo, šumski bog, pokrovitelj stada, dlakav, s kozjim repom, rogovima i nogamaFavstina - Annia Galeria Faustina Mlađa, žena rimskog cara Marka AurelijaFažon - grahFeb, Febo - pridjevak grč. boga sunca Apolona, "sjajni"febra, groznica. Od latinskog: febrisfedrih, špicflam, vrsta mesa. Od njemačkog: fedrig, gibak i Flaum, najfiniji sloj slaninefehtati, fehtar, moljakati, prositi, prosjak. Od njemačkog: fechtenfela, vrsta. U prenesenom smislu: bližnji. Od madžarskog: fel, polovicafenić - feniks, ptica iz egipatske mitologije. Po predaji ona je svakih 500 godina dolazila u Heliopolis, sagradila sebi gnijezdo na Ozirisovu hramu, u njemu se spalila i iz pepela uskrsnula mlada. Simbol neumrlosti.fercovati - puhati, dahtati; srditi se, ljutiti seFerdinand (1793-1875) - austrijski car, vladao od 1835; epileptičar nesposoban za vladanje, pa je državu zapravo vodio knez Metternich; nakon revolucije 1848. i pada Metternicha, abdicirao u korist svog nećaka Franje Josipa I.ferflati, brbljatifertal, četvrt. Od njemačkog: Viertelfertun, pregača, vidi: fartuhfesta - svečanostfestunk, tvrđava. Od njemačkog: Festung

fiauta - flautafid (lat. fides) - vjerafiga - smokvaFijôlica, fijolica (lat.) , Viola odorata - cvijet ljubicaFilade - Pilad, bratić i vjerni prijatelj Orestov, koji mu je pomogao u osveti za njegovog mučki ubijenog oca Agamemnona, zajedno s njim putovao u Tauridu po iskupljenje zbog ubojstava, te se konačno oženio Elektrom, Orestovom sestromfilati, sfilati, ispuniti. Od njemačkog: ausfüllenFilide - v. DemofontFilip II. (383.-336. pr. n. e.), makedonski kralj, otac Aleksandra VelikogaFilipi - starovjeki grad u istočnoj Makedoniji; kod njega je došlo (god. 42. pr. Krista) do bitke u kojoj su Antonije i Oktavijan pobijedili Cezarove ubojice Bruta i Kasijafilir (mađ.) - austrougarski sitni novac (koristi se od 1890)filistar - malograđaninFiloktet - grčki junak pod Trojom, kojega je na putu prema Troji ujela otrovna zmija; od tog je ujeda nastala rana koja je tako zaudarala da su ga morali ostaviti na otoku Lemnosu; međutim, kako je prema proročanstvu Troja mogla biti osvojena jedino uz njegovo prisustvo, kasnije su se vratili po njegafilov lak, slonova kost. Od turskog: fil, slonfin (tal. fine) - svršetak, krajfinanc (njem.) - porezni službenik, porezni policajacfindžan (tur.) - isto što i fildžan, šalica za crnu kavu

28

fingalske spilje - glasovita spilja u Škotskoj na hebridskom otoku Staffa, jedna od najljepših u Europi, poznata po bazaltnim stupovimafinis - krajFinis! Punctum! Dixi! Animam salvavi. (lat.) - Kraj! Točka! Rekoh! Dušu sam pobijedio (tj. ne rekoh po srcu nego po savjesti)fink (njem.) - zebafiola (dem. fiolica) - ljubicafiolica - ljubica (cvijet)Fiora Pescioni, tj. Cvijeta Zuzorićfioraja (tal.) - djevojka koja prodaje cvijećeFiorenza - Firenca, grad u Italijifiranga, zavjesa. Od njemačkog: Vorhangfirmament (lat.) - vidljivo nebo, nebeski svodfiškal - odvjetnikFiurenca - Firencafkaniti, fkanjiček, fkanjilo, fkanjilonosec, prevariti, prevara, prevarno sredstvo, varalicafkrasti, ukrastiflaknuti, opaliti nekomu masnicu po goloj kožiflamanka, puška ili kubura iz Flandrijeflanak - kamenacflandra, bludnica, "žena koja se dovukla iz Flandrije"flandriot - koji je iz Flandrijeflaštar (grč.) - melem na povoju za ranuflašter - ljepljivi ovoj za ranefletan (njem.) - marljiv, okretan, vješt, brzfletno (njem.) - brzo, hitro, okretnoflinta, puška kremenjača. Od njemačkog: FlinteFoco d'amor in gentil cor s'apprende... (tal.) Ljuven se ćar u nježnu srcu gnijezdi / ko moć u dragi kam, načelom

istim / jer svoju vrijednost on duguje zvijezdi / tek pošto sunce učini ga čistim.foja (tal. foglia) - listfontanela (tal.) - ranica učinjena paljenjem kože radi liječenjafopati (njem.) - lagati, varati nekogaFor ili Forum (lat.) - Forum Romanum, glavni trg staroga Rimafortuna (tal. fortuna) – nevrijeme, fortuna, oluja na morufotel - naslonjačfpiknuti, ubostifrajsni, grčevi, zagušci, dječja bolest. Od njemačkog: FraisenFranca - FrancuskaFrancesco d'Assisi - sv. Franjo Asiški (1182-1226), crkveni reformator i osnivač franjevačkog reda, vjerski pjesnikFranceško Saverijo - v. Saverijofranciškan, Tropaeolum, vrsta cvijetafrancuzlivec, luetik. Lues se nazivao "francuskom bolešću"Frankopan, Krsto - v. dva Ivanafrapan (tal.) - nakićen prošivenim šarenim komadićima tkaninefraška - grančica s lišćem kao znak nad vratima kakve radionice ili uslužne radnje (npr. krčme)fraškarica (tal.) - žena na otoku Šolti koja nosi drvo za pravljenje vapnafraskun (tal.) - vrsta bocefrass, tiče se Stanka Vraza, čije je civilno prezime bilo Jakob Frass. - Igra riječi u pogrdnom smislu: žderonja - gledano iz turopoljske sentištvanske megalomanske perspektivefrater - fratar, redovnikfrecet (tal. frecceta - strelica) - ženski nakit, vjerojatno u obliku strelice (Akad. rj.)fregata (tal.) - vrsta ratnog brodafremt, tuđina. Od njemačkog: Fremde

29

frenezija (grč.) - uzbuđenje, pomama, ludiloFridrik (II) i Urliko (II) - grofovi celjski, igrali znatnu ulogu u povijesti 15. stoljeća; Urlik II. je 1456. ubijen u Beogradu; v. Desnićka Verkafrigati, pržitifrigijski - iz Frigije, pokrajine u Maloj Aziji (odatle je bio Marsija)Frina - ime lijepe hetere u Ateni (4. st. pr. n. e.)friško - čilo, krepkofriškost - čilost, krepkostfrižak (njem.) - svjež; čio, krepakfrklevački mužikaši, lakoumna, neozbiljna družbafroštuk (njem.) - doručakfrotula - pjesmicafrudati - trti (krzno)frusta (tal.) - bičfruštan'je (tal. frustare) - bičevanje, šibanje

fruštati, frustati, fruštati (tal. frustare) - bičevati, šibatifrut (lat.) - plod, voćeftaplati, utapati se, daviti seftič, pticafuchs, tiče se Vatroslava Lisinskog, koji je bio rođen kao Ignac Fuchsfum (tal. fumo) - dimfunestra (tal. finestra) - prozorfunt, funta - stara mjera za težinu (oko pola kg)funtroman (njem.) - bezvrijedno knjiž. djelo u nastavcima, u kojemu autor piše "na funte" da bi više zaradiofurda (tur) - otpadak, nitkovfurtinavek, uvijek, neprestano. Lokalni zagrebački izraz. Od njemačkog: fortfušar (njem.) - šeprtlja, nadrimajstorfusta (tal.) - mala gusarska galijafutač, pupavac. U prenesenom smislu: smrdljivac

G

g - k, kaGaea - Zemljagajba, zatvor, krletka. Od talijanskog: gabbiagajdaš, čovjek koji svira u gajde, dudeGajo, Mucio, Decio - zaslužni ljudi staroga Rimagalalit (grč.) - mliječni kamen, čvrsta umjetna tvar koja se koristi kao zamjena slonovače, kornjačevine i sl.galge, vješala. Od njemačkog: der Galgengalion (tal.) - ratni i trgovački brod iz 16. i 17. st.galženjak, čovjek koji visi na vješalima. U prenesenom smislu: obješenjakgambor - vrsta raka

ganak (njem.) - hodnik, predvorje, trijemGang - Ganges, rijeka u IndijiGanimed - u grč. mitologiji lijepi dječak koji bogovima na Olimpu toči pićegantarci - balvani na kojima stoji buradGantes - Ganges, rijeka u Indijiganuti - pokrenuti; ganuti se - pokrenuti se, krenutiganuti (se) - maknuti (se), pokrenuti (se), uznemiriti (se), pokolebati (se)gaoljan (kin.) - vista žitarice, otporna na sušu, s plodovima poput prosagarbin (tal.) - jugozapadni vjetar, lebićgard i gardak - grd, ružangardenal - kardinalgardina - grdoba, gadost, opačina

30

gardina (tal.) - zastor na prozorima i posteljamagardinal - kardinalgarditi - grditi, nagrđivati; kuditi, prezirati; podcjenjivatigarje - grđegarlo - grlo; vrat; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu; obist garla - neumjerenost u jelu i pilugaroful (tal.) - karamfilgarson (franc.) - momakgartlic (njem.; dem.) - vrtić Od njemačkog: Gartengarufal - karanfilgasan - onaj koji nije žedan; nikad gasna - uvijek žednagatalinec, gatalinka, jedna vrsta žabe; gatalinec štrok, ptica roda, koja se hrani gatalinkama. Od njemačkog: Storchgazophylacium, riznica. Knjiga leksikografskog karaktera u kojoj su skupljena najraznoličnija znanjagda - kadagdi godre - gdje godgdo – tkoGdo pintu more vu se zlejati, slobodna je varijanta latinske napitnice: gdo, tkogegač, gaćeša; gege, gaćeGeja - v. Gaeagemzeti - gmizatigenij (lat.) - božanstvo, dobar duhgenuti - maknuti, pomaknutigenuti se (prez. genem se) - maknuti se, ganuti segeorgina, Dahlia, ukrasna biljkaGera - spominjući taj žumberački vrh, Kranjčević se i na taj način odziva pjevanju Jovana Hranilovića (1855.-1924.) u njegovim Žumberačhim elegijama (1885.)gespen kiral, gospodin kralj. Od madžarskog: király

Getsemanska bašta - biblijski vrt Gethsemani na podnožju Maslinske gore kod Jeruzalema, gdje je započela Kristova mukagift, otrov. Od njemačkog: Giftgiganti - u grč. mitologiji divovi, sinovi zemlje koji su vladali svijetom prije nego što su ih pobijedili olimpski bogovigiltati (njem.) - vrijediti, važiti, valjatigindati (tal.) - dizati (jedro)gingav - slabašan, nježan; tanakgingavohodec, čovjek koji je toliko oslabio te jedva hoda. Gingati se, gingavo, gingavec, gingavoća. Po svoj prilici od madžarskog: gyönge, slab, nježangiorno senza pan - dan bez kruhagirlanda (tal.) - ukrasni vijenac od ružagjegjeran (mađ.) - svjež, laga, poletan, veseogladahan - gladakglas - glas, zvuk; doteći dobar glas - steći dobar glas; glas vanka ne stvoriti - ne progovoriti, ništa ne reći; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo; iz glasa - glasno; jednim glasom - jednoglasnoglas (pl. glasi) - vijesti; glasaše - obavijestiše [?]glas vanka ne stvoriti - ne progovoriti, ništa ne reći glasovati - oglašivati seGlauko - morsko božanstvo starih Grkaglâv - glavâ (gen. pl.)glavač, poglavarGlavina - mjesto na Kvarneruglavnja - baklja, cjepanica koja goriglavo vzeti - pogubiti, smaknutiglavobolka - biljka bunikaglavoč - vrsta ribe, glamac, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoče i slinke znači raditi uzaludan posao

31

glavočimbalo - klavičembalo, glazbeni instrument, preteča današnjeg klaviraglbina - dubinagleb, glaebae adscriptus, gruda zemlje, privezan za zemlju. Kmet je bio vezan o zemlju koju je obrađivao. Od latinskog: glaebagled - gledanje, pogledgledalo - zrcalogledati - izgledati, očekivatigledno - lijepogliblina, glibîna, glibljina - dubljina, dubinaglibok (kajk.) - dubokglibša - dubljaglicinija (grč.) - biljka s ljubičastim visećim vrlo mirisnim cvjetovimaglih - jednako; glih ravno takajše - jednako tako kao iglivaj (njem.) - glivajn, vino kuhano sa šećerom, cimetom i korom od limuna; upotrebljava se kao lijek protiv nazebagljedati - gledatigljezan - gležanjglobadžija - gulikoža, globiteljglobok - dubokglomotati - bučatiglotina - korovglubina, glublina - dubinaglubok - dubokgluhah - gluh čovjek gluman - veseo, šaljivGlušac - Savko ili Sabo Mišetić Bobaljević Glušac (1529-1585), dubrovački pjesnik i vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti oglušio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesničke poslanice suvremenicima (Vetranoviću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)

gmajna, katastralna čestica jedne zemljišne ili opčinske zajednice. Od njemačkog: Gemeindegnada, milost. Od njemačkog: GnadeGnade, Ivan - Ivan Zrinjski, sin Petra Zrinjskoga, kojemu je bečki dvor nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana promijenio prezime u Gnade (njem. milost)gnizdje - gnijezdoGnjezno - stari grad u Poljskojgnjila, gnjito - glina, ilovača, zemlja; sinovi obličene gnjile - sinovi oblikovane zemlje, tj. ljudignjus - nečistoća, prljavštinagnomo, gnom, patuljak. Riječ izmišljena od Paracelzagob - grbav; goba duša - griješna dušagoba duša - grbava, griješna dušaGobec, Matija Gubec, kmet donjostubičke gospoštije, vođa seljačke bune 1573, koja je planula protiv krvavih zuluma feuduma. "U nedjelju 15. februara dovedoše Ivana Pasanca i Matiju Gupca u Zagreb gdje su pogubljeni uz užasne muke, a naročito Matija Gubec. Najprije ga "okruniše" vrućom željeznom "krunom", zatim ga vucarahu po gradskim ulicama štipajući ga usijanim kliještima, dok ga najzad ne pogubiše i rasjekoše na četvero" (Šišić) - 59 godina nakon njegova prethodnika Dože u Madžarskojgobela - jedan od lukova koji sastavljaju krug oko kotača, naplatak (u značenju kotač)gobelin - goblengod - rok, časGodavari - rijeka u jugoistočnoj Indiji, utiče u Bengalski zaljevgodi - dragogodina – kiša; vrijeme, vremenske prilike

32

godir i godire - god; gdi godire - bilo gdjegodišče, godište - godinagodišnica - ženska služavka (koja se unajmi na godinu dana)Godomjerci i Radoslavci - dva sela u župi Mala Nedjeljagodovnjak - slavljenik rođendanagodovno - rođendangodulja - augm. od godinagoj - izobilje; spokojstvo, mir, sklad; uzgajanje, odgoj, uspon; vladanje, ponašanje; užitak; hrana; njegagojiti - hraniti se, živjeti u raskoši, u obilju; njegovatigojiti se - rasti, napredovatigojšćina - užitak, uživanjegolahan - golgolino - koljenogolôb - golubgolopenda - siromah, goljogomboc, knedla, valjušak. Od madžarskog: gombocgomila - kamena ogradaGondola, Ivan Gundulić (1589-1638). Pjesnik, dramatičar dubrovački, autor "Dubravke" i "Osmana", senator, sudac za kriminal, zastupnik općine, knez u Konavlima, triput glavno lice u komparserijskim kompozicijama Vlaha Bukovcagondže - "U Srbiji i u Bosni po varošima ruža, koja se još nije rascvjetala, nego tek napupila."gondže (tur.) - pupoljak, čaška cvijeta; prenes. nešto milo, nježnogonetati - pogađatigonetka - zagonetkagonfalon (tal.) - mala ratna zastavagonjaj - jedna od najstarijih zemljišnih mjera u primorskoj Hrvatskoj. Ne zna se koliko je u najstarije doba iznosio

Gonzaga, Alojzije (1568-1591) - tal. redovnik Družbe Isusove. Poznat kao "djevičanski mladić" jer je kao paž na dvoru u Firenci položio zavjet djevičanstva. 1585 stupa u Družbu Isusovu, odrekavši se markgrofovstva. Zaštitnik mladeži i studenata.gora - [?]gora ledena - santa leda; gora ka gori - vulkangoranji - gornji, višnji; goranje kraljevstvo - nebesko kraljevstvogorčica - gorčina, mučninaGorgija (483-375 pr. n. e.) - grč. filozof sofist i retorgori oshraniti, gori (se) shraniti - othraniti (se)gori zrasti - uzrasti, narastigorice - vinograd; vu goricaj - u vinogradugorična - vinogradskagorika - gore, uvis; stati se gorika - ustatigornica, goršćina, gorno, ius montanum, vrsta daćegoru - goregoščava - gustišGošetić Mijo, vođa seljačke bune 1573 uz Gupca i Gregorićagospoda - vlastela, plemići; velika gospoda - velikodostojnici, magnatigospodin orsački - zemaljski gospodin, vlastelingospodin tržački - Fran Krsto Frankopan Tržačkigospodovati - vladatigôst - gustgost - pored običnog značenja još i: tuđinac, stranacgostara - vrč, bocagostara (novogrč.) - vrč, staklenka, bocagotov - pripravan, spreman

33

govedšina, vrsta poreza koji su seljaci plaćali po govedugozd - gvozd, šumagozdje - gvožđe, željezo, okovigraba - jarak, opkop, prokopgrabancijaš - prema nar. vjerovanju, đak koji je završio vilenjačku školugrabant (njem.) - pratilac, satelitgraber - grabGrabovec (Grabovac, Grabić, Grabovčević) Filip (1697-1749), dalmatinski teolog, vojnički kapelan u mletačkoj vojsci, zbog knjige "Cvit razgovora naroda..." bačen u Mlecima u tamnicu, u kojoj pogibe mučen i okovangrabša - grabež, otimačinagracija (lat.) - u antičkoj mitologiji jedna od triju sestara, umiljatih Zeusovih kćeri (Aglaja, Eufrosina, Talija); prenes. lijepa ženaGracije - tri umiljate sestre, Zeusove kćerigrad - tvrđa, utvrda; grad utvrđen zidinama, fortifikacijagradački - iz Gradca, tj. Graza u Austriji, nekadašnjeg austrijskog vojnog sjedištagradele - gradele, roštiljgrajanin - gradaningramandijela (tal) - željezno oruđe kojim se otvaraju vrata bez ključaGranata - grad i središte istoimenog zadnjeg muslimanskog kraljevstva na jugu Španjolske, kojega su Španjolci osvojili 1492. i tada konačno nakon sedam stoljeća istjerali Arape sa Pirinejskog poluotokagranica - grančicagranit (lat.) - vrsta vrlo čvrstog i tvrdog kamenagraščica, vrsta gradskog porezagratulant (lat.) - čestitargravran - gavran

graziosa (tal.) - ljupka, dražesna, ljubazna; puna milosti.grčko česarstvo - Bizantgrdo, grdno, veomagre (3. l. sing. prez.) - idegre bogcu za kmetsku glavu, bit će izrečena smrtna osuda. Ide za glavu. O glavi se radi.greb - grobgrede - idegrednuti - poćigredó - iduGregorić Ilija, uz Gupca jedan od vođa seljačke bune 1573. Početkom te godine upao je u južnu Štajersku i pobunio tamošnje kmetove, ali ga celjski kapetan Schrattenbach 8. februara kod Sv. Petra pod Kunšpergom razbije i uhvati na bijegu. Stavljen pred sud u Beču, pogubljen u Zagrebugrenka - gorkagrěšiti - promašiti, mimoićigresti (prez. grem i gredem) - ići, micati se; gresti van - izlaziti; gresti na koga - navaljivati na kogagriblja - brazdagrič - brežuljak, glavica, brdašce; divlje kamenje, kršgrifon, mitsko čudovište, zmaj; heraldička životinja koja kao orolav živi na plemićkim grbovima. Graphus, grifo, grifone, Greifgrijendlic (njem.) - ptica zelenac, zelendurgringlec - zelena žunagrinta, Cuscuta europaea, vrsta cvijetagrintavec, od grintavica, vrsta vune. U prenesenom smislu: čovjek koji ne vrijedi mnogo jer je već ostrižen, pak od njega koristi mnogo biti ne ćegrišati - griješitigrišiti - promašiti (pored običnog značenja)

34

gristalad - kristalgriža, zarazan proljev, dizenterijagrk, grkušt - gorakgrle - grlicagrljač - nešto što se povezuje oko vratagroboduh - koji zaudara na grobgrođe - grožđegronja - rascvala grana, grana puna voćagrozno - strašno, gorkogrst - gađenje, odvratnostgrub - ružangrubiti – kvariti, naruživatigrubota - grubost, ružnoćagrudanjek, gruda zemlje, koja se baca u otvoren grob na lijesgrunda (tal. gronda - streha) - namršteno čelogrunt (njem.) - zemljište, posjedgrustiti se - gaditi se, grstiti se; dodijavati, dosađivati, biti mrzakgubidar - onaj koji gubi dar, kojemu se ne zahvaljuje na darugučati - (mnogo) pričatigudac - koji gudi ili pjeva, pjevačGuinizelli, Guido (oko 1235-1276) - talijanski pjesnik, začetnik škole "dolce stil nuovo"guldiner, vrsta zlatnog novca. Od staronjemačkog: guldengulsar - gusargultajnčič - vratićgumbek, kao zajček, vrsta vrtnog cvijetka. Od madžarskog: gomb, dugme

gumbelica - đurđicagumbelijum, Convallaria majalis, durđicagumina (tal.) - debeli konop za privezivanje lađagusa - gusar, neprijateljGusarica - živa voda u Komiži na otoku Visugusiti - gusaritiguske u ophodu - prema legendi, guske su spasile Rim od galskoga osvajanja, kada su se Gali pod okriljem noći ušuljali preko rimskih zidina, a guske gakanjem probudile građanegust - čestgustirna (tal.) - nakapnica, čatrnjaguta (tal.) - kostobolja, gihtguvernati (lat.) - upravljatiguž, zmija neotrovnagužvica - kao apozicija za stas (kod pjesnika stasak), moglo bi odgovarati značenje riječi gužva: nešto zbijeno, čvrstoGvadalkvivir - rijeka u Španjolskojgverc, vrsta s mirodijama prekuhane medovine. Od njemačkog: Gewürz, začingviriti - upirati oči u što, piljiti, uporno gledatigvozd, šumagvozden - gvozden, okovangvozdje - gvožđe, željezo

35

H

h - khabati se - čuvati se, paziti se, uzdržavati sehabenec, apstinent, koji nikada ne učestvuje ni kod jednog zajedničkog napora ili posla. Od habati se, abstinere, suzdržati sehaberdar, haberdak, vrsta topa. Od perzijskog chaber-dâr, koji nosi glas, porukuhabernik, vrsta topa kojim se daje znak za uzbunu. Signal opasnosti koja prijeti. Od arapsko-turske riječi: chaber, habar, glas, porukahabit (lat.) - redovnička haljahabtak, mirno, pozor. Od njemačkog: habt acht!Hadrija - "sinje Jadransko more; ali i uopće more; ovdje: mutno more strasti" (Vladimir Mažuranić)haeckelski - prid. prema Ernest Haeckl, njem. biolog (1834-1919), pobornik darvinizmahahar, krvnik. Po svoj prilici od madžarskog: hóhérhain (tur.) - izdajnikhaj - briga, nevolja; biti haj - hajati, brinuti se; haj pri stolu gospockomuhajati - ići, hoditihajči - (dječji izraz) spavaj!hajda - heljda, biljka koja nije žitarica, ali se od nje može praviti brašno za ljudsku prehranuhajdina, vidi: heldahajduk - vojnik; junakhajsnuti, od hajs! Riječ kojom se viče na volove. U prenesenom smislu: grubo postupati, kao što se postupa spram goveda. Udarati po nekom na takav volarski način

Hakeldama (hebr.)- u Bibliji naziv za njivu koju su Izraelci kupili za onih 30 srebrnjaka što im ih je Juda, izdajica Kristov, vratio pošto se pokajao za svoj čin (njiva lončareva, krvna njiva)hala - halja, haljinahala - turski uzvik ("alah" = "bože") pri jurišu (B. Klaić)hala (tur.) - zmaj, aždajahalaknuti - viknuti "(h)alah" (turski bojni poklik)halavanja, graja, buka, dreka, vika, gungula, glasno svađanje, nadvikivanje, urlanjehaluga - algahaluga - grm, šiprag; trava, dračhamal - (tur.) nosač, trhonošahamalija - gatanje, proricanjehamišan (mađ.) - licemjeran, neiskren; podmukaohamižen, neiskren, podmukao. Od madžarskog: hamis, lažljivHanaan - Kanaan, Palestina, starozavjetna obećana zemljahandžar (tur.) - istočnjački veliki bojni nož; kama, jataganHanibal Lucić, Hvaranin, glasoviti hrvatski pjesnik. Pisao se sam Lucij. - Jedva da se može ljepše i kitnije ispisati uzor ljepote, nego što je opisan u njegovoj odi, koja počima: Jur nijedna na svit vila.Hanka, Većeslav (1791-1861) - češki pjesnik i slavist, istraživač češke književnostihanžar - handžar, orijentalni dvosjekli mačhar - harnost, korist,čar, draž, ljepota, zahvalnost; imiti har - biti zahvalan; sreća; pohara, propast; milost, darharac (mađ.) - boj

36

harač (tur.) - danak, porezharamzada (tur.) - hajduk, razbojnikharan - zahvalanharaš (tur.) - harač, glavarinaharba (tur.) - kratko koplje, helebardaharc (mađ.) - bitka, boj, rat; harcuvati se - biti se, boriti seharčalija, velika puška širokog kalibraharcer, ratnik, vojnikharcovati (se) (mađ.) - boriti seharcuvanka, bojna pjesma. Od riječi: harcovanje, harcuvanje. Madžarski: harc, borbaharcuvati - boriti se, tući se, ratovatiharcuvati, boriti se u bitki, u ratu, vojevati, ratovatihariš - vrsta prepeliceharl - brz, hitarharla - žurbaharla (hrla) - brzina, hitrost; u harli - uskoro; što brže, što prijeharmast, brzoplet, lakoumanHarmica - stari naziv za Trg Bana Jelačića u Zagrebuharmica (mađ. harmincz - trideset) - mjesto gdje se plaćala carina od 30 krajcara; uopće: carinarnica, mitnicaHarmica, nekadašnje zagrebačko sajmište, danas Trg bana Jelačića. Od madžarskog: harminc, trideset. Mjesto gdje se ubirala daća zvana tridesetinaharnost - zahvalnostHarpija - u starogrčkoj mitologiji jedno od bića koja su zamišljena kao pola djevojke a pola ptice grabežljivice, brze kao vjetar, proždirale su sve do čega su stizale.Harum - farum - larum - hedervarum - igra riječi bez pravog značenja, aluzija na zloglasnog bana Khuena Héderváryja (1883-1903)hasan (tur.) - korist

Hasanaginica - drama Milana Ogrizovića, prema glasovitoj narodnoj pjesmihasen - korist, napredakhasniti (hasneti) - koristiti; hasnovit - koristanhasta luego (španj.) - doviđenjahaštriti (prez. haštrim) - rezati, čistiti, kresatihat (tur.) - at, konjhatar (mađ.) - kraj, predio, kotarhatman, kapetan, Hauptmann, hetmanhator (tur.) - naklonost, ljubav, volja; za tvoj hator - tebi za voljuHausbesitzer (njem.) - kućevlasnikhausherovski cucek, kućevlasničko pseto. Lokalna zagrebačka frazahavjar (tur,) - hajvar, ajvar, kavijar, posoljena riblja ikrahavravec, krivonoghazdija (tur.) - duga haljinahaznadar (tur.) - blagajnikhčem - hoćuhćerca, hći – kćerka, kćiHeba - kći Zeusova i Herina, žena Heraklova; služavka bogova na Olimpu i boginja mladostihegede, gusle, egede. Madžarski: hegedühejuš (mađ.) - rishekatomba (grč. hekaton - sto; bus - govedo) - kod starih Grka velika žrtva, prvobitno od stotinu bikova ili volovaHektorović je bio u Dubrovniku u proljeće 1557. i ostao 25 dana.Hektorović je god. 1539. morao kao "i svih nas veći dil" bježati u Italiju ("u latinske kraje") pred Turcima koji su provalili na Hvar.helam, kaciga. Od njemačkog: Helmhelda, hajda, hajdina, vrsta žitarice. Fagopyrum esculentum. Od njemačkog: Heidekorn, Buchweizen

37

Helijada - kći Helija, boga sunca u grč. mitologijiHelikon - planina u Grčkoj, sjedište muzaHelizeja - Elizej, starozavjetni prorok, učenik proroka Ilije, čudotvoracHelsingör - grad i luka u sjeveroistočnoj Danskoj, gdje je prema legendi živio Hamlet (poznat i pod imenom Elsinor)hendek (tur.) - jarak, prokophendek, na hendek, nakrivo, naherohenjati (mađ.) - prestati, završiti; popustiti, jenjatihenkar, krvnik. Od njemačkog: Henkerherba nicotiana (lat.) - nikotinska biljka, tj. duhanherceg (njem. Herzog) - herceg, vojvodaherceški - vojvodskihercig (njem.) - dražestan, ljubak, miohercl (njem.) - donji dio obućehergast - kvrgav, neravan, grbavherkulanski - koji se odnosi na Herkulanum, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepelahermafrodit (grč.) - dvospolac, ni muško ni ženskoHermon - gora u Siriji i Libanonu; u antičko vrijeme obrasla cedrovom šumom; iz nje izvire rijeka JordanHerodeš, Herod, Irud; u spomen na betlehemski pokolj tuku se ljudi 28. XII. šibama. Vidi: sfrišuntksuntatiherostratizam - izv. prema Herostrat, Grk koji je da bi na bilo koji način bio zapamćen u povijesti, zapalio veličanstveni Artemidin hram u Efezu (356 pr. n. e.)herpauka, herpaukar, herpaukati, bubanj, bubnjar, bubnjati. Od njemačkog: Heerpaukeherpavka (njem.) - bubanj

herub - v. kerubherub (hebr.) - kerubin, anđeo višeg redaherž, ražhesap (tur.) - dobro, korisno, potrebnohetera (grč.) - starogrčka obrazovana prostitutkahevrav, šepav, ćopavHezebon (Hešbon) - stari židovski grad istočno od Mrtvoga morahi - ihhič (tur.) - nipošto, ništa, nimalohijacint (grč.) - zumbulhijeratički - pridjev izveden iz hijerat, pismo staroegipatskih svećenika, tj. svetih knjigahijerozolimitanjski, jeruzalemskihiljâd - hiljadâ (gen. pl.)himbarija - himba, prijevara, obmana, licemjerjehimbolajavec, klevetnikHimen - Himenej, starogrčki bog brakahimenej (grč.) - svatovska pjesmaHimera - grč. mitološko čudovište; himera - varka, priviđenjehimnos (grč. hymnos) - hvalospjev; svečana pjesma, himnahina - prevara, laž, himba, varkahinac - koji hini,himbenik, lažljivac, varalica, prijetvornikhincati - bacati amo-tamohincati (se) - ritati se, skakati, poskakivati, natezati se (s kim)hincati, vidi: shincati sehiniti - lagati, varati (se), lažno prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom - varati se, obmanjivatihiniti se - varati se, biti prevarenhino - himbeno, prijevarnohintov - kočija, karuce; pozlatni hintovi - pozlaćene kočijehip - tren, trenutak, čashipalaga (grč.) 1. pjesnička figura koja se sastoji u povezivanju riječi koje po

38

smislu ne idu zajedno 2. najčešće namjerno poremećen red riječi u rečenicihipogrif (grč.) - starogrčka mitska životinja, s glavom konja i tijelom i krilima orlaHipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesničkog nadahnuća.Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol pjesničkog nadahnućaHiron - jedan od Kentaura, vještak u mnogim znanjima i vještinama, odgajatelj mnogih grč. mitoloških junakahispanjska škornja, španjolska čizma, vrsta sredovječnog mučila u obliku čizme, kojom su se lomile kosti, satirale goljenice i probadali nožni listovihistorija (grč.) - priča, pripovijesthistorikuš (lat.) - povjesničarhištvo - bračni život, brakhitar - umješan, spretan, vješt, lukavhitati - bacati; pucati, hvatatihitati (se) - hvatati (se); bacati (se), nabacivati (se)hititi, hitati - 1. baciti; hiče - baca; 2. (ikav. prema ijekav. hitjeti) - žuriti se; hititi se - hvatati sehitrina - vještina, lukavosthitrost - lukavštinahiža - kuća, dom, palačahiža z gingavem ciglam podzidana, kuća koja stoji na slabim temeljima. Upotrebljava se obično u prenesenom smisluhižica - kućica, potleušicahižiti - gospodaritihižni, hižnik, kućni, domesticus, ukućanin, domaći, domaćinskihižnici; hižniki - bračni drugovi, bračni par, supružniciHjerozolim i Hjeruzolim - Jeruzalemhladišće - zaklonište, sjenica, hladovina

hladjenac - kladenac, studenachladnik - kolibica, sjenica od drveća koja pruža hladovinuhladolež - biljka slična slaku (convolvulus sepium)hlajahna - hlađahnahlap - rob, slugahlepiti - žudjeti čeznutihlib - hljeb, kruhhlijev - staja, pojatahlipiti - željetihlipiv - željanhlopiti - puhati, bučitihmajnjska rekla, luđačka košuljahman, uzalud, zaman; zao, lud, sulud, opsjednut, začaran, mahnit, mamen, furiosushmela, hmelnat, mela, brašno, brašnjav. Od njemačkog: Mehlhmuknuti - umuknutihnanj - loš, zaohoblati, blanjati. Od njemačkog: hobeln, a to je slavizam: oblitihoć - hoćešhode - hodajućihoditi - provesti se (loše), proći se (loše), dogoditi sehoditi na svit - ići po svijetuhofnica, dvorski top, bečki. Od njemačkog: Hof, dvorhoherovati, krvnikovati, prolijevati krv okrutnohoholas - oholosthoholen - oholhojen'je - hođenje, hod (isp. hoditi)hojme - uzv ajmehoksjenač - osjenac, buhač, vrsta ljekovite biljkehol - oholholast - oholostholba, mjera od pola oke za žito. Od njemačkog: Halbe

39

holbica (njem. halb = pola) - stara mjera za tekućinu, pola pinte; posuda od pola pinteholer, Syringa, jorgovanholi - oholihomagijalna laž, laž poklonstvenahonor (lat.-tal.) - časthora - kraj, selo; prigodaHoracije (Kvint Horacije Flak) - rimski lirik, pjesnik oda i satira, živio od 65. do 8. godine prije naše ere.Horatius - (Kvint Horacije Flak, 65 - 8 pr. n. e.) - rimski pjesnik; u bogatom pjesničkom opusu ističe se njegova Ars poetica u kojoj iznosi svoje poglede na pjesništvohordija (tur.) - tabor; vojska, obično turskaHoreade - gorske vilehorjatski (tur.) - pokvarenjački, lopovski; prostačkihorputer - mast za kosuhoruga - zastavahorugva - zastava na kopljuhorugva, barjak, zastava. I Česi imaju istu riječHorvačanin - Hrvathoti - hotje, htjede, htio jehotin'je - htijenje, želja, nakana, težnjahotinstvo - htijenje, želja, nakana, težnjahotiti i htiti - htjeti; nastojati; željeti; ne hti(j) - nemojhotjen'je - htijenje, željahotkar - uhoda, špijunhrabar - suprug, zaručnik, momakhrabarstvo - hrabrost, odvažnosthraček, pljuvačkahračkolizec, ulizica. Prema njemačkom: Speichelleckerhram - kućahraniti - čuvati, skrivati; hraniti se - čuvati se, skrivati sehranjivati - hraniti

hrd - ponosan; snažan, silanhrđelj - hulja, hrđahrek - korijen, panjhrepenenje, čežnjahrib - brežuljak, humak, brdohrip - imenica stvorena prema glagolu hripati, teško disati, kašljatihrla - brzahrlo - brzohrpiti - skupljati na hrpuhrusnuti - puknutihrustavec, hvališa, koji se diči svojom smionošćuhrustiti (se) - prijetiti (se), junačiti se, razmetati sehtij - danas neupotrebljavani imperativ glagola htjetihud - loš, zao, pokvaren; hudoba - zloća, pokvarenost; hudoga razloga - [?]hudati - srditi (se), ljutiti (se)hudi, hud - ljut, oštar, strog; zao, zloban čovjekhudič, đavohuditi - činiti zlo, uditi, štetitihudoba - opačina, porok, mana, grijeh; zloba; nakazahudoban - zao, zlobanhudobno - zlo, zlobnohudobnost - zlo, zlobahudočinec, zločinachudodelnik, malefactor u Verböczyju, zločinac; zlotvorhudodušni, đavolski, demonskihudovoljno - zlovoljnohuja - huđa, gorahuje, huji - huđe, huđi, gore, gori (komp. od hud)huk - bukahukati - puhati, duhatihumiljeno (lat.) - poniznohuncfutarija (njem.-mađ.) - obješenjaštvo, vragolija, psina

40

huriska (ar.) - hurija, ljepotica iz muslimanskog rajahurjatin - hulja, lopov, horjat, horjatinhust - riječ je nejasna: buka ili gomila, hrpa (Akad. rj.)hustati - dražitihustolina - patrljak, peteljka od grozdahutica - kolibicahvaljen'je - hvala, pohvalahvalu imiti - biti hvaljen

Hvaranin Hortenzije Brtučević, suvremenik Nalješkovića i Hektorovića, bio je i pjesnik.hvatiti - uhvatiti, zgrabitihviriti - teći, curitihvoja - granahvojka - grančica, granahymnodia to mou somati (grč.) - Pjesma mome tijeluHymnus Croaticus de passione Christi - Hrvatski himan o muci Kristovoj

I

i blud tvojih od pčeleca - vjerojatno: i radost tvoje dječicei još k tomu vik ne istašći - i da k tomu nikad ne omršavii me srce zenu ufanjem - u mom srcu rađa se nadaI sun'd my heart in beauty's eyes (eng.) - Sunčah svoje srce u očima ljepotei tom željom vik ne iztašti - tj. ako ne želiš da ti se zbog te želje lice omršaviibo - jer, ta, zaistaibrik (tur.) - bakren sud, prema vrhu sužen, s kljunom i drškom, služi za lijevanje vode ili kaveIdalija - Afroditino (Venerino) svetište na Cipru; prema mitu, Venera je rođena iz morske pjene upravo na tom otokuIdalija - rt i grad na otoku Cipru, s Afroditinim hramom i gajemiđirot (tur.) - biljka od koje aromatični podanak sadrži eterična ulja; uzima se kao sredstvo za jačanje apetita i kao mirodijaidra - hidra, mitološka vodena zmija sa osam glava koju je ubio HerakloIgnacije, sv. - v. Loyolaignis festivus, vatra, koja se pali u svečanim zgodama

igo - jaramigrališče - igralište, prostor za igruIHS - kratica za Iesus Hominum Salvalor, Isus spasitelj ljudiije - jedeikada (uz negaciju) - nikadaIkarija - idealna utopijska zemlja socijalne teorije franc. filozofa Cabeta (1788-1856)ikindija (tur.) - vrijeme popodnevne molitveil - zemlja; ilovačaIl Fuoco - Oganj, roman tal. pisca D'Annunzijail, ilo - zemlja; ilovačaIleri, Ilirci, pristaše ilirskog pokreta, pobornici štokavštine u hrvatskoj književnostiilinštak - mjesec u kojemu u kalendaru dolazi sv. Ilija, tj. srpanj; prenes: ljetno sunceiliš - jelo, hranaIlle terrarum mihi praeter omnes Angulus ridet (lat.) - Onaj mi se kutak svijeta smije mimo sve ostale.ilo - ilovača, glinaimajnje - imanjeimam (tur.) - muslimanski svećenik

41

iman'je - imovina, blagoimbrina - vrsta loze i grožđaimin'je - imanje, imovinaimiti - imatiimiti na pamet - imati na pametiIn adventu - u došašćuIn hoc anni circulo - U toku ove godineIn labore requies (lat.) - U radu je smirenjein questi paesi lavora - u ovim krajevima djelujein tyrannos (lat.-grč.) - protiv tirana, nasilnikain(o) - iinaditi se - inatiti seinako - drugačije, inače, ako li neinamo - drugamo, na drugoinaš, inoš, inuš, sluga, dvorjanik. Od madžarskog: inasindi - drugdje, na drugome mjestuIndija od izhoda - Istočna Indija (za razl. od Zapadne Indije, tj. Amerike)indje - drugdje; drugamoindorati (tal.) - pozlatitiindugiare volendo - želeći oklijevatiInglitera (prema tal.) - Engleskaingvas (ingvast) - crnilo, tintainkub (lat.) - zloduh, demon koji spolno opći s usnulim ljudimainnocentia (lat.) - nevinost, nedužnostino - drugoino, inu - i (veznik)insieme - zajednointerkolonij (lat.) - međuprostor između stupovainud - druguda, drugim puteminuda, inudi - drugdjeinuš (mađ.) - sluga, lakejinžinj (lat. ingenium) - um, umijećeIpokrat - Hipokrat, glasoviti grčki liječnik i znanstvenik iz 4. st. pr. n. e., smatra ga se osnivačem lječništvairizacija - prelijenanje u duginim bojama

Irud - Herod, zloglasni židovski kraljIšče, išće - pril. još(te)Ishajati, ishoditi - izlaziti, izvirati; postićiishončati - dokrajčiti, uništitiiskahnuti - izreći, izlanutiiskarnji - iskrnji, bližnji (čovjek)iskašati se - mrko gledati, gledati iskosa, izdirati se (na nekoga, na nešto), obrecivati seiskati - tražitiiskati batalje - zametati kavgeisklad - izlaganje, ekspozicija, prologiskloniti se - pomoliti se, pojaviti seiskoliti se - izvršiti se, ispuniti seiskončanje - krajiskončavati, iskončivati - dokončavati, dokrajčivati, uništavatiiskorijepiti - istrgnuti, iskorijenitiiskovati - tražitiiskrnji - bližnjiisleči - svućiIsokrat - Izokrat (436-338 pr. n. e.), atenski govornik i retoričarisop (grč.) - vrsta mirisne biljke, izop, sipantispaljati (prez. ispaljem) - ispljuskivati vodu (prvotno iz čamca, a onda i odnekud drugud); u našem tekstu preneseno: "ispalji odgovor iz rike gdi palju pisni se razlike" - saznaj odgovor iz rijeke iz koje se saznaju (ispljuskuju) različite pjesme (B. Klaić)ispeljati - izvestiispisan - naslikanispisati - opisatiisplesikati, plosnatim nečim izudarati, istućiispliti – isplivati, izvaditiisplnjen'je - ispunjenjeisplnjevati, isplnjivati - ispunjavatiispolinski (staroslav.) - divovski, gorostastan; ispolinski mrak - mrak

42

Tartara, pakla, gdje su po mitologiji bili bačeni Titani nakon što su se pobunili protiv Zeusaispoznavati - spoznavatiispraviti (se) - popraviti (se)isprazan - besposlenispričevati - ispričatiispuno - potpunoistakmiti - izjednačiti, usporeditiistati (zapravo iz-stati) - izbjeći (mislim da je tumačenje ostaviti u Akad, rječn. krivo barem za ovaj primjer: "Kâ (tj. božićna noć) da bi ne dala Bože, tebe tada, ne bi muk istala mâ duša nikada" - Da se ti, Bože, nisi rodio one noći, moja duša ne bi izbjegla mukama [paklenim!] (B. Klaić)isteći - izaćiisteći - izaćiistin - istinit, pravi, iskrenistin (zapravo istinan) - istinit, pravi, iskren (u vezi s riječju istina - kojoj je dativ istini - zanimljiva su ova dva primjera koji u Lucićevoj pjesmi Od božićne noći stoje sasvim nablizu: "Kako l' ću istini ne vjerovat tebi [tj. tebi koji si istina] kî mi diš ne čini drugu ča neć' sebi"... "kî čudesi govor potvrdi istini (koji si čudesima potvrdio istiniti govor) kâ človik kî je stvor (tj. smrtnik) ne može da čini" (B. Klaić)istinan - istinitistinkeši - istinitijiistino - istinito, iskrenoistinuvati - govoriti istinu, biti istinitistlěnije - trulostistočaj - izvoristom, ištom – samo, tekistva - nejasnoistvoriti - stvoritiisvući - posve svućiit, iti - ićiite - idite

ite - jedeteitkor - itkoIvan Francesko Regis sv. (1597-1640) - francuski misionar, redovnik Družbe Isusove; propovijedao među kalvinističkim seljacimaIvan Nepomuk, sv. (1340?-1393) - praški svetac i mučenik; ubio ga je kralj Vladislav zbog sukoba s crkvom. Slavi se kao branilac Crkve i zaštitnik ispovjedne tajneizabiti - izbiti, istućiIžaijaš - Izaija, biblijski prorokizašad - izašavšiizažgati - izgorjetiizbastisati - satrti, izgazitiizbivati - preostajati, biti suvišnoizda - sadizdati - dati, predati; izdati, iznevjeritiizdih - izdisaj, smrtizdihovati - uzdisatiizdilati - izdjelati, istesati, isklesatiizdivati - nazivati koga čimizdumlavec, čovjek improvizator, koji izmišlja, podvaljuje, intrigantizdvojeno - zdvojnoizdvojiti - zdvojitiizdvora - izvanaiže - kojiizeti (prez. izmem) - uzeti, izvaditi, izvući; izmi - uzmi, izvadi, izvuci!izgaziti - izaći (gazeći)izginuti - propasti, nestatiizgizdavati (se) - gizdati se, ponositi seizgled - primjer, uzorizgnijevati (se) - naljutiti (se)izgnušen - umrljan, prljavizhititi - izbacitiizhod - izlazizhoditi - ishoditi, izlaziti, izviratiiziskivati - tražitiiziskovati - istraživati, ispitivatiiziti - izaći

43

izizvanje - izazivanje, izazovizjije - izjedeizkončati - dokrajčiti, uništitiizkorijepiti - iskorijeniti, uništitiizkrišiti - uskrisitiizlag - osimizlagati - slagatiizlisti, izljesti - izaći; popeti seizluditi se - izdati seizmariti se - mariti, hajati; nigdor se za to ne izmari - nitko za to ne mari, ne hajeizmečiti - izgnječitiizmezgiti - ižmikati; zdrobitiizmi - osimizmi - v. izetiizminuti - proćiizmizgati - ižmikatiiznajti - iznaći, dokučiti; dobiti, stećiiznesti - iznesti, izbavitiiznevar - iznenadaiznišiti - uznestiiznovič - iznova, ponovnoizpartiti - isprtiti, rasteretiti, olakšatiizpeljati - izvestiizpoznati - prepoznati; upoznatiizpravdati - opravdatiizpraviti se - ispraviti se, popraviti se

izpušćan'je - ispuštanje; izpušćan'je riči - govorenjeizpušćan'je riči - govorenjeizrijeti, izrit - izrećiizroniti - iskapiti; upropastiti, uništitiizručati - izručivatiiztakmiti - dobiti, steći, izvojevatiiztašćati - iščeznuti, nestatiiztoč - istokizuć - izvrstan, izuzetanizući - izvrsni, izvanredni, savršeniizvan - izvana, spolja; osimizvarći - 1. izvrći, preokrenuti; 2. izvrći, izbacitiizvarsit - izvrsit, izvanredan, izvrstanizvarsno - izvrsno, izvanredno, sjajnoizvesti - izvesti, izbaviti, učiniti da izađe; proizvesti, napravitiizvidati - izliječitiizvijati - izvijati; izricati, izlagatiizvinuti - izmaknutiizvit - isprikaizviti - prijeći, obićiizvižbati - izvježbatiizvjedljivo - radoznaloizvoditi svidočastva - svjedočitiizvoliti - htjeti, željeti, voljeti

J

ja - ja; daja - v. jatijačati (prez. jačim) - ječati, uzdisati; jačeć - uzdišućiJačint - u starogrčkoj mitologiji lijepi sin spartanskog kralja Amikla, ljubimac Apolonov; ubio ga iz ljubomore bog vjetra Zefir; iz njegove krvi izrastao je cvijet hijacint ili zumbuljačiti - vikati, pjevatijačmen - ječamjadar - jedar, zdrav, čvrst, snažan

jadati - jecati, jadikovatijadika - žalosna vrbajadnovito - nemilosrdno, bijesnojadovan - žalostan, što donosi jadjadovit - otrovanjadovno - žalosnojadra - jedraJadran - vjerojatno se misli na jedno od najjačih riječkih poduzeća (Adria) u doba mađarske uprave nad rijekomJadranska Sirena - djelo Petra Zrinskog Adrianskoga mora Sirena

44

jadrica, jezgra, nucleusjadriti - jedritijadro - jedrojaer - v. aerjagar, lovac. Od njemačkog: Jägerjagarija (njem.) - lovjagla - igla (ali imamo i iglica nekoliko stihova niže)jaglin, klinčac, mirodijajagmiti - napadati, nasrtati, navaljivati; otimati, plijenitijagna - juriš, napadaj, nasrtaj; jagniti - jurišati, napadati, nasrtatijah - v. jatijak, jaki, jakino - kao, kaono, kakojaklen - prosen, ječmenjakno - kaojako - kao, kao da, kakojakože - kako, kao, dajakrep - škorpionJakšići, Stjepan i Mitar, sinovi vojvode Jakše. U borbama se posebice istakao Mitar, umro 1486.jal - v. jatijal - zavist, zlobajalen - himben, prijetvoran, varljiv; loš, opak, zao; zavidan, zlobanjaliti - biti zavidanjalnuš, zavidnikjalša, - jelša, johajalzamin (perz.) - jasminjamb (grč.) - dvosložna pjesnička stopa, s naglaskom na drugom slogujambor - jarboljame, jami, jamite, jamši - v. jatijammer (njem.) - bijeda, nevolja, žalost, boljandrâš, Cichorium intybus, vrsta biljkeJanko Vojevoda - Janko Sibinjanin (ili Hunyadi János), ugarski vojskovođa, potomak velikaške obitelji iz Erdelja. Uspješan ratnik, potukao Turke kod Beograda, kod Sibinja, u Transilvaniji,

osvojio Niš i prodro do Sofije. Od 1446.-1452. bio je regent za malodobnog kralja Ladislava V. Posthumusa. Poražen je od Turaka 1448. na Kosovujantoli - prema Akademijinom rječniku, riječ je nejasna i javlja se samo kod Vetranovića; vjerojatno je riječ o prilogu sa značenjem: samo, jedinojapica (kajk.) - otac, taticajapriti - grijati, žaritijarali oldum (tur.) - izranjen samjas, jaz - jajasak (tur.) - zabranajaše, jat - v. jatijasen - vedar, bistar, svijetaojasniti - jasnjeti, sjati sejasniti se - postati svjetliji, blistati; sjajiti (oči)jaspida (grč.) - aspida, zmija otrovnicajaspis (grč.) - kremen crvene boje, služi za ukrasjaspra (grč.) - sitan srebreni novac, novac uopćejasprica - novacjašprišt, archidiaconus. Od njemačkog: Erzpriester, odnosno madžarskog: esperest. I kod nas: ešperešjati (prez. jamem, štok. jeti) - uzeti, oteti, ugrabiti, osvojiti, primiti, prihvatiti, početi; pograbiti, zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jaše...) ; jal - uzeo; ja govoriti - poče govoritijatra - jetrajavču - jaučujavi - na javijavkati - jaukatijavor - lovor (u istom značenju dolazi riječ javor i kod nekih drugih starijih pisaca); kruna javora - lovor-vijenacjaz - jajazbec, jazavac, lukavacjazik - jezik (ovakav oblik koristi se uglavnom samo za jezik u ustima;

45

naprotiv u značenju govor upotrebljavaju ponajčešće oblik jezik)jazik - jezik; usta; stiskati jazik - ne govoriti; imiti dug jazik - imati dug jezik, mnogo govoritije - je (enkl. od nju, njih) ; poče (od gl. jeti); ihjed - ljutina; otrovjed - otrovjeda - da (ne), da li, eda, ne bih li, kako bih (namjerno); jeda nas gdi sreća sastavi - ne bi; kako, da; zar, je lijederan - jedar; jezgrenjedin - jedan, jedini, jedinstven, skladan, sjedinjen; jedini u majke - jedinacjedinost - jedinstvojed'n - jedanjednaga - ujedno, zajedno, skupa; zajedno, istodobnojednokat - jedanput, jednomjednuč - jednom, jedanputJeđupka, Jejupka - Ciganka; zapravo Egipćanka, jer se vjerovalo da Cigani potiču iz EgiptaJego, jega - njega, njegovjehtjeti - razlijegati se, oriti sejej - ćukjejina - velika sovajektikuš (grč.) - sušičavac, bolesnik od tuberkulozejeli - ilijel'je - jelejel'je - jelik, skup jelajelje - zbirna imenica od jelajemati - uzeti, uzimati; dobivatijemija (tur.) - ikavski za tur. đemija - lađa, brodjempot - jedanput, jednomjen - jedan; jenkrat - jedanputjer - u starijem jeziku ima različita značenja: 1. da (izrično); 2. pošto; budući da (današnje značenje); 3. zašto; zasve jer - premda, unatoč tome

jerarkija .- hijerarhija, sveta vladajerbo, jere, jerebo - jer, budući da; naime; da ~ - a jer, ali jerjerej (grč.) - svećenikjerejstvo (grč.) - svećenstvojeres (grč.) - herezajeriški - jerihonskiJerozolim - Jeruzalemjes - jesamjest - jest; jajesti (prez. jemem, jemen) - uhvatitijestojska - jelo, hranajeter - neki drugijezan - srditježđa - v. jizdajezerišče - jezerojezero - jezero, bezdanjezer, jezero (prema mađ. ezer) - tisuću (pored uobičajenog značenja)jeziv - mršavjî - ihji (u pjesmi Taj zna ljubiti) - jejid - jed, otrovjidak - otrovanjiden'je - jelo, jestvinajidih, jidihu, jidiše, jidoše - v. jistijidovati (prez. jidujem) - jedovati, jediti se, ljutiti se, jadovati, jadikovatijidovit - otrovanjidu, jiduć - v. jistijija - jelo, jestvinajije - njihjijed - otrovjim, jimi - imjimi - njimajimiti - imatijisti – istinit; jestijistva, jistvina - jelo, hrana, jestvinajiti - jestijitki - v. jidakjizbina - jestvina, jelo, hranajizda - ježđenje, jahanjejizditi - jezdjeti, jahati

46

jo, jujobbágy, jobađ, kmet, sebar, podanik, sujet, rusticellus, rusticus, jobagiones regni. I madžarski jezik upotrebljava za kmeta jobbágy. Ineptus, inhumanus, inurbanus, Bauer, paraszt. Madžarizam: prostjoči - očijočko - otacjogenj - oganj, vatrajognjišče - ognjištejok - plačjokat - plakatijokati, plakatijopac (kajk, prema njem) - majmunjopica, opica, majmunjošć, jošće - jošte, jošJove, Jovo - Jupiter, vrhovni starorimski bog (grč. Zeus)Jovetov - Jupitrov, ZeusovJozue - Jošua, biblijski junak koji je zaustavio sunceju, jojJulija Farnese (1474-1524) - sestra pape Pavla III, ljubavnica pape Aleksandra VI. Borgije (Šandor šesti)Julija Rimljanka - žena Frana Krste Frankopana, Giulietta de Naro, nećakinja čuvenog kardinala Barberinijajunačstvo - junaštvojunak - pored običnog značenja još i: mladić, momak, slugaJuno - Junona, starorimska vrhovna boginja, žena Jupiterova (grč. Hera)jur, jurve, jure - već, više, dalje, baš, barjuratuš (lat.) - pravnik; student pravajuričica - vrsta ptice (crvenperka?)juste milieu (franc.) - srednji putjutar - jutrojutarnja - jutarnja, vrijeme pred zorujutra, jutri - sutra; jutri dan - sutra, sutradanjutrinji - jutarnji

jutunija - proždrlost, sladokusnostJuž sie jesien konczy, / liscie z drzewa leci: - / gdzie sie dwoje kocha, / niepotrzebny trzeci.(polj.) - Već svršava jesen, lišće s granja leti: - Gdje se dvoje ljubi, nije potreban treći.

47

K

kâ - koja; kî - koji; kô - koje; s kem - s kime; s kum - (s) kojomKabesten - Guilhem de Cabestaing, franc. trubadur iz Roussillona (živio oko 1212.); legendu o njemu obradio je i Boccaccio u Dekameronukača - zmijakacida, kaciga, šljem. Od latinskog: cassis, cassidakačino mleko, Euphorbia, vrsta poljskog cvijetakaćunak - orhideja, podrimunak, biljka gomoljasta ploda koji se koristi za spravljanje napitka salepaKadan-kan - mongolski vojskovođa, rođak Batu-kana, vođa jednog od mongolskih odreda pri provali u Hrvatsku (on je poharao Zagreb 1242)kade (čak.), kadi – gdje, kadakadija (tur.) - sudackaditi se - dimiti seKadmeja - tvrdava u starogrčkom gradu Tebikaduna (tur.) - kada, gospođaKahir - Kairo, glavni grad Egiptakaj buš? odkud k-hiže nosil?kaj, kajti - što; jerkajan - koji se kajekajas (tur.) - remen, pojas od sablje, uzdakajati - okajavatikajba - gajba, tj sanduk, krletka i sl.kajni - pokajni, koji se kajekajti - jerkakgodre - kakogodkako - kaokakot - kao, kakokakti - kao, kao štokal - blato

kalafat (tal. calafato) - obrtnik koji popravlja brodoveKalapajica - nadimak Ivana Kostrenčića (v.)kalašati - skitati se, klatariti sekalati - spustitikalauz (tur.) - vodič, putovođažkalčine, suknene čarape. Od talijanskog: calze, calzonikaldeoski - iz Kaldeje (u starom vijeku ime najjužnijeg dijela Mezopotamije)kalen, kalan, kaljavkalendrijaš, sastavljač kalendarakalina - biljka s gorkim bobicamakaljun, vrsta topa, koji se prenosi kolima. Top na točkovima. Od talijanskog: cannonekalo - kal, blatokaloper - rogačkalovit - blatan, močvarankalpak (tur.) - kapa od krznakalpesi (tur.) - varljivakaludar, kalujer - kaluđer, redovnik, koludarkaman - kamenkamara (tal.) - sobakamenar - klesarKamenica - živa voda u Komiži na otoku VisuKami, kamik - kamenkamoda - kamolikampanski - iz Kampanije, pokrajne u južnoj Italiji (središte Napulj)kanaf (tal.) - konopac, špaga, užekanat (lat.) - pjesma, pjevanjekandelir (tal.) - svijećnjakKandija - Kretakandlincuker, vrsta šećera koji se prodaje u prozirnoj kristalnoj formi, sa

48

Kandije na Kreti. Od njemačkog: Kandelzuckerkanijela - biljka cimet, slatka korica, darčinkanikula, pasja žega. Od latinskog: Dies caniculares. Ti "pasji dani" traju svake godine od 23. VII do 23. VIII. Zovu se tako i po zviježdu Velikog Psa, u kojem je glavna zvijezda Siriuskano - v. kinokantar (lat.) - vaga; mjera za težinukantarida (grč.) - kukac španjolska mušica, za kojega se vjeruje da djeluje afrodizijačkikantati (lat. cantare) - pjevatikantreda - stolac (obično s pletenim sjedištem)kantun (tal.) - ugaokantura, pojanje crkveno, pjevanje u koru. Od latinskog: cantarekanun (tal. cannone) - topkaon - blatan, kalankapca - sitna kap, kapljicakapelmajster (njem.) - dirigent kapele, zborovođakapinika - bagremkaplan-post (tur.) - tigrova kožakaprisa (tal.-franc.) - kaprica, hir, inat kapuc - kapuljača, kukuljicakaputaš - čovjek koji nosi kaput (umjesto seljačke surke ili radničke bluze), građanin, gospodinkar - kolakar - ta; što; da; samokar - tužba, prijekor; svađakarakalpak - crni kalpak (kao šubara u Mađara)karati se - pregovarati se, svađati se, rječkati seKaribda - Haribda; dvije mitske nemani Skila (Scila) i Haribda su u Mesinskom tjesnacu pored Sicilije vrebale pomorcekariđa - debelo sukno

karina - kolumba, kobilica, dno brodakarljiv - svadljivKarlović - v. dva IvanaKarlović, Ivan (Ivo) - Krbavski knez, posljednji potomak kneževske obitelji Kurjakovića, ban. Pošto Turci osvojiše njegova brojna imanja i gradove, poput progranika umro je na Medvedgradu ponad Zagreba 1531.Karman - Karaman, stanovnik Karamanijekarmazin - grimizKarmel - gora u Izraelu na obali Sredozemnog morakarmina - gozba u počast pokojnika, mrtvaštinaKaron - Haron, u grč. mitologiji lađar koji duše pokojnika prevozi u podzemni svijet preko rijeke StiksaKaront - Haront, u grč. mitologiji lađar prevoznik mrtvih u podzemni svijet preko podzemne rijeke Stiksakarpit, zavjesa. Od madžarskog: kárpitkarsman'je - krzmanje, oklijevanjekarsmati - krzmati, oklijevatiKarst - Kristkarst - krst, križ; karstom se karstiti - križati sekarstjan - kršćaninkarta - papirkarvan, prepelicaKasandra Trojana - kći trojanskog kralja Prijama i Hekube; zbog neuzvraćene ljubavi Apolon joj je dao dar proroštva, ali ju je kaznio tako da njenim proročanstvima, pa tako ni predviđanju propasti Troje, nitko nije vjerovaoKastalja, Kastalija - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća (v. elikonsko vrilo)

49

kastalski - prema Kastalija, u grč. mitologiji izvor na gori Parnasu, posvećen Apolonu i Muzama; vrelo pjesničke inspiracijekastel - kaštel, tvrđavakaštiga, kazan. Od latinskog: castigare, kaznitikaštigan'je (lat. castigare - karati) - kazna, kažnjavanjekaštigati (lat. castigare - karati) - kaznitikaštio (tal.) - tvrđava, dvorac, kaštelKastor - ime jednoga od dvojice Dioskura (mitoloških sinova Zeusovih; drugi je Poluks)Kastor i Poluče - Kastor i Poluks (grč. Polideuk), grčki junaci (zajedničkim imenom nazivaju se Dioskuri); Zeusovi sinovi, simboli neuništive bratske ljubavikatana (mađ.-tur.) - vojnik; konjanikkatarinčica, Chrysanthemum, vrsta krizantemeKatarino!, - tim uzvikom misli Kranjčević Katarinu Frankopan Zrinjskukatidra (grč. kathédra) - stolica, sjedalicaKatulo - Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik, najpoznatiji po svojoj ljubavnoj liriciKatzenjammer (njem.) - mamurlukkaucija - jamčevina, osiguranje, novac koji služi kao jamstvokaukasko - kavkasko (prema planini Kavkaz, na kojoj je Prometej bio okovan)kaur, kaurin (tur.) - nevjernik; muslimanski naziv za kršćanina

kaurski (tur.) - nevjernički, kršćanski (isp. đaur)kavad (novogrč. kavádion) - svilena haljinakazati - 1. pokazati, dokazati, iskazati; 2. kazati, reći; kažnjavatikazati se - pokazati se, javiti sekažiput - kažiprstkazovati - kazivatikazuar - vrsta ptice trkačice slične nojukazula (lat.) - odjevni predmet katoličkih svećenika kod mise, misnicake - koje, kojojkebrojedec, čovjek toliko bijedan da jede hruštove. U prenesenom smislu: mizerijakečka, pletenica, kika, perčinKedron - potok u Getsemanskom vrtukehlav, gušav, gljivast Od njemačkog: Kehlekeine Gnade (njem.) - bez milosti, nema milostikeip - lik, slikakelih, kalež, putir; čašica Od njemačkog: Kelch, odnosno grčkog: kalyks, čaška od cvijetakelomna - stupkem - kojim; kemi - kojima (instr.); kî - kojikeno - kojenokeno - v. kinoKentauri - u grč. mitologiji pola konji - pola ljudikepenjeg, plašt, kabanica, kaput. Od madžarskog: köpeny

Kerempuh, značenje riječi nije potpuno jasno. Kerempuhi su crijeva, drobina, trbuh, vamp: Schmerbauch. Karapuh, kalapura, kerepuv je očišćen želudac, fileki. U prenesenom smislu: Kerempuh je čovjek lukavac, spretan, ispičutura, prokšenjak, lakoumnik, vragoljan, domišljati prevejanko, podvaljivač. Riječ kao slika jedne do danas književno neizražene fiigure živi još i danas. Knjiga o Petrici Kerempuhu od Jakova Lovrenčića (1787-1842), štampana u Varaždinu 1834. pod naslovom: "Petrica

50

Kerempuh iliti čini i življenje človeka prokšenoga", prijevod je jedne njemačke varijante Tilla Eulenspiegela, bez ikakve samostalne književne vrijednosti, napisan živim jezikomKerestinečki dečki. Ime Kerestinec (tvrđava na istoku od Svete Nedelje, između Susedgrada Tahijevog i Samoborskog grada Ungnadovog) pojavilo se u našoj historiji kao mračan simbol za vrijeme seljačkog ustanka pod Matijom Gupcem u 16. stoljeću. Pod Kerestincem je banska vojska sa žumberačkim uskocima razbila seljačke mase 6. II. 1573. pod zapovjedništvom feudalnog magnata Gašpara Alapića, koji je jedini od generala Nikole Šubića Zrinskog preživio sigetsku katastrofu (1566). Kerestinečki poraz bioje zapravo uvod u stubički slom nekoliko dana kasnije (9. II). Kada se Gošetić i Gregorić, u španjolskim čizmama, u bečkoj mučionici sjećaju Kerestinca ("kerestinečki dečki"), ta je evokacija u pjesmi, prema tome, bila historijski konkretna. "Balade Petrice Kerempuha" međutim, napisane zimi 1935-36, štampale su se jula 1936. u Domžalama kraj Ljubljane u nakladi Silvestra Škerla, ljubljanskog nakladnika Akademske založbe, više-manje kao krijumčarska rabota. Pod bojkotom štampe i nakladnika, zabranjivan i plijenjen godinama, autor "Balada", da izmakne Koroščevoj cenzuri, izmijenio je u prvom izdanju "kerestinečke dečke" u "križovljanečke", jer je poslije pokolja četničke družbe u Kerestincu, do koga je došlo proljeća te godine 1936, moglo tako izgledati kao da se evokacija "kerestinečki dečki" odnosi na najnoviju provalu seljačkog temperamenta, i da hoće da bude aktuelna politička asocijacija. Uz "Mokričance" i "Sanoborce", "križovljanečki dečki" javljaju se u ovoj baladi potpuno nelogično: Križovljan leži uz Ormož na Dravi pod Bombellesovom Opekom kod Varaždina, a "križovljanečki dečki" bili su tu samo kamuflaža, odabrana po simbolu riječi Kerest, krst, Kerestinec, križ, Križovljankermežljiv, kermežljivec, krmeljiv, čovjek kome teče iz oka bijela sluzkerplačina, skrpljena krparijakerub, kerubin (hebr.) - anđeo višega redakervohodša ženska, mulier menstruatakesniti - kasnitikesno - kasnoKi, kî (ka, ko)- koji; kîgodir - netko; kîno - kojino, koji; ko god - koje god, bilo kojeKidron - potok u Getsemanskom vrtu u Jeruzalemu, gdje je započela Kristova mukakigodi, (kegodi, kimgodi...) - nekikih, kim, kimi - v. kikihno, kimno - v. kinokika, pletenica, onaj komični repić na bijeloj baroknoj vlasulji svezan crnom svilenom vrpcom

kikla, suknja. Od njemačkog: Kittelkikljěca - suknjicakimak - stjenicakimera - himera, neman iz starogrčke mitologijekina - muka, trudkinč (mađ.) - blago, ukras, nakit; ljepotakinčanka, oružje okićeno srebrom ili dragim kamenjem: puška, sabljakinčeno - obilnokinčiti - kititi, resiti, krasitikino - koji(no), onaj tkokip - tijelo, lik, oblik, stas, rast, uzrast, forma, figurakipec (gen. kipca) - slikakipočastitel, idolopoklonikkiridžija (tur.) - najamnik, konjovodackirmankinja, turska sablja iz narodne pjesme

51

kitara (grč.) - citara, starogrčki žičani glazb. instrument sličan lirikitica (dem.) - grmić - grančicakitni - kićenikjedno - najedanput, ujedno, zajednokjednu - zajednički, u jedan glasklada - trupackladati - stavljati, metatiklade, vrsta mučila; u klade vrgnuti, staviti u kladekladenc, kladenac - izvor, zdenacklafrač, brbljavacklaka (franc.) - plaćeni pljeskači u teatruklaka, tlakaklakson (engl.) - automobilska trubaklangovati, naricati. Od njemačkog: klagenklanjec - klanac, jarugaklapati - udarati; cvokotati (o zubima)klariš (mađ. iz lat.) - koraljklasična strofa - kitica kakva se upotrebljavala u pjesništvu stare Grčke i staroga Rima (Kranjčević se u pjesmi Radniku poslužio Sapfinom strofom, a u pjesmi Gospodskomu Kastoru imamo alkmansku strofu tj. dva daktilska heksametra i dva daktilska tetrametra, nazvanu po starogrčkom pjesniku Alkmanu iz 7. st. prije Krista)klasti (se) (prez. kladem) - staviti, metnuti, uzetiklauzura (lat.) - dio samostana zatvoren za svjetovnjakeklavesen (franc.) - starinsko glazbalo, prvotni tip klaviraklečica - čepKleon (Kleont) - atenski demagog, vladao u Ateni nakon Periklove smrtiklepati (prez. klepljem)- klesatikler - žučljivost, srdžba (Suzana 546; prema grčkom cholera, tal. cóllera, coléra, franc. colere)klešča, kliješta

klet - klijet, koliba (u vinogradu)klijetica - umanj. od klijet, ćelijaklikovati - vikati, klicati, zvati, dozivatiklinčac, klinčec - karanfilKlio - jedna od devet Muza, zaštitnica povijesti; muza epske poezije (i povijesti), ali Nalješković izgleda upotrebljava taj naziv za opći pojam muze.klis - oštar kamen, hrid, vrlet, strmina, klisurakljanast - klinčan, pun klina, nazubljen; ili čvornat, pun čvorova (Akad. rj.)ključiti - svijati, ponižavatikljuvavac - onaj koji kljuje; peteh kljuvavac - pijetao koji kljujeklonda (tal. colonna) - kolona,stupkloniti - pored običnog značenja još i: pružiti, dati (po-kloniti)klopci - drvene cipele, cokuleklopotec, klepetalo što se kao ptičje strašilo upotrebljava po vinogradima i voćnjacimakloštar (lat.) - samostan, manastirklubok - vrsta muškoga pokrivala za glavu (klobuk)klukonos - krivonosklun - kljunkmesto - odmah, smjestakmic - tmice (gen. pl.)kmica - tama, mrak, tminakmičen - taman, mračanknigar, knjižar, čovjek koji s bavi knjigom uopće, i štamparknižice (plurale tantum) - knjigaknjiga - pismo (pored običnog značenja); sama riječ pismo ponajčešće se uzima u značenju: spis (osobito starinski), knjiga, književno djeloknjiga oprošćenja - pismo za rastavuknjižnik - književnik, pisac; pisarknof, dugme, puce. Od njemačkog: Knopf

52

kô - kao, kako; kad; koju, kojomko - tkoko - v. kikoalicija - Hrvatsko-srpska koalicija, vodeća polit. stranka u Hrvatskoj 1906-1918. (činile su je Hrvatska pučka napredna stranka, Hrvatska stranka prava i Srpska samostalna stranka)kobilica - skakavackobiti - navješćivati zlu kob; tugovati, naricatikočak (mađ.) - čaplja; čapljino pero; vrsta perjanice, ukras na šeširukod - kao što, kako, kudakodicil (lat.) - pravilnik, propiskoh, kuhar. Od njemačkog: Kochkoj - kikojiti - hraniti, othranjivati, odgajati, podizati na noge (dijete)kojiti (se) - othraniti (se), othranjivati (dijete)kojn - konjkôka - kolikaKokanovski - Jan Kochanowski (1530-1584), jedan od najvećih pjesnika poljskih starijeg a razdoblja. Kao i Đurđević preveo je psaltir na svoj rodni jezik.koki - kolikkoko - kolikokokošja paša, Polygonum aviculare, vrsta biljkekokot - pijetao; tetrijeb, gnjetao, fazankol - kod (isp. kon); kolackolankinja, sablja koja se veže uz konjski trbušni pojas. Od turskog: kolankolarina (tal.) - ogrlilcakolduš, prosjak. Od madžarskog: koldusKolhida - zemlja na istočnoj obali Crnoga mora, kamo su plovili argonautikoli - ako li, ukoliko; kolimakoliko - kao (pored običnog značenja)kolikrat - koliko puta

kolinje, klanje praseta na određene kalendarske terminekolino - koljeno; pokoljenje, naraštajkolipka - kolijevkakoliti - okruživati; željeti, voljetikoljenca - pragovi na žičanim gl. instrumentimakoljepčica - kolijevčicakolombina - lik iz talijanske komedije dell' arte, vesela i živahna karakterakolomijica, voda iz jamice što ostane od točkova na putu kud minu kolakološ - kolos (misli se poznati Kolos na Rodu)koludar - kaluđer, redovnikkoludrica - redovnicakolur, kolura (tal. colore) - boja, kolorkom - kada, čim, netomkôm - kojomkomaj - jedvakomar - komarackome, jedvakomeš, grof. Stečeni naslov vezan s dostojanstvom turopoljskog poglavara. Od latinskog: comeskomesar - vladin povjerenik; dobit ćeš komesara - prijetnja da će umjesto legalne uprave doći od vlade nametnuti čovjekkomin, dimnjak. Od latinskog: caminus, ognjište, kuhinjakomorhanski zelenki, topovi od zelenog tuča, izliveni u komaromskoj ili komoranskoj livnici topovakomoštre (grč.) - komostre, verige nad ognjištem na kojima visi kotaokompanjun (tal.) - drug, prijateljkon - kod, kraj, pokraj, blizukonac - svrha, namjera, cilj, uzrok (pored običnog značenja)konak (tur.) - prenoćištekonč, konče - bar, napokonkonči - barem

53

končine - ekstremiteti, ograncikoncu - napokonkondemnati, kondenati (lat. condemnare) - osuditikonder (grč.) - posuda iz koje se toči piće, kondijerkondijer, kondir (grč.) - vrč, krčag, peharkonec - kraj; do konca, vu koncu - na krajukonfekt (tal.) - slatkiškonfin (lat.) - međa, krajina, granicakonfortati se - okrijepiti sekoničati - riječ nepoznata značenja (Akad. rj.)konik - prebivalištekonjic, konjik – konj, konjanikkono - v. kikontent (tal.) - zadovoljankontijent, kontjent (tal.) - zadovoljankontinom - neprestanokontrafaktura, slika jednog lika, kontrafatanog, to jest patvorenog, prikazanog likovnim sredstvom. Patisak. Od latinskog: contra i facerekonvalescencija (lat.) - oporavakkop - kopanjekopanja - drveni sud, koritokopitnjak, Asarum europaeum, vrsta biljkekopniti - nestajatikoporiti - micati sekopov - vrsta lovačkoga psa (hrt?)koprina - koprena, veo, rubac za pokrivanje lica i glavekorablja - brod, lađakorabljar - lađar, brodarkoral (grč.) - vrsta crkvenog napjeva; zborkorda (grč.) - 1. struna, uže, konopac; stega; 2. ćorda, sablja; struna, uže, konopac; stega

Kordelija - kći kralja Leara iz istoimene Shakespeareove drame, koja je jedina iskreno voljela svog ocakordovanjske (po španj. gradu Kordobi) - fino načinjene čizme iz ovčije ili kozje kožekordun (franc.) - vrpca, traka, lenta; granični pojas, lanac pograničnih stražarnicakoren'je - korijenjekorijepiti - korijeniti, iskorijeniti, iščupatikorist - napredak, uspjeh; koristkorman (mađ.) - krmiloKornelija - majka dvojice starorimskih boraca za socijalne reforme, Tiberija i Gaja Grakha; historija joj je sačuvala ime kao nadasve čestitoj i pravednoj ženi i uzornoj majcikornemuza (franc.) - gajde, mješnice; diplekornet - gl. instrument, rogkorolar (lat.) - u logici posljedica dokazane istine, potkrepa, dodatak, izvod, zaključakkorona - kruna; koroniti - krunitikoroš - kor, zborkorot (tal.) - kurat, dušobrižnik, svećenikkorta (u pjes. Da nije jematva...) - tužbakorta, dvorište. Od talijanskog: cortekorteš - agitator, promicatelj polit. ideja i stranaka u narodukorugva - zastava, barjakkoruna - kruna, vijenackoruš (grč.) - kor, zbor, a također i pjevalište s orguljama u crkvi. Od latinskog: chorusKorutanac - Korušac, stanovnik Koruške u SlovenijiKorvin, Matijaš (1440-1490) - hrvatsko-ugarski kralj od 1458, sin J. Hunyadija (v. Janko vojvoda). Uspio je slomiti oligarhijsku anarhiju krupnih feudalaca i

54

organizirati prvu centraliziranu državu u srednjoj Europi. Vodio je uspješne borbe protiv Turaka. Osvojivši 1485. Beč, prenio je tamo i svoj dvor.Košćiuško - Kosciusko, Tadeusz (1746-1817) - poljski general i rodoljub. Sudjelovao u američkom ratu za neovisnost 1777-80. Nakon povratka u domovinu borio se protiv Rusije i Pruske 1792-93. u neuspjelom pokušaju da se Poljsku spasi od druge podjele; na čelu narodnog ustanka protiv Rusije i Pruske 1794, koji nije uspio i koji je sljedeće godine doveo do konačne podjele Poljske.košić - košaricakositer, vrsta bijele kovine, plumbum album, kalaj, cinkkosjer, svinut nož na dugome drškukosor - kosirKossuth, Lajos (1802.-1894.), mađarski revolucionar i borac protiv Austrije, nosilac mađarske državne misli i zato protivnik Hrvata koji su u ono doba živjeli u državnoj zajednici s Austrijom i Mađarskom (Kranjčevićeva slika da brod s Hrvatom odlazi u tuđinu a mađarski da se vraća u Europu, prikazuje tadašnju političku situaciju da su u Hrvatskoj gospodarili tuđinci pa se narod morao iseljavati)kostanj - kestenkostanje - kostanjkoštrava - korov, zla travaKostrenčić, Ivan (1844-1923) - bibliotekar Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dugogodišnji tajnik Matice hrvatskekot - kao, kao što; kakokôt - kutkotere - kojekoteri - kojikoti - kao

kotrig - članak, zglob, zglavak, udkotriga, kotrig, udo, članak,zglob, član, koljence u biljke, ali i zakonski član, paragraf, poglavlje. Od latinskog: articuluskotriženje, kotrižiti, razrezavanje na kotrige, razglovljavanje, cjepidlačarenje, zanovijetanje. Kotrižno izgovarati, govoriti jasno, odlučno, red po red, u smislu logike ili zakonakoturača - naziv za bicikl (i uopće cestovno vozilo bez konja)koturni (grč.) - vrsta sandala s debelim potplatama kakve su nosili antički glumci da bi izgledali viši na sceni; simbol glumačkog pozivakovrdin, neka vrsta mačakozel, kozao, kozlić, jaracKozimo - Cosimo Medici II (1590-1621) član ugledne firentinske plemićke porodice, veliki vojvoda Toskane; podigao je ugled Toskani i njenoj mornarici, pa Šenoa zacjelo misli na njegov brodkozjak ciceg - vrsta vinakrabonos, krabonosec, čovjek koji nosi krinkukrabulnik, zakrinkan čovjek, maskiran, maskakraci - kratkikračje - okresine, granjekraguj - kobackraj - obala (pored običnog značenja) ; stranakrajcarak - umanj. prema krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskojkrajcarska svijeća - prosta svijeća koja je nekada stajala jedan krajcar (sitan novac u nekadašnjoj Austriji)krajcer - krajcara, sitni novac u Austro-Ugarskoj; novac uopće

55

krajina - rat, boj i vojska (vidi st. 3, 13 i 18 u pjes. Banova se glava glavom plaća)krajl - kraljkrajnski - kranjski, slovenskikralica - kraljicakram - hram, svetištekrama - trgovačka roba; vzela te je [...] na kramu veliku - izabrala te je za trgovački pothvat (posao)kramar (njem.)- trgovčić, sitničar, trgovac sitnom robomkrampampula - rakija paljena sa šećerom, vrsta opojnog pića s mirodijamakras - krijeskratiti - uskraćivati; kratiti se - uskraćivati se, izbjegavatikraval (njem.) - uzbuna, svađa, skandalkravosac - vrsta zmijekravzanje (njem.) - kovrčanjekrčmati se - povlačiti se po krčmama, pijančevati, opijati sekre - prema po; krajkreljut - krilo (ptičje)kremežliv - krmeljivkrentuh, vrsta starinskog suknakrepčina - krepost, krepkoćakrepeniti - mrznuti, ledeniti sekresalo - kresivo - ognjilokrešpan - kovrčav; krešpan vlas - kovrčava kosakret - kretnja, pokretkričati - vapiti; vikatikrijes - vrsta cvrčkakriješa - trešnjakril - krilo, okriljekriliti - zakriljivati, prikrivati, kritikrimiž - grimiz, skrletkrin (grč.) - ljiljankrinca - dubok tanjur, zdjelakrinolina - široka haljina, obručima razvučena u zvonasti oblik

kripko - snažno; čvrsto, postojanokripljen'je - okrepakripos - krjepost, vrlina; snagakripost - 1. krepost, vrlina; napredak; 2. jakost, snagakris - cvrčakkriš - sjena, tama; skriveno mjesto, guštarakris - vrućinakrivce - krilcekrivedno - suprotno od pravednokrivica - "nješto (ženskoga roda) što je krivo" (AR); smokva krivica - kriva smokvakrivičan - krivkrivina - krivica; dati krivinu sebi - okriviti sekrivorotan - krivokletankriž - jarbolKrižanić Juraj (1618-1683), teolog, učenjak, prvi panslavist, putnik po Poljskoj, Ukrajini i Rusiji, putopisac. Petnaest godina prognanik u Sibiru, zatim dominikanac u Vilnu. Pao u vojsci Jana Sobjeskog pod Bečomkrizban, božićno drvce, jelka. Od njemačkog: Christbaumkrižogled - razrokkrižovate šogorice - dvostruke šurjakinje, jetrve; zaljubljene u istoga muškarcakrkača - leđa, hrbatkrko - oštro, ljuto, prodornokrmiježati se, krmižati se - Akad. rj. tumači ovu riječ ovako: "kaže se u Dubrovniku malom djetetu da se 'krmiješa' kad je nemirno u snu"; iz toga se izvode značenja: micati se bez reda, zabunjivati se, mutiti se; ispravno bi čitanje prema tome bilo krmiješati sekrnjci - množ. od krnjak - nešto okrnjeno, ruševinakrocijeć - zbog

56

krôg - okolokroh - krovkroma - komadićKromvel - Oliver Cromwell (1599-1658), vođa engleske revolucije i diktator kratkotrajne republikanske Engleske nakon pobjede u građanskom ratu (1653-1658)kropilo, krop, vrela vodakropiti - škropiti, polijevati (vrelom) vodomkrosan, krosna - tkalački stan (krosno), razboj; tkanje, tkivokrostav - krastavkrotac - kabaokroto, krotu - jako, veoma, vrlo, žestokokroz - zbogkrozač - krozkrôžit - kružitikrpuša - zvrčka, udarac prstom po nosukršćenik - kršćaninkrstar - krstaš, križar (sudionik u križarskim ratovima)krudel - okrutankruglja zemna - zemaljska kuglakruna - novčana jedinica u Austro-Ugarskojkrunište - nazubljeni gornji dio tvrđavnog bedemakrupa - tuča, grâd, nepogodakrušnarica, hljebarica, žena koja mijesi i peče kruh. Sajamska pekaricakrut - okrutankruto - jako, veoma, vrlo, snažnoKrvnik se pojavio uz Iliju Gregorića i tako je stao da ga sprema na mučenje, kada je Ilija Gregorić uz suze izjavio, da je svjestan da mora umrijeti i zato da ne će ništa zatajiti.kržit - škrgutKsantipa - supruga grč. filozofa Sokrata, goropadna, za i ljubomornaksindl (njem.) - klatež, izmet

ktačiti - tlačiti, pritiskivatiktin'je - htijenjekteti, ktiti, ktjeti - htjeti; kćah - htijahku - kojuku - v. kiku ruho tve dostoji - koja zaslužuje tvoje odijelo, tj. tebekube (tur.) - kupola, svod ili krov polukuglasta oblikakubuz zidoderec, haubica, obica, Mörser. Turski top koji ruši zidove, tvrđave. Od turskog: kobuzkuč - željezni vrhkučeber - pokućarac, sitni trgovac koji ide po kućama (naziv prema slov. pokrajni Kočevje, čiji su se stanovnici bavili tim poslom)kučiti - kucati, lupati, udaratikuda (tal.) - rep; kraj, svršetakkůdi - kaokuf (tal.) - labudkufer (gen. kufra) - bakar, mjed, cuprum, Kupferkufernjača, puška bakrom okovanakugod - v. kigodikujna - od kune; kujna kapa - kapa od kunovinekukma, kukmica, kresta pijetlova, huhor, ćuba, Hahnenkamm. Turski: quqakukmač, čovjek koji nosi perčin, periku, pletenice, krestu u kosi kao nakitkukmica (tur.) - pijetlova krijestakukovača - 1. biljka sa žutim cvjetovima; 2. ptica kukavica (ne može se razabrati o kojem se značenju radi kod Matoša)kukurijek - kriškakukurjav, kukurjavec, crispus; cincinnatus, kudrav, kudronjakular (lat.) - ovratnikkulěko - kolikokulik(i) - kolikikuliko - koliko

57

Kulin-ban - bosanski ban (1180-1204); u narodu zapamćen kao dobri vladarkumer, kumrič, čovjek koji nosi svoju vlastitu bijedu na svome licu. Bijednik. Čovjek nečist, smrdljiv, neopran, gnusan, gadan te pobuđuje gađenje, a ne samilost. Mizerijakumir (rus.) - idol, fetiš, slika ili kip koji su predmet obožavanjakumir (rus.) - idolkun - v. kletikunfete - konfetekuno - v. kinoKunovica - planina u istočnoj Srbijikunšt (njem.) - umjetnost, umješnost, spretnostkuntent (lat.) - zadovotjankuntentati se (lat.) - biti zadovoljan, zadovoljiti sekup, složiti se v kup, copula carnis, tjelesno se sklupčati, povezati, ispremiješati se tjelesnokupa - crijep; krovkupěca - čašaKupido - rimski bog ljubavi (Amor, Eros)Kupidon - Amor, Eros, starorim. bog ljubavikupijena - kupinakupljati se - okupljati seKupno, kupom - ujedno, zajedno, skupnokupovit - kupljen, kupovan, koji se može kupiti, koji je na prodajukupres - čempresKuraj, kuralj (gen. kuralja, m. r.) - koraljkurban (tur.) - žrtvakurdistanjka, sablja iz Kurdistanakurent, riječ nejasnog značenja, upotrebljava se za mračno lice, demonskog porijekla

kurentija (tal.) - morska strujakurija (lat.) - plemićki dvorackurjat, kuriat (tal.) - svećenik, župni, dušobrižnikkuršanski lug - šuma nedaleko od Čakovca, u kojoj je 1664. ustrijeljeni vepar ubio Nikolu Zrinjskogakurtalisati se (tur.) - osloboditi se, okaniti sekuružnjak, hljeb od kukuruznog brašnakurviš - bludnikkurz - tečaj, vrijednost dionica na burzikus - kus, komad, zalogajkusa, kujsa, kuja, kučkakušac (njem.) - poljubackusati - jestikúš'c - poljubackušec - poljubac, cjelovkušencija, savjest. Od latinskog: conscientiakuševanje (njem.) - ljubljenjekuševat - cjelivatikuševati (prez. kušujem) - ljubitiKušević, Jozef - ondašnji prvobilježnik Kraljevine Hrvatske, "veliki domorodec"kušlec (prema njem.) - poljubackušnola - poljubilakušnuti (njem.) - poljubitikušuvati - cjelivati, ljubitikutina, tunja, dunja. Od talijanskog: cotognakutnji - kućni; kutnikuverta (tal. coperta) - palubakvarkati (prez. kvarčem) - graktatikvaterni post, post kod katolika o početku svakoga godišnjeg dobakviliti - cviliti, oplakivatikvižitur - inkvizitorKyrie elejson! Christe elejson! (grč.) - Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!

L58

La est le bien que tout esprit desire, ... (franc.) - Tamo je dobro za kojim duh moj čezne, / tamo je spokoj i počinak svakom, / tamo je ljubav i radost prava. / Tamo, dušo moja, u visokom nebu / ti ćeš spoznati Ideju / ljepote koju obožavam na ovome svijetuLaba - rijeka u Češkoj i Njemačkoj, kod Hamburga se ulijeva u Sjeverno morelabut - labudlačan, lačen - gladanLače - hlačelad - hladLada - u slavenskoj mitologiji božica proljeća, ljubavi, mladosti i ljepotelada - žena, ljubovcaladati (s akuz. i instr.) - vladati; upravljati; pobjeđivati, nadvladavati; ladati se - svladavati seladavec - vladarladja - lađaladvar - lađarLady Godiva (1040-1080) - mnogo opjevavana ličnost u engleskoj narodnoj i umjetničkoj poeziji; postoji legenda da je jednom njezin muž nametnuo gradu Coventryju velik porez, a ona ga je molila da svoju odluku ublaži; ovaj je na to pristao uz uvjet da ona gola projaše kroz gradlageraš, čovjek koji taboruje, utaboren. Od njemačkog: Lagerlagev (gen. lagva) - lagav, bačvalaglji - lakšilagvica (dem.) - bačvicalahčina - blagost; olakšanjelajbartikl (njem.) - novinski članak istog autora u istoj rubrici; možda pogrešno umjesto lajtartikl, uvodni članak, uvodniklajbec, prsluk. Od njemačkog: Leibchenlajhar, lihvarlajt, vinska posuda, bačva. Od njemačkog: Leite

Lajta - desni pritok Dunava, kojim je tekla granica između Austrije i Mađarske do 1918.lajta, bure, bačvalaka - lak, ocaklinalakčina - olakšanjelakomo - nedovoljno, malo, škrto (pored običnog značenja)lakost - lakoća, olakšanjelakuna (lat.) - rupa, praznina, pukotinalamp (tal.) - blijesaklampaš - svjetiljka, ferallampati (tal.) - sijevati, bljeskatilanča, koplje. Od talijanskog: lancialančac - lančićlanci - vojnici plaćenicilancun - plahta, ponjavalanjati se - tužiti se, jadikovati, žaliti selanterna magica (lat.) - "čarobna svjetiljka", naprava za projiciranje slika na platnoLapad - poluotok koji sa sjeverne strane zatvara grušku luku u Dubrovnikulapis lazuli (lat.-tal.) - poludragi mineral, nekoć služio za proizvodnju pigmenta za ultramarinlaptati - dahtatilapte - njivelarfa, krinka, maska, obrazina. Od latinskog: larvalarfonosec, čovjek zakrinkan. U prenesenom smislu: neiskren, podmukaolargo (tal.) - daleko; na largo - na dalekolarma - galama, bukalas - udobnost, neradlas(t) - slast, lagodnostlasac - mala vlaslašćiti se - laštiti selasi - kosa

59

lašnji - lakšilasno - lakolast - mir, pokoj, počivanjelast (gen. lasta) - danguba, besposlica, lasnoća, lakoćalastan - lak, bez muke, ugodanlastovati (prez. lastujem) - besposličiti, dangubitilastovica - lastavicaLatana - vjerojatno rijeka Leitha, desni pritok Dunava na granici Austrije i MađarskeLaten - Latinska četvrt u Parizu, poznata boemska i studentska četvrt oko Sorbone, u kojoj je stanovao i MatošLatini - misli se na TalijaneLatinka - personif. Italijalatiti - uhvatitilatron, razbojnik. Od latinskog: latroLaudatu si, mi Signore, cum tuste... (tal.) - Hvaljen budi, moj Gospodine, i sva tvoja stvorenja, osobito gospodin brat Sunce, što dan obasjava za nas, lijepo i blistavo u velikom sjaju; Svevišnji, tvoje značenje prenosilavez (tal. laveggio) - glinena posuda, žaraLavina - kći kralja Latina, zaručnica rutulskog kralja Turna, koju je, nakon što je Eneja doplovio u Italiju, njen otac Latin udao za Enejulavorični, lorber, lovorni, lovorikalaza, Lâz-a - "mjesto pusto i golo"Lazar - ime čovjeka kojega je Krist uskrisio od mrtvih; u prenesenom smislu ta se riječ (pisana malim slovom) upotrebljava u značenju: bogalj, siromah, nemoćnikLazar (1329-1389) - srpski vladar Lazar Hrebljanović, poginuo u Kosovskoj bitci, poslije koje Srbija gubi svoju samostalnostlaziti – puzati, puziti

lazur (lat.) - plavetnilo, nebeska modrinalě, le - baš, doista, samo, upravo, barem, ipak, takođerle clair du lune (franc.) - svjetlost mjesecaLeandro - Leandar se zaljubio u prekrasnu Afroditinu svećenicu Hero (Ero), koja je živjela u osamljenoj kuli na obalama tjesnaca Helesponta (Dardanela); da bi do nje došao, morao je preplivati tjesnac u pravcu svjetiljke koju je ona palila. Jedne se noći utopio jer se svjetiljka ugasila, a kad je more na obalu izbacilo njegovo tijelo, ubila se i njegova ljubavnica HeroLeč - Lecce, grad u Apuliji u južnoj Italiji; poznat po kovanju oružjaLeda - žena spartanskog kralja Tindareja koju je Zeus obljubio pretvorivši se u labuda; plod te ljubavi je Helena, te blizanci Kastor i Poluks (Dioskuri)lefanći - slonov, slonovskileganj - noćna ptica sa smeđesivim perjem, duga do 30 cm; živi u Evropi i zapadnoj Aziji, a zimuje u Africilegati (tal.) - čitatilegionaši - članovi frankovačkih terorističkih bandi (oko 1909)leh - negolehko - lakolehkota - lakoćaLehsandro, Lehsandar veliki - Aleksandar Veliki (smatralo se da su Makedonci Srbi)lejati se - liti seleken - lokvanjlekmesto - odmah, smjestaleko - lakoLekok de Krefker (franc. Le Coq de Crevecoeur) - "Pijetao slomljena srca", sporedni lik u djelu Edmonda Rostanda Chantecler (v. Chanteclair)Leksandar - Aleksandar Veliki

60

lelati - ljuljatiLeljo (Lelja) - staroslavenski bog ljubavi, sin Lade, slika se kao anđelak s krilima i strelicamalemeš - plug, oštrica pluga koja kopaLenđel, Poljak. Od madžarskog: Lengyellenđelski - poljskilenjak - ljenjivaclepek - lijepaklepir - leptirlepoznanec - čovjek koji voli i njeguje lijepe umjetnostilepoznanstvo-lijepa umjetnost, znanje lijepog, nauka o ljepoti; estetikalepraj - jedino, samo; upravoles passageres (franc.) - putnice, prolaznicelesa - ljesa, ograda, vrata u ogradilesice, lisice, lisičine, okovileska - ljeskaleški - poljski (pridjev od Leška = Poljska)lestor - samoLetin žal - obala rijeke Lete u starogrčkom mitološkom carstvu mrtvih (rijeka zaborava, iz koje su pile duše preminulih prije nego su došle na Elizijske poljane, tj. na mjesto blaženstva)leto – godina; krilo, okriljeletoralci, primorci. Od latinskog: litoralesletušti - leteći, koji letileut, leutaš, lautar, lutnja, vrsta glazbala, glazbenik koji svira na leutu. Od talijanskog: liuto i njemačkog: Lauteleventa (tur.) - hvalisav vojniklevit (hebr.) - svećenikLexandro - Aleksandar Velikilez (lat. lex, tal. legge) - zakonležak - lijenčina, dangubaLežandar - v. Lehsandroleže - ležeći

li - pored najobičnijeg značenja upitne čestice, dolazi u značenjima: ali, samo, lih, tek, istom, baš, već, a katkada ne znači ništa nego služi samo za pojačavanje teksta, no onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klaić)libel - talasanje, ljuljanje (riječ očito stvorena prema lat. libella - mala vaga)libera me deus (lat.) - oslobodi me boželibinski - libijski; afrički uopćelibro (lat.) - knjigaLibušin grad - Libušino mesto - Prag; Libuša je legendarna utemeljiteljica češkoga kraljevstvalič' - liječi! (takvo je značenje u Lucićevoj pjesmi Gospoje, nemilo: "oči t ću dat i rič ako je kâ draža, pozorom mene lič', premda me poraža", tj. liječi me svojim pogledom! No, u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika imamo stihove: "Štuj svetih i Boga i božju starmi rič, ali se ovoga, človiče, grada lič'", gdje nema mjesta pomišljanju ni na kakvo liječenje nego valja uzeti glagol ličiti se u značenju odricati se, čuvati se, kaniti se (v. Akad. rječn.), a veznik ali u značenju ili, pa je onda značenje rečenice ovakvo: "Štuj Boga... ili se ovoga grada okani..." (B. Klaić)licati se (češće: lecati se) - plašiti selice s licem - licem u lice, sučelicelicem - u nazočnostiličen'je - liječenjelicija - [?]ličiti - vikati, oglašavatiliga, mala patkalih - a; samo, tek; osim toga, pored togaliha - komad poljalihati (prez. liham) - biti slab, oskudijevati, ne imati dostaliho - neparno; samoliječan - ljekovitlijegati se - oriti se, razlijegati se

61

lijenka - motkalijer - ljiljan (simbol nevinosti)lijes - zemlja; list; šumalijet - let (u pjesmi Na kolodvoru upotrijebljen hiper-"ijekavski" oblik iz metričkih razloga; valja čitati li-je-tu)lik – lijek; sloj između kore i drveta kojio se koristi za pletenje i sl.likar - liječniklikovati- igrati, plesati, veseliti selikstvovati - igrati (kolo), plesati, skakatililek - [?]lilija (lat.) - ljiljanlilijalan, lilium, liliom - ljiljanskililijum - ljiljanLilit - žena prvoga čovjeka Adama prije nego što je stvorena Eva, majka divova i zlih duhovaliljkati, lepetati, trepetati krilima. Liljkanje šišmiša, ukletih ptica, nekrštenih duša u podzemljuliljom, ljiljanlimb (lat.) - limb, čistilištelimbuš - čistilištelimfra - nimfalin - lijen, mlitav, nemoćan, slablinac - ljenčinaliniti se - lijeniti se, oklijevatilinost - lijenost, mlitavost; mrtviloLinota - Linola, Ljenoća (žensko ime)lipir - leptirlipos(t) - ljepotalir (grč.) - ljiljanlis - list; pismoliš - osim, bez, samo, nego, nego samo; preko mjere višeLisa - talijansko ime otoka Visa (u pjesmi Naš čovo prikazuje se slika iz pomorskog boja pod Visom god. 1866.)lisak - listić, pisamceLisandro - Lisandar (? - 395 pr. n. e.), spartanski vojskovođa, ratovao u peloponeskim ratovima protiv Atene,

koju je i osvojio 404 pr. n. e, donijevši tako Sparti pobjeduliše - osim, prije, umjesto (od lih)lišje - ljepšelišji - ljepšilišnjak - lješnjakliso - ponosno; oholo, prijevarnolisti (prez. lizu) - ljesti, penjati se, uzlazitilističje - lišćelistina - napadalo lišćelistje - lišćelisto - samo, istom, tek, nego; ne listo... da i - ne samo... nego i; listo da - samo akolistor - samo, teklit - litica, krš, stijenalitati - lijetati, letjetilito - godinalizje - ljeze, ide (vidi st. 1. u pjes. Ne shvaća njegovu žrtvu).lizu - v. listilo lassai stare - napustio sam galogožar - rogožar, vrsta pletene haljineLojola - Ignacije Loyola (1491-1556), osnivač reda isusovacalok - luk, svodlokanj - mala lokvalonckneht, plaćenik u carskoj vojsci. Od njemačkog: Landsknechtlondza (tal.) - svinjetina (od leđa)Lora - na franc. način čitano ime Laura (Petrarkina ljubav)loština - "osobina nečeg što je loše" (Akad. rj.)lotar, lupež, razbojnik, zločinac, hudodelnik. Od talijanskog: ladro, odnosno latinskog: latrolotarstvo - lijenostloterščak, zvonce na jednoj od kula zagrebačke gornjogradske tvrđave, kojim se navještavalo zatvaranje gradskih vrata. Zvono razbojničko,

62

latronsko, koje najavljuje noćno vrijeme kada krstare oko tvrđave samo vuci i zločinci, lotariLovlas - Lovelace, tip beskrupuloznog, pokvarenog i raskalašenog ljubavnika iz Richardsonovog romana Clarisse Harlowelovnik - lovacLoyola, sv. Ignacije (1491-1556) - po nacionalnosti Bask; nakon vojničkog i slobodnog svjetovnjačkog života, zbog ranjavanja u bitci kod Pamplone 1521, doživljava obraćenje. Osnivač Družbe Isusove 1534, jedan od vođa protureformacije. Autor Duhovnih vježbi.loza - šumaložđe - lozje, trsjelozica - loza, lozicaložišće - ležište, mjesto počinka, posteljalozje - lozje; sok lozja - vinolozni - šumskilub - sirova kora od mlada drvaluba - draga; lubi - dragi, mužlubeznost - ljubavluč - svjetlost; također i oko, pogled (luči - oči)lucida intervalla (lat.) - svijetli trenuci, nadahnuća (kod nekih vrsta ludila časovi kad je bolesnik pri zdravoj svijesti)lucki - tuđi, strani

lucko, ljudsko, čovječjeLudovik - Ludovik II, mađarski kralj (1506-1526), poražen od Turaka u bitki na Mohaču, nakon koje je i poginuolug - lug, šumica; pepeoluj (tal. luglio) - srpanj, julluja - luđa, glupljalujahni - ludastiluji - luđi, glupljiLukan - Marcus Annaeus Lucanus (39-65 n. e.), starorimski pjesnik, autor historijskog epa o rimskom građanskom ratu Pharsalia; urotnik protiv cara Neronalukati - provirivatiluknja (njem.) - rupalukno, crkveni, župski porez u naravi: jaja, sir, brašno, med i vinoLukul - Lucije Licinije Lukul (oko 110-56 pr. n. e.), rimski general i bogataš, poznat po svojim raskošnim gozbamalumbarda (tal.) - starinski toplump (njem.) - odrpanac, propalicalunta (njem.) - top; teška puškalupar - vrsta rakalupež - lopovlutor - luteran, protestantlužan - posut pepelom, prljav od pepelalužanin - koji živi u lugulužiti - posipati pepelom

 

Lj

lje - tek, samoljeljen - jelenljepir - leptirljepirica - leptiricaljepos(t) - ljepotaljepostan - lijepa nastambaljesti - ulaziti, ućiljiljak - šišmišljuba - draga

Ljubav - bog ljubavi, Eros, AmorLjubčič - Amor, bog ljubaviljuben - koji pripada ljubavi, ljubavan; ljubeno - s ljubavljuljubezan .- ljubavljubezniv - ljubazanljubeznivo, ljubezno - ljubaznoljubeznost - ljubav

63

ljubi – dragi, ljubovca, ljubav, žena, suprugaljubić - dragiLjubić - pohrvaćeni Amor, Eros, bog ljubaviljubl(j)eno - ljubaznoljublen - mio, drag; ljubleno - milo, ljubaznoljubovca - ljuba, ženaljubva - ljubavljubvom - ljubavljuljucki - tuđi

Ljudevit - "knez posavske hrvatske (IX vijek po Isusu), koji diže bunu proti Frankom" (Vladimir Mažuranić)ljudje, ljudiLjuk, lukljupina - ljuskaljusnuti - pljusnuti, udaritiljut - litica, hrid, stijena; pećinaljut (gen. ljuti) - hrid, litica, stijenaljuven - ljubavan; drag, ljubak, prijatanljuven - v. ljubenljuvezan – ljubav

M

Ma, mâ - ama, ali; mojamaća (tal.) - mrljamačan - od mačaMacer - Emilije Macer, rimski pjesnik, Ovidijev prijatelj, autor djela De viribus herbarummačuhica, Viola tricolor, vrsta cvijeta: noć i danmadle (njem.) - djevojkemadron, madrun, matrun, vrsta bolesti trbušne, bedrenica ili kostobolja. Od talijanskog: madrone, matroneMaestoso (tal.) - svečano; glazbena oznaka tempamagajnast - pogrešan, nesavršenmaganja (tal.) - mana, greška, grijehmaginja - plod koji raste na planikimagnes - magnetmagnus parens (lat.) - veliki otac, praroditeljmagnutje - časak, trenutak; prolaznostMâh, mah – mahovima; tanka dlaka, mašakmahala (tur.) - gradska četvrt

mahatma - "velika duša", indijski počasni naziv za vođe i sucemahija - magija, čarolijamahom - odmahmahrama (tur.) - rubacmaina (tal.) - tišina, bonacamajales (lat.) - svečanost, zabava u prirodi (prvotno u mjesecu maju, a kasnije i inače)majdan (tur.) - rudnik, kamenolom; prenes. bogati izvor. Majdan se zove svaka gora, u kojoj se kakova ruda kopa; po rudi se i zove željezni majdan, zlatni majdan itd. Takva Majdan-gora ima u Bosni. (Vidi Kukuljevića: Putovanje po Bosni.)majdin - sitni novacmajestetičan (lat.) - veličanstven, uzvišenmajnje - manjemajnkati (tal.) - nedostajatimajolika - pocakljena i ošarana keramička roba (naziv prema otoku Mallorki); ovdje vrč od takve gline

64

majučan - malenmakulica - prištić na licumala bratja - franjevcimalahan, maljahan - malen, malešanmalati - slikati, bojitimalina - malost, osobina nečega što je malomalinski - mlinarskimal-kaduna (tur.) - draga ženo mojamalo manj' - malone, gotovo, umalomalokrat - rijetkomalom, melin, mlin. Od madžarskog: malommalomašni, oko Male Gospojine, na početku jesenimalta (njem.) - mitnica, brklja na ulazu u grad, na kojoj se plaćala pristojbamam - odmahmama - mamac, meka; zamamnost, mamljenje, primamljivostmamen – mahnit, zamamljenmamiti se - varati se, obmanjivati seman, mani - uzaludMandalica - nekada poznata gostionica u donjoj Ilici (i danas postoji Mandaličina ulica)Mandaljena - misli se na spjev Ignjata Đurđevića Uzdasi Mandaljene pokornice (1728)mandragora (lat.) - biljka otrovnica (bunovina); u antičko vrijeme se upotrebljavala za uspavljivanjeMandrović, Adam (1839-1912) - glumac, redatelj i pedagog, jedan od organizatora kazališnog života u Zagrebu, Beogradu i SofijiManduševac - potok koji je nekad izbijao, silazeći s Medvednice, na današnjem Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu; obnovljen je istoimeni zdenacmanen - lud, mahnitmani, manom, mně, mni - meni, menommanipuo (tal.) - naručje, smotak

manjara - sjekiramanjši - manjemanjšina - pomanjkavanje, opadanje, slabljenje; mana, nedostatakmanjurica - redovnica nižeg reda (koja živi izvan samostana)manom – menom, sa mnommantegnato i giorni passati - proveo protekle danemantelit - vjerojatno vojnik ogrnut mantelinom (tal. vojnička kabanica)Mantua - Mantova, grad u Italiji, rodno mjesto VergilijevoMantuan Poeta - rimski pjesnik Vergilije, rođen u Mantovimao - malen, malimaovast - mahovast, nalik na mah, mahovinumar - briga; imati mar - brinuti se, nastojatimarati - mariti, hajatimarč - ožujak, martmarcel, mužar, avanMarcijal, Marko Valerije (45-104 n. e.), starorimski pjesnik, poznat po epigramimamarcijalan - koji pripada Marsu, bogu rata, ratnički, borben, hrabarmarčiti - mračiti, tamnjeti, mrknutimarcok (tal.) - lav na grbu (mletačkom); možda od riječi Marco (svetac zaštitnik Venecije) Marcus Antonius Drusus - izmišljeno starorimsko imemarha - imovina, imutak (dem. maržica)marha, stoka, marva. Od madžarskog: marhaMarica - rijeka u Bugarskojmarijaš, vrsta novcaMarkaj, đavo kada se imenuje određenim imenommarkat (lat. mercatum - njem. Markt) - trg, tržnica

65

markli - mrk, mrkli, tamanMarko - Marko Aurelije (121-180 n. e.), rimski car i filozof stoikmarof - majurMarsija - u starogrčkoj mitologiji jedan od Silena, pratilaca boga Bakha (Dioniza); našao je frulu koju je odbacila Atena i svirajući u nju natjecao se s Apolonom i pobijedio ga; Apolon mu je za osvetu oderao kožu i iskopao očimarsiti se - mrsiti se, smućivati se, zamršavati se, remetiti seMarte - Mars, rimski bog rataMartinović Ignjat (1755-1795), franjevac, pa profesor univerziteta u Lavovu, opat u Pešti, jakobinac, osnivač tajnog društva za širenje slobodarskih ideja. Zbog "uvrede veličanstva" osuđen na smrt i smaknut na budimskoj poljanimartinska guska, guska koja se kolje na dan svetoga Martinamartir (grč.) - mučenikmartiri di Roma (tal.) - rimski mučenicimaša (kajk.) - sv. misamašina - mahovinaMasinisa - v. Sofonizbemašiti se - skočiti, mahnuti se, vinuti semaska - mazgamaskariti - šaliti se, recitirati kao maskamašklin - trnokop, budakMaslinska gora - v. Getsemanska baštamasnica - mrsno mesomast - bojamasten; masne reči - uglađene (lažljive, neiskrene) riječimastiti - bojatimasur (tal. masseria) - kuhinjski priborMatijaš - Matijas Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj; narodna ga predaja pamti kao dobrog i pravednog vladara (Kralj Matijaš)Matijaš, kralj - v. Korvin, Matijašmatraga - batina, toljaga

matroz (hol.) - mornar, brodarmav (tur.) - plav, modar, azuranmavasija - malvazija (vino)mazati - laskati, udvaratimazd - mast od grožđaMazepa, Ivan Stepanovič (1644-1709) - ukrajinski hataman, pristavši uz švedskog kralja Karla XII. morao bježati u Tursku; česta tema u umjetnostimažurana (tal.) - cvijetme - mojeme commendo vobis - preporučam vam semeč - mačmečiti – gnječiti, mekšati, omekšavatimečovoj, čovjek koji se bije mačem, dvobojnik, duelantmed - među; za, nakonmeđaš - susjed s kojim graniči naše zemljišteMedeja, žena argonauta Jazona, pobila je vlastitu djecu za osvetu mužu koji se zaljubio u drugu.medeni - slatkimedeniti - sladiti medommedet (tur.) - uzvik: upomoć, pomagaj!, milost (tu riječ izgovaraju muslimani kad umiru)medtim - međutimMedvednica, Zagrebačka gora, SljemeMedžera - Megara, jedna od triju Erinija (srdi), boginja osvetemega - mojegaMegera - u grč. mitologiji jedna od triju Erinija (lat. Furije), boginja osvete; prenes. zla, svadljiva ženamegla - maglamegnenje, očno - tren okamehćema (tur.) -sudnicamehen - mahovinaMehmet-Alijeva džamija - džamija u starom gradu Kairumej (2. l. sing. imper.) - imaj

66

mej i meju - međumejdan (tur.) - boj - dvobojmeju - međumejutoj - međutim, utomekota - njiva, poljana, livada, meka zemlja,mekovec, mekušac, puhlivec, sibaritmela - imalamelek (tur.) - anđeoMelita-- Maltamelja - brašnomeljati - kaljati, prljatiMelkizedek - starozavjetni vladar Jeruzalema u vrijeme Abrahamovo; simbol blagonaklonog svećenikamelona (tal.) - dinjamemi, memu - mojemuMemnon - sin Zore, vladar crnaca u Egiptu, pretvoren je u zlatan stup koji je u zoru obasjan prvim tracima sunca zujao i tako pozdravljao svoju majkuMenandar - starogrčki komediograf, predstavnik nove atičke komedijeMenelao - Menelaj, spartanski kralj, brat Agamemnonov; zbog njegove se žene Helene vodio trojanski ratmene-tekel (aram.) - zapravo mene-tekel-ufarisin, izbrojeno ,vagnuto i razdijeljeno, tj. Bog je izbrojio dane tvoje vladavine, odvagnut si i pronađen prelaganim, tvoje će kraljevstvo biti podijeljeno; riječi koje je babilonskom kralju Baltazaru ispisala plamena ruka na zidu; riječi znače prijetnju o skoroj propasti, upozorenje na opasnostmenje - stariji oblik za dativ i lokativ imenice ja, menimenkati - manjkati, nedostajatimenten, kabanica. Od madžarskog: mentementovati se (mađ.) - riješiti se, osloboditi sementuvati - osloboditi, odriješiti; lišiti

mentuvati se - osloboditi se, lišiti semerčati - tamnjetimercina - strvinameritati (tal.) - zasluživatimerkati, merkavec, primjećivati, opservirati, opservator. Od njemačkog: merkenMerkurio - Merkur, rimski bog krasnorječivosti, trgovine, putova, glasnik bogovamerlič, merlički, mrtvac, mrtvačkimerlo (tal.) - zupčano krunište, zupci na vrhu zidinamerteljan - mrtvački; smrtnimertuk (mađ.) - mjera za žito ili vinomesliđen (tur.) - bosiljakmesser (tal.) - gospodin, plemićmesser Niccolo - gospodine Nikolameštar - učiteljmeštral (tal.) - maestral, sjeverozapadni vjetarmeštrija - posao, zanat, majstorov posao, obrt, vještina, majstorstvo; nijednom meštrijom - ni na jedan način metanisati (grč.) - klanjati se, ropski puzatimetati - stavljati, bacati (drugo značenje u pjesmi Taj zna ljubiti)metemtoga - međutimmetljika - metlika, tamaris, vrsta grmaMetodov grad - možda Brno, kao glavni grad Moravske gdje je Metod djelovao, a možda i Solun, gdje su rođeni Ćiril i Metodmetropoliten - metro, podzemna željeznicametul, metulj - leptirmeu - među, izmeđumeuto - međutimmezgra - sok u drvetu, tropmežnar, crkvenjak koji skuplja milodare za vrijeme mise. Od njemačkog: Messner

67

mezopan, vrsta starinskog suknamezzo dormendo - napola spavajućiMickiewicz, Adam (1798.-1855.) - najveći poljski pjesnik romantizma, autor epa "Gospodin Tadija"; utjecao na našu stariju književnostMida - mitski kralj Frigije; pretvarao u zlato sve čega se dotakaomido - mjed, bakar, čelikMignon - jedna od najpoznatijih Goetheovih pjesama, u kojoj djevojčica Mignon pjeva o svojoj čežnji za talijanskim sunčanim jugomMihajlo - predio u Lapadu ispod brda Petke, sa crkvicom sv. Mihajla i grobljem dubrovačke vlasteleMihajlo arkanđel - sveti Mihovil, Mihael, arkanđeo, "vojskovođa vojske nebeske" vođa je i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela; voditelj blaženih duša u raj, vagatelj duša na Posljednjem sudu. Branitelj je apokaliptične Žene i pobjednik sedmoglavog apokaliptičnog Zmaja. Ikonografski se na Zapadu prikazuje kao krilati anđeo, odjeven u tuniku, s plamenim mačem ili kopljem u ruci ili u vojničkoj opremi, u oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem.miholjice - ciklamemijazam (grč.) - kužno isparavanje; prije nego što su otkrivene bakterije, držalo se da se zarazne bolesti šire isparavanjemmiješnice - gajdeMikloušić Tomo (1767-1833), kapelan, profesor pjesništva i humanistike, župnik, vicearhiđakon, kajkavski pisac, prigodničar, pjesnik, sastavljač kalendara, izdavač knjigamila - vjerojatno bi trebalo imilamilak, gen. milka - ljubavmilati (se) - pomaljati se, pokazivati se

militi - voljeti; smiliti se; žaliti; milovati, ljubitimiliti (koga) - voljeti, ljubitimiljen - dragmilmiris - miomirismilo - žaomiloduh - mirisanmilošća, milošča – milost, ljubav, ljubaznost, ljubežljivost, milosrđemilost - milost; blagost; slava; izvrsnost; plemenitost; nadahnuće; pobožnostmilotih - "kovanica pjesnikova. Sravni u Čengiću: lakokril, nemilostan, krilonog, bešćutan, zveketan" (Vladimir Mažuranić)milovati - milovati; žaliti; smilovati se komuMilton, John (1608-1674) - engleski pjesnik, autor spjeva Izgubljeni raj; Tasso, Torquato (1544-1595) - talijanski pjesnik, autor epa Oslobođeni Jeruzalem; Camoens (1525-1578) - portugalski pjesnik, autor epa Luzitanci; sva su trojica bili u prilici zaraditi imetak, ali su završili u neimaštinimiluvati - sažaljevati, smiliti seMinerva - rimska božica mudrosti (grč. Atena)Miniato - brežuljak blizu Firence, na kojemu je crkva San Miniatominiti (prez. minim) - mijeniti, tj.: 1. misliti, držati; 2. govoriti, spominjati (u Akad. rječn. stoji da se u Hektorovićevim stihovima: "I dohodeć ini s kojima naredno ljubav me tva mini sarčeno i medno" [Dom Mavru kalujeru] "ne može razabrati pravo značenje"; mislim da ono proizlazi iz prethodnog konteksta gdje je riječ o jednom prijatelju koji je Hektoroviću pripovijedao što je sa dom Mavrom govorio o pjesniku; na taj se kontekst nastavljaju citirani stihovi, pa mora biti

68

jasno da su to isto Hektoroviću govorili i drugi s kojima ga je ljubav dom Mavrova spominjala) (B. Klaić)minivati (prez. minujem) - značitiminjavati - mimoilazitiMinos - v. Nisominovati (prez. minujem) - prolaziti, prelaziti, nadilazitiminuta - prošla, minulaminuti - prošliminutih - prošlih, minulihmioko - milomir - svijet; zidmira - mirisava smola nekih arapskih stabalamira - mjera, veličina; s mirom - umjereno, s mjeromMira, Mirra (zapravo Myrrha), kći Cinire (grč. Kinyras), kralja ciparskoga, koja se zaljubila u oca i neprepoznata postala njegovom ljubavnicom; pretvorena je u biljku mirtu (mrča, mrta).Mirabeau, Honoré-Gabriel Riquetti (1749-1791), značajni govornik i vođa Trećeg staleža u vrijeme franc. revolucije; vodio raskalašen privatni životmiri - zidovi, zidinemirijada (grč.) - vrlo velik broj, bezbrojmirilo - mjerilomiriti – mirisati, mjeritimirlica (tal.) - čipkamirluh - mirismirnuti - zamirisatimisal - misao; nakana, odlukaMišca, -e = mišica; obje u narodu.mišćani - sugrađani, mještanimišću se - mjestim se, premještam se, mičem se, krećem seMiserere - početak psalma Miserere mei deus (Smiluj mi se gospodine)Mišetić, Sabo Bobaljević "Glušac" (1529-1585), dubrovački pjesnik i

vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti oglušio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesničke poslanice suvremenicima (Vetranoviću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)Misir - arapski i turski naziv za Egipatmisirkinja - vrsta sabljemisirlija, iz Misira, iz Egiptamisirski klun, vrsta turskog topamison - misaon; zamišljen, zabrinutmistagogija (grč.) - uvođenje u vjerske tajne, misterije, čarobnjaštvomito - plaća; valja međutim pripaziti na stih: "Onda mi dan svita, po raju onda grem kad tebe, od mita sokole, gdi nazrem" (u prijašnjim izdanjima stavljali su urednici u drugom stihu zarez ispred sokole, pa je smisao stiha ispadao: kad tebe od mita (tj. od plaće), sokole, gdjegod ugledam, što nije imalo mnogo smisla; ali ako se stavi zarez ovako kako je ovdje stavljeno, dobiva se sintagma od mita sokol, koja može odgovarati ovoj stavci u Akad. rječn. (s. v. soko): "kao apozicija nalazi se imenica mitar, trojemitar, plemić, tišnjićar. Na ruci im stahu sokoli mitari. Marulić. Moj sivi sokole, mitaru prilijepi. Vetranić..." (mitar inače znači: ptica mužjak koja se mitari, tj. mijenja perje) (B. Klaić)mitra (grč.) - biskupska kapamjed - novac (pored uobičajenog značenja)mjehur-gnijezdo - čahura (gusjeničja)mjentovati (tal.) - spominjatimješt, mješte - mjesto, umjestomladenac - mladićmladiti se - pomlađivati semlahav - slab

69

mlahavost - slabost, nemoćmlajahan - mlađahan, mladmlajahti - mlađahnimlajši - mlađimlatiti usti - govoriti svašta, trabunjatimletvina, žito što se ima mljetimlivo - ono što se melje, brašnomljezimac - mezimac, miljenikmlogo - mnogomnin'je - mnijenje, mišljenje, sudmniti - misliti; mniti krivu - smatrati krivim misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah, mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilomniti se - činiti seMnje snjilos' večernoje njebo (rus.) - Prisnilo mi se večernje nebomnokrat - mnogo puta, čestomnož (gen. množi) - mnoštvo, množinamnožastvo - mnoštvomnožati - množiti, umnožavati, pojačavati (se)mnozi - mnogimoba - skupno obavljane poljoprivrednih poslova; prenes. gužva, metežmoći - pored običnih značenja još i: svladati, nadvladati: "nu sebe sam moći lipša je stvar vele neg druzih primoći (razumni toj vele)" (Lucić u pjesmi Istomu Jeronimu, st. 47. 48)močno, moćno - snažno,jako, silno, veoma, čvrstomodlin, kalup za pečenje kolača. Od latinskog: modulusmodoruš - ptičarmog - moguć, moćanmogila (rus.) - grob, raka, jamamoguć - moćan, silan, jakmogučan - moćanmogućstvo - moć, sila, snaga

mohojar, mohojarski, vrsta starinskog suknamojlba - molbaMojses, Mojžeš - MojsijeMokatamske gore - brežuljak iznad Kairamoke - možemol - gusjenica; glista (koja živi u zemlji)molati (tal.) - pustitimolčno - jakomoljen'je - moljenje, molitvamolju - molimMoloh - kod Feničana i drugih ist. naroda bog sunca, vatre i rata, kojemu su prinosili ljudske žrtvemolto - mnogo, veomamolž - mužmoma - djevojkamomica - djevojčicamonada - u Leibnizovoj filozofiji nedjeljivo bićemonikord (grč.) - glazb. instrument s jednom žicommonsignore (tal.) - prečasni, preuzvišeni; naslov visokih crkvenih dostojanstvenikamorač - biljka mažuranamoraše - mogahumorda, moret, morebit, mort, mozibit - moždaMorfej - starogrčki bog snaMori - Arapi, Mauri, gusariMorija (tal.) - kuga, pomor, epidemijaMoriski - Mauri, Arapimorje - moreMoro - Maurin, Arapin (pjesnik misli na narodnu pjesmu "Marina kruna"); može značiti i općenito crnac, a onda i čovjek tamnije putimorovran - crni, vrani

70

mort, žbuka u žitkom stanju. Od njemačkog: Mörtel i latinskog: mortariummorti - moždamošnja, mošnjar, kesa, džep, onaj koji sabire, skupljač. Od latinskog: marsupiummošnjorezec, džepar, tat, ovrhovoditelj, pljenitelj, varalicamosur (tur.) - ledenica, stalaktitmotar - biljka matar, šćuracMoz, moz' - mozak, moždinamož' - možešmožjani - moždanimozul, mazol, čir, gnojna oteklina, čovjek gubav, bijedan, gnojanmraka - tama, mrakmramorje - mramormramorkome - kao mramormravlja - mravmravlje - mravimraziti - omrazivati, ocrnjivatimraziti se - mrziti se, ne militi se, ne svidati semrča - biljka mirta, kaduljamriti (prez. mrem) - umiratimrkijenta - strijena uz moremrmrati - mrmljatiMrnjavići - vlasteoska obitelj, zatim dinastija u Makedoniji.mrtvostajan - nepokretanmu - mojumučan - kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan; izmučenmučanje - šutnjamučan'je - šutnjamučati (prez. mučim) - šutjeti; mučimo - šutimo!muče - šutke, tihoMucij - Mucije Scevola, starorimski junak koji je htio ubiti etrurskoga kralja Porsenu kad je ovaj opsjeo Rim; u zabuni je umjesto kralja ubio njegova

tajnika; uhvaćen je i udaren na muke, pri kojima je sam stavio svoju desnu ruku u vatru; tom je požrtvovnošću toliko zadivio Porsenu da je ovaj napustio opsadu (Ostavši samo s lijevom rukom, Mucije je prozvan Scaevola, tj. Ljevoruki)mučiti (i bez se) - trpjeti, patitimuditi - dangubiti; kasnitiMudrica - Minerva, božica mudrostimudroskupčina - zbor mudrih, akademija, društvo učenihmudroznanci - učenjaciMuhač - Mohač, mjesto u južnoj Mađarskoj pored kojega se 29. kolovoza 1526. odigrala glasovita bitka u kojoj su Turci porazili ugarsku vojsku, nakon čega su gotovo cijelu Ugarsku osvojili Turcimuhurli-gadara zbulana v Stambulu, turska sablja, oštrobrida, u Carigradu puncirana. Od turskog: mühür, pečat, žig i gaddar, okrutanmúka, muka - muka; brašnoMulier, tabacum, vinum,mulja (tal. molla) - ukosnicamunara (ar.-tur.) - minaret, toranj džamijeMunčibio - Mulciber, bog Vulkan, rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)munila - mirta, bosiljakmunkač (mađ.) - radnik, rukotvorac; spretan čovjek, "maher"Murat Otmanović - turski sultan (bilo je nekoliko sultana s tim imenom)Murava - Morava, rijeka u Srbijimurava - vrsta morske traveMuravče - Moravče (kraj Sesveta)murina - otrovna morska riba iz porodice jeguljamuro - pomast

71

muronosica - mironosica, žena koja nosi pomastmurtela (tal.) - mirta, mrčamušanka, mašanka, vrsta jabuke. Od njemačkog: Moenchs' Apfelmušji - prid. prema muhamuškat - vrsta vinove loze i grožđamuškater - mušketir, vojnik naoružan mušketom (starinskom vojničkom puškom na fitilj; B. Klaić)muskoza - miris, odn. smradmustači, brci. Od francuskog: moustachemuštra - vojnička vježba

muštuluk (tur.) - nagrada donosiocu dobre vijesti; doglasninamutlast, mutak, šutljiv, tup, gluhonijemmuž, mužek, muž; seljak, sinonim za kmeta, sebra. Ruski: mužikmuža - muzamužata - udatamužatica - udata ženamužek - seljakmuzěka - harmonikamuzěkat - svirati (osobito na harmoniku)muzovir (tur.) - zlikovac, zlotvor, spletkar; lažac, varalica; klevetnik

N

na konac - na kraju, konačnona kraci - ukratkona molitvu stati - početi se molitiNa mukah" (prijevod njemačkog zapisnika):na pečanje - za pečenjena smrt se dati - ubiti senač - čemu, radi čega, zašto; na štonacikati - ukrasiti (?)način - s načinom - način, postupak; kako treba, kako valja, kako je dobro i pravonad - čelik, željezonad (gen. nadi) - nada, ufanje, pouzdanjenadajti - nadići, nadživjeti, nadvladatinadežda - nadanadhoditi - nadilaziti, nadmašivatinadiči se - uzdići senadigovati - podizatinadijati se (s genitivom) - nadati senadiliti - nadijeliti, nadariti, obdariti; nadiljen - nadaren, obdarennaditi - nadići, natkrilitinaditi (se) - nadjeti (se), nadjenuti (se), nataknuti (se), nadodati (se)

nadjeja - nadanadladati - nadvladatinadolagati - nadolagati, nadometnuti lažimanadomirati - nadomjerati, naknađivati, nadoknađivatinadorišpan, palatinnadra - njedranadrišpan, zapravo kraljevski namjesnik, ali se upotrebljava u omalovažujućem smislu kao nadripisar. Od madžarskog: nadorispannadseći - nadvisiti, preteći, preteknutiNadson, Semjon Jakovljevič (1862-1887) - ruski pjesnik, pesimistnadvesti se - nadviti se, nadnijeti se nadnadvor - napolje; da dušu dam nadvor - da ispustim dušu, da umrem; dati nadvor - izdati, objaviti (knjigu)nafarbana Toskana, misli se galerija Strossmayerovanagledati - zavirivatinaglic (njem.) - karanfilnaglost - spremnostnagnenje - nagon; sklonost, naklonost

72

nahajati - nalaziti, pronalazitinahajati se - nalaziti senahoditi - nalaziti; nahoditi se, nalaziti senahoditi (se) - nalaziti (se)nahodivati - nalaziti (se)naj – nas; nemoj; nek, nekanaj ležaci nasladuju.naj menj - najmanjeNajade - riječne vilenajam - plaćanajde, najdu - v. najtinajedno - zajednonajednuč - odjednom, odjedanputnajempot, najempôt, najenput - najedamputnajkoli - osobito, poglavitonajliše - najviše, osobitonajmre - naime, to jest; osobitonajparvo - najprijenajte - nemojtenajti - iako, premdanajti - naći; najti se - naći se, zateći senajti se - desiti senaju - gen. duala zamjenice mi, često se upotrebljava umjesto našnaju - našu; nas (ostatak duala)največ(e) - najviše, osobitonajveće - najviše, iznad sveganajvekši - najvećinajža, tavan, od: na hiže, na kući, nad kućomnakaj - našto, čemunakanjenje - namjeranakara (tal. nacchera, perz. nakara) - glazbeni instrument sastavljen od dvije metalne ploče kojima se udaranakazati - kazniti;nakaziti, učiniti bolesnim, nagrditinakel - na tlo, na zemljunakinčen - ukrašen, urešennakinčiti - nakititi, ukrasiti

nakladati - nadodati, nadometnuti, tovaritinaklanjati - poklanjatinaklasti se - postaviti senaklecavati - duboko se klanjatinaklicivati - zazivatinakloniti - pokloniti; pokloniti se, nakloniti senakon - napokonnakov - nakovanjnalagati - potvoritinalip, nalijep - otrov, gorčina; otrovno bilje (belladona) - voće mu je crno, glatko i svijetlo, nalik na lijepe djevojačke zjenice; tko ga okusi, odmah umre. Takova bilja baš sa zrelim voćem vidio je pjesnik puno u gorama samoborskim. (Opaska iz Vrazove ostavštine)nalipati (prez. nalipam i nalipljem) - napadati, naskakivati, nalijetati, natrčavati, nasrtatinalog i naloga - množina, teret; navalanaloga - hrpa, mnoštvo; stiska, tišma; navala; bijeda, zlo, nevoljanalukavati - izvirivatinaluknuti se - izviritinamesto - umjestonaminiti - namijenitinamirati – odlučiti, namjerati (tj. navršivati mjeru), napunjati, namirivati, nadoknađivatinamirce - namjernonamiriti – namjeriti; platiti, datinamirivati - ciljatinamirnik - namjernik, slučajni gostnamisliti - naumitinamuran (od tal. riječi innamorato) - zaljubljeniknapartiti - opteretitiNapeje - nimfe dolina i izvoranapijati - nazdravljatinapirati - napadati, navaljivati

73

napisati - nacrtatinapitati - nahranitinaplačati, naplativati - naplaćivatinapojnica - napitnica, zdravicanapokonji - posljednji; napokonji dan - sudnji dannapotlam - napokonnaprašit - naprasit, silovit, nagaonaprav - pravonaprava - djelo; odjeća; ukrasnapraviti - napraviti; prirediti, udesiti; nadoknaditinapravljati - pripremati, opremati, uređivatinaprćen - natovarennapre - naprijednapre - v. napritinapreda se - preda senaprej vhajati - pretjecati, ići ispred nekoganapridak - napredak, napredovanjenapridovati - unapređivatinaprišan - koji je na prešu, brz, nagaonapriti (prez. napru i naprem) - uprijeti, naprijeti, navaliti, prionuti, uznastojati; udariti, napasti (isp. napirati)napritkovati - napredovatinapruditi - donijeti korist, ugodu, ugoditi, koristitinaprvo nositi - iznositi, predočivati, prikazivatinaprvo zeti - razmotriti, pogledatinapulitanski - napolitanski (iz Napulja)napuniti - ispuniti, napuniti; nadoknaditinapuniti se - izvršiti se, ispuniti senapuno - potpuno, sasvimnaputivati - upućivatinarad - biljka iz koje se vadi mirisna mastnarastivati - rastinarav - priroda, ćud (u muškom rodu: po naravu svomu, ali i u ženskom: Kî si Bog i narav od svake naravi)

Narčis - NarcisNarčis, Narčiz - Narcis, u grčkoj mitologiji lijepi mladić koji se zaljubio u svoju sliku u vodi i umro na obali potoka; iz njegova tijela izrastao je cvijet prozvan njegovim imenomnarciza (grč.) - narcis, sunovratnareći se - proglasiti senaredan - čestit, dobar, valjan; redovit, običan, pravnaredba - nešto naredno, skladno, rednarediti - odrediti, postavitinaredno - uredno, pospremljenonarekuvati - naricatinarikla - morski pužnaripiti - nahrupiti, navalitinarodjen'je - rođenjenarokovača - naricaljka, tužaljkanaruč - korist, probitak; učiniti naruč - pomoći, biti pri rucinaručati - kazati, objaviti, predati, naručiti; poručivati; naručivatinaručen'je - navještenjenašal - v. najtinascati, namokritinasějati - posijati, zasijatinašetati - naići, susrestinasiću - nasitimnasladan - sladaknasladiti - zasititinasladivati - uživatinasladnit - sladaknasladno - slatkonasladnost - slatkoća, slast, nasladanaslajen'je - naslada; veselje, radost; utjehanaslajevati - naslađivatinaslediti - slijeditinasledovati, nasleduvati - slijeditinasliditi - slijeditinaslidovati - slijeditinasmijanje - smijeh

74

Naso - Publije Ovidije Naso (43. pr. n. e. - 17. n. e.) - rimski pjesnik, autor Elegija ex Ponto i Metamorfoza; car August prognao ga na Crno more (Pont), gdje je i umronasrečuhitavec, hazardernastati - početinastaviti - staviti na što, uputitinastavljati se - postavljati se, suprotstavljati se, izlaziti na megdannastor - borba; pakost, zlobanastorivati - navaljivati, pritiskati; progonitinastran - u stranunastuditi se - nazepstinastupati - navaljivatinastupiti - pogaziti, satrtinašva - veznašvavati - našivatinašven - našivennathitati, nathoditi - nadilaziti, natkriljivati, nadmašivati, nadvisivatinatkloniti se - nagnuti senatlići - natovariti, navućiNatolija - Anadolija, azijski dio Turske, nekadašnji naziv za Malu Azijunatpisa - natpis, naslov (ž. rod)natra - pređa, kudjeljanatrčiti - stavitinatruhliti - oploditi, učiniti trudnomnatruniti - napunitinatsloniti se - nasloniti senatura (lat.) - priroda; narav, ćudnaturalski - prirodninatus (lat.) - rođennaučen'je - znanost; nauk; učenostnaučitelj - učiteljnaujen'je - povreda, šteta (od nauditi)naukijer - nautičar, navigatorNausikaja - kći feničkog kralja Alkinoja u Homerovoj Odiseji, našla je Odiseja na morskoj obali i zaljubila se u njega.nav (gen. navi, lat. navis) - lađa, brod

navadan - običannavaja - navađa, navodinaval (lat.) - brodarina, pomorska vozarinanavalivati - navaljivatinavarći (prez. navargu i navargnem, 3. pl. navargu) - navrći, nametati, natrpatinavarsit - navrsit, nemio, ljut, žestoknavek - uvijeknavek - uvijek, stalnonavernuti - dometnuti, dodatinavida - zavistnavidiše - naiđoše [?]naviditi - pronaći, otkritinavidnost - zavistnavidovati - zavidjetinavik(a) - zauvijeknavis(t) - zavistnavistiti - navijestiti, razglasiti, proglasitinavkup - zajedno; uzajamnonavkupe - zajednonavlaček, vrsta obuće, kao nazuvaknavlašnji - navlastit, osobit, najvećinavlast - hotimice, namjernonavraskati - namrštitinavučiti se - naučiti (se)navuk - nauknazaj – natrag, nazadNazaranin - Nazarećaninnazavati - nazivati, zvatinažegnati - natočitinažgati - zapalitinazi - nagi, goli (mn. od nag)nažimati - stiskatinazlob - zlo, zloba, mržnjanazloban - zlobannazlobnik - zlobnik, mrziteljnazlobnost - zlobanazlobuvati - mrzitinazoči - okam u okonazoči biti - biti nazočannazočje - prisustvonazopet - opet, iznova, ponovo

75

nazvestiti, nazveščati - navijestiti, naviještati, obznanitinazvistiti - navijestitine - nema;nije; ne moči - nije moguće, ne može sene bud ljubit veće srčna - nemoj se više srdito protiviti ljubavine ščem - nećune vim - ne znamne, nej - nijenebavac - jadnik, siromah, nesretniknebište - nebeski svod; horizontnebitje - nenazočnost; nepostojanjenebog - jadan, nesretan, tužan, bijedan, ubognebogat - siromašannebor - jadnik, bijedniknebore - jadan, nesretannebosklon - obzor, horizontnebožac - jadnik, kukavac, bijednikneć' - nećešnečesan - nesretannede - nigdjenedobitan - nepobjedivnedohod - besputan, kojim se ne može hoditinedostajan - nedohvatan, nedohvatljiv, nezaslužen, nezavrijeđennedvojnost - sigurnostneg - ali, nego, no, već; izvan, osim, tekneg(o) - samonega, néga - nemanegda - nekadnegdo - netkonegli - kamolinego, netkonegve (mađ.) - okovi, lancinehar - nezahvalnost; nemilosrdnostneharan - nezahvalanneharnik - nezahvalnikneharnost - nezahvalnost, nemar, nehajneharstvo - nezahvalnostneistolnačno, neprotumačivo

neizdrišan - neodvezivneizrečen - neizreciv, neiskazanneje - nijenejin - njezin, njennejna - njezina, njenanek, negoneka - neva, nevjestaneka me - nemoj me..., pusti me, ostavi me, prođi me se!nekaj – neka, neštonekod - nekamo, nekudanelagodan - slab, bolestannelud - razboritNemeška - Njemačkanemilan - nemionemiloma - nemilice, nemilo; nemilosrdnonemilosca - nemilostnemio - nemilosrdan, okrutannemira - neizmjernostnemnin - neminovannemoć - bolestnemorgljiv - koji ne mrmljanempavica - pojam za proždrljivicunemre - ne može; nemrem - ne mogu; nemreše - ne mogahunemrem - ne mogunemški - njemačkinemškutar, švapčar, čovjek koji se prodao Nijemcima. Kulturträger u ironičnom smislu. Kolonizatornenadejano, iznenadno, nenadanonenadna - iznenadanenasit - pelikannenaviditi - nenavidjeti, mrziti, prezirati; zaviditinenavidljiv - zavidannenavidno - zavidnonenavidnost, nenavidost - zavist, ljubomora; mržnjanenavis, nenavist - mržnja, prezi, zavist rneohaštren - neokljaštren, neobrezan

76

Neper - Dnjeparnepodhiban - iskrennepodobno - nepriličnonepokoj - nemirnepokojan - nemio, težak, nemirannepomljiv - nemaran, nebrižannepomnja - nemar, nebriga nepomnjiv - nemaran, nebrižannepomstvo - nemir, nebriga, nepažnjaneponjatan (rus.) - nepojmljiv, neshvatljivneponstvo - nepažnjaneposkok - poskok, vrsta zmijenepovolnost - neprijatnost, neugodnostneprav - nepravedannepravden - nepravedannepredan - (čas) u koji nisam predao, tj. bojao seneprijazan – neprijateljski; neprijaznostnepriklon - nemilostivnepriličan - nesličan; zao, opaknepristajan, nepristavan - neprekidannepristav - neprestanoneprošast - neprolazanneproštivan - nečitljiv, kojega je nemoguće proštiti, pročitatiNeptun, Neptuno - starorimski bog mora (grč. Posejdon)neput, neputa (tal.) - nećak, nećakinjaner i nere - nego; osim, ako ne; pri ner - prije negonerazbrat - nepromišljennerazlog - nerazumnost, nerazboritost, nepravdaneredno - bez reda, mimo reda, neugodno, okrutno; nemilo (pored uobičajenog značenja)nereide - kći morskog božanstva Nereja, vladara Egejskog mora; imao je 50 kćeri, od kojih je najvažnija Tetida, Ahilejeva majka

Nereide - starogrčke niže boginje, morske nimfe, kćeri morskoga boga Nereja i Doride, pratilice PosejdonoveNerej - starogrčki morski bog, otac velikog broja kćeri - nimfa Nereidanesan - nesanicanesaznan'je - nezahvalnostnešče - netkonescjena - mala vrijednost; nečast, sramotanesem, nesi, neso - nisam, nisi, nisunesihu - v. nestinesin - izrodnesklad - nesloga, razdor, nesuglasicaneskladan - nesložan, razdoranneslast - gorčinanesmeran, nesmiran - neizmjeran, veliknesmerno - neizmjerno, silno, jakonesmira - nepravda, nasiljenesmiran - neizmjeran, golemnestalen - himben, nepostojan, varljiv; nevjeran; nestalnost - himba, nepostojanost, varljivostnestalen - promjenljiv, nevjerannestalnost - varljivost, nepostojanost, nevjernost; promjenljivost, nevjeranestanovit - nestalan, nepostojannestavno - nestalnonestavnost - nestalnostnesti - donositi, donašatiNesujetak = unverletzt (nepovrijeđen).nete - nećenetopir - šišmišnetora - nezgoda, neprilikaneumić - nevješt, neupućen, neiskusan neumolan, neumoljen - neumoljivneumrli - besmrtnineuzmožno - nemogućeneva - nevjesta, mlada ženanevera - nevjeranevernik zbantuvani, pobunjeni veleizdajnik

77

nevidinčič, duša nekrštenog nezakonitog djeteta, ubijenog u porodu ili još u utrobi majčinoj, koja luta noćima po svijetu u obliku svijetleće kugle, tražeći smirenje, otkupljenje i izbavljenjenevišće - nevještonevistac - zaručniknevodno vino - čisto, nerazvodnjeno vinonevoljen - mučen nevoljamanezahodni - trajan, stalan, čest ("nezahodni gost reče se u šali za onoga koji često dolazi..."; Akad. rječn.)nezdrav (gen. nezdravi) - bolestnezgovoran - neizrecivnezgovoren - neizmjerannežić - jedna bolestnezmožnost - nemoćneznan - nepoznatnezvist - nevjeranNî, ni - nije, nemanič - nešto, išta; trava koja je tek izniklanic, nica, nice - ničiceničemur - nečemuničemuran - ništavan; nevaljao; taštničemuren - isprazan; taštničemurnjak, ničemuren, frivolus, nizašto upotrebljivničesar - ničeganici, nicih, nicim - v. nikinidan - nijedanniga - njega; ljubav, milovanje, maženjenigda - negda, jednom; nikadnigda(r) - nikada; nekadanigdar i nigdare - nikadanigdi, nigdir, nigder, nigdir i nigdire - nigdjenigdo, nigdor - nitkonijemski - njemačkinika - neka, nekojaNika - starogrčka božica pobjedenikad(a) - nekad(a)nikadar - nekada, koji put

nikaj, ništar - ništanikakor, nikakore - nikakonikejski koncil - u maloazijskom gradu Nikeji održana su dva važna crkvena koncila (325. i 787. godine)niki - neki, netkoniko i nikor - nitkonikoko - nekako, nekolikoNikt nie wiedzial... (polj.) - Nitko nije znao, zašto su bili zamišljeni. "Ja znam (reče pjesnik), anđeo je prelijetao". Svi su uočili gosta, no nisu ga svi poznali.niktore - nitkonikudar - nikudaNilo - Nil, velika egipatska rijekanim - nijemnima - nemanimahu na pamet - ne imahu na pametinimbus (lat.) - ugled, slava; nedostižan, nepristupačan položanimfa - u starogrčkoj mitologiji jedna od boginja drugoga reda (bilo je gorskih, riječnih, morskih i dr. nimfa)nimfolept (grč.) - od nimfa zaluđen, zanesennimiti - nematinimost - njemostnindri- nigdjeninfa (grč.) - nimfa, vrsta starogrčke niže božice; ljepotica, vilaninja - sadaNireo - Nirej, jedan od najljepših grčkih ratnika pod Trojom, kojemu je, međutim, nedostajala hrabrostniš - ništaNiš, Nis, mitski kralj u Megari u Grčkoj, imao je kćer Scilu odn. Skilu (u našem tekstu Šila po tal. čitanju), koja je ocu iščupala iz glave zlatnu vlas (po nekim izvorima: grimiznu), o kojoj je ovisio njegov život i sudbina države; tu je vlas dala Minosu, neprijatelju očevu, na što

78

se Nis pretvorio u kopca, a Scila u grabežljivu morsku pticu ciris (ciridu).nišati - njihati, ljuljatinišćati - glasati se kao sovanišće - ništa; za nišće - nipoštoniščekoji, ništarija, nitko i ništaniščevnik, ništarija, nikogovićniskostvo - malodušnostNiso - kralj Megare na Siciliji, čija je sudbina ovisila o purpurnu pramenu njegove kose; kad je vodio rat protiv kretskoga kralja Minosa, koji je opsjedao njegov grad, kći Skila odsjekla mu je taj pramen i odnijela ga Minosu, ali ju je Minos prokleo kao izdajicu vlastitoga ocaništar i ništare - ništaništo, ništor i ništore - neštoništor(e) - ništa; ništor(e) ne manje - uza sve to, pa ipaknit - nitinitac - nîtniti - njegovati, podržavatinititi - nijetiti, podjarivatinitko - netkonitkor i nitkore - nitkonizdola - prema doljenizina, nižina - ništavilonižna - nježna, njegovanaNizo - kentaur Nes, v. Dianiranizok - nizaknizoko - niskonoblesse (franc.) - plemstvonočevati - noćitinoči pervom vusnenje - u prvom noćnom snuNoctis sub silentio - U noćnoj tišininocuj - večerasnôg - nogu (gen. pl.)nog(o) - negonohat (gen. nohta) - nokat

non omnis moriar (lat.) - neću sav umrijeti; tj. ostavljam iza sebe djela po kojima će me pamtiti (Horacije)non so dove - ne znam gdjenon son - nemanorc - budala, luda, glupannorija - ludost, budalaštinanoriti - ronitinorma, zapovijedani crkveni blagdan. Od latinskog: norma, propisnosac (dem.) - nosićnosilo (zlatno), barokna nosiljka, feudalnanoška - umanj. od nos, nosić; umanj. prema noga (nožica)noter do - sve doNova Indija - Amerikanovak - novi vojniknoviti - obnavljatinoviti se - obnavljati senovski drokun - zmaj iz Novog, tj. Herceg-novog, koji je bio pod turskom vlašću, za razliku od Kotora koji je bio mletački; zmaj se nalazio na turskom grbunozdra - nozdrvanu, nut - uzv. nunujan - neveseo, tužan, zabrinut, snuždennumen (lat.) - božanski mig, znak božje volje; božanstvo uopćenumeruš (lat.) - brojnumija - nejasna riječnuna - zipkanunati (izraz iz djetinjeg jezika) - spavatinunzio (tal.) - glasnik; papin poslanik, nuncijnut - no, eto, evo, no; gle! vidi!nut, nuti - nunuternja, utroba; z nuternje prorokuvati znači proricati iz ptičjeg drobanutri - unutra

79

nuzan'je - potapanjenuzati - potopiti

Nymphe - na latinski način pisano nimfa, starogrčka niža boginja

 

Nj

njadra - njedraNjě, nje - njih, njega, njezin; njoj; vu nje - u njojnje, njeje - njezinnjega (gen. os. zamj. on u službi posv. zamj.) - njegovnjej - njojnjeje - nje; njezin, -a, -onjejega - njezina (gen. pl.)njeki - neki

Njemen - rijeka u današnjoj Bjelorusiji i Litvi; utječe u Baltičko morenjemški - njemačkinjih - njihovnjih složih u kitu - (pjesme) skupih u zbirkunjijati - njihati, ljuljatinjiju – njih; njihov (dualski obliknjo - nju, ju, jenjustovina (mađ.) - kunovina, kunino krzno

 

O

O mores (lat.) - O običaji, tj. O kakvo li je to ponašanjeO Patria! Dolce nome... - O domovino, slatko imeob - o, uz, prioba bota (dual) - oboje ćete bitiobagnati - optrčatiobajti (prez. obajdem) - obaći, obićiobaliti - oboriti, srušiti, svladatiobarovati, obaruvati (ob-varovati) - očuvati, obraniti, zaštititi, sačuvatiobatriti - ohrabritiobćeno - uobičajeno, obično; općeobčinski - opći, zajedničkiobderžati - održati, zauzeti, osvojiti; zadržati, zaustaviti; sačuvatiobderžavati - pridržavati seobdražati - postati dragobdulja - nagrada trkaču; utrka; viteška hrvatska igraobećaj - obećanje

obenuti - uvenutiober - iznad, povrh, više odoberh - iznadobernuti - okrenutioberstar (njem.) - pukovnikobersudac - nadsudacobeseliti - obradovati, razveselitiobeseliti se - razveseliti seobetati - obećati, zavjetovati se, obvezati seobetežati - oboljetiobeza - obvezaobhajivati - oblazitiobhićavati - obuhvaćatiobhititi - obuhvatiti, zahvatitiobhoditi - ophoditi, obilaziti, tražitiobi - objeobičan – prikladan, blag, lijep, ljubazan (pored normalnog značenja)obično – lijepo, ugodnoobičuvati - sačuvati

80

obide - obiđeobijti - obićiobiknuti se - naviknuti seobil - obilan, obilatObilić, Miloš (?-1389) - srpski plemić, prema narodnoj predaji i usmenoj književnosti on je ubio turskog sultana Murata u bitki na Kosovuobilnost - obiljeobimlivati - obuhvaćati; obimlivati se - grliti seobimljati - grlitiobirati - birati, izabiratiobist - obijest; obist garla - neumjerenost u jelu i piluobist garla - neumjerenost u jelu i piluobistraniti - opkoliti, obuhvatitiobit - obećanjeobitan'je - obećanjeobitati (prez. obiću i obitam)– obećavati, obećati, obreći; obitati se- zavjeriti se, zareći seobitati se - obreći se, obećati, obvezati se, nadati seobiti - obuhvatiti, obuzetiobitil - obiteljobitovati - obećavatiobjačati, objačiti – jačati, ojačatiobjestran - obostrance, s obje straneobjeti - obuhvatiti; zagrliti; obuzetiobjist - obijestobladati - ovladati, svladati; zavladati, nadvladati, prevladati, pobijeditiobladavnik - pobjednik, vladaroblas(t) - vlastoblasno - dostojanstvenooblast - vlast, vladanje, ravnanje, moć, jakost, snagaoblediti - zalediti; problijedjetiObleka - odjeća, haljineobličen - oblikovanobličiti - objaviti, očitovati, pokazatioblika - odjeća

obliniti se - ulijeniti se, postati lijenoblisti - obilazitioblitati - oblijetatiobliti - ljeti, u ljetooblizač, sladokusacobljubiti - zavoljeti, zamilovatiobljubiti se - zavoljeti seoblok (mađ.) - prozorobmititi - podmititi, potkupitiobnajati - optočiti, ukrasiti, okititi, nakititiobnoriti - poluditioboj - uzv. jaooboliti - rastužiti, zadati komu bolobor - tor, ograda, mjesto za stokuoboriti se - spustiti se, nagnuti se; zapasti (sunce)obosti - ubostiobotiti - otećiobraćati - okretati, obrtatiobračati - okretati; mijenjatiobramba – obrana, zaštitaobraniti – raniti, izraniti, pozlijeditiobrati - izabrati, odabratiobratiti - okrenutiobraz (rus.) - slika, svetačka sličicaobrediti - ureditiObri - Avariobrist, pukovnik. Od njemačkog: Oberstobrizati - obrezati (muški ud)obrnit - obratiti, osvrnutiobrnoti (se), obrnuti (se) - okrenuti (se); navesti, skloniti (na zlo)obrnuti - okrenuti, svrnutiobrok - ono što je nekom određeno, pa i sudbina ("zgodal se taj obrok protivnikom mojim" - neka se takva sudbina dogodi mojim protivnicima; Pariž Eleni)obrov - opkop, prokop, korito (rijeke)obršiti - zahvatiti vrh, zavladati, ovladatiobrtni - koji se okrećeobrubiti - orobiti, oplijeniti, opljačkati

81

obrum - mamac, mekaobšanitel, varalica, mistifikatorobšanost - pogrda, psovkaobsijan'je - obasjanjeobsine - opsjedne, zauzmeobsiniti - zasjenitiobsjednik - opsjedateljobslanjati - okruživatiobslužiti - održati, očuvati; izvršiti, ispunitiobteršen - obuzetobteršiti - opteretitiobticati - optjecatiobuditi - potaknutiobuditi se - probuditi seobuhititi - obuhvatiti, pojmitiobujati - obuzeti, zaokupiti; osvojiti, obuhvatiti, prožetiobujeti - obuzeti, dohvatitiobujmjen - obuhvaćenobuziti (ob-uziti) - obuhvatiti uzama, zarobiti, svezatiobveršiti - izvršitiobvrići - okriviti, optužitiobzida - zid oko nečega, bedem, ogradaobzivati - obzijevati, zijevati oko čegaobznaniti - reći, priopćiti, objavitioć, oći (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i ođem) - pustiti, ostaviti, napustiti, zanemariti; otićioča (stari) – djed, otacočac - "rupa na prstenu u kojoj stoji dragi kamen" (Akad. rj.)očahtati - očešati, izgrepstiočamati - dugo čekati, ukočiti se od čekanjaoći (prez. ođem i ojdem) – ostaviti, pustiti, ostaviti, okaniti se, zanemariti; otići; proći, minutiocijerati - kesiti seočikati - očekivati, čekatiočin - očevociriti - isceriti, iskesiti

očititi - očitovati, objaviti, iznijeti na vidjeloočitovati se - objaviti seočituvanje - iskazivanje, pokazivanjeočivestno - očevidnood davnja - odavna, već dugood jezika od svih naju - svih nas koji govorimo istim jezikomod ljuvezni potajnice - tajne posrednice u ljubaviod mila - od žalostiod nevolje, glada brani.od potribe jest - potrebno je, trebaod zalih - od zalaodajti - otićiodar - krevet, postelja, ležajodarvati se - othrvati se, oduprijeti seodbići - pobjeći, raspršiti seodbignuti - pobjeći, udaljiti seodbigovati - izbjegavatiodbirati se - odvojiti seodckvrnuti - oskvrnitioddaljati - udaljavatioddiliti - udaljitioddiljati - udaljavatioddojiti - odojitiodduriti - zamrziti; odbitiođem, ođe - v. oćiođem, ođeš, ođe - v. oćoděnije - odjeća, odijelooder - hodider, hajdeOder - Odraoděti - odjenutiodhajati - odlazitiodhoditi - odlazitiodi - ovdjeodi, odijte, odiju - v. oditi seodića - odjeća, plaštodičen - slavan, proslavljenodičiti - pohvaliti, proslavitiodihaj - predahodijeliti se - odvojiti se, rastati seodijeljen'je - rastanak

82

odiješ - odjenešodiliti - rastavitiodiliti se - udaljiti se, odijeliti se, odvojiti se, rastati se, oprostiti se, otići, poćiodiljati - v. oddiljatiodiljati se - rastajati seodiljen'je - rastanakoditi (se) - odjenuti (se), obući (se), zaogrnuti (se)odizada - straga, odzadaodje - ovdjeodjesti se - odjenuti seodkol - otkad, otkakoodkole - otkadodlačiti - odgađati, zavlačitiodličiti - odlučitiodlog - olakšanje, odgodaodlučak - odlukaodlučen'je - odluka, nakana; zamisaoodlučiti - odlučiti, odrediti; odvojiti, odijelitiodmetac - povrazodmetati se - odricati seodmitati (part. odmićući) - odbacivatiodmiti - odvratiti, odgovoritiodmjena - zamjenaodnašati - odnositiodneti (odnam, odne, odni) - uklonitiodnimiti - oduzetiodnud - odonuda, otudaOdoakar - gotski kralj iz V. st. n. e; 476. g. svrgnuo posljednjeg rimskog cara i postao prvi barbarski vladar Italijeodojiti - v. oddojitiodoljen - ljekovita trava (lijek od nje umiruje rad srca)odor – krevet, trud, muka; plijen, poharaodovdi - odavdeodperti - otvoritiodprauljati - otpremiti, otpućivatiodpraviti - otpremiti, otputitiodpravljati - upravljati, usmjeravati

odpriti (odpru) - otvoritiodpuditi - otjerati, odagnatiodpuščati - otpuštatiodrenem - prez. od gl. odgnatiodreni - prez. 3. l. sg. od glagola odgnatiodriti - oplijeniti, opljačkatiodšastak - odlazakodseči se - odvojiti se, udaljiti seodsedoh - odsjedoh (konja Pegaza, tj. sjahao sam)odsesti - sjesti; sjašitiodskočiti - uskočiti (iz vojske), odmetnuti seodsuditi - osuditiodsujeno - presuđeno, odlučenoodteći - odlazeći ostavitiodtrći - odhrvatiodudriti - uzvratiti udaracoduravati - mrzitioduriti - zamrziti; odbitioduziti (od-uziti) - riješiti uza, osloboditiOdvajati se = od nečega se dijeliti, nešto ostavljati.odvarći - odbaciti, odstraniti, odrećiodveće - odvišeodvetčina, advocatura, ono što se plaća odvjetniku, advokatuodvetek - odvjetak, baštinik, nasljednik; potomakodvezati - odriješitiodviš - odvišeodvit - odvjet, odgovorodvitnica - odvjetnica, zagovornicaodvjetan - koji se može ispričati, odgovoranodvratiti - uzvratiti; odvratiti, okrenutiodvratiti se - odvratiti se, odstupiti, napustitiodvrći (prez. odvržem) - odbacitiodvrići - odvrći, odvrgnuti, odbaciti, odreći (se)odvržiti se - odvrgnuti se

83

odžak (tur.) - ognjište, dimnjak; dvor, kula, kuća, domodženuti (prez odženem) - otjeratiodzgar i odzgor - odozgooficij (lat.) - moljenje brevijara, službena molitvaofrustati (tal.) - izbičevatiOg - amorejski kralj u Bašanuogada - gađenjeogajn - vatraogarditi - nagrditiogenj - oganj, vatraogerlič, okovratnikoglan - dječak, momakoglavlje - dio konjske opreme koja je konjima na glaviogled - primjer; ogledalo, zrcaloognen, ognjenit, ognjeniv - vatrenognivo - kresivoognješčina, vrsta poreza, koji se plaća po pojedinom ognjištuogoj - pogodnostogovor - ogovaranje; osuda; ugovor, pogodbaogriviti - (nejasno značenje)ogrizivati - brstitiogrljaj - ogrlicaogrustan - odvratanohajati - ostaviti, zapustitiohajati se - okaniti se, ostaviti se, pustiti, okaniti seohiniti - prevaritiohoditi - pustiti, ostavljati, izostavljati, zanemarivatioholas - oholostoholast, oholija, oholstvo - oholostohotnost - čežnja, želja, volja, težnjaojavljati se - odazivati seoje - ostavi (od ojti, oći)ojmo - ajd'moojt(i) - v. oćojti (prez. ojdem) - ostaviti, izostaviti, propustiti, zanemariti; okaniti se

ôk - očiju (gen. pl.)okazionalizam - smjer u filozofiji 17. st. koji je uzajamno djelovanje duše i tijela tumačio neposrednim božanskim utjecajemokinčiti (mađ. kinč - nakit, ures) - uresitiokol - krug, tabor, zborokoliš - okolina (sve što nekoga ili nešto okružuje: krug, okrug, svijet, prostor, kolo, točak, obod, okvir, ograda, opseg, kugla, pojas uzduha, klima, podneblje - sva su ta značenja [i još neka druga] navedena u Akad. rječn.)okoliti - ogrlitiokon - konac, kraj, smrtokon - oko, okolookoran, okoren – okrutan; otvrdnuo, oštar, krševit; strogokornost - okrutnostokoruniti - okrunitiokosit - osoran, "koji se okaša na koga" (Akademijin rječnik)okošljiv - grub, svadljiv, naprasitokraj polna - oko podnevaokrepeti - ukočiti se, odrvenjetiokriliti - okružiti, zakriliti, zaštititi; obuzeti, obuhvatitiokripivati - okrepljivatioksjenač - v. hoksjenačoktrojirka (prema franc.) - nešto nametnuto odozgo, naročito zakoni koje donese najviša državna vlast bez sudjelovanja narodnih predstavnika; samovoljaokulari (tal.) - naočaleol - il, iliolenjka, uljenicaolika - maslinaoljubiti - zavoljetiomaknuti - poderati, otrcatioman - "oman" je valjda balzam "amonium" koji spominje i Vergilije u eklogi III, 89. i IV, 25 (Štefanić)

84

omarziti se - omraziti, ogaditiomarznuti - omrznuti, smrznuti seomazati - namazatiomaziti - omazati, namazatiomeglavec, varalicaomeknuti se - srušiti se, spuznutiOmer - Homer, starogrčki pjesnik Ilijade i Odisejeomiljati - onemoćati; onesvijestiti seOmir - novogrčki način čitanja imena Homeromiti - umiti, opratiomraza - mržnja, zavada, neprijateljstvoon - on; onajOn peut tout, quand on veut. Jacottet. (franc.) - Sve se može kad se hoće.onada - onda, tadaonager (grč.) - vrsta divljeg magarcaonak - onakavonak(o) - ovako, takoončas - odmah; ondaonde i ondi - ondjeondruna - nejasna riječ (Akad. rj.)oni - oni; onajontrat - ondaopačiti - izopačiti, pokvaritiopadanje - padanjeopalizacija - prelijevanje boja, ljeskanje, bliještanje (prema dragom kamenu opalu)opartiti se - opteretiti se, natovariti seopašaj - opasaj, pojas; biti dobra opašaja - biti širok u strukuopasti - pastiopazan - oprezanopćina - društvoopćiti - običavati; upotrebljavatiopeči - zagrijati, upalitioperan - vrijedanopernguker (njem.) - kazališni dalekozoropervič - prvi putophititi - obuhvatiti, ogrliti

ophoditi - opkoljivatiOpiano - Opijan, grčki pjesnik (II. st. pr. n. e.), autor didaktičkog epa O ribolovuopirati - prati, ispiratiopitati - upitatioplahen - uvenuooplašiti - uplašitioplasnuti - splasnutioplaviti - plavilom obojitioplečak - vrsta ženske košuljeopoldne - oko podneopor - otporoporučiti - posvetiti, namijenitioprava - haljina; odijeloopravica - haljinicaopraviti – obaviti, izvršiti, učiniti, izvesti; opravdati; spravitiopraviti se - spraviti se, pripraviti seopravljati - činiti, raditiopretiljati - udebljati se, ugojiti seopriti se - oduprijeti seoproščenje - oprostoprostiti - osloboditi; ukloniti, olakšatiopruditi - opuriti, udaritiopšaniti - osramotiti; opšanost - sramota, sramoćenjeopsinuti - osvijetlitiopsivati - opsijevati, obasjavatiopstraniti - opkoliti, okružitiopstupiti - okružiti, opkoliti, opsjestiopsuditi - osuditiopteći - optrčatiopticati - optjecati, trčati amo-tamo, optrkivati (pored običnog značenja: teći okolo)optršen - opterećenopušćati - napuštatiopustiti - ispustitiora - sat(vrem.), vrijeme; ora suda Božjega - trenutak Božjega (posljednjeg) sudaorajiti - ispuniti (rajskom) radošćuoral - orao

85

oranj - redakOrao - Austrija (koja u grbu ima orla)orašje - orahova šumaorate pro nobis - molite za nasOrcagna, (Andrea di Cione, 1308-1377) - firentinski slikar i graditelj ordonanc (franc.) - vojnik dodijeljen komandi za prenošenje naredbi, za vršenje sitnih kancelarijskih poslova i sl.orfejski - pridjev prema orfeum (grč.-lat.), zabavište, muzičko društvoOrfej, Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i zvijeri da ga slušaju; kada je njegova žena Euridika umrla od zmijinog ugriza, Orfej ju je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinuorgani - orguljeorgani (mn.) - organ, orguljeorih - orahOrion - u starogrčkoj mitologiji sin Posejdona, divovski lovac, po kojemu je nazvano i sazvježđeormanica - laka senjska lađaorologio (tal.) - sat; misli se na posebno konstruirani sat u Tore del orologio u Veneciji na Trgu sv. Marka, u kojemu dvije velike muške figure otkucavaju točno vrijemeoroslan, oroslanski, lav, lavlji. Od madžarskog: oroszlan. Turski: arslan, lavorsag - država, kraj, zemlja; orsačka velika gospoda - državni odličnici, plemići, magnati. Od madžarskog: országošad - otišavšiosal, osao - magaracošćarbiti se - oštrbiti se, okrezubitiošće - još, jošteosel - magaracOsib, Osip - Josip

osiditi - osijeditiosin - sjenaOsip Baramatin - Josip iz Arimateje, bogati Isusov sljedbenik koji mu je poklonio grobnicu. Marulić ga zove Baramatin zbog pogrešnog čitanja latinskog ab Arimathaeaosjak, Senatula tinctoria, vrsta biljkeosjeka - osekaoskorušva - oskoruša, vrsta voćaoškropiti - poškropitioskuben - počupanoskupsti (prez. oskubem) - čupatioslačati - osladitioslak - magarčićošlja - magarećaošlji - magarećiosmuditi - opaliti, ožećiosmujiti, spržiti, opećiosnobiti - ozlijeditiosnovati (se) - izmislitiosoj - osojna, sunčana stranaosojan - koji je u sjeni, sjenovit, zasjenjenošpotan - osramoćen, poniženošpotati - osramotiti, narugati se; opsovatiostajenje - ostanakostar - oštarostati - pored običnog značenja još i: prestati, okaniti se, proći se, ostaviti, zakazati, zatajiti (oba posljednja glagola u značenju: ne izvršiti, iznevjeriti nade)ostati na rosi - ostati usjedjelicaostavljati - ostavljati, odricati se; propuštati, zapostavljatiOstija - grad na ušću Tibera, luka grada Rimaostinuti - ohladnjeti, omlitavitiostraviti se - ostati začaran, zaljubiti seostriti - oštritioštro (tal.) - jugo, južni vjetarosud - osuda

86

osujen - osuđen; osudenikosupnost - strahota, zaprepaštenostosvaditi se - optužiti, okrivitiosvalščina, presvalščina, vrsta crkvene kmetske daće, koja se plaća na dan svetoga Osvaldaosvećen'je - posvećenjeosvem - osimosvjetljavati se - osvećivati seotaći, otajti (prez. otajdu i otajdem) - otićiotađe - otiđeotaj - tajno, potajnootajti - v. otaćiotar - oltar, žrtvenikotavan - mokar, vlažan, natopljenotčin - očevotděliti se - udaljiti seotegnuti se - protegnuti se, rastegnuti seotepsti - otrestiotezati - odvraćati, odvlačitiothajanje - odlazak, odlaženjeothajati - odlaziti; bježati; letjetiothititi - odbacitiotijemna - lantina, motka na brodu koja drži jedrootim - otmicaotimlivati - otimatiotirati - napuštatiotišćen - odbijen, otisnutotišten - odbijenotit - v. hotitiotiti (prez. otidem, imp. otidi) - otićiotiti proč - otići, nestatiotkladati - propuštatiotkli - otkad, od kadaotkojiti - othraniti, podići na noge (dijete)Otman - Turčin; otomansko carstvo, Turskaoto – to, evo, etootole - odavleotomaljski - otomanski, turski

otonjaj - malo, slabo, površnootpirati - otvaratiotpreti - otvoriti; otpirati - otvaratiotprt - otvorenotribiti - otrijebiti, oplijeviti, očistiti, ispraznitiotrok - dijeteotsuda - odavleotuje - otuda, odavleotvrći se - odreći se, odbacitiouvertura (franc.) - predigra, uvodov i ovi - ovajovaditi - optužiti, okrivitiovašćiniti - osramotiti, oskvrnutiovda - ovudaovde i ovdi i ovdika - ovdjeovehšati - povećatiovenuti - uvenutioverstlajdnandissa, potpukovnicaOvid, Ovidij, Ovidije, Ovidio - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto; ljubav od bludnih žen odnosi se vjerojatno na njegovo djelo Ars Amatoriaovo – eto, evoovolici - ovakviovsenjak, kruh zobeni, zobenjakoždenuti - otjeratiozebiti - ozepstiožet - ocijeđenožica - žlicaožidati - očekivatiozirati se - obzirati se, pogledavati; mariti, brinuti seožiti - oživjetioznanjen - objavljen, proglašenoznobiti - učiniti jadnimozoja - odviše, suviše; veoma, mnogo

87

ozriti se (prez. ozrim se) - obazreti se, osvrnuti se, pogledatiozubiti se - oprijeti se, postati zubat, suprotstaviti se, "pokazati zube"

ožura (lat. usura - kamate) - lihvaožuraš, lihvar, foenerator. Od latinskog usura: kamateozvati - zvati, nazvati

P

pačati - smetati, diratipacati, stavljati u "pac", u salamuru. Od njemačkog: Beizpačiti - smetati, priječiti, škoditipačolat, caluatica, poculica, ženska peča. Od madžarskog: patyolat, najfinije platnopacta conventa (lat.) - sporazum, ugovor (ovdje ugovor iz 1102. kojim su Hrvatska i Ugarska sklopile personalnu uniju)padšim - palimPadva - PadovaPaestum - danas mjesto Pesto jugoistočno od Salerna u južnoj Italiji, nekoć grčki grad; poznat po ruševinama dorskog Neptunovog hrama iz 5. st. pr. n. e.pahati - mahati, vijoritipaiân (grč.) - pean, pobjednička pjesma, pjesma zahvalnica, hvalospjevpajdaš, drug, prijatelj u zlu, suprug. Po madžarskom: bajtárs, pajtáspajnkrt, dijete nezakonitopak, paka, paki – pa, pak, opet, nanovo, onda, zatimpala (tur.) - sabljapalača - blagovaonica; sobaPalade - nadimak božice Atene, grčke božica mudrosti, kao jake i hitre djevicepalandra, bludnica u najbrutalnijoj psovci, kao flundra, žena koja se doskitala iz nepoznata svijeta, iz zloglasnih daljina, "iz Flandrije"palanjek, stup, kolac. Od latinskog: palanga

palaš - krvnički mačPalatin - jedan od sedam rimskih brežuljaka; v. sedmera brdapalazzo (tal.) - palačapalčenica, procijep za prste. Vrsta sredovječnog mučilaPalestrina, Giovani Perluigi da (1525-1594) - talijanski skladatelj, autor glasovite Mise pape Marcela; njegov stil postao je uzor crkvene višeglasne glazbepalingenezija (grč.) - ponovno rađanje, reinkarnacijapalmeta (franc.) - ukras u obliku palmina lista ili grančicepalok - " 'na paloku' se uzima kad je nešto metnuto tako da može svatko uzeti i odnijeti, t. j. nije sakrito ni zaključano" (Akad. rj.)paloš (mađ.) - mačpamet - spomen, uspomena, sjećanjePampeluna (Pamplona) - grad na sjeveru Španjolske, nekad prijestolnica kraljevine NavarrePan - starogrč. bog šuma, zaštitnik stada i pastirapan (češ.) - gospodinpan (tal. panno) - tkanina, sukno, haljinapanač (tal. pancia) - trbuhpanador (tal.) - vrsta sukna sa zlatnim nitimapančati, povezivati se, spletati se, ljubakati. Od njemačkog: Pantscherl, potajno ljubakanjepancijer - okloppandemonij (grč.) - skup zlih duhova

88

panegirik (grč.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje nekoga ili nečegapanjka - klevetapanteraš - patrontaš, torba za puščane nabojepantlek (prema njem.) - traka, vrpca (oko šešira)pantun (malaj.) - malajska pjesnička vrsta sa strofama od četiri unakrsno rimovana stihapaoma - palmapaomni - prid. prema paoma, palmapaperuš - papirPapini, Giovanni (1881-1956) - talijanski književnik, pisac fantastičnih i apsurdnih priča, buntovan anarhist, ateist; kasnije smireni obraćenikpapranjen - zapaprenpara - čini separa - dušaparadičšomska - rajskaparadiž - rajparadižom - rajparati se - činiti separćija - prćija, dotaparfen (franc.) - parfemParid - Paris, sin trojanskog kralja Prijama koji je oteo lijepu Helenu, što je bio povod trojanskog rataparija (ind.) - u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"parilo, kipućom vodom preliveno meso ili rublje u kipućoj vodi; od pariti, vaporareparip (grč.) - konj, kljuse, konjusinapariti - činiti separjati - ostaviti, napustiti, odagnatiparkli, pandžeparlati (tal.) - govoriti, rećiparlavita, brbljavac. Od francuskog: parler i vite, govoriti i brzo

Parnas - prebivalište Muza u starogrčkoj mitologijiparnja - raspra, sporparona (tal.) - gospođa, gospodaricaparsi - prsaparst - prstparsura - prsura, tavapart (lat.) - dio, stranaparta (mađ.) - vrpca za glavu, nakit na glavi djevojke koji je oznaka djevojaštvaparun (tal.) - zapovjednik brodaparvanji - prvanji, prvotan, prijašnjiparvo - prvo, prijepasac - pojas, pasicaPasanec Andrija, uz Gupca i Gregorića, jedan od vođa seljačke bune 1573pasati - pasti, opasivati; opasati pasompašćiti se - žuriti sepasivati (tal.) - prolazitipasko nositi - brinuti se, čuvati, nadzirati, pazitipašmaga (tur.) - papučaPasoglav - ime mongolskog kralja u narodnoj predaji; Mongole, ali i Hune i Avare, naš narod nazivao je Psoglavcipasoglavci - narodni naziv za Avare i Tatare (Mongole) koji su 1242. provalili u Hrvatskupašovabec, dežd pašovabec, mlaka proljetna kiša, koja mami travu da poraste za pašupasti - 1. pasti; leći; 2. opasivati, pasati; 3. pasti, hranitipastirnica - pastirska pjesmaPastourelle (franc.) - pastorala, pastirska pjesmapat - ugovorpatakun, vrsta starinskog novcapatancija, lumbarda, granata; eksplozija topa, odjek grmljavine topovskepatarenac - bogumilpatarinski - patarenski, heretički, bezbožnički

89

patekar - ljekarnik, apotekarpater (lat.) - otac; redovnikPatria o mea creatrix, patria o mea genitrix (lat.) - Domovino, moja stvoriteljko, domovino, moja roditeljko! (Katul)patrio qui more (lat.) - koji po običaju otacapatriti - pripadati, dolikovatipatrun (tal.) - upravitelj, zapovjednik brodapav, pava - paunpavilon, zastava. Od francuskog: pavillonPavlimir - drama hrv. pjesnika Junija Palmotića (1606-1657)pavočina - paučinapavuk - paukPazipha, Pasifaja, žena Minosova, sestra Kirkina, majka Fedrina (v. sljedeću bilješku).pe - ići će; po njih senja pe - po njima će ići sanjapean (grč.) - zanosna pjesma, hvalospjevPeantov Philoktet (Filoktet), jedan od Grka koji su pošli na Troju; kad su Grci putem prema Troji pristali na otoku Hrisu da obnove zalihe pitke vode Filokteta je ujela zmija u nogu i rana mu se dala na zlo te je strašno zaudarala; zato ga drugovi ostave na otoku Lemnosu da tamo umre; bogovi su međutim htjeli drugačije, pa kako je Filoktet bio posjednik nepogrešivih Heraklovih strijela, odredili su da od njegove ruke ima pasti Paris; to se i dogodilo i odatle "prispil na rasap od Troje", gdje je ozdravio te nije trebao "nogu pritarti."peča - komadpeća (tal. pezzo) - komadić, diopečal - bol, tuga, žalost, jad, bijeda, nevolja; otidi k pečali, otidi da te nî -

(kao današnje npr.) idi do jada, idi nevidompečalan - tužan, tjeskoban; zabrinut; brižan, skrbanpečalno - brižno, skrbno, usrdno pečanje - pečenje; na pečanje - za pečenjepečao, pečal - bol, tugapečaon - žalostanpeći se - brinuti sepečiti - ugristiped - pedalj (ž. roda)pedepsa (lat.) - kaznapedepsan'je, pedepsanje - kazna, kažnjavanjepedepsati, pedjepsati, pedipsati - kaznitipedipsa - kaznapedipsa - kaznitipedipsan - kažnien, pedepsanpedipsati - kazniti, kažnjavatipedjeps - kaznapedjepsan - kažnjenpedut (tal.) - kormilarPegaz - krilati konj iz grčke mitologije, simbol pjesničkog nadahnućapehnuti - taknuti, ubostipejati - voditipekel - pakaopeklar, prosjak. Od njemačkog: Bettlerpekljar, petljar (od njem. riječi Bettler) - prosjakpekva, zdjela u kojoj se peče pečenjepelati - voditipelati se - voziti sepelda (mađ.) - primjer, uzorpelegrin (lat.) - putnik, hodočasnikpelenica, prisveta - pelena u koju je Bogorodica povila Isusa. Relikvija presvete pelenice čuva se u dubrovačkoj katedrali.pelin, pelina (pridjev) - gorak, gorkapelina - rastužena, tužna, ogorčenapelivan (tur.) - cirkusant, akrobat

90

peljat (čak.) - voditipeljati - voditi, nagoniti, poticatiPemka - ČehinjaPemko - prema Pemac, Pemska (od njem. Böhmen), donekle podrugljivi naziv za Čehe i ČeškuPen - pjenâ (gen. pl.)Penat - v. Batpenati - starorimski kućni bogovipendisati (tal.) - visitipendžer (tur.) - prozorpengan (tal.) - naslikanpengati (tal.) - slikatipengatur (tal.) - slikarpeniz - nejasna riječ (Akad. rj.)Pensando al Bel ch' eta non cangia o verno (tal.) - Misleći na Lijepo što ga ne mijenja ni vrijeme ni godišnje dobapentur (tal.) - slikarpepsin - ferment u želučanom soku koji rastvara bjelančevine i time pomaže probavi hraneper amorem dei (lat.) - za ljubav božjuper aspera (lat.) - dio latinske poslovice Per aspera ad astra - kroz trnje do zvijezdaper li primi - prvih danaper moji duši - na moju dušu, doistaper pedes apostolorum (lat.) - nogama apostola, tj. pješice, kako su hodali apostoliPerašt - Perast, grad u Boki kotorskojperasti - pernati, krilati (konj perasti - Pegaz)perche stare boncompani (tal.) - da ostanu u dobrim odnosimaperdliv - koji ispušta vjetrove, prdiperdo (perda) - ograda, naslonperdulek, omalovažujući izraz za sitničavu osobuperen - pernat, iskićen perjemperenit - zakićen perjem (perjanicom)

Pergam - tvrđava u Troji, a katkad i zamjena za samu Troju; također i antički grad u Maloj Aziji (danas Bergama u Turskoj)periče - pera (za pisanje), pisaljkepericulum in mora (lat.) - opasnost je u odgađanjuperje - perjanica, nakit za kacigu ili vojnički šeširperkelt, teleći gulaš. Od madžarskog: pörköltperla - biserperlat - prelat, crkveni dostojanstvenikpernica - blazina, perinapero - krilo (pored običnog značenja)perorirati (lat.) - opširno, patetično govoritiperoti - krilaperšin soldački, Glechoma hederaceum, vrsta biljkePerso - Perzej, starogrčki mitski junak, koji je ubio Meduzu, oslobodio Andromedu i dr. (ne Andromahu, kako navodi Ranjina)peršona (lat.) - osoba, ličnostPerun - slavenski vrhovni bog gromovnik; Mažuranić ga koristi umjesto Jupiter (Zeus)perut - krilopervlje - ranijepervo - prijepěsan - pjesmapeškeš - dar, poklonpeškeš učiniti - darovatipeteh (pl. petesi) - pijevac, kokotpeti, pěti (poju, pojem)- pjevatipetje - pjev, pjevanje; pjesmaPetka - brdo iznad Gruža u Dubrovnikupetlarija (njem.) - prosjačenjepetljar - prosjakpetljarski - prosjačkipetra - Igra riječi: latinski (grčki) "petra" znači kamen.

91

pezdač, čovjek koji pušta vjetrove (tiho)pezdec, puvanjak, emissio crepitus ventri tacitiPhedra, Fedra, kći Minosa i Pasifaje, žena Tezejeva; zaljubila se u svoga posinka, Tezejeva sina iz prvoga braka, Hipolita, a kad ju je ovaj odbio, optužila ga je za nasilje i objesila se; time je prouzrokovala i smrt Hipolitovu pod kopitima vlastitih njegovih konja.Philis, Filida, ime prijateljici starorimskog pjesnika Horacija.Philomena, zapravo Filomela, kći atenskoga kralja Pandiona i sestra Prokne, žene tračkoga kralja Tereja; kad ju je ovaj oskvrnuo, Prokna je Tereju (u sporazumu sa sestrom) vlastitoga sina Itisa zaklala i priredila za jelo; kad je Terej spoznao sav užas, navalio je na žene, no Prokna se pretvori u slavuja, a Filomela u lastavicu; sam Terej pretvorio se u pupavca koji stalno goni slavuja i lastavicu.Phoebus - Feb, jedan od nadimaka boga Apolona, kao boga svjetla i suncapića - hranapiccolo (tal.) - konobarski naučnikpice - košticapiće - piće; v. pitjePierko Bunić (1780-1846) - dubrovački pjesnik i dramski pisac; god. 1813-1814, kad je propadala francuska vlast u Dubrovniku, vrlo se hrabro borio protiv Francuza i bio teško ranjen; kad poslije toga nije u rodnom mu gradu uspostavljena nekadanja sloboda, otišao je u emigraciju, no kasnije se vratiopifar - sviralapifkati - svirati na sviralipihati, dirati, doticatipijar - pehar, vrčPijast - gostoljubivi poljski težak, otac Zemovita, mladog junaka koji je prema

pripovijedanju Martina Gallusa pobijedio u Gnjeznu kneza Popjela i sam postao knezompijerg (grč.) - toranj, kula, tvrđavaPijeride - muze, vile, nazvane prema pokrajini stare Makedonije: Pijerija (napomena iz Vrazove ostavštine)pijerski - blagdanski, svečani, pirskipijevac - pjesnikpika, koplje. Od njemačkog: Pickepikast - točkast, pjegavpikat (tal.) - jetrapilav - tursko jelo od rižepilda (mađ.) - primjer, uzorpilicari (tal. pellicciaio) - krznari, kožaripiligrin (lat.) - putnik, hodočasnikpiliš - pićepiljug - klica, mladicapilko, grobar, u zagrebačkom lokalnom značenju. Od latinskog: vespillopimfarata - svirkapina - pjenaPinčij - Monte Pincio, brežuljak u RimuPindar ,Pindaro (oko 518-442), starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najveći starogrčki liričarpinez (staronjem.) - novac, novčić; novci, bogatstvopinta, vinska mjera od dvije holbe, to jest dva polića, to jest litra. Pod tim simboličnim imenom osnivali su se početkom osamnaestog stoljeća po zapadnoj Hrvatskoj klubovi u kojima se plemstvo opijalo. Ti slavni plemenitaški vinski fakulteti traju od odlaska Turaka pak sve do konca 18. st. Per pintas multas diu vivat clara facultas! Francuski: pintePinturicchio, Bernardino (1455-1513), talijanski slikar, poznat po svojim freskama u Vatikanu, među kojima se nalazi i prizor sa Aleksandrom VI. Borgijom

92

pipica - slavinicapiple - pilePiram - v. TisbePirito - Piritoj, starogrčki junak; pratilac i pomoćnik Tezejev prilikom oslobađanja Prozerpine; zbog oholosti bogovi su ga kaznili tako što je morao zauvijek nepomično sjediti na jednom mjestupišac - pješakpisam i pisan - pjesma, popijevkapisan - ukrašen, kićen; šarenpisana pečenka, pečenicapiščal - sviralapišćati - pištati, zviždatiPišče, pišće (pl. piščenci) - pile (pilići)pisk - pisak, zviždukpiskač, svirač, trubač; od piskati, derati se, cviljeti, bučitipismo - šara, vezeni nakit; natpis; knjiga (pored današnjeg značenja)pisnivac - pjesnivac, pjesnikpistranga, pastrva. Od madžarskog: pisztrángpitan den - sudnji danpitati - pored običnog značenja još i: tražiti, iskati; ne pitam te riči - ne tražim te stvaripitati pitanja - dosuđivati sud (pravdu)pitati se - hraniti sePitija - Fintija; v. Damon Pitagorikpitje - ispijanje, pijenje; v. pićepitje - pićepitom - ljubazan, prisanpitomina - nešto pitomo; "govori se od dragosti milu čeljadetu" (Akad. rj.)pitomina - pitom kraj (u Hektorovićevoj pjesmi Franetu Hektoroviću u prenesenom značenju od dragosti mladom, dobrom čovjeku)Pittijev dvor - Palazzo Pitti, čuvena firentinska galerijapitvina, pilo, piće

pizdra (grč.) - neprijateljstvo, mržnja, zlobapiždriti - radoznalo promatrati, fiksiratipizma (grč.) - neprijateljstvo, mržnja, zloba, pakostpjaca, placa (tal.) - trgpjančivati - opijati sepjenez - novacpjenje - pjevanjepješ - idući pješicepješac - pješakpjesan, pjesanca - pjesmapjesnivac - pjesnikpjeti - pjevatiplac (njem.) - mjesto; trg, tržišteplačan - plačan, tužan, žalostanplaho - silovitoplahta, platno, na kojem se spava u postelji, čaršavplahtica (božja), kaloperplajbajz, olovka. Od njemačkog: Bleistiftplakaje - plačućiplakati - 1. plakati, oplakivati; 2. močitiplaman - plamenplamenom smrt donih - spalihplamik - plamenplan - plam, plamenplandišće, plandište - mjesto ili vrijeme za plandovanje, za popodnevni odmorplandišće - plandište, mjesto gdje se odmara, počivaplandovati - odmarati seplanita - planeta, nebesko tijeloplanka, daska. Od latinskog: plancaplanta, biljka. Od latinskog: plantaplastika (grč.) - ovdje: likovne umjetnosti u najširem smisluplav - brod, lađa; plavčica - lađicaplavati – plivati, plovitiplavca - brodić, lađicaplazače - lagane plitke plesne cipeleplebanuš (sredlat.) - župnik

93

plemen'je - plemenštinaplena - pelenaplereus (franc.) - tužna vrba; također i: znak žalosti za pokojnikom (flor)Plevna - Pleven, grad u sjevernoj Bugarskoj; u rusko-turskom ratu pod ruskom opsadom 1877. 143 dana; poraz kod Plevena razlog je zašto je Turska zatražila primirje 1878. Nakon toga na Berlinskom kongresu formirane su i priznate nezavisne balkanske države (Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora), a Austrija je okupirala BiH.plin - plijen; plinovi - pljenoviplinak - plijen, pljenićPlinijo - Plinije Mlađi (61-113 n. e.), autor glasovitih pisama s obiljem podataka o povijesti i kulturi Rimaplinuti – plijeniti, teći, plavitiplišiv - plješiv, ćelavpliti (prez. plijem) - plivati, plovitiPlizati, pližiti - pliziti, plizati, kliziti, oklizivati se, omicati sePlješiv, plješljiv - ćelavpljůg - plugpln - punplniti - puniti, ispunjavatiploditi - povećavatiplojahu se - impf. od ploditi se plomb, olovo, Od latinskog: plumbumplot (rus.)- put, tijelo; ograda uopće, pa i živa ograda, a u prenesenom značenju i zasjedaplov - plivanje, plovidbaplovan - župnikPlovdin - Plovdiv, grad u Bugarskojploviti - tećiplten - puten, tjelesanplugo - plugplujati (prez. plujim) - teći, strujatiplundraš, pljenitelj. Germanizam od plündernPluton - bog podzemnog svijeta

pluvijal (lat.) - kabanica; dio svećeničke bogoslužne odjeće (sprijeda otvoreni ogrtač)Plynie woda, plynie, / po kamikach huczy, - / Kto nieumie wzdychac, milošć go nauczy. (polj.) - Teče voda teče, po kamenju buči, Tko ne umije uzdisati, ljubav će ga naučiti.pně - visio je (od peti)Po - Pad, rijeka u sjev. Italijipo - prijedl., pored običnog značenja još i na: po kî put - na koji način, kojim sredstvompo (prij.) - po; zbog; nakon, poslije; od; po ime - imenom; po kopno - kopnom; po razlogu - razumnopo (prijedl.) - polapo ime - po imenupo kopno - kopnompo razlogu - razumnopo razlogu - razumnopo tlehu - po tlu (isp. tleh)poblaziti - pomilovatipobluditi - pomazitipobluditi - prevariti se, pogriješitipobluditi (koga) - dopratiti nekoga kroz lutanja do ciljapoboje se - razbolio sepoč - poštopočalo - počelo, početakpočati - početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše; počan (počam) - počevšipočel - v. počelopočelo, početje - početak (isp. počalo)počin - čini, čaranjepočiniti - baciti čini, začaratipočitak - počinak, mir, smirenje, odmorpočitan - poštovanpočitanje - poštovanjepočitati - kazivati, izbrajati; častiti; poštovati, odavati počast; proučavati,

94

raspravljati o čemu; kazivati, iznositi, nabrajatipočten'je - počast, čast, poštovanje, dostojanstvopočtiti - poštovati, počastitipočuditi se - začuditi sepodagram tollere nescit medicina, medicina je bespomoćna pred ulozimapodaleč - podaljepodanak - dno, podnožjepodati se - predati sepodbiti - pokoriti, podjarmitipodežgalec, podežganje, palikuća, požar podmetnutpodganjati - tjeratipodhiba - himba, prevara, dvoličnost, zloba, nevjernostpodhibnik - himbenik, pokvarenjakpodimčina, vrsta poreza koja se plaća po dimupodirati (prez. podiram) - derati, trgati, kidati, cijepatipodivati se - podizati se, pomaljati sepodjeti - podnijeti; poduzetipodlagati (prez. podlagam) - podvrgavati, pokoravatipodnamiti se - podignuti sepodne - jugpodoba - slika, kippodoban - potreban, koristan, dostojan, vrijedanpodoban - sličan; prikladan, podobanpodobati - zasluživatipodobati (se) - pristojati se, dolikovatipodobno - prikladno, zgodno, doličnopodobriti - popraviti sepodolje - dolinapodpirati - podupiratipodponom - potpunopodražiti - nadražiti, razdražitipodriti - potegnuti, trgnuti, izvaditi, izvući; potkopati, podrovati, razvaliti, razoriti

podrug - jedan i polpodsesti - opsjesti, opkoliti; prisvojitipodsjek - pragpodstupiti - opsjesti, podsjesti; odvažiti se, usuditi se; podstupiti se - odvažiti se, usuditi se; približiti sepodstuplivati - odvažiti se, poduzetipodstupovati - odvažiti se; poduzimatipodvezati se - obvezati sepodvići - podićipodvignuti - podignutipodvizati - podizatipodvraćati - obarati, rušitipodvratiti - oboritipoeti - pjevati, opjevavatipofučkivati - fućkati, zviždatipogača - kolač, bijeli kruhpoganje - poganstvopogarditi - prezreti, pokuditi, ukoriti, izgrditipogarjen'je - pogrđenje, pogrda, pokudapogib - pogibeljpogiba - propast, pogibelj, opasnostpogibelnost - pogibijapogibil - pogibelj, opasnostpogiblenje - propastpoginuti - nestati, pasti, opasti, nestatipoglavica - poglavar, knez, prvakpoglavit - glavni; ugledanpoglednik - vidikovacpognati - pognati, potjerati; nositi, ponijetipogodica - povlastica, olakšicapogor - zgarište, ognjište, plamenpogovorenje - opovrgnuće, odricanje, opozivpogovoriti - progovoriti, porazgovoritipogrepsti - ukopati, sahranitipogružen (rus.) - skrušen, pokoranpogruziti - potopitipogubiti - satrti, uništiti, upropastiti; poraziti, izgubiti; glavo pogubiti - poginuti

95

pogubivati - gubitipogublen - izgubljenpohajati - pohađatipohajati - prelazitipoharliti se - pohrliti, pohitjeti, požuriti se; poharliti se na blago - polakomiti sepohiću - v. pohititipohitati - zahvaćati, posezati; pohvatati, prihvatitipohitati se - hvatati se, laćati sepohititi (prez. pohiću i pohitim) - primiti, prihvatiti, uzetipohižnina, vrsta poreza koja se plaća po kućipohlep - pohlepa, požuda, pohotapohlipan - pohlepanpohlipiti - biti pohlepanpohlipnost - pohlepnostpohotin'je - pohota, požuda, žudnjapohotiti - htjetipohrana - uštedapohranjenje - pohrana, riznicapohvatiti - prisvojitipoi - zatimpoiskat - potražitipoita (lat.) - pjesnik, poetapoj - v. peti; pjevaj; pođi, hajdepojata - štalapojati - 1. pjevati; 2. uzeti, ponovo uzetipojati (prez. pojmu i pojmem, štok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojati se - primiti se čega, pobrinuti se oko čega, poduhvatiti se čega; aor.: pojah, poja...pojati, pjeti (prez. pojmem) - povesti, uzeti sa sobompojaviti - okrijepitipojavljati - pokazivatipoje – pjevajući, pođe; da zaman ne poje - da ne propadnepoje, pojeć, pojemo - v. petipojem - v. petipojimati - prihvaćati

pojti (prez. pojdu) – poći, otići; početi; (vidi u pjesmi Sretan povratak dvadeseti stih: Poj mi sad zbogom, sokole.).poju, pojuć - v. petipokajan - koji se kajepokarati - opomenutipokehdob (kajk.) - pošto, budući dapokihdob - pošto; jer, budući dapokimati - kimnutiPoklad - Karneval, Mesopustpokle, pokli - budući da, jer, pošto, nakon štopoklecivati - klecatipoklisar - poslanikpoklom - dar, poklonpoklon - štovanje, častpokoj - mir, mirovanje; da stoje u pokoj - da stoje na miru, da ne rade ništapokoj vzeti - smiriti se, usnutipokojan - smiren, spokojanpokojiti - umiriti; mirovati, počivati; živjeti u mirupokojiti se - smiriti sepokol - kad, pošto, budući da, dok, otkadpokolu - poštopokom - pošto, kada, nakon što, budući dapokonac; na pokonac koncu - napokonpokonji - posljednjipokora - pokornost, stega, disciplina; pokorapokoren'je - pokajanjepokovati - okovatipokratiti - umanjitiPokret - list Hrvatske napredne stranke, zastupao napredne ideje toga vremenapokriliti - pokritipokrita - hipokrita, licemjerpokućinka - lastavicapol - polapolača - palačapolag – pokraj, pored, uz, po, prema, kraj; zbog

96

polahčanje - olakšicapolakčati - olakšatipoldan, poldne - podnepoldnjeno - podnevnopoleg, polek - po, prema, pokraj, kraj, uz; premdapolgi - prema; zapoli - polapolič - mjerica od pol litre, politrenjakpoličnica - pljuska, zaušnicapolina - vrsta zrikavcapolipša - ljepšapolipsati - prestati, oslabitipoljetni - poluljetni tj. onaj koji dolazi u pola ljetapoljubiti - ljubiti, uzljubiti, zavoljetipoljubiti (koga) - zaljubiti se u koga, obljubitipoljubiti se - ljubiti se, uzljubiti sepoljubljen - ljubljenipoljubljen'je - ljubavpoljutiti - učiniti ljutimpolmiš - šišmišpolne - podne; okraj polna - oko podnevapolučan - blažen, sretanPoluče - v. Kastorpoludne – jug; podnepoludnji - podnevnipolutnik - ekvatorpoluvjerstvo – protestantizam; krivovjerstvo, hereza, luteranstvopolza (rus.) - korist, dobitak, profitpôma - palmapomaamaraš, brbljavac, klevetnik. Od talijanskog: poma amara, gorka jabukapomajnhanje - nestanak, nedostatak; iznevjerapomajnhati - ponestatipomajnše - manjepomarsiti - pomrsiti, uklonitipomeknjenec, qui ubique se inmiscet, ubique adesse vult, ambiciozan štreber,

koji se gura naprijed svim mogućim sredstvima, karijeristpomenuti - spomenuti, sjetiti sepomerjeti - poumirati, izginutipomermljivati - mrmljatipomesti - zamesti, ugrabitipomiliti - pomilovatipomiluvati (s akuz.) - sažaliti se, smiliti sepominati – razgovarati, spominjati, sjećati sepominek - razgovor; spominjanjepominuti - minuti, proćipomirati - umiratipomistiti se - pomaknuti se, pomjestiti se, promijeniti mjesto, odmaknuti se, ukloniti sepomivaj se zlatovlasa - umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlaspomniti - brinuti se, maritipomniti se - sjetiti se, mariti, hajatipomnja - briga, skrb, nastojanjepomor' mi - pomogni mipomoriti - poubijati; poginuti, izginutipompejanski - koji se odnosi na Pompeje, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepelapomrnjen'je - mrmljanjeponajlako - polako, polaganoponašati - grditi, psovatiponašati se - ponositi se, gizdati seponavljati - obnavljatipondriti - pognjuriti, zaronitiponeštra (tal.) - prozorponi - dakle; svakakoponikivati - obarati, spuštati, naginjati seponiknuti - oboriti, spustiti; potećiponirati - posrtati, propadatiponištor - nipošto, nikakoponištore - nipošto, nikakoponistra (tal. finestra) - prozor

97

ponižen'je - poniznost; poniženje; preziranjeponiženo - poniznoponižiti se - poniziti seponiživati se - ponizivati seponjva - tava, posuda u kojoj se kuha ili pečeponos - hodponoviti - obnovitiPont - Crno moreponujati se - nuditi seponuziti - potopitipopasti - uhvatiti, spopasti, zgrabiti; posuti, pokritipopečak - žaračpopek, pupoljakpopeljati - povestipopeljati (se) - dovesti (se)popevati - pjevatipopevka - pjesmapoplesan - pogaženpoplesti - pogaziti, poharatipopliniti - oplijeniti, opljačkatipopostenjati - malo postenjatipopovstvo - svećenička služba, častpopražiti - opržiti, opeći; pretvoriti u pepeopoprik - poprijekopopustiti - propustiti, napustiti, ostavitiporabiti - porobiti, podvrgnuti pod svoju vlastporajati (prez. porajam) - porađati, rađatiporat (lat.) - lukaporaz - pogibija, propast; jad, tuga, bijeda, nevolja, nesreća, zlo, mukaporažati - v. porazitiporažen'je - posjekporaziti - pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmučiti, napasti, ranitiporeda - zajednoporene - v. pognatiporfiran (grč.) - grimizan, purpuran

porkolab, krvnik. Od madžarskog: porkolábporojen'je - rođenje, porođajPorsena - v. Mucijporubiti (tal. rubbare) - oteti, ugrabiti, opljačkatiporučati - poručivatiporugan - pogrđen, izruganporugan'je - poruga, rugporuk - jamacpošadči, pošal - v. pojtiposaditi - posjestipošakač, šaka zrnja ili nečeg što se može zgrabiti punom šakomposal - posao; poslanik, glasnikpošaliti - narugati se, uvrijediti; izrugatiposarnuti - posrnutiposcati - pomokritiposeći - posjećiPosejdonov sin - bik je bio posvećen bogu mora Posejdonuposel - poklisar, poslanikposesti - zaposjesti, svladati, zarobiti; posjedovatiposidati - posjedovatiposigati - posezatiposilati - pošiljati, slatiposil'je - nasiljeposipni prah, pijesak kojim se sušila vlaga tinte po pismimaposkitati - dati; pružati, poklanjatiposkratiti - pokratiti, malo skratitiposkubsti, poskubeti, skubsti, čupati, raufen, rupfen, velloposkučiti - zajaukati; ražalostiti seposkupo - maloposla - poslijeposlabiti - oslabitiposlija - poslijepošljica - kugaposlom - v. posal 2.poslovajne - radposlušno - oprezno

98

posluženje - službaposnik - ispovjednikposoba - za tu riječ Akad. rječn. veli da joj je značenje tamno i navodi šest primjera od kojih ni u jednom ne može pojam protumačiti; međutim - barem za primjer iz pjesme U pohvalu grada Dubrovnika: "(Dubrovnik) pravdom stanje tvardi, posobu i ljubav, na nj da se rasardi nitkore nima prav" - moglo bi se poći od tumačenja koje daje Vladimir Mažuranić u Prinosima za hrvatski pravno-povijesni rječnik; tamo se posoba tumači kao riječ koja znači "združenje ili udruženje u svrhe političke ... družba u boju, udruga za pomoć međusobnu", odakle do pojma "saveznici" zacijelo nije daleko; slično značenje ima i riječ obljuba (tj. obećanje, zadana riječ) od koje opet nije daleko do riječi ljubav, pa ako se uzme da stanje može značiti država, a tvrditi isto što i utvrđivati, onda se spomenuti stih može shvatiti tako da Dubrovnik pravdom utvrđuje državu i svoje saveznike i pomagače, te da nitko nema prava da se na nj rasrdi (B. Klaić)pospih - pospijeh, brzina, hitnja, žurbapospiješati - žuriti, hitatipospjeh - brzina, žurba; na pospjeh - žurno, na brzinu, u žurbipospješan - hitar, brzposreda - usredPost nubila Phoebus (lat.) - poslije kiše suncepostajati - zastajati, zastajkivatipostati - zastati; nastatipostejl - posteljapostel - posteljaPoštenje, pošten'je- čast, počast, poštovanje; slava, dika (pored običnog značenja)

poštentati (lat.) - zadržati se, izgubiti vrijemepoštiti - poštovatipostojati - kratko vrijeme statipostol - cipelapostolac - cipelicapostupati - stupati po nekome, tj. iza nekoga, dakle: slijeditipostupiti - pristupiti, doćiposutra - prekosutraposvet - svjetloposvetilišće - otajstvoposvetilište - žrtvaposviću - posvijetlimposvistiti - urazumjeti; opomenuti; posvijestiti, učiniti svjesnim, opomenuti, pokarati, prekoritiposvojiti - prisvojiti; obuzetiposvrućiti - svrućiti, istopitipot - put, cesta; putovanje; znojpotajiti - sakritipotajnik - tajnikpotajnuti - zatajitipotakati se - hrtitipotarti (se) - potrti (se)potečete - potrčitepotepuh, skitnicapoteščavati se - tužiti se žaliti se,potezan - potaknut, zaveden, nagnanpotežati se - težiti, nastojati, truditi se, revnovati; hrliti, žuriti sepotežiti se - pohrliti, požuriti, pospješitipoticati - trčatiPotifar - riječ je o ženi Egipćanina Potifara, koja je napastvovala Josipa i zbog njegovog odupiranja ga oklevetalapotipati - ticati, doticatipotipati se - potepati se, posrtati, spoticati sepotirati - zatirati, tlačiti, upropašćivatipotišćati - potiskatipotišćiti - potisnutipotišiti - stišati

99

potiti se - znojiti sepotkladati - podvrgavatipotlačiti - potisnuti, prezreti, odbacitipotlam - poslije, kasnije, zatimpotlje - poslije, kasnijepotmasti - taman, mračan; potmuo, zlobanpotočiti – primaknuti; učiniti da što poteče; potočiti rič - progovoriti, prozboriti; potočiti ruku - staviti, spustiti ruku; misal potoči - misao kaže, naložipotok - potok; rijekapotolast - sloboda; ugodnostpotomtoga - nakon togapotonji - posljednjipotopariti - potpalitipotovati - putovatipotpirati - podupiratipotplat - tabanpotratiti - potrošiti, utamaniti, ubiti, zatrti, pogubitipotraviti - pogazitipotrěbiti - istrijebitipotrepsti (prez. potrepem) - pogazitipotresnuti - prihvatiti sepotriba - potreba; prilika, zgodapotribljiv - potrebit, siromašanpotribovati - potreban biti, potrebovati, nematipotribščina - oskudica, nuždapotrinkati - popitipotropati, razbiti, slupati, zdrobitipotrti - slomiti,srušiti, razrušiti, razvaliti, razbiti, uništitipotrusati - posuti, posipatipotušiti - ugušiti, uništitipotverdovati - potvrđivatipotvor - okrivljenjepotvoriti - okrivitipotvrjen'je - potvrda, jamstvopoufati - povjeritipouraniti - obnoviti, posvijetliti

pousser le régiment a la Cravate, izvjestan način vojničkog taktičkog obuhvatanja pomoću konjaničke navale s krilapovaditi - povoditipovajati - odnositipovarći - podleći; baciti, odbacitipoveč - reci! pripovjedi!povedati - reći, kazati, pripovijedati, ispripovjeditipovehnuti - uvenutipovekšanje - povećanjepovekšati - povećatipovekšavati - povećavatipovekšivati - povećavatipovela (part. perf. od glag. povenuti) - povenulapoveleti - zapovjediti, naložitipovenivati - venutipovernuti - vratiti (se)povernuti se (z grehov) - vratiti se (sa grešnoga puta)poverviti - poći, otputiti sepovi - v. poviditipovidati - govoriti, pripovijedati; odavati; ispričati, reći; kazivatipovisno - povjesmopoviti - rećipoviti (se) - poviti; omotati sepovlačiti oči - mrko pogledatipovojlno - povoljno, po voljipovoljan, -jlna - povoljan, po voljipovoljica - ugoda, radostpovoljno - rado, lako, slobodnopovor - vrh brda, litica, presrtpovorje - zbirna imenica prema povor, vrhuncipovrći - pobacatipovrnuti se - vratiti sepovrtnica - v. Zrinski, Jurepovse piti - opiti se, napiti se (alkohola)povsemsega - nakon svega, nakon togapovsud(a) - posvuda

100

povući očima - mrko pogledatipozabiti (prez. pozabim)- zaboravitipozajti (prez. pozajdu i pozajdem) - pozaći, zalutati; pozašal - zalutaopožati - požetipozauna (njem.) - vrsta limenog glazbala osobite građe s pomičnim registrima, trombonpozavati - pozivati, zvatipozdravak - pozdravPozdravlenje - jutarnje i večernje zvonjenje crkava, Pozdrav gospin, AngelusPozdravlenje, pozdravljen'je - pozdravpoždriti - požderatipoželin'je - želja, žudnja, požudapožerati - požderatipozinuti - zinuvši proždrijeti, progutatipoziraj - pogledpožirak, jednjakpozirati - promatrati, gledatipožirati - žderati, proždiratipozirati (prez. poziram i pozirem) - gledati; poziraje - gledajućipozivati se - činiti priziv, apeliratipoznati - spoznati, upoznati, uvidjeti; priznati; dati se poznati - ukazati sepoznavati - spoznavati, uviđatipozoj - zmaj, aždajapozor - pogled; okopozovivati - dozivati sepožrěti - proždrijeti, progutatipozrin'je - pozrenje, pogledpožriti - proždrijeti, požderatipozriti, pozrijeti – pogledati, promotriti, pripazitipož'ščat - poškakljatipožuditi - poželjetipozvanje - pozivpraju - govorim (zastarjeli oblik prez. 1. lica od gl. praviti - govoriti, kazati, pripovijedati)

Praksitel (oko 390-330 pr. n. e.) - glasoviti grčki kiparpram - prema, nasuprotpramalet - proljećeprančiok - zaklonjen od vjetrova i suncu izložen vanjski prostor; sunčalištepranger, palus infamans, sramotni stup. Od njemačkog: Prangerprangija - mali top, mužarprasac divjak - vepar, divlja svinjaprašati - pitati, molitipraskva - breskvapraskveno - breskvinopratež - roba, razne stvaripratfan, tava, tepsija. Od njemačkog: Bratpfanneprav (imen. ž. r.) - smjer, pravac, upravljanje, vladanjeprav (prid.) - prav, nedužan, pošten, pravedanpravad - stari gen. pl. od pravda (sa danas neuobičajenim umetanjem nepostojanog a: pravada)pravden – pravedan; sudskipravica - pravda; pravičen - pravedanpravim - govorimpraviti - pripovijedati, govoriti, kazivati, kazatipraviti (prez. pravim i pravlju, a od toga često i pralju) - kazati, reći, govoritipraviti se - iskazivati se, prikazivati sepravljati - govoriti, kazivati (isp. praviti)pravo - pravedno, po pravdipražiti - paliti, žeći, pržitipraznost - blud; preljubpraznost - dokolicapraznovati - stajati besposlenprćija (tur.) - mirazprebaviti - pribavitiprebendar, svećenički čin. Praebenda, dohoci svećenički. Od latinskog: praebeo, dajem, dodajemprebijati - probijati

101

prebirati - premjeravatipreblediti - problijedjetiprebliživati - približavati seprec(e) – odmah; veoma, vrlo; prec zadovoljno - sasvim po svojoj volji; kako sam želipreći - prijetitiprečinati - pretjerivatiprečudan - predivan, čarobanprecvesti - procvastipreda, plijen. Od latinskog: praedapredati – drhtati, plašiti sepreden (gen. predena) - nit, konacpredi - prijepredislovlje - proslovpredjeti se - promijeniti sepredrago - preskupopredsuda - predrasudapreganjati - progonitipregato - moliopregibivati - pregibatipregnati - prognati, izagnatipregovoriti - progovoritipregreha - grijeh, sagrešenjepregriha - grijehpregrišiti - sagriješitiprehađati - prelazitiprehamljen, zapregnut, zasedlan, zauzdan. Od riječi ham, madžarski: hámprehiniti - prevariti; prehiniti se, prevariti se, zavestiprehititi se - prevrnuti se, prebaciti sepreigrivati - igrati se; poigravatipreja - pređaprejeti - prihvatitiprejica - pređicaprejti (prez. prejdem) - prećiprekaniti - prevaritiprekeršenje - prekršajpreklinjati - proklinjatiprekrasti se - prokrasti se, provući seprekroto - preteško, prejako, veoma, žestoko

prekrvnik - veliki krvnikprelejati - prolitiprelesan - zamaman, čarobanprelude (franc.) - preludij, predigraprem - riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko mjere, tek, istom, odmah, otprilike; prem ako - premda, madaprem ako - iako, premda, madapremagati - biti jači, nadmašivati, pobjeđivati, pobijediti, svladatipremah - većina, veći diopremaliti - u proljećepremalitje - proljećepremda i prenda - premda, iakopremenjati - mijenjati, izmijenitipremil - premiopreminenje - promjenapreminiti - promijeniti (se)preminjati - mijenjatipreminjenje - promjenapreminovati- odlaziti, umiratipreminuti - minuti, iščeznuti, nestati; propasti; umrijetipremisliti - promisliti, razmislitipremoči - nadvladati, svladatipren - iakoprenebiti - nadvladati, svladatipreobrati - odabratiprepasno - zaprepaštenoprepelati se - prevesti seprěpodoban - svetprepojasati - opasatiprepouid - zabranaprepruditi - rasuti, rasipatipreprut - papratprepunčec, Glechoma hederaceum, vrsta biljkeprepuščati - prepuštati, dopuštatiprepuščivati - prepuštati, dopuštatiprepustiti - propustitipres - bezpreša - žurba

102

presejnuti - presahnutiprešiti - žuritipreskončan - beskonačan, vječanpreslaviti - proslavitiprešno - žurnoprešpan - preša, tijesakpreštimati - procijenitipreštimavati - poštivati, cijenitiprestissimo (tal.) - oznaka za vrlo brzo izvođenje u glazbiprestreiliti - ustrijelitipresvalščina, vidi: osvalščinapretapljati - pretapati, prečišćavatipretirati - otjeratiprevalemus (lat.) - na latinski šaljivo stvoren izraz od prevaliti, sa značenjem: izlupati, izbatinatipreveč - previšeprevideti - izvidjeti, doznati, utvrditiprevijati (tanc) - izvoditi (kolo, ples)previši - previšnjiprevitil - pretio, debeoprevleči - prevući, provućiPrévost, Marcel (1862-1941) - francuski književnikprevraćen'je - izvrtanje, neurednostprevrat - revolucijaprevrči se, preobraziti seprevzeti - preuzeti; prevzeti se - uobraziti seprevzimati - preuzimatiprez, preza - bezprežeći - vrebajućiprežeš - predsjednikprezimec, prosinac, decembarprežiti - vrebatiprežmehkek - pretežakprezmožan - vrlo moćanprezmožen - silan, moguć, uzmožan, poglavitprezmožno - vrlo moćnoprezredno - neuredno, razuzdanoprezzakon'je - bezakonje

prgěšče - pregršt, šakovetpri - 1. prijedl. kod, uz; 2. prî - prije; 3. u primjeru "ajme, kad oćuti drugi se glas potom, tebe da je nitko porazil nemilo, a znat ne mogoh tko, ni za koje dilo, neg veljah: pri ti je sarcem tvard i gori od ljute tej zmije kî ti zled satvori" čini mi se da riječ pri ima značenje kao i češko pry, tj. vjerojatno, po svoj prilici, bit će i sl. (B. Klaić)pribil - prebijelpribirati - prebirati, vagati, razmišljatipribitak - korist, dragocjenostpribiti - 1. pribiti, zabiti, zabosti; 2. pobiti, potući; 3. (prez. pribudem) biti, boraviti, prebivati; narasti, biti većipribivati - prebivati, boravitipribližati se - približavati se, bližiti sepriča - u primjeru "(Dubrovnik) kroz gore i luge po svitu svej miče targovce brez druge zabave i priče" Akad. rječn. "ne razabira značenje"; mislim da bi se iz konteksta moglo za riječ priča izvesti značenje ijekav. priječa, tj. zapreka, što bi s prethodnom riječju zabava u značenju, prigovor, zamjerka činilo razumnu cjelinu (isp. i glagol priječati, ikav. pričati, koji znači sprečavati, a priječati se - prepirati se, svađati se) (B. Klaić)pričan'je - prepirka, rasprapričan'je - priječanje, zaprekapričâti - pričeti, početipričati - spriječiti, sprečavati, smetati, ustavljatipričati se - prepirati se, svađati se, rječkati se, sporiti se; raspravljati; ljuttti sepričetek - početakpričeti - početiprid i prida - pred, ispredpridan - vrijedanpridart (predrt) - poderan, trošan

103

pridati - dodati; predati; pridati se - predati sepridavak - dodatakpride - v. pritipridelivati - privređivatipriđi - predipridi, pridje - prijepridjevak - nadimak, prišvarakpridnji - prethodni, prijašnji, prednjiprîdo - dođupridoše - v. pritipridu - v. pritipridvor - trijem, hodnikprigajati se - događati seprigledati - paziti na što, motritiprignuti - 1. prignuti (glavu); 2. ganuti, usmjeriti, skloniti koga na što, privoljeti koga na štoprignuti se - pokloniti se, sagnuti seprignutje - naklonostprigodati se - dogoditi se, zgoditi seprigođenje - pogodak; događajprigoditi - dogoditi se; prigoditi se - naći se; dogoditi seprigoditi se - dogoditi seprigođivati (se) - događati seprigovarati se - svađati seprigrišen'je - sagrješenjeprigrišiti - griješitiprigudjujuć - svirajući na glazbalu, gudećiprigvozditi - pribiti čavlomprihajati - dolazitiprihilan - varljiv, prevrtljiv; besida prihilna - neiskrena riječprihiljen - prevrtljivprihiniti - prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijetiprihiniti (se) - prevariti (se); zaluditi, zaludjetiprihod - dolazakprihoditi - dolazitiprij, prija - prije

Prijap - starogrčki bog plodnosti, vrtova i vinograda; simbol rasplođivanja; prenes. pohotan čovjekprijati - primiti, zadobiti, uzeti; prihvatitiprijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part. akt. prijali - primiliprijavlivati - oglašivati seprijavljati - pojavljivati seprijazan - prijateljstvo; dobrota; ljubaznostprijažliv, prijazljiv - prijazanprijetan - prijatanprijeti - dočekati, prihvatiti, primiti; uhvatitiprijetka - prijetnjaprijimati - primati, prihvaćatiprik – preko; težak, opakprikarcan - prekrcanprikazan - utvara, strašiloprikazan'je - darprikazati - pokloniti, podariti; darovati, namijeniti (pored običnog značenja)prikladati se - prilagođivati seprikljeće - središnji prostor kuće što se zove drugdje veža (napomena iz Vrazove ostavštine)priklonit, pokoranprikor - sramotaprikovan'je - prikovanostprikresti se - prikrasti se, prišuljati sepriletiti - preletjetipriležno - ponizno, smjernopriličan - sličan, naličan (pored običnog značenja)prilično - primjerno, prikladno, skladnoprilika – primjer; oblik; osoba; slika, lik; primjer, uzor (pored uobičajenog značenja); sličnost, usporedba; pojava; kip, portret; sličnostprilikovati - nalikovati, sličitiprilizivati - ulagivati se, ulizivati sepriljubiti se - omiljeti, svidjeti se

104

priložiti - pridružiti se; priložiti se - prilagoditi sepriložiti (se) - prilagoditi (se)priloživati - prilagatiprilučiti se - prikloniti se, priključiti seprimagati (prez. primagam) - premagati, pobjeđivati, nadjačavati, svladavati (isp. primoći)primalit - proljećeprimalitu - u proljećeprimaljetje - proljećeprimedan - premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladakprimeknuti se - primaknuti sepriminiti - porediti, izjednačiti; primijenitipriminuti - preminuti, umrijetiprimirlivo - pažljivo - točnoprimitelj - primatelj, prihvatiteijprimli - primi, primaj!primnog - premnog, velikprimoći - 1. pomoći, pripomoći; 2. nadvladati, svladati, pobijeditiprimoguć - premoguć, silanprimučiti - izmučiti; ušutkatiprinicati (prez. priničem) - nagibati se, sagibati se; približavati sepriniti - prenijeti, donijetipripad - slučajpripaša - pašapripasti se - prepasti sepripečenje, od pripetiti se, dogoditi se, dakle: događaj, doživljajpripeljat se - dovesti sepripeti - stavitipripetiti se - dogoditi se, zbiti sepripivati - prepijevati, popijevati, pjevatipriplaviti se - prebroditi; doći plovećipripliti - preplivatipripljuti - preplivatipripodobiti - izjednačitipriprehtati - uvrebati

pripričiti - prepriječiti, spriječiti, zakrčiti (put), zaustavitipripriti (priprići, prez. pripridu i pripridem) - prići, doćipriprošćina - iskrenost, jednostavnost, priprostost, bezazlenostpriprosto - jednostavnopriprostvo - iskrenost; poniznostpripun - prepunpripustiti - spustitiprireći - prorećipriroditi - još roditi, uza što roditiprirok – prigovor; prijekor; sramota, uvreda; nepravda, ljaga, krivnja, štetapriša - žurba, hitnjaprišad - prišavšiprišadči, prišal, prišla - v. pritiprišastan - budućiprišastje - dolazakpriseći - dosećiprisedati - prisjedati, zapeti (u grlu)priseliti - preselitiprišesni - budući, dojdućiprisesti - prisjesti, posjestiprisići - presjećiprisidac - predsjednikprisidati - prisjedati, zapeti (u grlu)prisiditi - presjediti, prosjeditiprisihati (prisišu) - presahnjivati, sahnuti, venutiprisisati (prez. prisišu i prisišem) - sahnuti, presahnjivati, sušiti se, venutiprisiše - sahneprisisti - prisjesti, posjesti prisivati - presijavatipriskati - prskatipriskočan - spreman priskočiti, brz, hitarprišlac - pridošlica, došljakprislonja - rukohvat, ograda, priručje, "gelender"prispodoban - sličanprispodobiti - usporeditipristanak, pristan'je - prestanak

105

pristati - 1. prestati; 2. pristati, privoljeti, pristupiti, pridružiti se, pripadati; ostati pri čemu, ustrajatipristavati - pristajatiprištivati - preštivati (trajno prema pre-štiti), čitati, pročitavatipristojati - prestajati, stojeći proboravitipristojati se - pristajati, odgovarati; pristojiti se, dolikovati; ticati se, odnositi sepristol - prijestoljepristol'je - prijestoljepristrati - prostrtiprit - bolpritač - izreka, pouka, pričapritargati - pretrgati, prekinutipritarpiti - pretrpjeti, podnijetipritarti - pretrti, presjeći, prepilitipriteći - pretećipritecnik - onaj koji pritječe, pritiče (u pomoć i sl.)priti - prići, doći; zadesiti; ućipritil, pritio - debeopritka - kolacpritoman - susretljiv, prijatanpriuzeti - zakinutiprivartati - prevrtatiprivelik - prevelikpriveran - prevjeran, najvjerniji; vrlo vjeranprividiti - predvidjeti, unaprijed vidjetiprivoliti, privoljiti - pristati, odobritiprivratiti - prevratiti, prevrnuti, obratitiprivrći - promijenitiprivriditi - povrijediti, uvrijeditiprivrijen'je - uvredaprivučiti - priučiti (se)priz - bezprizal - pre-zao, vrlo zaopriženi (2. l. imp. sign. od glagola prignati) - nagnaj, potaknipriženiti - pritjeratiprižeti - pomusti

priživati – uživati, preživati, pa odatle duševno preživati, tj. ponovno proživljavati (u mislima)prižmečiti (prižmehčiti) - otežatiprizrivati - dozrijevati, sazrijevatiprjeđe - prije, prvoprješa - žurba; na prješu - u žurbiprliti -pržiti, palitiprobabilan (lat.) - vjerojatan, mogućprobeljivati - bijeljeti seprobuklo - klanac, provalija, ponorproč - odlazi! dalje!proć - protivproč oditi - otići od...procaftiti, procaptiti - procvjetatiprocimba - procjenaprociniti - procijeniti, prosuditiprociniti se - procijeniti se, ispitati seprocmiljeti - procviljetipročtiti - pročitatiproctiti, proctijeti - procvjetati, procvastiproctjeti - procvjetatiproćuzorje - praskozorjeprocvativati - cvastiprodečtvo - propovijedprodekuvati - propovijedatiprodil - proglasio (isp. diti)prodiljati - odlagati, odugovlačitiprodol - dol, dolina (pa i mjesto kakvo može biti u dolini, tj. obraslo drvećem)profeta - prorokprohajati, prohoditi - prolazitiprohojati - prohađati, prolazitiprojdó - prođuproje - prođeprojti – otići, proći; doprijeti Prokletstvo - drama Milana Ogrizovića u suradnji s Andrijom Milčinovićemprokljat - prokletProkra - Prokne, v. Tereoprolegati (prema tal.) - pročitati

106

proletiti - pored običnog značenja (proći u letu) još i: proći kroz nešto, pa i probiti (strijela srce)prolitati - prolijetati, probijati (isp. proletiti)prom(a) - premaprominjen'je - promjenapromišlenje - pomišljanjepronostik (grč.)- proroštvo, proricanje, slutnjapropast - ponor, provalija, bezdanProperco - Propercije (Sextus Propertius, oko 50-15), rimski liričar, pjesnik brojnih elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintijiproplatiti - prosjeći, probostipropuditi - protjerati, prognatiprorene - protjeraProrok sa Jasne Poljane - ruski kniževnik Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), glasoviti humanistprošal - v. projtiprošasnost - prošlost, davninaprošast - prošlostprošastan - prošliprošćen'je, proščenje - oprost; rastanak; proščenje (u)zeti - oprostiti se, rastati seprošćen'je pitati - oprostiti se, tražiti oprost, pozdraviti se (na rastanku)proščenje vuzeti - oprostiti seprošecija - procesijaProserpina - Prozerpina, kći Zeusa i Demetre, na glasu zbog svoje ljepote, koju je oteo podzemni bog Had (Pluton)prosesti se - propastiprosid - prosijedprosinuti - obasjatiprositi - pored običnog značenja (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati, zahtijevati; psiti se - pristojati se, dolikovati; kako se gdi prosi - kako gdje treba, kako zahtijevaju prilike

prosivati - prosijavatiproskerbiti - nabavitiprošla - v. projtiprošnja – molba; olitvaprost – slobodan,sam; siguran, bezbrižan; prost grihov - oprošten od grijehaprost grihov - oprošten od grijehaprostarti - prostrijetiproštenje - crkveni god, hodočašćeprošten'je - oprostproštimanje (lat.) - štovanjeproštimati (lat.) - štovati, cijenitiprostiti - oprostitiproštiti - pročitatiprostriti - prostrijeti; pored toga: pružiti, ispružiti, protegnuti; prostral (štok. prostro) - pružio, ispružio, protegnuoprostriti (se) - prostrijeti (se), leći, izvaliti seprosvititi - prosvijetlitiprosvitivati - svijetlitiprot(i) - protiv; prema; nasuprotproteći - proći, protrčatiprotega - dimenzija, opseg, obimnostprotejski - pridjev izveden prema starogrčkom morskom božanstvu Proteju, koji je imao sposobnost poprimanja lika različitih životinja; prenes. prevrtljivproticati - protjecati, prolazitiproticati (prez. proticam) - protjecatiprotiv i protiva - protiv, nasuprot, prema; protiva ke t' će doć - koje će ti izaći u susretprotivan - neprijateljskiprotiveći - koji se protiviprotiviti (bez se) - biti protivan, suprotstavljati seprotivšćina - protivština; stvar protivšćine - nevoljaprotočiti - provućiprotrapiti - prokopati, obraditi (zemlju)

107

protulet - proljećeprotuleten - proljetanprotuletje - proljećeprotuletno vreme - proljeće, proljetno vrijemeprotulitje - proljećeprotuženje - tužbaprova - pramacprovidati - brinuti se za štoprovriti - probitiproz - krozprozorje - zora, osvit, jutro; praskozorjeprožrěti - proždrijetiprozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznatiprporuše - ophod koji moli da padne kiša; oni koji sudjeluju u njemu nose na glavi vijenac od trave prporaprs - prstpršiti - postajati prhak, osipati se, trunutiprucati se - ritati seprud - korist, probitak, hasna; šljunakprudan - koristan, probitačanpruđe - pruge, trake, vrpce, šarepruditi - koristiti, hasnitiprugla - batine, šibljepruglo - zamka, mreža (za hvatanje ptica)prut - šiba (kao simbol vlasti)pruzi - skakavciprvič - prvi putprvina - prvi plodprvlje - prijepržina - pijesakpšaniti - sramotiti; psovati; karati, kuditiPsiha - grč. ljepotica u koju je bio zaljubljen bog ljubavi; personifikacija dušepsiti - varati, lagati (kao pas)psos - pogrda, psovkapsost - pogrda, hulapsovan'je - uvreda

Pšunj - danas Šunj, uvala na otoku Lopuduptak - ptićptičneni - ptičjiPtolomeo - Ptolomej (oko 100-170 n. e.) - astronom i matematičar, čija je geocentrična teorija svemira dominirala sve do Galileja i Kopernika, te ju je kao svoje učenje prihvatila i crkvapuca - djevojkapucek, pucica - djevojčicapučina (danja) - sredina danapuh - pepeopuhliv, čovjek plah i mekušac, koji zgrće samo za sebe. U prenesenom smislu: sebeljubivpuhovec, mekušacpuklast - grbavpuklavka, grbavica. Od njemačkog: Buckel, grbapuklina - pukotinapukšica - mala puška, puščicapuljak - mjehur na vodipultronija (tal. poltrona - naslonjač) - lijenostpulz (lat.) - bilo, pulspunta, bunapuntar (njem.) - buntovnik, ustanikpur (lat.) - čistpurgar (njem.) - građanin, malograđaninpuriflam, oganj od baruta, eksplozija praha, puščani prah. Od njemačkog: Pulverflammepurpira - porfir, grimizpušća - pustoš, pustopoljinapušćati - puštati, napuštati, ostavljati; ispuštati (dušu)pušćati se - dopuštatipuščina - pustinjapušćivati - napuštatipuška - puška; toppušlec (prema njem.) - kitica (cvijeća) , snop, pišla. Od njemačkog: Büschel

108

pusta (mađ.) – pustinja; prostrana ravna stepa u Mađarskojpustara - pustinjapustinik - pustinjakpustujuć (od pustivati, prez. pustujem) - puštatiput - pored običnog značenje još i: način, sredstvo; po kî put - na koji način, kojim sredstvom; put; tijelo; koža, put

puta - putunja, brenta, čabar, plosnato bureputača, volja, voljača, guša; u peradi: kesa na jednjaku kao predželudacputir (grč.) - čaša, vrč; kaležputo – pluto

Q

quarta pars - četvrti dioquartana - povratna (svaki četvrti dan)Qui bene bibit, bene dormit,Quo? Vae ruis quo sceleste! (lat.) - Kamo? Kamo hrliš naopako!Quomodo, cur, quando? (lat.) - Kako, zašto, kada?

R

rab - robraba – službenica; ropkinja; služavka, sluškinja; raba kupovita - kupljena robinja; radrabar - v. hrabarrabdomant (grč.) - rašljar, čarobnjakrabiti - raditi, djelovati, nastojati, truditi se; trebati; tražiti, zahtijevatiračiti - htjeti, željeti, izvoljeti, udostojati seračiti (se) - htjeti, željetirad - koji želi, željan; biti rad - željeti; imati rada - željetiRadamant - mitološki kretski kralj i zakonodavac, jedan od sudaca u podzemnom svijetu (pored Eaka i Minosa)radi - radoRahel - Rahela, u bibliji kći Labanova, žena Jakovova, majka Josipova

raici - nejasna riječRaizuli - marokanski sultan (1868-1925), pobunjenik protiv sultana u Carigradu; bio je i protivnik poznatog revolucionara Abd-el-Krima, koji ga je zarobio, te je u zarobljeništvu i umrorajati - rađatirajevan - rajski, bogat, blaženrajevina - rajski užitak, slast, nasladarajngla, zdjela, posuda za kuhanje. Od njemačkog: Reindlrajni - rajskirajše - radijerakamati (čak.) - vestiraketlina - raketarakita - niska šibljasta grmolika vrbaraknič, haljina, ogrtač, plašt, kabanica, vrsta odjećeram, rame, ramen - rame

109

Ramayana - veliki staroindijski ep iz 4. ili 3. stolj. pr. n. e.; prikazuje pustolovine kraljevića Rame u borbi za otetu mu ženuramazan (tur.) - mjesec posta za muslimaneramo - rameRampsiniti - staroegipatska dinastija iz koje potječu faraoni pod imenom Ramzesranja - posuda, "rajndlika"ranjati - ranjavatiranjčik, rajnjčki, vrsta porajnskog srebrnog novca, rajnski forint, rhenanusranje - jutro, osvitranješnji - jutarnjiranketan (tal.) - užežen, upaljenranžirati se (franc.) - dobiti činovnički rang, rasporediti se u novi činovnički razredrapa - rupa, škraparasarjen'je - srdžba, zlovoljaraščiniti - razrušiti, uništiti, pogazitirascufan, razderan, raščupanraskazati se - raspripovijedati se [?], "razglagoljati se" [?]raskidati - uništavati, razarati, rušitiraskladati - kuditi, objeđivatirasklenjivati - rastavljatiraskoša - raskoš, ljepota, krasota, bogatstvoraskošiti se - uživati raskoš, radovati se, naslađivati seraskusiti - rasjećiraslačiti - zasladitiraspan - Akad. rječn. toga pridjeva nema, ali bi se moglo pomišljati na tal. raspare - turpijati, a prema tome i lijepo izraditi, dakle: raspan luk - lijepo izrađen lukraspartiti - rasteretitiraspasti - rasploditi, razmnožitiraspetje - raspeće

raspotan - razuzdanrasprava - kleveta, ogovaranjeraspraviti - pogrditirasrčan - razljućen, ljutrasrčen - ljut, rasrđenrasrčen - razljućenrasrčiti - rasrditirast - uzrast, stas; dobrastarkom - razbacanorastić - hrastićraštimati (lat.) - prosuditiRastó - rasturat - rt, šiljakrât - vrhrat (gen rati) - rat (ženski rod!)rat činiti komu - ratovati protiv kogarataj, oračrât-i zove se šiljak od budi kakova oružja.ratiti se - sporiti se, boriti se, ratovatiravno - upravorazabrati - pojmiti, spoznati; razlučitirazajti - razići serazaliti se - razliti serazamčati (prez. razamčim) - raznijetiražati - klati, ubijatirazbići se - razbjeći se, pobjećirazbirati - tumačiti, prepoznavati, čitati; izbiratirazbluda - užitak, naslada, slast, ljubav pohota, maženje; raskoš, uživanjerazbludno - dražesno, lijepo (pored uobičajenog značenja)razboj - bitkarazbubnati - razglasitirazdan - razdrtraždeći - užeći, zapalitirazdiliti se - odijeliti se, rastati se, rastaviti se, otićirazdiljati - dijeliti, rastavljatirazdiljati se - rastajati se, rastavljati se; razdijeliti serazdiljen'je - rastanak

110

razdramiti - razbuditi se, razdrijemati serazdrišiti - osloboditi, riješitirazgledati - promatrati, prosuđivatirazgnjiv - gnjev, srdžbarazgojiti - razdebljati, razjačati, uvećati, udebljatirazgovor - utjeha, savjet, nada, spas; radost, slast, šala, užitak, zabava (pored drugih značenja)razhajivati - razilaziti serazhojati se - razići serazibrati - razabratirazide - razjederazigrivati - razgibavatiraziju - raziđu (tj. raz-zidu, od raz-zidati, razoriti)raziteljan - razoranrazivati - raz-zijevati, razjapljivatirazkladati - kuditirazkoša - raskoš; dati se razkoši - biti raskošanrazlik - različan, različit, raznolik, raznovrstan, razanrazlikov - različitrazlog - razum; umovanje; račun; razlog, uzrok; po razlogu - razumno, po zakonurazloj - (groma, vjerojatno udar ili tako nešto)razlučan - različan, različit, protivan, suprotanrazlučati se - rastavljati se, odjeljivati serazlučiti - razdvojiti, rasturiti, odijeliti; odlučitirazmaći - pomaknutirazmetati - razrušiti, razarati, uništavatirazmi - nego, tek, jedino, osimrazmirje - nemir, svađa, razmirica, uznemirenostrazmitati - razbacivati, razmetatirazmititi - razmaziti, raznježitirazmniva - sposobnost maštanja, fantazijarazok - nepravilan

razpamši - v. razpetirazpeti - raspeti, razapeti (jedra)razpraviti - pogrditirazpravljati - ogovarati, klevetatirazrediti - rasporeditirazsarditi - rasrditi, razljutitirazštimati -rastresti, raspršiti; razlikovatiraztarti - prepilitirazteći - potrošitiraztratiti - rastrošiti, potralitiraztriti - rasprostrijetirazuviditi - promotriti, razmotritirazval - razvalina, ruševinarazvudenje, razudba, sectio anatomicardeč, crvenRdeče morje - Crveno morerebernja - rebarcarěč - stvar; riječrečen'je - izrekarecte habes frater (lat.) - pravo imaš bratered - načinredine - živicarednji - onaj koji dolazi po redu, koji mora doći (rednja kupa -posljednja čaša)redovan - redovničkiReduta - jedna od tadašnjih zagrebačkih dvorana za zabavu i sastajanjeregbi - rekao bih, reklo bi seregetati, kikotatiregetlin, raketa, trag gorućeg eksploziva. Od njemačkog: Raketeregnikolarni klatež, to jest družba, koja se skuplja oko raznih regnikolarnih deputacija. Od latinskog: regnicola, stanovnik kraljevineregula vitae (lat.) - pravilo, zakon životaregulaš - regrut, vojnik u prvim mjesecima vojne služberekši - rekavšireliquiae reliquiarum (lat.) - ostaci ostataka (nekad moćnog kraljevstva hrvatskog)

111

remeta (grč.) - pustinjakRemete - selo nekad pokraj Zagreba, danas dio grada, gdje se nalazi poznati pavlinski samostan s crkvom Gospe Remetskeremižati - skloniti u lukuReno (lat. Rhenus)- rijeka Rajnarepača - zvijezda repatica, kometarepača zvijezda - zvijezda repatica, kometarepudiare, odbiti, odbacitirepušac - vrsta biljke i njezin korijen, prostjenak, postenjak; jede se na salatu (Akad. rj.)reputatja - dobar glas, ugledrequiem aeternam (lat.) - vječni mirrequiescat (lat.) - počivao (u miru)reš, prepečeno, tako pečeno, da se na površini prepečene materije javlja kora, kao prvi znak karbonizacije. Od njemačkog: reschrešiti - riješiti, osloboditirešt (njem.) - zatvor, tamnicareštauracija, izbor općinskih ili županijskih funkcionara. Od latinskog: restauratioresurrectio (lat.) - uskrsnućeRetra - srednjovjekovno kultno središte baltičko-polapskih Slavenaretratati (tal. ritrarre, ritrattare) - pretresati, raspravljatirezeda (tal.) - vrsta mirisne biljke krasnice; naši izrazi: katanac, katančica, ljubimacRgueda - Rgveda, najstarija zbirka Veda, staroindijskih svetih knjigaribazajm (njem.) - trenica, ribežrič - 1. riječ, glas, govor; izpušćan'je riči - govorenje; rič prostirati - govoriti; 2. stvarrič prostirati - govoritiričljiv - govorljiv, rječit, razgovorljiv brbljav

ričmati se - prepirati se, rječkati seridak - rijedak; riji - rjeđiriđanka - seljankaRidi Pagliaccio! (tal.) - Smij se, pajac!; arija iz opere Pagliaccio tal. kompozitora Ruggiera Leoncavala (1858-1919)rif (mađ.) - stara mađarska mjera za dužinu (70 cm)rifeoska gora - gorje Ural (lat. Ripphaei Montes) riganio (tal) - biljka origano, mravinac; osim kao začin koristila se i u liječenjurigla, poklopac od zdjele. Od njemačkog: Riegel, zasunrih - rekoh; v. ritirihtar - sudac (načelnik); ili: mali ritar, tj. općinski sluga koji po selu oglašava (bubnja) novosti (V. Novak)rijeh – rekoh; rećirijeti - rećiriji - v. ridakrika - rijekarinčica, naušnica, minđuša, kolut. Od njemačkog: Ringrinjihu - od rinuti - tjeratiris, čarobni krug kojim se okružuju čarobnjaci prije čaranja ili sazivanja nečistih duhova i mračnih silarišca - riječcarišćan - pravoslavacriše - rekošerisiti - resitirisovina - risovo krznorit, rijet - rećiritek - slamariti, rijeti - rijeti, reći, govoriti; rih - rekoh; riše - rekošeriti se - boriti se; napastiRiva degli Schiavoni (tal.) - Slavenska obala, naziv dijela obale u Veneciji; ime je dobila po Hrvatimariz - rez, rezanjeriza - svećenička haljina

112

rja - rđarobača - košuljarob'c - rubacrobec, rubac, maramaročaj, balčak od mačaročiti se - dogovoriti seRoda - grčki otok Rod (u žen. rodu i kod nekih drugih starijih pisaca; razlog će biti u tome što je riječ Rodos i u grč. jeziku žen. roda)Rodan (lat. Rhodanus) - Rhône, rijeka u FrancuskojRode - Rodos, grčki otokRodioti - Rođani, stanovnici otoka RodaRodiotski otok - otok Rod (v.)rođivati - radatirodlati se (njem.) - sanjkati se, saonati seRodulf česar - Rudolf II (1552-1612), austrijski car, od 1527. hrvatsko-ugarski kraljrojen'je - rođenje; rodrôk - ruku (gen. pl.)rok - slučaj, udes (pored običnog značenja); kim rokom - kojim slučajem; vrijemerokovnica, daća, koja dospijeva na dan svetog Rokarol, okrugla tepsija. Od njemačkog: Rohrrom - hodočašće (prema Roma, Rim)Romanija - Rumunjskaromar, hodočasnik, zapravo hodočasnik koji putuje na poklonstvo papi u Rim. Upotrebljava se u općem smislu za vjersko hodočašćeromon - glasromor - glas, romon, skladno pjevanje (ovdje u prenes. značenju)rondela - okrugli nasad u vrtu, cvjetnjaku, parkuronto, gen. rontala - more što ga levanat valja, valovi od levanta; tzv. "mrtvo more, valovi (pojam se koristi na

dubrovačkim otocima, etimologija je nejasna)ronzina - zujanje, brujanjerosa mistyca (lat.) - tajanstvena ružaroštanje - bukaroštati - lupati, stvarati bukurota - zakletva, prisega, zadana riječ; istino brez rote - tako je očito da ne treba zaklinjanjarotno – lukavo, potajno, tajnoroža - ruža; cvijet uopće; rožni - cvjetniroždanik - horoskoprozga - grana biljke penjačice; prut, štaprožica - cvijet, cvjetić; ružicarožmarin, Rosmarinus officinalis, ružmarinrožnjak, svibanj, majrt - vršak (strelice)rtat - oštarrub - rubacrubača - košuljarubačica - košuljicarubazinje - neka travarubec - rubac, maramarubenina - rubljerubint - rubinručati - rukatirúčati, rikati. "Oroslan da rukne v taj špalir teleči..."ručiti se - rukovati serud - rumen, crvenrudast - kovrčave koserudež - kovrčica, uvojak, viticaRudolf II (1552-1612) - rimsko-njemački car, sin cara Maksimilijana, okrunjen za hrvatsko-ugarskog i češkog kraljarufijan(tal.)-hulja,nitkov, lupež; svodnikrug - rugloruga - porugarugo - ruglo, sramota, pogrda, podsmijehrugost - rugloruj - žuto-crvenkasti cvijet

113

Rujni krin - crveni ljiljan, grb grada Firenceruk - rika, krik, vapaj, vika, grajarukosad - "vinograd ili što drugo rukom zasađeno" (Akad. rj.)Rumelija - nekadašnji naziv za Turske pokrajine u Europski; kasnije se odnosi samo na turski dio Trakije (istočno od rijeke Marice u Bugarskoj)rumelka - grimiz, purpurrumenit, rumeniv - rumenrumenjahan - rumenkastrumenjivati - rumenjeti serumeno more - Crveno moreRurikova kuća - Rusija (po predaji se uloga osnivača ruske država pripisuje varjaškom knezu Ruriku, koji je god. 862. došao u Novgorod)rus - crvenrusa (tal.) - ruža

rusag (mađ. orszag) - kraj, država, zemlja, pokrajina, područjerušan - koji je crna ruha, crnoruhrusmarin - ružmarinrusticus, kmet, seljak, mužrusula - ružaruta - ruta, rutvica (biljka)Ruta Moapka ili Moabljanka - glavni lik istoimene biblijske knjigeRutenka - Rusinka, Ukrajinka (naziv se odnosi osobito na zapadne Ukrajince, u Karpatima i Bukovini)ružan - ružin (pored uobičajenog značenjaružan (cvijet) - ružin cvijetRuže od grada - ruglo od gradaružica Saronska - biblijski pojam lijepe žene (Pjesma nad pjesmama)ružiti - štropotatirvanja - borba, svađarvati (se) - boriti (se), ratovati, napadati

S s - s; izs čudom - čudeći ses istinom stati - biti istinit, iskrens mirom - umjerenoSa - svasabinski tempi - hramovi Sabinaca, nekadašnjih stanovnika središnje Italijesabljusti (prez. sabljudem) – očuvati, sačuvatisâd - voće, plodsade - sadasaden - koji donosi plod, voćnisadružiti (koga) – spojiti, združiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u društvusaeta (tal.) - grom, munjaSafo - sapfa, starogrčka pjesnikinja s otoka Lezbosa (oko 600. pr. n. e.)sagrada - zgradasagrišen'je - grijeh

sahat (tur.) - sat, urasahraniti se - spasiti sesaj, sa(j), se(j) - ovaj, taj, ova, ovo (gen. sega, se; dativ semu, sej; akuz. su; lok. sem; instr. sim; gen. pl. sih; dat. pl. sim; instr. pl. simi)saja, sajast, sajav, čađa, čađavsajavica, vrsta puške, koja ostavlja čađav tragsajdani, svilen. Germanizam prema: Seidesajene - sađeneSajna - Seine, u Parizusajti - saćisajun (tal.) - komad tkanine od saje, fine tkanine, koji se nosi preko prsijusakati - tražiti, pitatisaki - svaki, svatkosakod - svuda

114

sakojački - svakojako, na sve načinesakojake - svakakvesakvački - svakakavSala del maggior consiglio (tal.) - Vijećnica Velikog vijeća u mletačkoj Duždevoj palačisalamandra - salamander, kameleonSalom - starije ime za Jeruzalemsalpati (tal.) - dignuti (sidro); otploviti, odjedritisam - pored običnog značenja još i: jedinisamanj - sajamsambeča - skok na jednoj nozišamlast, sulud, luckast, kao muha bez glavešamlijanjka, damascenska sabljasamodilo - samovoljnosamohoć - slobodan, svojevoljan, dragovoljansamovar (rus.) - naprava za kuhanje čajasamum (ar.) - pješčana olujasanan - sanen, snensandal (ar.) - fino crveno drvo iz Indije, služi za dobivanje ulja i pravljenje bojaSandalji - hercegovačka velikaška porodicasandžak - visoki dostojanstveniksanj - sansanjinec, sanjiksankilot (franc.) - revolucionar, rodoljubsapa, topla para koja se puši iz nozdrva ili nosnicasaplun (tal.) - pjena (morska)Sappho (VI. st. pr. n. e.) - glasovita grčka pjesnikinja s otoka Lezbasapsovati se - svađati sesarač (tur.) - remenar, sedlar, kožar, samardžijaSarbalj - Srbinsarčce - srdašcesarce - srcesarčen - srdačan

sardašce - srdašcesarditi (se) - srditi se, ljutiti sesardito - srdito, zlovoljnosarditost, sarjen'je - srdžba, zlovoljasarmatski - Sarmati su početkom naše ere živjeli u prostoru od Baltika do Crnoga moraSaron - ime pokrajine u staroj Palestini, poznat po prekrasnim ružama; "ruža saronska" je biblijska metafora za lijepu ženusaronska ruža - (po imenu pokrajine Saron u Izraelu), lijepa djevojkasartije (grč.) - vrlo čvrsta užad na brodu koja pridržava jarbol, priponasaruk (tur.) - turban, muslimansko pokrivalo za glavusaržba - srdžba, gnjevsas (gen. sasi) - sok, ono što se sisasašad - v. sajtiSasen - otok na albanskoj obali nasuprot grada Valone (Avlon)sasnovati - sisatisaspin'je - saspjenje, svršetak, rasulo, propastsaspiti - saspjeti, dospjeti (nečemu) do kraja, uništiti, upropastiti, potrošiti; propastisaspivati - saspijevati (isp. saspiti), propadati, stradavatisasvima - sasvim, posve, potpunosat - gen. pl. imenice (broja) sto; pet sat - pet stotinasatanas (lat.) - sotonasatir - u starogrčkoj mitologiji niže božanstvo, pohotni kozonogi i dlakavi demonsatje - saćeSaturn, Saturno - rimski bog vremena i plodnosti, otac Jupitera, Neptuna i Plutona; jeo je svoju djecusatvar - stvarsatvoriti - stvoriti

115

satvoriti se - stvoriti se, postati, pretvoriti seSaverijo - sv. Franjo Ksaverski (1506- 1552) - svetac i misionar, redovnik Družbe Isusove. Kao student u Parizu sprijateljio se s sv. Ignacijem Loyolom, osnivačem Družbe Isusove. Djelovao kao misionar u Goi (Indija), Malaki, na Molučkim otocima i u Japanu. Umro na otoku Sancian u Kini.saviše - suvišesavrućiti - ugrijatisažati - stisnuti, zatvoritisaziju - saziđu, sazidajusaznan'je - razboritost, spoznajasaznati - ispitati, spoznati, upoznatisaznati se - ispitati se, promotriti se, upoznati samoga sebesazvati - pozvatisbantovati (mađ.) - uznemiritisbrati - zbrati, sabrati, sakupitiscalina, mokraćascati, poscati, mokritischerzo (tal. šala) - malo glazb. djelo u živom tempu; ovdje slika, sličicascijena - vrijednost, cijena, poštovanje, častscijenjen - cjenjenscijeniti, sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati; prosuditi, procijenitisciniti se - cijeniti se, smalrati sesdě, sdi - ovdjesdvora - izvanase - svesě - svise - ta (vidi st. 6 u pjes. Izbiraj si ljubu: "se mi ne buš dugo živ").se ne mora - ih umirese ne zani - se ne pouzdasebar - seljak, kmet, podložniksebičje - sebičnostsebirad - sebičnjak

sebirade - sebičnoseča - sječina, dio šume gdje se sijeku stablaseći - doseći, dokučiti, dohvatitiSeconda primavera (tal.) - drugo proljećesecunda pars - drugi diosed. sede, sedi, sedosmo, sedoste - v. sestiSedeslav = izdajica, koga ubi Branimir.sedmera brda - grad Rim izgrađen je na sedam brežuljaka (Palatin, Kapitol, Kvirinal, Celij, Aventin, Janikul i Viminal)sega, segaj, sej, sem - gen. sing. zamj. saj (v.), toga, ovogasegalitnji - ovogodišnji (segaljetnji)segur (tal.) - siguranseguran - siguransegurnost - sigurnostsehnuti - osušiti se, usahnutišeišana, vrsta turske puškesej - ovajsejmen (tur.) - stražar, pandursejnjmen - sajmeni; sajamskisejnski - senjskiseka (tal. sega) - morska stijena, grebensekt (franc.) - šampanjacsel - selâ (gen. pl.)selam (tur.) - pozdravSeldžuk - pripadnik jednoga turkmenskog plemena koje je u doba križarskih ratova držalo pod svojom vlašću neke dijelove Male Azije i PalestinuSelena - starogrčka boginja Mjesecaselo - sjelo (ekav.); selo je u oku - zapelo je za okošemer - čemersemi, svimasemper et ubique (lat.) - uvijek i posvudasenca - sjena, sjenka

116

senica - sjenica (vrsta ptice)senja - sanja, sansenokoša - livada, sjenokošaSenokrat - Ksenokrat (396-314), grčki filozof, Platonov učeniksenso - prijateljšent, nečisti duh, hudi duh, demon, prikaza, sablast, đavošenuti - krenutiséparé (franc.) - odjeljak, odvojena prostorija u lokalu (rujni vjerojatno stoga što je u takvim prostorijama namještaj presvučen crvenim baršunom)šeptanje - šaptanješeptati - šaptatiseptemviralska tabula - stol sedmorice, Tabula septemviralis, prizivni sud sa sjedištem u Pešti koji je rješavao žalbe protiv presuda Kraljevskog Sudbenog stola (Tabula regia iudiciaria), Banskog stola (Tabula banalis) i Tavernikalnog stola (Sedes tavernicalis). Sastojao se (sud sedmorice) od 21 člana. Predsjedao mu je palatin ili kraljevski namjesnik, a u njihovoj odsutnosti dvorski sudac (iudex curiae regiae). Uz predsjednika u sastav suda ulazila su 4 prelata, 7 velikaša i 9 običnih plemića. Adam Patačić bio je jedan od prelata suda sedmorice u vrijeme kada mu Katarina posvećuje Pesme Horvatske.septuh, vrsta starinske tkanineseraf, serafin (hebr.) - serafin, anđeo najvišeg redašerbet (tur.) - osvježavajuće slatko piće, medovinaserbiti - svrbjetiserčen - srdačanserdžada (tur.) - mali sag za klanjanje pri molitvi muslimanašereg (mađ.) - niz, red, mnoštvo, četašereg, vojska; šerežan, šerežanin. Od madžarskog: sereg

šeregbontov, top, kojim se može pobiti čitava četa. Madžarizam: bontó, uništavajućiSerena - Sirenaserenata (tal.) - ljubavna pjesmaserežan (prema franc.) - vojnik (žandar) u nekadašnjoj Vojnoj Krajinišerežanka, vrsta puškeserežanska kapa, od serežanin (prema franc. sergeant) - žandar u nekadašnjoj Vojnoj krajini; u širem smislu: vojnik uopće; kasnije: poljski čuvar, poljaršešarac - šiškasesti - sjestišestoper - buzdovanšetnik - onaj koji viče u svatovima (?)šetovati - hoditi, ići, žuritišetuvati - žuriti se, požuriti se; šetuvati nad glavu - zahtijevati nečiju glavu (život) ; kretati se; šetuvati hitro - naglo se otputitisfaliti - prevariti, obmanutisfaljivati - iznevjerivatisferski (grč.) - nebeski, nadzemaljskisfinks - sfingasfrišuntksuntati, izdevetati nekoga temeljito. Germanizam od frisch und gesund, kakvim se pozdravom bičuju znanci korbačima na Herodešovo, na spomen nevino zaklane dječice jeruzalemskesfruštan, fruštati. Čovjek sfruštan prije izgona iz grada prošao je kroz špalir šiba. Od latinskog: frustare, šibati, bičevatisfundati, uništiti, ubiti, upropastiti. Od latinskog: affondaresgar - odozgosginuti - poginutisgipsti - propastisgoditi - ugoditi; v. zgoditisgoditi se - dogoditi sesgoriti - izgorjeti

117

sgovoriti - dogovoritisgrišen'je - sagrješenjesgubiti - izgubitishajati - izlaziti; završavati; padati; proizlazitisharan - uništensharati - uništiti; potrošitishincati se, hincati se, kobila se hinca kad osjeti pastuha. U prenesenom smislu: izmožditi se neurednim životomshod - balkonshoditi - izlaziti; ishoditi, postićishoditi se - sastajati se, skupljati seshrana - čuvanje; pohrana, spremište, pribježište; očuvati, poštovati; othraniti, odgojiti; sačuvatishraniti - sačuvati, spasiti, pohraniti, spremiti, spremitishustiti - ščepati, spopasti, uhvatitisi - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica želju ugasila); kad si - kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)si, sij - ovajsi, svišiba - naprava u mlinu koja raspoređuje zrnje da tankom strujom pada ravnomjerno u žrvanjŠibila, Sibila, Sibile - starorimska mitska proročica; vodilja Vergilijeva kroz podzemni svijet; u prenesenom značenju: gatalica (B. Klaić)šibre, šibeSic itur ad astra! (lat.) - Tako se ide do zvijezda!šica, vrsta puške. Bit će germanizam od schiessensići - sjećisid - sijedside - v. sisti i siti

siditi - sijedjetisiditi na sudu - suditiSierra (španj.) - gorje, planinski vijenac; u Španjolskoj postoji Sierra Morena, Sierra Nevada itd., ali se ne zna na koje se gorje mislisigati - sezati, hvatati, dosezati; posezatisignare cum ferro, žigosati gvožđem, paliti po ljudskoj koži razne žigove: ljiljan su nosile bludnice, a tatu je bio užežen ključsigra - igrasigrati - igratisigrati se - igrati sesigur - siguransiguro - sigurnosih - v. sajsijevo - usjevsika (tal. secca) - greben, sikašikati se - ljuljati seSikej - Sihej, muž Didone; bio je jedan od najbogatijih ljudi Fenikije, te ga je na prevaru ubio Pigmalion; nakon toga Didona je izbjegla iz Fenikije i iskrcala se na sjevernoafričkoj obali, gdje je utemeljila grad Kartagusiku - sijeku (od inf. sjeći)sikur (tal.) - siguranŠila - Skila; v. NisoSilen - jedan od pratilaca boga Bahka (Dioniza); veseli pijani staracsilen - silansilnjak, đavo, nasilno bićesilovati - prisilitisilovati se - truditi se, nastojati, siliti sesilvan (lat.) - šumski duhsim - ovamo, simosimbot - krvnik [?]sime - sjemeSimeon - bugarski car, vladao od 893-927.simtamati, zvoniti simo-tamo, ustranu; tako se zvoni na pogreb, oluju i vatru

118

sin, sinca - sjena, hladovinasina - sjenasinagoga - židovski hram, templsinca - sjena, sjenkašindrova planka, tanka daščica, kojom su pokriveni krovovi. Latinski: scandulaSindžir, sindžer (tur.) - lanac, verige, okovisindžirlija, metak ispaljen iz puške, nabijen sindžirli-zrnjem. Sindžir, lanac. Sindžirlija, Kettenkugel. Sindžirlija je i puška, nabijena takvim zrnjemsinekira (franc.) i sinekura (lat.) - dobro plaćena služba koja ne zahtijeva nikakav radsinija (tur.) - niski stol za blagovanjeSinj - Senj (u pjes. Knjigu piše Deli-aga i Podiže se ormanica)sinjal (tal.) - znak, signal, biljegsinjur (tal.) - gospodinšintar, živoder. Od njemačkog: Schindersinžir - verige, lanac, okovsion - silan, nasilan, jak, čvrstsionik - silnikšip - šiljak, vršak (mača), šiljaksipant - izop, mirisna biljka iz porodice usnača, grm modrih i ljubičastih cvjetovasipant (lat.) - izop, mirisna biljkašipelina - vrsta vinove loze i grožđa (šipel)Šipiun Afrikan - Scipion Afrički, rimski vojskovođa (234-183. pr. n. e.), pobijedio Hanibala u drugom punskom ratusipji - sipin, od sipešipka - pojasšipuš, svirač na frulu, piskač, trumbentaš. Madžarski: siposšira (tur.) - slatko vino, moštširati (prez. širam) - širitisiringa - sviralasis - sa

sisti - sjesti sit tuge - pun tugesit venia verbo (lat.) - neka bude dopušteno rećisiti - sićisivati - sijevatisiver - sjeversixtina (lat.) - šestostih, pjesma sastavljena od šest strofa sa po šest stihova i jednim dodatkom od ti stihasizati se - dizati se, uzvisivati sesjahati - objahati, pritijesnitisjati (prez. sjamem) - obuhvatiti, primiti u sebesjem - osimsjemo - simo, ovamosjenca - sjena, hladskačó - skačuskajati - okajatiskakati u tanci - plesatiskala (tal.) - stubaskala, pećina, stijenaskaline (tal.) - stube, stepeniceskanje (tal. scagno) - sprud, pješčani plićakškapular (talij. scapolare - spasiti) - amajlija oko vrata sa slikom sveca koju nosi neka osoba da se zaštiti od nesrećaskapulati se (tal.) - osloboditi se, izbaviti seskarabeža - skarabej, balegar, kotrljan, govnovalj, vrsta kukca kornjaša koji od izmetina pravi kuglice (u starom Egiptu se smatrao svetim)skarcanje - škrtarenjeskarletina, purpur. Od turskog: iskerletskaska (rus.) - priča, bajkaskašljivati - kašljatiskazan - znak, dokaz, primjerskazanje – prizor; propovijedanje, naučavanje

119

skazati - reći; iskazati, pokazati, ukazati; kazniti; očitovati, izložiti; skazati se - iskazati se, pokazati seSkazivati, skaživati - iskazivati, pokazivati, predstavljati, očitovatiskazliv - himben, prijetvoranskazovati - kazivati, pričatiskažuvati - iskazivatiskažuvati se - pokazivati se, pojavljivati seskečiti - cviljeti, skičatiŠkenderbeg, Juraj - Đurađ Kastriotić Skenderbeg (1414-1468.), albanski plemić i proturski borac; najveći albanski nacionalni junak. U mladosti bio je na turskom dvoru, islamiziran; nakon bitke kod Niša 1443. okrenuo se protiv Turaka i vratio katolicizmu. 25 godina uspješno branio Albaniju od turskih napada, koji su je nanovo osvojili tek nakon njegove smrti.Skenderija - Skadar, grad u Albanijiskerb - brigaskerban - brižanškerbav - krezubskerbeti - brinutiskerbiti - brinuti seskerbnost - skrb, brigaškerbozub - krezubškerlec, ševa, Alauda arvensis. Škerlec z čopicum, strnadica, Emberiza citrinellaskersnivati - pojavljivati seskipiti - izmiljetisklad - slogasključiti - stegnutisključivati - stezatiskljusiti - prignuti, poniziti, podvrgnuti, svalitisklo - staklosklon - sklonište, zaklonsklopar (tal.) - kukuljica (dio redovničke odjeće)skmičiti se - zatamniti se

skočiti - pasti na koga (o ždrijebu)škoda (njem.) - šteta, kvarškoditi - štetitiškolan - učenik, školaracškolj (tal.) - otokskolke, mrtvačka nosila, odarškolnik - učiteljskolopendra, vrsta dlakave gusjeniceskomine, sok, koji se cijedi iz usne šupljine, izazvan kiselinama ili tekomskončajnje, skončanje, skončan'je, skončanje – kraj, svršetak, smrtskončan - propao, uništenskončati - dokrajčiti, uništiti; skončati se - uništiti seskončati se - uništiti se, nestatiskončavanje - svršetakskončavati (prez. skončajem)- svršavati; pogibati; dokrajčivati (se); skončivati se - dokrajčivati se; ubijati, uništavati, satiratiskončica - skok na objema nogamaškopčić - uškopljena životinjaškoplen - uštrojen, kastriranskopos - način pjevanja, pjesmaskoreniti - iskorijeniti, istrijebitiškoriti - skoritiškornja, čizmaškornje - čizmeskoro - gotovoskosman - nepočešljan, neuredanskot - životinja, stoka, smetskovati - stvoritiskoze - zbog, radi, kroz, prekoskoznovati - bdjeti; biti u briziskoznuvati, skozenj, bdjeti, bdilacskradnji - posljednji, zadnjiskraja - dokrajaškrapa - pukotina, žlijeb u kršu; rov, spiljaškrat, đavoskratiti - uskratitiskrativati - uskraćivati

120

skrb nositi - brinuti seškrilak - šeširškrilak, šeširškripan'je - škrgutskrišen'je - uskrsnućeskrivajuč - krijući se, potajnoskrivalac - skrivač (igra)škrivan (tal.) - pisar, činovnikskrivati - griješiti, bivati krivskriviti – iskriviti; skriviti, biti krivškrlačec - šeširićškrlak - šeširškrlec - ševaškrljački - šeširićiškrljak - klobuk, šeširskrobut - povitina, divlja travaškrofule (lat.) - bolest guke, otečenost vratnih žlijezda, tuberkuloza žlijezdaskrounovit - tajniskrovan, skroven - skriven, prikriven, tajanskroviti - tajiti; skrivatiskrovnomce - tajnoskrovnopisec, čovjek koji vodi brigu o događajima i prilikama i bilježi ih u potajiskrovnost - tajnaskrovnostih tolnačnik - tajni savjetnikskrušati se - kajati seskržit - škrgutskržitati - škrgutatiskube - čupaju (od gl. skupsti)skubeći - v. skupstiskubiti - ljubitiskubu, skubući - v. skupstiskučati - jaukati, uzdisati, stenjatiskucati, skučati (prez. skucam i skučam) - uzdisati, stenjati (Akad. rječn. s napomenom: Kod Lucića bi ovdje moglo biti i skučati, jer slovo z [kako je u originalu, op. B. K.] upotrebljava i za c i za č) (B. Klaić)

skučiti - stisnuti, podjarmiti, svinuti; stenjati, uzdisatiškuda (tal.) - talir, stari dubrovački i mletački novacskufija (tal.) - ženska kapaskugor - jauk, žagorskukuti - jaukati, plakati, kukatiskula - škola; hoditi na skulu - ići u školuškulja - rupaskunkač, vrsta vodozemca, nedorasla žabaskup - lakom, pohlepan; škrt; skup, skupina; zajednicaskupitelj - iskupiteljskupljen'je - iskupljenjeskupnovlada - državaskupos - škrtostskupost - lakomost, pohlepa, požudaskupšćina - zajednica, skup, zbor, družbaskupsti (prez. skubem) - čupati, tućiškur (tal.) - taman, mračanškuri, mračan, opskuran, sumračan. Od latinskog: obscurusškurina (tal.) - tamaškurinost - tamaskurita - plavilo, crniloskusa - iskušavanjeskušati - okusiti, okušatiskusiti - iskusiti, iskušati, probati; skušnjava – iskušavanje; okusiti, okušatiskušnja - iskušenje; prikazaskusti - čupatiskuze - suzeskvarjen - odbačen, osuđen, prokletskvarjenje - prokletstvo, osuda, kazna (relig.)skvarnost - oskvrnjenješkver - trgškvorc, čvorakskvrn - nečistoća, mrlja, ljaga, grijeh, rugoba

121

slačati - sladiti, zaslađivati, uživati u slatkoćislači - slađislaci - slatkislačiti - sladiti, biti sladak; goditi, uživatislačiti se - naslađivati seslačiti, svlačiti, skidatisladci - slatkisladobizec, sladokusacslajati - sladiti, zaslađivatislajati (slađati) - v. slačatislaje - slađeslaji, slajši - slađi; slaje - slađeslâk, Convolvulus, vrsta biljke penjaliceslana - smrznuta rosa u jesen i proljeće, solja, solikaslap - valšlaprček, gnjilo jaje, mućakslatčica - slatka mendula (vrsta voća)slatki januš, Pimpinella anisumslatkočujan - koji je sladak i ugodan za slušanjeslavic, slavić, slavičak, slaviček, slavja - slavujslavja (gen. slavje) - slavaslavka - slavujica, ženka slavujevaslaziti - silazitislednji - sljedećislekel (inf. sleči) - svukaoslekla - svuklašleta (staronjem.) - vrsta, sojšlezinski - šleski, iz njem. pokrajine Šleske (danas Poljska)slih - sluh, slušanjeslikost - sličnost, slikaslikovati - nalikovatislime - sljemeslimiti - skinuti; spustitislinka - vrsta ribe, babica, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoče i slinke znači raditi uzaludan posao

slišati - slušati, pokoravati se; pripadati; čutislišiti se - čuti seslisti (prez. slizem) - saćislivkati, od muke upijati vlastitu slinu, jecatisljednji - posljednjisljedstvo - posljedicasljepar - varalicasljesti - spustiti sešlju - šaljemsljušat - slušatislnce - sunceslobod (gen. slobodi) - slobodasloboditi (prez. sloboju, slobođu) - osloboditislog - stilsloniti - naslanjatiŠloprok, šlopruk (njem.) - klaonicaSlove, slovem - v. slutislovenski orsag, hrvatski, slavonski, ilirski, slovenski su sinonimisloviti - širiti glas, biti na glasuslovo - riječ, govor, glas (pored običnog značenja)složiti - sastavitisložiti se - sjediniti seslučiti - sastavitislut - slutnjasluti (prez. slovu i slovem) - sloviti, biti na glasu, biti slavanslužben - uslužan, koji služislužbeni - uslužan, koji služislužbeno - doličnoslužbeno telo - tijelo koje služislužica - sluga, služiteljslužiti dvor - udvarati nekome, biti zaljubljen ("hofirati", "praviti kur")služivati - služitislziti - suziti, plakatis'm - sam, jesamsmagljiv - željan, požudansmagnuti - pržiti, sažizati

122

smajnkivati - nestajatismakati - namakati, natapatismaman - lud, budalastsmamija - prijevara, himbasmamiti - zaludjeti, prevaritismanjkavati (prez. smanjkajem) - umanjivatismarca - smrca (dem. od smrt)smardeći - smrdljivsmarsiti (se) - zatrti, izbrisatismart - smrtsmartna plima - smrtsmažiti - peći, pržiti, sažizatismeća - tuga, smutnja, neprilika; bolest, bol, nevoljasmehljat se - smiješiti sesmejat se - smijati sešmerklav - balavšmerkli - sluz, balesmert - smrtsmetan - pun smećasmetiti - sramotitismetnja, pometnja, kaossmetno - nečisto, nepospremljeno, neuređenosmicati (prez. smičem) - namicati, nabavljati; smicati beside - namicati riječi, govoritiSmičiklas, Tade (1843-1914) - hrvatski povjesničar, sveučilišni profesor, predsjednik JAZUsmil(j)iti se - smilovati sesmilenje - samilostsmilen'je - smilovanje, milosrđesmiljen - umiljat, milostivsmiljen'je - skromnost, poniznostsmiljivati - poticati na smilovanje, na sažaljenje, umilostivljivatismin - smion, smjel; sminija - smionija, smjelijasmin i sminan - smion, hrabarsmin'je - smjenje, smionost, hrabrost, odvažnost

smino - smiono, hrabrosminost - smionost, hrabrostSminthej (grč.) - jedan od pridjevaka boga Apolona ("tamanitelj poljskih miševa")šmirati (njem.) - podmazivati; mititi, podmićivati; udvarati sešmok (njem.) - nametljiv, beznačajan novinar, piskaralošmucijan (njem.) - prljavac; škrtacsmiriti se - smiriti se, pomiriti seSmirna - starogrčki grad u Maloj Aziji, danas Izmirsmirno - mirno, smirujuće; smjernosmišati (se) - smiješati (se), pomiješati (se)smisiti se - smiješati se, pomiješati sesmitati - ostavitismiti - smjetismjenstvo - smjelost, hrabrostsmjes - mješavina, smjesa; kaos, nered, zbrkasmnijevi - mislismoći - svladati, nadvladatismok - hranasmokva krivica - kriva smokvasmorac - vjetar s mora, jugo, maestralsmrca - smrtsmrtljiv - smrtonosansmućati - izazivati smutnjesmucati se, sklizati se, vući sesmuda, žena koja je žigosana, stigmatizirana, pečatom zapečaćena. Od smuditi, osmuditi, žigosati, pečatom označiti, sramotno kazniti, stigmatizirati. Riječ je u zagrebačkom lokalnom govoru još živa za pojam žene sumnjivog morala u malograđanskom i flistarskom smislusmudnik, top, barutšmuglati, prešmuglati se, prekrijumčariti se. Od njemačkog: schmuggeln

123

smunja, kao i smuda, žena sumnjiva u ćudorednom pogledusnaga - čistoća, urednost; snagasnapati - sisatisnažiti - čistitisnebiće - začuđenost, zapanjenostšnefov drek, šljukino blato. Od njemačkog: Schnepfendrecksneša - snaša, udavačasnešica - snašica, snahasnesti - donijetisnesti se - skupiti sesneti - skinutisnevarkom - nenadanošnicar, rezbar, drvorezbar, gumbar, ostrugar, kipar, zlatar. Od njemačkog: schnitzensniženo - poniznosnoč, snočka - sinoćšnofati, šmrkati burmut. Od njemačkog: schnupfensnositi - stjecatisnovati - navijati, pripremati pređu (natru) za tkanjesnubok, prosacso - su, jesuso (li) - jesu (li)sobstvo - osobašoca, vrsta puške; u prenesenom smislu: ljubovca. Od njemačkog: Schatzsočan - mokar, suzan, zaplakansočiti - puštati soksočje - sučje, lozje, suharcisodit - suditiSofonizbe (3. st. pr. n. e.) - kći kartažanskog vojskovođe Hazdrubala (brata Hanibalovoga), žena zapadnonumidskog kralja Sifaksa, preudata za istočnonumidskog vladara Masinisu; otrovala se pošto je Scipion razorio Kartagusofra (ar.) - stol, trpeza

soha, grana suha, na kojoj netko visi: vješalasojuznik, saveznik. Od ruskog: sojuz, savezsok lozja - vinosokač, sokačec, sokačica, kuhar, kuharicasoklin (lat.) - vrećicaSolferino - selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecijasolicit - brz, hitarsolilokvij (lat.) - razgovor sa samim sobomšoltar - psalamšoltarske knige - psaltirsolze, suzesomar (iz mađ. szamár; V. Novak) - magaracsomnambul (lat.) - mjesečarSomsedvar (Szomszedvár), Susedgrad kraj Zagreba, u doba seljačke bune jedan od utvrđenih gradova TahijevihSonetto di Bartolommeo Nale in lode del signor Domenico di Simone Zlatarić (tal.) - sonet Bartolomeja Nalješkovića u slavu gospodina Dominka Šimunova Zlatarićasophia (grč.) - mudrostsopsti - sisatisopun - sapunšor (mađ.) - ulica, sokaksordina (tal.) - naprava za prigušivanje zvukasoriti - oboriti, strovaliti, srušitišorš, sudbina. Od latinskog: sors. - Odnosi se na geslo Zrinskih: "sors bona nihil aliud" (dobra sudbina i ništa drugo)Šoštar kolendar - nekad u Zagrebu kalendar "Zagrebački šoštar", s literaturom najpopularnije vrste

124

Sôz, soza - suzâ (gen. pl.)soziti - suziti, vlažiti sešp (mađ.) - svirala, pisakspačnik - zavodnik, varalicašpag - džepšpaler, niz u redu svrstanih ljudi. Od njemačkog: Spalierspametan - pametan, mudarspametuvati se - sjetiti sešpan, župan, knez, dostojanstvenik uopće, provizor, nadglednik feudalnog imanja, nadzornik kmetova: Madžarski: ispánšpancerati se, šetati se. Od njemačkog: spazierenšpanga, vezanje užetom za kaznu. Od njemačkog: Spange. U Austriji kazna u vojsci, ukinuta tek pod konac Prvog svjetskog rata 1914-18Spanja - Španjolskašparati (njem.) - štedjetiSparćanin - Spartanacsparožina - sparoga; također i trnje u kojemu raste sparoga (Akad. rj.)spašen -spasonosanspecija - osobite stvarispedajm - pedaljspelati, speljati - izvestispenga - spužvaspengati - naslikatispenza (lat.) - novac, trošak (za hranu); hrana, jelospenžati - uraditi brzosperditi - pustiti vjetarsperdljiv - koji pušta vjetrovesperhliv, sperhnuti, truo, natruo, trunutispesso - čestospet – opet, ponovospetenje - obuzdavanjespeti - sapeti, sputatispetiti - primijetiti, opaziti, ugledatišpica (njem.) - vrh, vršak, šiljakspijevac, spijevalac - pjesnik

spila - spiljaspingarda (tal.) - bacač, hitalo, balista (vrsta oružja)spiniti - zapjeniti sespisanje - opisspisati – napisati, opisati; spisavati - opisivatišpitalj - bolnicaspitavati - ispitivatispivati - pjevati; ispjevati; opijevatispješiti - žuritispjevalac (vok. spjevoče), spjevalac, pjesnik, pjevačsplakati - zaplakatispleen (engl.) - nastranost, ćudljivostspleen (engl.) - tuga, jad, dosada, sumornost, zlovoljasplitati - plesti, snovatiSpljet - stari ijekavizirani naziv za Splitsploh - jednostavnospluti se - sliti sespniti - sapetispod - ispodspodoban, spodoben - sličanspodobiti - usporeditispodobnost - sličnostspogajnanje - prekoravanje, predbacivanjespoganjati - sjećati sespogoniti - prekoriti, predbacitispokoreti se - pokajati sespokoriti - podnijeti pokoruspola; za spolom - za redomspoli - pored, uzspomena - pamćenjespomenek - razgovorspomenuti se - sjetiti sespominak - sjećanje, uspomena, razgovorspominati - spominjati; spominati se - sjećati sespominati se - podsjećati se, razgovarati

125

spominjanje - sjećanje; razgovor; spominek - sjećanje, spomensponešast - oholostsponesti se - uzoholiti sesponoseči - krnjeći, omalovažavajući, umanjujućispopati, vidi: zapopatisporo, sporu - jako, mnogo, veoma, vrlošpot - kuđenje, karanje, grđenje (špotati - grditi, kuditi); sramota, pogrda, ruglošpotan - sramotanšpotati se, špotavati se - rugati se, izrugivati sešpotica - sramotica, ruglošpotovanje - ruganjespovid - ispovijed, priznanjespoviditi - ispovjediti, rećispovijedati - pripovijedati, pričatispovime - pripovijedamspoviti - rećispozabiti (se) - zaboravitispoznanje - spoznaja; priznanjespoznati - upoznati; shvatiti; priznatispoznati se - priznatispoznavati - priznavati; prepoznavati; poznati; uviđati; otkrivatispraskati - ispalitisprava - oprema (ovdje: konjska); priprava, priprema (pored ostalih značenja)spravan - napravljen; odjeven; spreman; opremljen, pripremljen, pripravanspravišče, sabor, zbor, dogovor, kongregacija, skupštinaspraviti - sastaviti, sačiniti; gdo je tebe na to spravil - tko te je to toga doveo, tko je to od tebe učinio; spremiti, prirediti, načiniti; otpremiti; spraviti se - spremiti se; opremati se;spraviti plač - plakatispraviti se - pripremiti sespraviti se z kim - složiti se, združiti se s kim

spravlati - činitispravljati - sabirati; slagati, sastavljati; spremati; uređivatispravljati se - pripremati sespravno - spremnospražiti - sažećisprečitavati, spoznavati, shvaćatisprehađati se - šetati, prolazitisprejti se - prošetati sesprekrizman, čovjek lukav, namazan svim mastima pa i mašću svete Potvrde. Od grčkog: chrismaspremeniti, izmijeniti, promijenitispreštiklati, raskomadati. Od njemačkog: stückelnSpreva - Spree, rijeka u Berlinusprevajati - sprovoditi, pratitispričanje - oproštajsprid - ispred, sprijedasprobuditi se - probuditi sesprot, sproti - odmahsprotiviti - usprotiviti sesprotivnost - neprijateljstvo, protivništvosprovajati - ispraćatisprovoditi - provoditi; otpremitisprovojati - sprovoditi, pratitispružiti - ispružiti; opalitispuga - spužvaspuniti - ispuniti, izvršitispuriš, Verbena officinalis, vrsta biljkespurjan (tal.) - izvanbračno dijete, kopilespustiti - ispustitispuziti - izaći puzećispuznjak smardljivi, sir mekan, naročito spremljen i fermentiransrabljivec, vrsta vinskog glinenog vrčasračimski - koji pripada Sracinima, odnosno Saracenima, Arapimasrakar, u pogrdnom smislu: čovjek, koji je sam svoj vlastiti ugled zaprljaošrankola - opkop, jarak [prema njem. die Schranke]

126

sražen - spržensrazitelj - uništavalacsrč - srčika, sržsrčan - srdit, ljutsrčeno - srdačno, od srcasrčno - odvažnosrda, srdba - srdžba, gnjev, vrag, đavao, bijes, demonsrdan - ljut, rasrđensrebarn - srebrensrebrnjak, vrč vinski od srebra; novacsrid - sred, nasred, sredinasridovištvo - umjerenost; stati u sridovištvo - biti umjerensrma (tur.) - srebrni konac koji se upotrebljava za filigran; srebrosrmali ćorda (tur.) - srebrom okovana sabljasrok - znak, dokazsta - su (dual)sta (dual) - stestabar - stablo, debloStacije, Publije Papinije (40-96 n. e.) - rimski pjesnik; autor epa Tebaida po uzoru na Vergilija i zbirke pjesama Građa; pisao šablonsku poeziju hvaleći cara Domicijanaštacun, dućanstagna - stazastajati (prez.: stajem) - ustajati; prestajati; bitistakmiti (se) - složiti (se), sjediniti (se)stalen - vjeran, postojanstališ - stanjestalnost - postojanost; vjernostštamet - pređa od vunestampa (tal.) - tisakstan - kuća, dom; stanjestanak - sastanakstanišće - prebivalištestanjati (tal. stagnare) - zaustavitistan'je, stanje - prebivalište, boravište, stan, dom; država, zavičaj; vlast,

vladanje; stalnost, čvrstoća (pored drugih značenja); stanje; položaj;stanovan - stanovit, koji tvrdo stoji (isp. stanac-kamen)stanovit - stalan, čvrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguranstanovito - čvrsto, sigurnoštapiti se - oslanjati se, podštapljivati sestarati se - postajati star, starjetistarći (prez. staržem) - strugatistargača - strugača, ribežStari Hvar - Starigrad na otoku Hvaru; Novi Hvar - grad Hvar na istoimenom otokuStari, nadimak Ante Starčevića, kako su ga zvali u vlastitoj strancistarišina - starješina, samostanski poglavarstarka, stražnji dio tijelastarmiti - strmiti (što): 1. činiti strmim, naginjati (se), obarati (se); 2. težiti za čim, nastojati, hlepiti; 3. uzdizati, penjatistarpina - strpljivostarpiti - trpjeti, podnositi, otrpjetistarpljen'je - strpljenje, strpljivoststarpljiv - strpljivstarti - strtistarv - v. startistaržiti se - čuvati sestarzme - nejasnostasan - visokstati - stajati, ustrajati, ponašati se, držati, biti, boraviti, opstojati; ustati, dignuti se; početi; steć i steći - stojeći; stati gori - ustati; stati na molitvu - početi se moliti; stati mniti - početi misliti; stati u sridovištvo - biti umjerenstati gori - ustatistati se - sastati se; boraviti, živjeti; ustati; stati se gorika – ustati; ustati na bunustati se gorika - ustatistati u sridovištvo - biti umjeren

127

štatiti - smjestiti sestavan - stalan, postojan, čvrst, siguranstaviti se - postaviti se, odlučiti se (pored običnih značenja)staviti se na bolezan - uznastojati oko bolestistavni - čvrstistavnost - stalnostšteć - v. štitistečen'je - dobit, stečevinasteći - 1. steći, zadobiti; 2. v. stati; stojećisteči se - isteći se, otećisteći se - zateći se, skupiti sestegance - bedrostekal, stekši - v. stećistekelce - stakalce, čašicastekli, bijesansteklo - čašaštempl (njem.) - pečatštentati - provoditi vrijeme radećistepihlep, skitnica, probisvijetstepljati se - zagrijavati se, ugrijavati sestere - satrestermnost - strmovitost, strminasterzivati - strzavatiStesikor - Stesihor, grčki korski pjesnik iz južne Italije iz 7/6. st. pr. n. e.; tvorac junačke himne i trijade; od njegova djela sačuvani su samo fragmentišteti (part. perf štil) - htjeti; štilo se je tebe - prohtjelo ti seStevo - Hefest, bog kovač, muž Afroditinsteza - stazastežati - učinitisteženje - ustezanje, obuzdavanjestezivati - stezatistezulja - luđačka košuljaštibra, tributum, porez, daća. Njemački: Steuersticati - stjecati sesticati se - skupljati se

štifletlin, čizmetina. Od njemačkog: Stiefelstig - stijeg, barjak, zastavaštiglec, štiglic (dem. štiglečec) - ptica češljugar, konopljarkastiha - tiho, nečujnoStiks - u grč. mitologiji jedna od rijeka u podzemnom svijetu preko koje je Haron prevozio duše preminulihštila - htjelaštima (njem.) - glasštimati se - držati se, smatrati seštimati, misliti, smatrati, razmišljati, cijeniti, poštovati. Od talijanskog: stimare; što ti se štima - što misliš (o tome)stin - stijenjstin'je - stijenjestinuti - hladiti se, mrznuti, zepsti; popuštati u revnosti; gasiti sestirati - satirati, uništavati istjerati, satirati, ništitištiri - četiri; štirinajset - četrnaestŠtiri - Štajercistiskivati - stiskatištiti - čitati; šteći - čitajući; šti - čitaj!, štio si - čitao si; štin'je - čitanještivati (tal.) - naslagati, složiti teretStjepanov dom - zagrebačka katedrala (riječ dom, lat. domus, znači i katedrala)stlp - stupšto (u kajkav. dijal.) - tkošto zađe - što pogriješistočiti se - istočiti se, istećistog - skup (pored običnog značenja)stoje - stojećistojni Biograd - Stolni Biograd, Székesfehérvár, grad u Mađarskoj južno od Budimpešte, do 14. stoljeća Ugarska prijestolnicastoka - stečevinastokrat - sto putastokrat - stotinu puta

128

stol - sjedište, zborštola (lat.) - svećana odjeća, obično u obliku pojasa ili šalastolica - sudnicastol'je - prijestoljestolmačiti - protumačiti; pismom stolmačiti - opisatistolno mesto - prijestolnicastomanja (venet. tal.) - košuljaštomf (njem.) - čizmastontina - možda stentina, od tal. stento u značenju jad, čemer, nevolja (Akad. rj.)štopela - sandala, papučastopôt - sto putastoprav - istom, tek; netomstoprav - tekstopro - istomstoprv - tek, istomstora (franc.) - zastor u širini čitavog prozorastoriti, (prez. storin) - stvoriti (vidi st. 4. u pjes. Mnogo on može).stoza - stazastožer - pol (sjeverni, južni)stožernik, kardinalstraćen'je - trošakStrahinj-ban - Banović Strahinja, junak narodnih pjesama, vjerojatno Nenad Strahinja ili Strahinjić, gospodar Konavala i Trebinja u 14. stolj.strahos - strah, strahotastrajati - ustrajati; trošitistrajnski - stran, tuđinskistran – strana, dio, izvan, sa strane, s boka; stran puta - izvan puta, na stranputicu, na stranputicistrana - kraj, država, zemlja (pored običnih značenja)stranka; v strankah - tu i tamo, naokolostrašilo koruzno, ptičje strašilostratilo - stratište, gubilište, mučilištestratiti - izgubiti, potrošiti; ubiti, uništiti

straviti - zatraviti, očaratistraviti (se) - strašiti (se), zastrašivati (se)stravljen - očaran, omađijan; začaran, zatravljenstražnik - stražar, čuvarstren - satrtstresivati - otresatistreti - satrti, uništiti, upropastitistri - satri (od gl. satrti)štrici (njem.) - deran, uličarstric-vujc, onomatopejska imitacija zvuka, kada snijeg škripi pod petom. Riječ je živa i danas, a označuje jaku studen. Kaže se: denes je bogme stric-vujc!štriga, vještica. Od latinskog: strix, odnosno grčkog: stri(n)ksstriha - strehastril - strijelastriliti - strijeljatistrimenak - stremenstrmiti - stremiti, težiti, čeznuti, hlepitistrmogled - žalosna vrbaŠtroca, nadimak biskupa Josipa Jurja Strossmayeraštroca, vrsta puške; puška i kokot puščani štrocajuštrok (njem.) - rodastroka - stočna boleststrom - stabloštrop (tal.) - sljeme na zgradistropan, slupan; razbijenstrošiti - potrošitistrošivati - trošitištrovitver (njem.) - "slamnati udovac", muž kojemu je žena otputovala na neko vrijemestrucati, prisiliti nekog. Od njemačkog: trutzenstruka - vrsta, podrijetlo, rod, značaj (pored običnih značenja)

129

strusiti - povrijediti koga, naškoditi komuštuca, vrsta puške. Od njemačkog: Stutzštucer - gizdalin, playboystucija - pehar [prema njem. des Stutzglas?]stučiti se - udružiti se, ugreznuti u štostuha - mitsko biće iz narodne predaje, "kao vile ili đavoli" (Akad. rj.)štuka, germanizam od Stück, što znači komad; u prenesenom smislu: topstumačen'je - prijevodstumačiti - istumačiti, protumačitištunfica (njem.) - čarapicastup - 1. korak, stupaj; 2. deblo, stablo; 3. opsada ("I neće se Troja travicon zelenit sita trudna znoja pod stupom deset lit"; Od lika ljubenoga, st. 78)stup – korak; kip, lik, tijelo (pored običnog značenja)stupa - stopastupaj - korakstupalo - stopalostupom - korakomstura (tal. stuoia) - asura, rogozina, prostirkašturak - zrikavacstužiti - oplakatistvar - stvar, čin, djelo, posao; stvar protivšćine - nevoljastvar protivšćine - nevoljastvor - način, izgledstvorac - tvorac, stvoritelj, začetnikstvorjenje, stvoren'je - 1. stvorenje, stvor; 2. stvaranje, djelostvoriti - učiniti, napravitiSub Iove divo (lat.) - pod otvorenim nebom ("pod Jupiterom")sub rosa (lat.) - "pod ružom", povjerljivo, u povjerenju, tajnošuba (mađ.) - kožuh, vunena kabanica, zimska kabanica (podstavljena krznom)subaša - zamjenik baše (v.)

sudračni - nejasno značenje (Akad. rj.)sufragija (lat.) - sufragan, katolički svećenik koji ima pravo sudjelovati i glasovati u duhovničkom skupusuhar - suha grana, suharaksuhost - kopno, suho mjestosuj - suhsujen'je - sud, suđenje, prosudba, mišljenješujle-bujle (tur.) - amo-tamosuk - cjepanicasuknja - prvenstveno ženska donja odjeća, no kod Lucića u poemi Pariž Eleni (st. 189, 190) imamo Menelaja u suknji: "Pucam (Paris) ter zavidim, smarca mi omili, suknjom kada vidim svojom da te (Helenu) krili" iz čega bi se moglo izvesti značenje: plašt (B. Klaić)sulac (tal. solazzo) - zabavaSulamit- ljubav židovskog kralja Salomona, opjevana u Pjesmi nad pjesmamaSulamitka - ljubav kralja Salomona iz Pjesme nad pjesmamasulica - motka za hodanje; sulica, strijela (vrsta oružja); vrsta kopljaSuliman - Sulejman Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki na Mohaču, neuspješno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi SigetaSultan Suliman - od tri turska sultana koji su nosili to ime, najpoznatiji je Sulejman Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki na Mohaču 1526, neuspješno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi Sigeta 1566.šum - šumâ (gen. pl.)šumerika - neka vrsta travesumnjen - sumnjiv, neizvjestan; sumnjen biti - sumnjati, dvoumiti

130

Sunamka - Abizaga Sunamka, djevojka u Bibliji koja je dvorila cara Davidasunčece - sunašcesunčen - sunčansunčenica, Helianthus annuus, suncokretsuproć - protivsuprotgovoriti - protiviti sesuprotiv i suprotiva - protivsuprotivan - protivan, suprotan; nasuprotSurija - Sirijasurka - vrsta kaputa od sukna s gajtanima, dio narodne nošnje u nekim krajevima Hrvatskesurla (tur.) - svirala, frulasusestvo - susjedstvošušnjati - šumiti, šuškatisustaviti se - zaustaviti se; uspraviti sesustentati se - prehranjivati sesustezivati - ustezati sesut - obasut, posut, razasut, oborensuum cuique (lat.) - svakome svojesužajn - zarobljenik - sužanjsužajnstvo - ropstvo - sužanjstvosužalost - sažaljenje, sućutsužan - sužanj, robSuzana - u bibliji lijepa žena koju su dva starca nepravedno optužili za nemoral nakon što ih je ona odbila; svojom je mudrošću spasio Danijel i dokazao krivnju staraca, koji su pogubljenisuzen - suzan, pun suzasuzen'je - plakanjesuzeti (prez. suzmem) - primiti, obuhvatiti, prihvatitisvâ - njegovasvaća - svatovisvada - svađa, prepirkasvaditi - okriviti, koritisvakčas - svakoga časa, neprestanosvakoli - uvijekšvaler, švaljer (prema franc. riječi chevalier) – ljubavnik; milosnik, dragan; ženskar, lola

svarbečica, svrab, vrsta kožne bolesti pod pazuhomšvarc (njem.) - bez novaca, "švorc"svarh i svarhu - iznad, nad; nasvarha - svrha, svršetaksvaršan - svršan, savršen, potpunsvaršen, svaršeć - savršen, potpunsvaršeno - savršeno, potpuno, posvesvaršno - savršeno, potpunosvartati - svrtati, okretati, obraćatisve - svojesvećati - svijećati, zaključiti na vijećusvećena - v. svetitisvecki - svjetskisveđ - neprekidno, stalnosvede, sveden - v. svestisveđer - neprekidno, stalnosvedosmo - v. svesti sesvega - svogasvej - sveđ, uvijeksvemog - svemogućsvemu - svomu, svojemusveršen - savršensveršeno - savršeno, potpuno, posvesverž - granasveseliti se - postati veseo, razveseliti sesvesti - dovesti, skupiti, sabrati; sastaviti, sklopiti; nadsvoditisvesti se - sakupiti se, sabrati sesvet'c - svetacsvetcki - svjetovniSveti Donat - brežuljak kraj Rogaške Slatine u SlovenijiSveti Kralj - zagrebačka katedrala, posvećena sv. Stjepanu, prvom kralju Mađarske (975-1035), koji je pokrstio svoj narodžsvetiti - svetkovatisvetiti (se) - svijetliti (se)svetokrug - aureola (krug oko glave svetaca)svevolja - svojevolja, samovoljasvića - primjer, pouka

131

svichi - svjetskisvidati - brinuti sesvidati se - doći do svijesti, osvijestiti sesviditi se - svidjeti se, postati svjestan, uvjeriti se, osvjedočiti sesviditi se - uvidjeti, ispitati samoga sebesvidočastvo - svjedočanstvo; izvoditi svidočastva - svjedočitisvidočen'je, svidočstvo - dokazsvidokovati - svjedočitisvigdi - uvijeksvijećati - svijetlitisvijem - sasvim, potpunosvijetiti - svijetlitisvikati se - vikom se sabrati, podići viku i skupno navalitisvim - sasvim, potpunosvion - svilensvioni - svilenisviročica - sviraljčicasviroka - sviraljkaSvis, svist - savjest; svijestsvit - 1. svijet, svjetovni život, svjetovnost; na svit - na svijetu; 2. savjetsvît - savijen, svinut; svijet; na sviti - na svijetu svit – osvit; savjet, vijeće, dogovor, pouka, opomena; savit, savijen, isprepletensvît, svîta, svîto - savit, savijensvita, svite - odjeća, odijelo, ruho; svečana haljinasvita (dan) - sviće

svitilnik - svjetiljka, bakljasvititi - savjetovati; svijetlitisvitlina - svjetlost, svjetlosvitlući - svijetlećisvitnjak - vrpca kojom se vežu gaćesvitovan - svjetovan; svjetovnjaksvjet - savjetsvjetilnica - svjetiljka, lampa, fenjersvjetiti - savjetovatisvjetlac - iskra, blijesaksvjetlica - krijesnicasvjetlomrcati - svjetlucatiSvjetlonoša - Lucifer, poglavica đavolasvjetlušti - svijetlećisvjetnik - savjetniksvô - svojusvod - skup, zborsvoditi - izvoditisvoj - njegov; njezinsvojad - svojta, rod, rodbinasvojljub - sebeljub, sebičnjaksvrha - kraj, konac, svršetaksvršen - savršensvršeno - savršenosvrž - granasvu - svojusvude, svudi, svudije - svudasvukši - svukavšiszeti - obuzeti, prožetisžežen'je - žrtva paljenicascjena - cijena, vrijednostsckniti - zakasniti

 

Š

š - s; zbogŠandor Šesti - papa Aleksandar VI. Borgia, poznati razvratnikšantav (mađ.) - šepavšapranjen - posut šafranom

šantekler - v. Chanteclairšara, šarka, vrsta puškešatan, sotonašavati - slatišćap, Ščap - štap

132

ščapci - šakeščava, napoj, spirine, uopće gnoj i blatna vodašče - će; ščeš - ćeš; ščo - ćušćediti - štedjetišćedriti - smilovati se, dati, udijelitiščekati - dočekatiščerbav, krezubščesivati - česatišćet - štetanšćeta - štetašćićati - štititišćit - štitšćitak - mali štitšćopet, šćopit (tal.) - puškašćurica - šturak, cvrčakšćut - bedrena kost; zglavak

ščvrknjen - kvrgav, pogurenše - joššebig (njem.) - otrcan; pril. jadnošedba - šetnjašedrvan (tur.) - vodoskok, fontana, bazen, osobito uz džamiju za ritualno umivanješef, cijev kojom se crpe sisajući vino iz lagva. Njemački: schöpfen, crpstišega (tur.-ar.) - šala; lukavost, prevara, običajšegav - lukav, podmukaošegavost (tur.-ar.) - mudrost, lukavost; mušičavostšegliv - veseo, domišljatšegljiv - nestašan

T

ta - tajtâ - to; tâ vsa - to svetabor - logor; vojska; rattaboraš, čovjek koji utaboren logoruje, ratniktabornjik, general. Madžarski: tábornokTabularij - državni arhiv na zapadnom kraju Foruma u Rimu (sagrađen god. 78. prije Krista)tabulis rotundis (lat.) - pri okruglim stolovimatač - takotacih - v. takitačke, der Schiebkarren, kolica s jednim točkomtacki (tat) - kradljivski, lopovski, tatskiTačó - kotrljajutadara - tadatadbina - krađa

Tagan-Roga - Tanganrog je grad i luka u istoimenom zaljevu na sjeveroistočnoj obali Azovskog moraTagblatt - Agramer Tagblatt, zagrebačke novine na njemačkomTahi Franjo (Ferenc, Ferko), vlastelin susjedgradski i stubički, siledžija i krvnik kmetova, protiv kojega je 1573. planula seljačka buna, koju je hrvatski feudum krvavo skršio. - Još tristapedeset godina nakon njegove smrti stubičke seljakinje cjelivaju čizmu na reljefu njegove nadgrobne ploče, stavljene u donjostubičkoj crkvi, da bi stekle plodnost u rađanju. - Tahi je bio jedan od najeksponiranijih protestanata, odiozan zagrebačkom kaptolu kao lutoran. Luther kao i papa podjednako su bili protivni seljačkim pokretima. Kada ban i biskup Drašković skida glavu

133

Gupcu, on samo nastavlja Tahijevo djelo iz feudalne solidarnostitaj - 1. zamj. taj, 2. zamj. tatajat - tajititakaj, takajše - takođertaki – odmah, takavtakmen - koji se može s nekim takmiti, jednak, nalik, sličan; ravan, uspravan; istitakmenik - takmactakmo - samo, nego samotako mi dobre staje - tako mi dobrog stanja, sreće (?)takoj, takojer – tako, takođertaku, takur - takotakuje - također, na isti načintalam i talamos (grč) - soba za mladence, bračna odajaTalete - Tales iz Mileta (oko 625-546 pr. n. e.), grčki filozof, fizičar, astronom i matematičar, osnivač prve filozofske škole; jedan od sedam legendarnih mudracaTalija - muza pokroviteljica komedije; simbol kazališta uopćeTalije hramovi - Talija je muza zaštitnica komedije, tj. kazališta; dakle: kazalištataljanka, puška nabavljena iz Italijetaljur - tanjurtalmi - polu, napola, nepravi; talmi-klub - klub talmi-aristokracije, tj. tobožnjih viših društvenih slojevatalstvo - nejasna riječTamar - u Bibliji kći kralja Davidatamaša - šala, lažtamašan - šaljivtamašiti - šaliti seTamerlan - Timur Lenk, mongolski osvajač (1336-1405)tamnjak - zlikovac, lopovtamnos - tamatamnost - tama, mrak, tmina

Tana - staro ime za rijeku Don u SSSR-uTanac, tanačac - plestanač - sastanak, dogovortanc - kolo, plestančac - plestancati (njem.) - plesatitančina - potankost; u prenesenom smislu "teško razumljiva stvar" (Akad. rječn.), pa onda i bistrina uma, oštroumnost, razum, pamet, domišljatost; razglabanje, raščlanjivanje, analizatančina - tankoćutnosttanjahat - tanak, tanahantanko - potanko, podrobnotankoprelja - osoba koja tanko prede; sprava za predenje, predilicatantalovski kruh - nedohvatljivi zalogaj hrane; prema mitu bogovi su Tantala kaznili tako da je boravio u vodi, koja bi mu se izmicala kad bi za njom posegnuo, a iznad njega su bile grane s voćem koje bi vjetar odmakao kad bi ih pokušao dosegnutitantati (lat. tentare) - napastvovati, dovoditi u iskušenje, nagovaratitanučan - tanahantarantas (rus.) - pokrivena putnička kočijataraska - vrsta vatrenog oružja, lumbarda, starinski top; taraski ščid - štit za obranu od tanetatarča (mađ.) - štit; metatarg - trgovina, trgovanje; činiti targe - trgovatitargati - trgatitarh, trh, terettarn - trntarnikmešter, tavernicus, magister tavernicorum regalium, sudac visokih sudova, blagajnik vrhovni tih sudskih

134

foruma; indirektno: vrlo ugledno lice. Madžarski: tárnokmestertarpeza - trpeza, stoltarpin'je - trpljenje, boltarpiti - trpjeti, podnosititaršćica - trstikataršćica - trstika, trskaTartari - Tatari, Mongolitarti - trtitarzan (ž.) - livada, travnjaktašć - tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav; bezvrijedantašće - praznijetašćina - taština (isp. tašćad) , ispraznost, oholosttaška (njem.) - torba; džepTasso - v. Miltontatar - glasniktataranka, vrstapušketažiti - tješiti, umirivatitče (od gl. tkati) - tkate - hoće, će (vidi st. 9 i 10 u pjes. Djevojka ukleta u košutu i st. 3 u pjes. Frane i Lijana).Teba - grad u Egiptu. U Bibliji povezan s imenom Amon.tebe (dat.) - tebiteca, tetka, u zagrebačkom govoru onaj usijani pečat, kojim su žigosani zločinci. Bulatecete - v. tečiteći - 1. trčati, juriti; 2. tećiteči - hitjeti, hrliti, nagliti, žuriti se, trčati; utrčati, prodrijetiteda – tada; tako datedeum - prema početnim riječima kršćanske himne Te Deum laudamus (lat.), Tebe Boga hvalimoteferič (tur.) - zabavljanje, veseljetefter (tur.) - popisteg - posao, rad, napor; težina, uteg; vlačenje, vučenje

Tegetov - pohrvaćeno ime austrijskog admirala Wilhelma Tegetthoffa (1827.-1871.), koji je pobijedio talijansku mornaricu pod Visom god. 1866.teglo - part. akt. glagola tegnuti - odlučiti, prohtjeti se, krenuti i sl.tegnuti - uzeti, potegnuti; dodirnuti; dotaknuti, dohvatiti, dirnuti; tegnuti ruku - rukovati setegota - težinateh - čajteh za vunčiščenje, čaj za pospješenje probavetej - teteja, vrsta vrtne ruže, ruža čajnjača, Rosa indica, die Teerosetek - trk, trčanjetekija (tur.) - derviški samostanteku, tekući - v. tećitelećak - naprtnjača s ukrasom od teleće kožeteleologija (grč. telos - svrha) - filozofski nauk prema kojemu je sve u prirodi svrsishodno (Aristotel)telesa - v. telotelo - tijelotelovni - tjelesni; svjetovnitem bole - to višetempal, templo (lat.) - hram, crkva, svetištetempi - v. sabinski tempiTempora! Mores! (lat.) - Vremena! Običaji! (varijacija uzvika O tempora, o mores!, tj. čudnih li vremena, čudnih li običaja)tempore nocturno (lat.) - u noćno dobaTemudžin - pravo ime Džingis-kana (12-13. st.), osnivača mongolskog carstva i jednog od najvećih osvajača svih vremenatenac - vukodlak, vampirtenčina, sjenetina

135

tenda, šator. Talijanska riječ. Od latinskog: tenderetenfati, pirjati, krompir se tenfa u rajngli. Od njemačkog: dämpfentenja - sjenatenor (lat.) - način govora, duh nekog djela ili sastavka, smisao, sadržaj, pravactenši - tanjitentoga (med tem toga) - međutim, dotleteplina - toplina, vrućinateptiš (tur.) - sud, kaznaTer Borch, Gerard (1617-1681)- nizozemski slikarter i tere - te, pa, i(vezn.)teremtete! (mađ.) - mađarska psovka, vrag ga odnioTereo - Terej, mitski trački kralj, saveznik atenskog kralja Pandiona i muž njegove kćeri Prokne; Terej se zaljubio u njenu sestru Filomelu, te je pokušao obljubiti različitim prisilama i lažima; da bi je spriječio da o tome govori, Terej joj je odsjekao jezik; oslobodila ju je i osvetila njena prevarena sestra Prokna, tako što je Tereju zajedno s Filomelom za večeru pripremila njegovoga omiljenoga sina; bogovi su ih kaznili tako što su Tereja pretvorili u pticu Kukumavku, Filomelu u lastavicu, a Proknu u slavujaterg - trgtergati - otimatiterknuti - trknutiTermopile - klanac u Grčkoj, u kojem su u borbi s Perzijancima 480. pr. n. e. izginuli svi Spartanci pod kraljem Leonidomtermuntana - vrst vjetratern černi, Prunus spinosa, vrsta biljketerpeti - trajatiterplenje - trpljenje, patnjaterplivost - trajnosttertia pars - treći dio

tešče, na tešče, nataštetešer - s tešerom - posvema, do krajatesnoča, tesnost - tjeskobatestir (tur.) - dozvola, dopuštenjeTever - Tiber, rijeka koja protječe kroz RimTežalja - Tesalija, pokrajina u sjev. Grčkojtežan'je - rad, posao, naportežati - raditi, poslovati, djelovati, naprezati se (isp. teg) , obrađivati zemljuTezeo - jedan od najvećih starogrčkih mitskih junaka, sin Egejev ili Posejdonov; ubio Minotaura na Kreti i dobio Arijadnu za ženu, te izvršio niz drugih junačkih djelatezijem - timtežiti – raditi; obrađivati zemlju; težiti, težačitiThales - grčki filozof iz Mileta, jedan od sedam legendarnih mudraca; koristeći se svojim znanstvenim spoznajama mudro je uložio novac u poslove i mnogo zaradio, kako bi sugrađanima pokazao vrijednost filozofije i znanosti, ali je prezirao bogatstvoTheba - Teba, starogrčki grad; Vidrić ga na stari način piše u pluralu ("s lirom iz Theba"), prema grčkom Thebai, odn. Tebeti - ti; tajTibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor melankoličnih elegijatič - pticaticati - diratiticati (prez. tičem) - tjecati, trčati (isp. teći)tiček - ptičicaTicino - rijeka u sjevernoj Italiji, izvire u Švicarskoj, uvire u rijeku Potihe - tih (gen. pl. zamj. taj)tijam - čak, ća

136

tijara (grč.) - trostruka kruna rimskoga papetije - tišetijem - dakletiješ - v. tititikati - ići amo-tamotikvica - posudatilce - tijelceTilen - keltski nadimak boga Martatilo - tijelo tilu poklisari svarhe su njegove - tijelu su glasnici njegova svršetka, tj. smrti.timar - posjed, imanje, dvor, lenoTimok, Timot - rijeka u istočnoj Srbijitimor - krš, kamenjar, stijenjeTimoteo - Timotej (oko 450-360), grčki pjesnik i glazbenik iz Mileta; pisao ditirambe, himne i nomosetimpan, bubanjtimun (tal.) - kormilotimunijer (tal.) - kormilartimuniti (tal.) - kormilariti, upravljatitinja - sjenatio, tijo - tihotir - zvijertiranuš (grč.) - tiranintirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, istjerivati goniti; juriti (za nekim odn. nečim)Tirena - ime pastirice u istoimenoj drami Marina DržićaTirtej - grčki pjesnik, 7. stoljeće prije nove ere, svojim elegijama poticao je Spartance na boj, njegove su se koračnice pjevale uz frulu kad je vojska išla u bitkuTisa - rijeka, pritoka Dunava; izvire u Ukrajini, protječe kroz Rumunjsku i Mađarsku i u Srbiji utječe u Dunav sjeverno od BeogradaTisbe - Tizba i Piram - dvoje zaljubljenika iz grčkog mita, koji su vodili ljubav kroz pukotinu jednog zida;

oboje počinili samoubojstvo zabunom, misleći da je onaj drugi mrtavtišćati (prez. tišćim) - stiskati, čvrsto držatitišće - aor. glagola tisnuti (štok. tiskoh, tište...), tisnu, potisnu, rinu, gurnu, turnu, baciTišce = tihomicetišćiti - potiskivati, tištititisi - tišitisih - tihihtisijem - tihimtišiti - tješititiskno - tijesno, uskotisto - tijestotisućkrati - tisuću putaTitani - mitski divovi koji su se pobunili protiv Zeusa, ali su pobijeđeni i bačeni u Tartar, mračno podzemljetiti (prez. tijem) - debljati, tustjeti, toviti (se)Tito Brezovački, prebendar Sv. Marka u Zagrebu, pjesnik i komediograf, u svojoj pjesmi "Horvat Horvatom horvatski govori" ("Novi kalendar za leto 1801.") ovako tumači prednosti i koristi tlake:tituluš (lat.) - naziv, naslov, natpistja - ća, čak, sve do; tamotja (do) - sve (do), čak (do)tjemenik - zenittjerati (prez. tjerim) - tjeratitjerim - v. tjeratiTkalčić, Ivan (1840-1905) - hrvatski povjesničartkunja - dunjatlaka, rabota, robota, tlača, tlačnik, klaka, tlaka: pešja, konjska, pešačka, tlačiti, calcare, nogama gaziti, labores jobagionales praestare, tlaku davati, robotati, tlaku kao radnu snagu u formi prisilnog rada feudalnom gospodaru odstupiti besplatno, robovati.tlapiti – buncati, glumiti, hiniti

137

tleh (gen. tleha) - tlotlići - tućitma, tmas - tama, tminatmast - tamantocijanka, vrsta pušketociljiti - brusiti, oštrititočiti - lijevati; plakati; rastakati, izgrizati, izjedati; točiti se - okretati se, vrtjeti setođ - takođertoga - tuga, žalosttogo - togatoj - totoje - takođertôk - tolika; tôke - toliketok - u što se strelice ulažutoka mi te (od talijanskih riječi mi tocca) - moram tetoki - toliktoko - toliko; takotokoj i tokoje - tako, također, isto takotoli - toliko, takotolikoj - takođertolikoj i tolikoje - isto tolikotolnač - savjet; tolnač činiti - održati savjetovanje, savjetovati se; tolnačnik - savjetniktolvaj (mađ.) – lopov; razbojnik, zločinactolvaj morski, pirat, morski razbojnik, gusartolvajski (mađ.) - lopovskitomiti - kriti, nijekati, zatomljivatitomruk (tur.) - trupac, panj; klade, srednjovjekovna sprava za mučenjetonot, tonotac - zamka, mrežatonota - mreža, zamka, vrsta ribarske mrežetopferl, noćna posuda. Deminutiv od njemačkog: Topf. "Bečki topferl" u političkom smislu: dvorski topferl - chaise percée na kome je Louis XIV. primao poklisare

topiti - grijatitoporišče - držalo za sjekirutoraja - nevoljatot – onda, takotot dobre, tot hude - jednako dobre kao i zleTot, Slovak. Madžarski pogrdni naziv. "Tót nem ember" - Slovak nije čovjektot, tote, toti - tu, ovdjetoteka - tu, ovdje; tamo, ondje; tada, ondatotu - tamo, ondje, ovdjetotu - v. totekaTout vive... (franc.) - Sve živi kroz kontrast i protimbu.tovarac - magarac, magarčićtovaruš, tovariš, tovarušica, tovarišica, tovarištvo, drug, pratilac, bračni drug, družica, drugarstvo; putni tovaruš - suputniktoviti - hraniti, gojiti, nastojati oko čega, čuvatitovor - breme, teret, tovartožni - tužnitrabant (tal.) - pratilac, satelittrabulja - raskoš, rasipanjetrabuljati - rasipatitraćen'je - trošenjeTraci - Tračanitraću - v. tratititrag - do traga - do istrebljenja, do uništenja; pleme, narod; podrijetlo, rod, soj (pored običnog značenja); trag; na tragove - natragtrak – srh, vrpcatraka - pojas, tkanica, vrpca; u prenesenom smislu: zraka, svjetlosttram (njem.) - gredatransa - (kod Kranjčevića žen. roda), isto što i trans (lat.), zanos, ekstaza, ushit, hipnotički santrapiti - mučiti

138

Trasimako - Trazimah, grč. retor i sofist iz druge pol. 5. stoljećatrat (tal. tratto) - čas, trenutak; poteztrata - potrošaktratiti (prez. traću i tratim) – trošiti, privući, udarititrator – tratinčica, krasuljak, vrsta cvijetatratorak - mediteranska biljka, primog, akantTravemünde - luka pored grada Lübecka u Njemačkoj na Baltičkom moru, odmaralište i lječilištetravestirati (lat.) - književno prikazati neku ozbiljnu stvar u novom, karikiranom oblikutraviti – očarati, propadatitrče - trsje, vinogradtrclak, čovjek nespretan, pomalo slabouman, mutavac, bedačektrde (mišîc) - tvrdih mišicatrdi - tvrditremfus, tronog na ognjištu, trozub. Od njemačkog: Dreifusstremovnik - trijem, hodniktrendofil - vrsta cvijeta, trandovilje, tendatrente - [?; prepisivačeva greška?]trenuće - mig, trenutaktrepati - gaziti, gnjestitrepet - drhtanje, drhtaj; trepetati - drhtatitrepetati - drhtati; tresti setrepiti - strepiti, plašiti setreptati - udarati, gazititreti - treći; trojaktretič - treći puttrg (množ. trzi) - trgovina; trgovačka roba; roba kojom se trgujetrgačica - beračicatrgâtva - berbatrh - teret, težina

tri fertala na cušpajz, samoborska fraza kojom se najavljuje podne. Bit će novijeg datuma, jer cušpajz u zagrebačkom lokalnom suvremenom značenju znači varivo, a riječ je prvi lansirao Nestroy u jednoj svojoj lakrdiji. Vidi: cušpajztriba, trijeba - potreba; triba je - potrebno je, treba; ni triba - nema potrebetribada (grč.) - lezbijkatribati - trebati, biti potrebno, morati; tribi je - potrebno je, mora se; ni tribi - ne trebatribi je, trijebi je - trebatribovanje - zahtjevTribuje, trijebi - treba; trijebi (j)e - trebatrijemi - trima; za trijemi bregi - iza tri brijegatrijes, trijesak, trijesk – grom, munjatrikoloran (lat.) - trobojantrikrat - triputTrimalhion - bogati skorojević; lik iz Petronijevog Satirikonatringelt (njem.) - napojnicatrinkati (njem.) - pititrinket (tal.)- malo jedro na prednjem jarboluTripartitom, Tripartitum opus juris consuetudinarii incliti regni Hungariae, pravno djelo, na kome je ustavno pravo kraljevine Madžarske stoljećima počivalo. To Verböczyjevo djelo preveo je na hrvatski Ivan Pergošić 1574.triptih (grč.) - slika od triju spojenih dijelovatripudij (tal.) - klicanje od veselja, velika radosttriš - triputtris, trijes - gromtrisk, trisak, trjesak - tresak; gromtriskanje - treskanjetriskavina - grmljavina

139

trispida - noga od stolatriste et jocosum (lat.) - žalosno i smiješnotrkač - tobolactrkač - tulac (za strelice)trma - lavendula, mirisna biljka plavih cvjetovatrnac – vinograd, voćnjaktrogar - nosačtroha - mrva, sitnicatroj - trojaktroježljiv - trostruk, trovrstantrojstručni dar od boga dan, slobodan prijevod lumperajske popijevke za prvih decenija 18. stoljeća:trombeta - trubljatronuš (grč.) - prijestoljetroskot - divlja trava, korovtrov - otrovtrovan - otrovan, pun otrovatrovna povrtnica - v. Zrinski, Juretrpliven - strpljiv, snošljivtrpuc, terputec, Plantago, vrsta biljketrsan - travnjaktrsje - vinogradtrst, tršljika, tršćica - trstikatrštica - trskin štaptrštvo - trgovina, trgovanje; tržac - trgovactrta - trs, čokottrtati - posrtatitrti - napadati, navaljivati, uništavati, rušititrubenta, trubljatruc (njem.) - prkostrucati - prkositi, poticati, siliti, nudititrud - trud, napor, rad; teškoća, muka; vježba; umortrudan - skrhan, umoran; težak, naporan, mučantruđen - umorantruditi - patiti se, trpjeti; radititrudno - teško, mučno; mučiti, ispaćivati

trudnost - trud, zamorenosttruga - lijestruha - truntruhav - truo, slabtruhina - trulež, raspadanjetrujati - truditi se, mučiti setrujati (čakav. za štokav. truđati) - v. trudititrujen - v. trudititrujen'je - trud, rad, mukatrulo - kupolatrumbetari - trubačitrumbita (mađ.) - trubatrun (grč.) - prijestolje, trontrus - potresTržac, Katarina - Katarina Frankopan Tržačkatržan - livadatržec, tržnik - trgovac, prodavačtući se - potucati se, lutati, tumaratitudi - takođertudje - odmah, sad, iznenada, opettuj - tu, ovdje; ovamo, tada, sada (pored običnih značenja); tuđ; tudatujc, tuđinac, stranac, neznanactuje - tuđetujina - tuđinatuki - toliktůkljat - tuckatituko - tolikotukoj(e) - takođertul - tulac za strijeletulica - tulac, tobolac (sa strijelama)tulikajše - takođertuliki - tolikituliko - tolikotulipa (tur.) - tulipan (cvijet)tumbak, žuta mjedtumban (tur.) - turban, vrsta pokrivala za glavu u muslimanatunja – dunja, tonaTurak - TurčinTuran, turen, turn - toranj, kula, tvrđava

140

Turica - rječica u Pounju, nedaleko Dubiceturma (lat.) - karavana; vojni odred; skupina, grupa ljudi; povorka; krdoTurn - v. Lavinaturniček - tornjićturris eburnea (lat.) - "toranj bjelokosni", "kula od bjelokosti", pojam nečeg uzvišenogturvitati - tumaratitušiti - gušiti, prigušivatitutako - tu, ovdjetuti (tal. tutti) - svituvaruš - drug; tuvaruštvo - drugarstvotužbeno - tužljivo, tugaljivotužen'je - tugovanje, naricanjetužica - tuga, jad, boltužiti - tužiti se, tugovatiuzdisati, jadikovati, tugovati; oplakivat

tužiti se - tužiti se, žaliti setva - tvojatvard - tvrdtvardji i tvarji - tvrđitvardogutec, koji može da guta tvrde stvaritvardost - tvrdoća, čvrstina, tvrdokornost; strogost, okrutnosttvarja - tvrđatve - tvojetverdan - tvrdtverdno - čvrstotverdnost - tvrdoćatvô - tvojutvoren'je - stvorenjetvoriti - okriviti, potvoriti, sumnjičititvrdijel - tvrđavatvrditi - utvrđivatitvu - tvoju

U

u besidu zalihu zahode - započinju jalovi razgovoru dan - po danuu miru najbolju - po najboljoj mjeri (pjesničkoj metrici)u pisneh na miru - po dobroj metrici, u dobrim stihovima.u uzi - na uziciubah - sasvim; ubah mao - sasvim malenuběžati - izbjegavati, izbjeći, pobjećiubignuti - pobjeći, izbjećiubjeći - pobjećiubjel - alabasterubliditi - problijeditiubljusti (prez. ubljudem) - sačuvati, očuvatiubogarstvo - siromaštvoubogo - malouboška haljina - od bošča (tur.) - komad platna, umatanje

ubožastvo - uboštvo, siromaštvoubraniti - obraniti, sačuvatiubrditi - poći uzbrdouč - u štoučan - vičan, naviknutučera - jučeručeti - početi, započetiučiniti se - načiniti se, postati; učiniti se človikom - postati čovjekuckniti - zakasnitiučna, učne - v. učanučuvati se - očuvati se, sačuvati seudan - štetanudarivati - udaratiudil - neprestano; odmahudilje - uvijek, još uvijek, neprestanceudirati - udarati, tućiudjeljati - izdupstiudorac - udaracudren'je - udarac

141

udržan'je - čvrstoća, snagaudržati polje - držati megdanufan - pouzdan, siguranUfanca, ufan'je - ufanje, nada, pouzdanje; imati ufan'ja - nadati seufano - pouzdano, jamačnoufati, ufivati - nadati seugajati - ugađatiugodan - drag, mio; ugodanugodno - drago, ugodnoUgolino Gherardesca - talijanski velikaš koji je zajedno sa svojim sinovima, po zapovjedi nadbiskupa Ruggiera sa svojim sinovima poginuo od gladi. U Danteovoj Božanstvenoj komediji Ugolino u paklu neprestano jede Ruggierovu lubanjuugota - magaricaUgrin - Mađarugrišiti - ogriješiti se; ugrišiti zakona - ogriješiti se o zakonUgrovlah - Rumunjuharačiti - staviti pod haračuharli - uhrlo, uskoro, ubrzouhiliti - lišiti, oplijeniti, biti sam; ožalostiti, ucviliti, uslišatiuhiljen - lišen, otet, jadanuhiljen - ojađenuhititi - uhvatitiuhoditi - ulazitiuhoriti - doći u horu, u pravo vrijeme, pogoditi pravi časuhraniti - sačuvatiuhvati se - ufati se, nadati seujam - ušur, nagrada (određeni postotak brašna) mlinaru za meljavuujati - uzeti, uhvatitiujde - v. ujtiujidati - ujedatiujidljiv - koji ujeda, grizeujimati se (prez. ujimlju se i ujimam se) - oklijevati,ustručavati se, kratiti seujisti - ujesti, ugristi

ujistinu - uistinu, doistaujti (prez. ujdem) - pobjećiuk, uka - naziv slova u u staroslavenskoj azbuciukaliti se - uprljati se, zablatiti seukaniti - prevaritiukanjivati - varatiukazati - pokazatiukazati se - iskazati se; pojaviti seukladati se - pačati se, dirati seuklasti (prez. ukladem) - izricati, iskazivatiuklon - klanjanje, odbijanjeukobiti - srestiukovati - iskovatiukredom - kradom, krišomukripljen - ukrijepljen, učvršćenukriti se - sakriti seukruniti - okruniti, ovjenčatiulački - na ulačku: poput ulaka, glasnika, glasonoše; brzo, hitro, mijenjajući konje na postajamaulafa (tur.) - plaća, nagradauli - uljeulišiti (se) - lišiti (se), odbiti, ostati bez čega, uskratiti, prestupiti, povrijeditiulište - košnicaulisti (prez. ulizem) - ućiulizati - učiniti glatkimulize, ulizi, ulizoše - v. ulistiulj - šuplje dno, košnica, ulišteul'je - uljeuljudan – drag, krasan, lijepulmiš (tur.) - mrtavulogi - podagra, kostoboljaUlriko - v. Fridrikumaknuti se - ukloniti se, pobjećiumarli - smrtanumarli (človik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, čas smrtiumarti - umrijeti; u umritiumčati - ukrasti, otetiumehčanje - omekšanje

142

umehčati - smekšatiumehčivati - smekšivatiumić - onaj koji umije, vješt, uman, spreman, umješan, iskusanumiće - umijeće, vještinaumiliti - ponizitiumiliti se - umiliti se, skrušiti seumiljen - ponizan, pokoran, skrušen, čedan, skromanumiljeno (lat.) – ponizno, umiljatoumiljenstvo - poniznost, skrušenostumin'je - umijeće, vještinaumistiti - smjestitiumiti - umjeti, znatiumiti se - umiti se, oprati seumjetonstvo - poznavanjeumlje - zbirna imenica prema um, sve što je ljudskim umom stečeno, osobito kultura i civilizacijaumoliti - namolitiumoliti se - namoliti (koga)umor - kužna bolest, kuga; smrtumoren'je - mrtvljenje, morenje; trapljenjeumoriti - umoriti, umrtvitiumrli - smrtanunde venit (lat.) - odakle dolaziunebljušiti - iznenaditiunest - čestit, poštenuniti – unijeti; raspalitiunititi se - unijetiti se, upaliti se, razgorjeti se, uzjariti seunižiti - ponizitiunova - opet, ponovnoupad - propast, otpadupadni - pali, otpali, pakleniupasti - upasti; klonuti, postati malodušanupaziti - opazitiupeljati - uvestiupengati - naslikatiupetiti - pogoditi, zamijetiti, zapazitiupiti - vapiti, zazivati

uprašati - pitati, molitiupreti - uprijetiupros - pitanje, molbauprositi, uprostiti - upitatiupušćati - gubiti, propuštatiupustiti - napustiti, ostavitiuput - odmahuraniti - zadati ranuuraziti - uvrijediti, povrijeditiurbarijalen, odnos, kojim se odreduje relacija i način, kako treba kmet da plaća svoje daće i terete gospodinu kome je to dužan kao podložnikureda - skoro, odmahuredba - odredba, naređenjeureha - nakit, ures, krasotaureš - v. urehaurišiti - odrediti, naznačitiurvina - strm obronak s kojega se odronjava zemljaus - uzusaše - veneusati - razdražitiušeresi - naušniceušetati - ušetati se, ućiushraniti - uzgojiti, sačuvatiusići - odsjećiusijati - posijati, zasijatiušikati - umiriti, uspavatiusil - nasilnousilan - mučan; nasilan, žestok, nagaousiliti - prisilitiusiliti se - prisiliti se, nastojatiusilos - sila, moć; patnja, potrebausilovati - nastojati, truditi seusilovati se - prisiljavati seusion - silan, moćan, prisilanuskisliti - nabujati, narastiuskočiti - pobjeći, izbjećiuskok - bijeg, bježanjeuskoleman - pokolebanuskore i uskori - skoro, uskoro, doskora, naskoro

143

uskos - usprkos, unatočuskrišen'je - uskrsnućeusličiti - dati komu ili čemu lik; nalikovatiusloniti - naslonitiusloniti (se) - osloniti seusmarditi se - usmrdjeti seUspenskij sobor - crkva u moskovksome Kremlju iz 1479, u kojoj su se krunili ruski careviuspetiti - obuzdatiuspitati - zamoliti, zatražitiuspojati (prez. uspojem) - zapjevatiusprenuti - trgnuti (oda sna, iz mrtvila), uznastojati, poletjeti, pohitatiusprežati - uvrebatiusprohoditi - proćiusta - ušće (pored običnog značenja)ustarati se - ostarjetiustarpin'je - strpljivostustarpiti - ustrajati, podnijetiustarpljen'je - strpljenje, strpljivostusteći - stećiusteći (prez. usteku i ustečem) - potrčati, ustrčati, popeti se (trkom)ustegnuti - suspregnuti, obuzdati; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i piluusternuti - suzbiti, povući natrag; utrnuti, zatrnutiustinuti - ohladnjetiustoj - pored toga, osim togaustrapan - uprskan, poprskan, namočenustravan - koji širi stravu, zastrašanustubiti se - ukočiti seusudračno - nejasno značenje (Akad. rj.)usus (lat.) - običaj, navadauta - utva, vrsta divlje patkeutajati se - skriti se, izbjećiutarti - otrti, obrisatiutažiti (se) - ublažiti (se), utišati (se); miriti, utišavati, umirivatiuteći - izbjećiuteći se - uteći se, pribjeći

utegnuti - zavrijediti, zaslužitiutergnuti - slomitiutešiti - utješitiutezati (prez. utežu i utežem) - uvlačitiuteživati - uspijevatiuticati - bježatiutih - utjehautirati - brisatiutišćiti - imati veliku važnostutišen'je - utjehautiska - tjeskoba; nevoljautunjčiti se - upustiti seutušiti - ugušitiuvajati - uvađatiuvarći - uvrći, uvrgnuti, uvući, uguratiuveoče - vok. jedn. od imenice uvelak, sa grane otpalo nedozrelo voće, prije vremena uveli ploduviku - uvijek (u negativnim rečenicama: nikad)uvit - uvjetuvrći - baciti, uvrgnutiuvrići se - riješiti se (čega), osloboditi seuza - konopac; ropstvo; sveza, uzica; zatvoruzaman - uzaluduzamniti se - pričiniti se, pomislitiužanca - običajužati - običavati; upotrebljavatiuzbaniti se - postati ponosituzbići (prez. uzbignu i uzbignem) - uzbjeći, uzmaknutiuzbljusti (prez. uzbljudem) - usčuvatiuzboliti se - razboljeti seuzbraniti - zapriječiti, ne dopustitiuzčiniti - učiniti, napravitiuzčuditi se - začuditi seuzdan'je - pouzdanje, nada, povjerenjeuzdar - dar koji se daje kao uzvrat na dobiven dar; zahvalnost, uzvratuzdaržati - posjedovati, sačuvati, zadržati; održati; podnositi; uzdržati, imati

144

uzdaržati se - uzdržavati seuzdati - uzdati se, nadati se, vjerovatiuzdihati - uzdisatiuzdivjačiti - načiniti divljakom; postati divljakuzdvignuti – uzdići, uzdignuti, dignutiuzdvizati - uzdizati, dizatiuze - v. uzauželiti - poželjeti, zaželjetiuzenđija (tur.) - stremen, u što jahač utiče nogeuzeti - htjetiužgan - raspaljen, oduševljenuzgledati - gledati, promatratiuzgovoriti - progovoritiuzhoditi - ushoditiuzi - v. uzaužiće - užitakuziskati (uzištem) - zaiskati, zatražitiuziti – uzaći, uzićiužiti - uživatiuziti (prez. uzidem) - uzići, popeti se, uzljestiuživiti - iskoristiti, izrabitiuzletati - uzletjetiuzmajnkati - propustitiuzmama - obmanauzmanak - greška, propustuzmetnuti - popetiuzmilovati - požaliti

uzmnožan - moćanuzmnožno - mogućeuzmoliti - zamolitiuzmožan - veličajan, silan, moćanuzmožno - mogućeuzmožnost - moćuznati - doznati, saznati, spoznatiuzni - uznikuzom - v. uzauzorit - krasan, divan, lijepuzovit - uzlast, čvorav, uvijen; lukavuzplandovati - otpočinutiuzradatati - radovati, poticati na veseljeuzresti - uzrastiuzrěti, uzriti - ugledati, opazitiuzrit - sazretiuzročiti - ukoritiuztarpiti - ustrajati, podnijeti uztezati - susprezati, obuzdavati, sputavati, sprečavati, ometatiUzumkazani - "ime nekom tatarskom plemenu" (Akad. rj.)užura (lat. usura - kamata) - lihva; činiti užure - lihvaritiuzvirati - pojavljivati seuzvišen'je - uzvisivanjeuzvišivati - uzvisivati, hvaliti, slavitiuzvrgnuti - podićiuzvući - potegnuti, povući

V

v i - prij. uv očé - u očimav, va, vu - uvabac (štok.) - ptica koja je mamac za druge ptice kad ih ptičari hvatajuvabiti - mamiti; zvati, pozivativač - u što, na što, do čegavaden - naviknut, naučenvadlati se (kajk.) - kladiti sevadle (njem.) - listovi na nozi

vadlja - okladavadluvati - priznati, priznavativahtar - noćna ptica pjevicavaj - jad; (uzvik) - jao!; nesreća, jad, tugaVajati, vajar, rezbar.vajda (iz mađ.) - vojvodavaju - vas (ostatak duala)vakacija - školski praznicivalaš, obilno mnogo, gomila nečega

145

vale (lat.) – zdravo, latinski pozdrav na rastankuValenštajn - v. Zrinski, Jurevaližnik, tovarni, teretni konj. Od francuskog: valise, odnosno talijanskog: valigiavalja - vrijednostvaljati (tal.) - vrijeditivalovanje (mađ.) - priznanjevalovati (mađ.) - priznati; priznavati; darovativals - valcervalur (tal. valore) - vrijednostvaluvanje, priznavanje, ispovijedanjevaluvati - priznati, priznavati, vrednovativan'jelist - evanđelistvan'jel'je - evanđeljevan'jelski - evanđeoskivanjelski - evanđeoski, po evanđeljuvanjkuš (mađ.-njem.) - jastukvanshajanje, izlaz iz nečeg. Exodusvao - valvaoga - alga, morska travavapa - vapivapor (tal.) - parobrodvar - varka, prevaravar (od tal. guardia) - straža, čuvanje; imati var - paziti, stražiti, čuvati, nadzirativaraš, varoš - gradvarba - vrbavarći - vrći, vrgnuti, bacitivarh, varhu - vrh, prijedlog sa nekoliko značenja: varh tebe - o tebi, varh naravi - iznad naravi, vrhunaravan; varh toga - poradi toga; vrhunacvariete (franc.) - kazalište za različite zabavne predstave; vrsta noćnog kluba sa zabavnim programomvariti - grijativarl - vrlina, vrsnoćavarli - vrli, divlji, neprijazni (pored običnog značenja)

varlost - vrlinavarmeđa (mađ.) - županijavarnuti se - vrnuti se, vratiti seVaron, Marko Terencije (116-27. pr. n. e.) - rimski svestrani učenjak, pisao o najrazličitijim područjimavarsta - vrstavartal - vrt vartiti se - vrtjeti sevarvija - tiska, gužva; varvijami - tiskajući se, gurajući sevarvijami - tiskajući se, gurajući sevarviton (grč.) - glazbalo slično liri (također i barbiton)varz, varže - v. varćivâs, vas, vsa, vse-sav, sva, sve, čitav, ciovašćina - gad, pogrdavašćina - sramota, pogrda, uvredavašćiniti - sramotiti, grditivasiljok (rus.) - različakVašinton - George Washington (1732-1799), prvi predsjednik SADvaština - nevolja, zloVavek, vavik - uvijekvaz - vas, savvazam – uskrs; uzevši; v. vazetivazdakrat - svaki put, uvijekvazdi - vazda, uvijek; svudavazeti (prez. vazmu i vazmem) - uzetivažgati - užgati, upaliti, spalitivazimati - uzimativazmen - uskrsnivazmi - v. vazetivčera - jučervčiniti - učiniti, načinitivčiniti načiniti - dati načinitivdati se - predati se, pokoriti sevdil - neprestanovdož - uzdužve - riječca s najrazličitijim značenjima za isticanje: li, daj, baš, ded, oveveć(e), več(e)- više, jače; nego, većvećati - vijećati, pretresati

146

većekrat i većkrat - češće, čestovečer - uvečervečeriti se - mračiti sevečiti - povećavativečkrat - više puta - čestovečnom ognje = v večnom ognje - u vječnom ognjuved, vedene, vedihu - v. vestivedahna - stara, ofucanavede - tavedriš, vjetar koji razvedrujeveja - grana, hvojavěk - svijetvek - veće, viševekivečni, vekvečni - vječanvekivekoma, vekvekoma, vekveke - vječno, uvijek, zauvijekvekom - zauvijekvekovečen - vječanvekši - većivekvečni - vječnivekvekoma - zauvijekVela vrata - mjesto na Kvarneruvele - veoma, mnogoVelebić - Velebitvelekrat - često, često putaVeli Tabor - Veliki Tabor, srednjovjekovni dvorac-tvrđava u Hrvatskom zagorjuvelîdo, velevelikem glasom - u sav glasvelju - velim, kažemvelkomešnjak, kolovoz, august, mjesec Velike Gospojevelmi - veoma, vrlovem - tavenac - vijenacvenček - vjenčićvendar - ipak, alivenec - vijenacvenec dreva - krošnja drvetavenjati se - gegati sevenj'c - vijenac

Venus - Venera, rimska boginja ljepote i ljubavi (grč. Afrodita); planeta Veneraver (tal.) - istinit, istinski, praviver(a)s (lat.) - stihvera - prsten; vjernost, vjeraveran - vjeran; vjernikverbuvanka, pjesma koja se pjeva kada se verbuju plaćenici, novaci i vojnici uopće. Od njemačkog: werbenverči (prez. veržem) - baciti; zabacitiverh - iznad - nadveriga - ogrlica; lanacverl - marljiv, vrijedan, radinverlo - vrloverno - vjernovernost - vjernostvernuti se - vrnuti se, vratiti se verovati - vjerovativersi (lat.) - stihoviverstan - sličan; jednakvertal - vrtvertlarija - vrtlarska vještinaveruga - lanacveruvani žitkapisec, naturalistički opisivač života, vjeran, vjerodostojan kroničar svog vremenaverviti - skupljati severzotoč, stihotvoracverzuš (lat.) - stihves, selo. Nova Ves zagrebačko kaptolsko predgrađeves, vsa, vse - sav, sva, sveves, vsi - sav, svivesak - ljepilovešča, vješticavešerica - praljavesiti - biti vezanVesna - staroslavenska boginja proljeća i mladostivesper (lat.) - večernja (služba božja)Vesta - starorimska božica domaćeg ognjišta

147

vestalka - čuvarica hrama starorimske boginje ognjišta Veste; vječna djevicavesti - voditivetak - ovako, tako; vete - ovaj, taj; veto - ovo, to; vetoj - u ovoj, u tojvete - ovajveter, vetr - vjetarvetraci - vjetrićivezda - sad, sadavezdaj - sadvgajati - ugađativgodan - ugodanvgoditi - ugoditivgodno - ugodnovgrešenje - pogreška; griješenjevgrešiti - sagriješitiv'gsnit - ugasnutivi - v. vitivi - vam, vama (kao dativ), vas (kao akuzativ)vi - zna (v. viti)viće - vijećevičnji - vječnivid i vide - baš, istina jevideti se - činiti se; meni vidlo se - meni se pričinilovidin'je - viđenje, pogled; gledanje, razmatranjevidit - viđen, ugledan, poštovanviditi - 1. vidjeti; viju (viđu) - vidim; vij (viđ) - vidi!; vijaše - viđaše; viditi se - činiti se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znajviditi (se) - vidjeti, pogledati, ugledati, spaziti; viditi se - činiti sevij - v. viti 1.vijahu, vijaju , vijaše, vije, viju - v. viditi (se)vijati - zavijativijati (se) - viđati, gledati, činiti sevijati se - lebdjeti, nadlijetati, lutativije -v. vitivijek, vijeku - uvijek; uz negaciju - nikad

vijem - znam (v. viti)Vijenac groba = rub groba = Rand.viju - znam (v. viti)vik, vika, viku, vijek, vijek – uvijek, ikad; uz negaciju - nikad; pri vika - odvijeka, oduvijek; va vik vikom - u vijeke vjekova; vas vik - uvijekviknuti se - naviknuti sevikomnji i vikovnji - vječan, vječit, neprestanvikovnji - vjekovni, vječni, vječitivikuvičnji - vječnivikuviti - vječnovîl - vilâ (gen. pl. od víla)vil - vila, djevojkavilla (lat.) - vila, ljetnikovacvilovati - biti nestašan, ludovativim, vime - znam; (od viti - znati); ta, ipakvimda - ipakvimdar - ipakvimo - v. viti 1.vinac - vijenacvindar - ipakvinišće - vinogradvinjaga - vinova lozavinjage - vinske pjesmevinjeta (franc.) - ukras u knjizi ili rukopisu u obliku sličice ili napisavinu- uvijek, neprestanoviola - 1. ljubica; 2. viola (glazbalo)violica (lat.) - ljubičicavipera (lat.) - zmija otrovnicavir - izvorvira - vjera, povjerenje, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren; davši viru - povjerovavšiVirđilio, Virdžilije, Virdžilio, Virgil - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika (Ekloga) i Georgika. Upravo na ovo zadnje djelo, didaktički spjev o

148

ratarstvu, odnose se riječi Hoteć zemlju težat, Virgili počni štitvirenica - vjerenica, zaručnicavirostovnik, virostovnik virostuje, virostuvati, bdilac, bdilac bdije, bdjeti. Madžarski: virrasztaniviš - v. vitiviš - znaš (v. viditi 2)višć - vješt; višće, vješto; višću činiti - naučiti, uputitiVišegrad - dio Pragavišina - uzvišenost; visina, vrhunac; dostojanstvo visk - vrisakVisla - rijeka u Poljskojvišnjina, višnjevo drvo, krošnje u voćnjaku višnjevomvisoka gospa - Katarina Zrinskaviste, viš - v. viti 1.vistovit - svjestanVita nuova - prvo Danteovo djelo (1283-1292)viti (prez. vim, vijem, vime, viju) - 1. znati; 2. savijativitija, vitije - pjesma; palmavitiznanec, poetaVitoš - planina u BugarskojVitruvije (70-25. pr. n. e.) - rimski arhitekt i graditelj; autor glasovitih Deset knjiga o arhitekturivivat terque quaterque beatus (lat.) - živio blaženik i treći put i četvrti putvivat! (lat.) - živio!Vivat, crescat, floreat (lat.) - Živio, rastao, cvaoVivijana - ime zavodnice u više književnih djelavjedinen - sakupljen; stavljen u jedno...vjekušt - trajan, vječanvjest se - ugristi sevještački - znalačkivjeti - uloviti, uhvatiti, zarobitivjetric - vjetar

vkaniti - prevariti; vkanjuvati - varativkaniti (se) - prevariti (se)vkanjivati, vkanjuvati - varativkanlivost - prijevaravkončati - okončati, završiti; uništitivkup, vkupe - skupa, zajednovlačiti - vućivlačuga, žena koja se vuče preko plotovavladan'je - vladanje, država, oblastvladavac - vladalac, gospodar, vladar, upravljač, glavarvladika - gospodin, gospodar; gospođa (plemenita roda)Vladislav - poljski kraljević, sin Zygmunda III, koji je sa svojom vojskom u bitki kod Hoćima 1621. pobijedio tursku vojsku pod vodstvom Osmana II (tema Gundulićevog epa Osman)vlagati se - podati se, utjecati seVlah - na otocima i na obalama Jadrana stanovnik predjela udaljenih od moraVlahija - Vlaška, južni dio Rumunjske, nekoć neovisna kneževina i turski vazalvlas - vlastvlašćih - vlastitihVlasi - Rumunji (?!); sveti Vlasi - sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnikavlaški - hercegovačkivleći - vućivlečó - vukuvlesti, vlići - ući, unićivloviti - uhvatitiVlta, Vltava - rijeka koja protječe kroz Pragvmanj - loš, zaovmehčati - umekšati; omekšativmeknuti se - umaknuti se, utećivmere - umrevmertelni - smrtnivmertelnik - smrtnikvmestiti - smjestiti

149

vmiljeno (lat.) - poniznovmir - neprestanovmirati - umirativmišati - umiješativmivati - umivativmreti - umrijetivmrknuti - omrknuti, potamnjeti, pomračiti sevnemar staviti (zaverči) - zanemaritivnogi - mnogivnogo - mnogo, jako; vnogokrat - često, mnogo putavnutar - unutra'vo - evo (elid. od ovo)Voc-a = volak = volac = mali vol.voci - voditeljivodac - vodičvogel - ugaoVogerski orsag - Ugarskavoj - vođ, vodiljavojask - vojski vojka - vodilja, voditeljicavojnba - zadah, smradvojnica - bojišnica, mjesto bitkevojnjav - smrdljivvojno - suprug, mužvojsk, vosakvolja - ilivoljiti - voljetivolom odn. volovom - volovimavomitorijum, prostorija za bljuvanje, bacanje. Od latinskog: vomarevonjha, vonj, smradvonjuči - smradanvordati - borati, gužvati, žuljati; miješativoriti (se) - varati (se)vos - vosakvoščevati - željetivox populi (lat.) - glas narodavožgat - užgati, zapalitivozî - vozovavposred - usredvračati - gatati

vračiti - liječitivračstvo, vračtvo, vračstvu - lijekvrag - neprijateljvragomlek, vrsta biljkevrak - vragVramec Antun (1538-1587), kanonik zagrebački, pisac kroničar, opozicionalac u stalnim sukobima sa zagrebačkom općinom, biskupijom i Kaptolom. Pop, pa raspop, oženjen, vječna nemirna lutalica po našim župama i javnim službama. Vidi:"Purgarija naša"vraštvo - lijekVratnik - prijevoj na Velebitu kod Senjavraziti - ubiti, zaklativrazivati - ranjavativražji ris - kolobar koji mora oko sebe nacrtati onaj koji se nada doživjeti neku čarolijuVrbnik - mjesto na hridinama otoka Krka, stari frankopanski grad o kojemu pjeva narodna popijevka Vrbniče nad moremVrbôska - VrbovskoVrći, vrči (2. l. sing. imper. vrzi) - baciti; metnutivre, već, više; v. vritivred i vreda - brzo, ubrzo, odmah, smjestavred(no) - odmahvrh, vrhu - iznad, nad, ponad; ovrići - vrći, vrgnuti, staviti; bacitivrid - vrijed, bol, štetavrijati - vrijeđativrijed - ozljedavrimen i vrimenji - vremenit, prolazan; svjetovan, zemaljskivrimenit - star, vremešanvrimenovati - provoditi vrijeme, živjetivriti - vretivrl - opak, zaovrl(i) - zao, opak

150

vrleši - vredniji, boljivrlina - zloća, okrutnostvrnit - vratitivrnuti se - vratiti sevrpa - hrpa, gomilaVrpolje - selo u okolici Šibenikavrtek - vrtić, bašticavruć - revan, vatren, žestokvrućak - vrelo, izvorvruće - revno, vatreno, vrućevrući - pril. prez. glagola vreti: goreći plamteći, hlepeći, čeznući ("I mnozi mogući vladavci svi rabe oholijom vrući da tebe porabe" U pohvalu grada Dubrovnika, st. 31, 32)vrućina - revnost, žar, vrućinavrućiti - grijativrulja -izvorv's, vsa – sav, sva; svevsagdar - uvijekvsak - svakivsaka - svakavsakdašnji - svagdašnjivsaki - svakivsakoja(č)ki - svakojaki, razan, različitvse, vsei, vsi – sve, svi; vsemi = z vsemi - sa svimavseči - odsjeći, odrubitivsedil - stalno, uvijekvsedilje - stalno, neprestanovsegda(r), vsigdar - uvijekvsego - svegavsejedno - svejednovsemoguč - svemogućvser - svevsevdil - stalno, neprestanovshodni, istočnivsi - svivsigdar - vazda, uvijek, svagdavsigde - svugdjevsigdi – svagda, svugdjevsikud - svukudvsred - usred

vstati - ustativteči - utećivteči se - uteći se, skloniti sevtečišče - utočištevtegnuti - uspjeti, poći za rukomvtepsti se - okaljati se, uprljati sevteti - otetivtikati - uticati, stavljati uvtišiti - utišati, zatomiti, umanjitivtiskati - utisnutivtragliv - lijen; spor, trom; gadan, oduran; nemaranvu - u (prijedlog)vu pervom vremene - nekoć, jednomvud - udvudi (pl.) - udovivudriti - udaritivufati se - nadati se, pouzdavati se, ufati sevugibati se - sklanjati se, ugibati sevuglen - ugljenvuhlen - lažljiv, prijevaran, licemjeranvuhliti - laskati, lisičiti, obmanjivativuhlovati - biti prijevaran, licemjeranvuhnica, uška, dio ljudskog ili životinjskog uhavuho - uhovuhovan - varljiv, prijevaranvuhovati - varati, biti prijevaranvuhovit - prevaran, lukav, varljivvuhovni podhibnik - metafora za zrcalo: varljivi pokvarenjak.vuhven - lukav, prijevaranvujti - pobjeći, otićivuk med nogami, upaljena, naribana koža među nogamavukana - prijevara, lažvukaniti - prevaritivukrvavljen - okrvavljenvukup - zajednovulica - ulicavulje - ulje

151

Vulkan - rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)vulogi, reuma, kostobolja, podagravuložlivec, reumatikvumarati - umarativumekčati - smekšati, umekšativun spustiti - izbaciti (tane iz lumbarde); vun vzeti - izvaditivun, vunka - van; vun zneti - izbavitivuna - vidi: zemelska vunavune - vanivupanje - nada, pouzdanje, ufanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se, ufati sevura (njem.) – ura, satvurazovati - ranjavativuš (mn. vuši) - ušvusnuti - usnuti, zaspativusta - ustavustnica - usnicavutel, foraminosus, šupljikav (crvotočan)

vuz - uzvuza - zatvor, uza, tamnicavuzda - uzdavuzduž - uzdužvuzem - uskrsvuzem, vuzemski, Uskrs, uskrsnivuzeti glavu - skinuti glavu, pogubiti, smaknutivužgati - zapalitivzapiti - zavapiti, uzviknutivzdih - uzdahvzelo me je na nje - prigodilo mi se [?], palo je na me [?], zapalo mevzeti (prez. vzemem) (1. l. sing. prez. vzame) - uzeti; zauzetivziti - uzaći, ućivžiti - užitivžiti se - uživati; vži' se - uživaj, nauživaj se; užiti se, nauživati sevživati - uživati

W

Wawel - dvorac nekadašnjih poljskih kraljeva u Krakovuwildeovski - prema engl. piscu Oscaru Wildeu, koji se povodio za modom, te i sam znao lansirati po koju modnu novostwolność i oczyna (polj.) - sloboda i domovina 

X

Xeres de la Maraja - pjesnički pseudonim Milana Begovića 

Z, Ž

z - prij. s; izž - sz - s; iz; odz kem - s kojimza - za; saza - zbog, poradi (pored običnog značenja)

za me radi - mene radiza nišće - nikakozabadav - uzaludzabav - zabitzabav (gen.: zabavi) - zanimanje, posao; brigazabava - uznemirivanje

152

zabaviti - prigovoriti, zamjeritizabit - zaboravzabiti (se) (prez. zabim) - 1. zabiti, utući; 2. zaboravitizabitje - zaboravzabitljiv - zaboravanzabivati - zaboravljatizablejati se, zabuljiti se u neštozablen, zabljen - zaboravljenzablujen'je - zabluđivanje, zabludažabnjak, Ranunculus, močvarna biljkazabranivati se - zabranjivati sezabude – zaboravi; v. zabitizaburmućen - obojadisan od burmuta, sitno samljevenog duhana koji se ušmrkavazač - zašto, zbog čega; jer, budući dazačariti - začaratizačarivati - začaravatizačast - čest, počestzačati - začetizačerlenjivati - pocrvenjivatizačeti – početi; zapjevati; začinjati - pjevatizačetje - začećezaći - zalutati, skrenuti s puta, pogriješitizacić(a) - poradi, zbogzacić, zacjeć - radi, zbogzacijeć - zaštozačinjati – pjevati; počinjatizačinka - pjesmazacjeć - zaštozackniti - zakasnitizad - odozada, straga žadan - žedanzadaždjeti - poškropitizadišati - zamirisatizaditi - zapodjenuti, pokrenuti; zadati, nanijeti komu štozaditi (prez. zadiju i zadijem) - zadjeti, staviti; zaditi mač - probosti; zaditi smart - ubitizadivati - zadijevati, uznemirivati, dirati

zadnica - stražnjicaZadnji glasi - zvonjava za mrtvacemzadnjom - zadnji put, posljednji putzadoblenje - dobitakzadosta, zadosti - dosta, dovoljnozadosti včiniti - udovoljitizadovoljan - dovoljan, dostatanzadovolje - dovoljno, dosta, dostatno, dobrozadovoljno - dasta, dovoljno; obilnozadružan - praćen, koji ima društvozadu - odozada, straga zadubljivati se - zakopavati sezadušiti - prigušitizagarliti - zagrlitizagarljen'je - zagrljajžagati, piliti. U prenesenom smislu: hrkati. Od njemačkog: sägenzagledati - ugledati; zagledati sezagnati - izagnati, protjeratizagnjiti - sagnjitizagoda - na vrijeme, pravodobnozagoniti - odgonetnuti, pogoditizagoniti se - navaljivatizagovoriti - prozboritizagranak - grančica, ogranakzagrišiti - sagriješitizagrubiti - izgrditizagrubiti - ružno učiniti, zamjeriti sezagubiti - pogubiti, ubitizagusiti - početi otimati, grabiti (kao gusar)zahajati - zalazitizahititi - odbaciti; zabacitizahman - uzalud, zamanzahod – zalaz, zalazak, zalaženje, zapad; silaženje s putazahod, sunčen - zapad Suncazahoditi - skretati, silaziti s puta, lutatizahoditi - zalaziti; ići za čim, baviti se; zahoditi u besidu - započinjati razgovorzahoditi se - domoći se čegazahotiti - zahtjeti

153

zahvara - greškom umjesto zakvara, šteta (Akad. rj.)zaimati - uzimati u zajamzain-oldi (tur.) - uzaludzaiskivati - tražitizaisto - doistažaja - žeđazajac - zecžajan - žedanzajati (prez. zajmu i zajmem) - 1. zajeti, zauzeti; 2. uzajmitizajati se - početi, nastatizajdnič - na kraju, konačnozajec - zeczajimač - kabao, vedrozajmanje - grabljenjezajti - otići, poći; izaći, zaći, ući; zajti u ljubav - ljubavno se naslađivatizakaj - jer, budući dazake - zaštozaklad - zalog, obećanje, zavjetžaklina, vreća, vrećetina. Od njemačkog: Sackzaklop - posuda ili kutija u kojoj je nešto spremljeno, zaključano, skriveno; sprava kojom se nešto zaklapa, zatvara; poklopaczakon - zakon, pravilo; određenje; običaj; izbor; stanje, položaj; brak; vjera; načinzakratiti - uskratitizakrativati - uskraćivatizakriknoti - uzviknuti, zazvatizakriknuti - kriknuti, poviknuti, zavapitizakriti - skriti; zakriti se - skriti sezakrivati se - skrivati sezal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazanzalejati se - zaliti sezalih - prevelik, premnogi, suvišan, zališan, izlišan; nezgodan; od zaliha -

zališno, izlišno, nepotrebno; zaliha besida - suvišan, nepotreban razgovorzalijati - zalijevatizaliniti - zalijeniti, ulijenitizališnja - suvišna (isp. zalih)žalju - žalimzaložaj - zalogaj, mamacžaluvati - naricati, plakati; suze naj ti žalujem - zbog tvojih suza neka naričem (plačem)žaluvati se - žaliti (zbog čega), kajati sezaman i zamani (tur.) - uzalud, uludo, bez svrhe; zaman vrči - zanemariti, odbaciti; zaman projti - propastizaman-stan'je - besposlenostzameran - sjajan, izvrstan; označenzamičivati - izbjegavatizamijerati - ugledatizamiran - divan, lijep, čudanzamirati - promatrati, motriti, opažati; bilježiti; ispitivati; zamjeratizamiriti - 1. zapaziti, vidjeti, opaziti, primijetiti, zagledati; 2. zamjeriti, prekoriti, ukoritizamirljiv - poman, točanzamitati - zabacivati; izbjegavatizamjenit - uzajamanzamjeran - naočit, krasanzamjerno - divno, lijepo; čudnozamnijeti - odjeknutizamore - zamorje, kraj preko mora, tj. Italijazamoršćica - vrsta smokvezamotan - zapleten, zamršenzamotavka, zapletajzamrijeti - umrijetizamučati - prešutjetizamuditi - propustiti (vrijeme, priliku), zakasniti, promašitizamuž peš - poći ćeš za muža, udat ćeš sezanerati - zaglibitizaniti se - pouzdati se

154

zanjedarje, zanidarje - njedrazanjoriti - zaronitizanka - zamka zanoftica, kukec, gnojna upala ispod noktijuzanoriti - zaronitizapačati - spriječiti, onemogućiti, smetatizapahati, zavijoriti sezapeljati - odvesti, uvesti; zavestizapeljuvati - zavoditi, odvoditizaperdnuti - pustiti vjetarzapere - zatvorizapiniti - zapjenitizapirati - zatvaratizapjeti - zapjevatizapopati, slijepiti popom. Od njemačkog: Pappe, gusta mješavina od brašna i vodezapovrnuti - ponovno započetizapratiti - otjerati, prognatizapreti (part. pas. zaprt) - zatvoritizapriti (prez. zapru i zaprem) - zaprijeti, zatvoriti; zapriše - zatvorišezapriti (se) - zatvoriti (se)zaprliti - zapuhatizaprve - isprvazapuhnuti - puhnuti; zatrubitizapuščati - prepuštatizapuziti - zaćizar (tur.) - vanjska odjeća muslimanki; zavjesa, zastoržarati - podsticati žarzarčiti - pažljivo promatrati, zuriti, uporno gledatižarcuvati se, žarčuvati se - otkupiti sežardin (tal.) - vrt, perivojzareznik - kukac, insektžarlost - proždrljivostzarno - zrnozarok - zavjet, obećanježarovit - pun žarazaručiti - odlučiti

zaruki - zarukezaruti - zarevatizasad - grančica, mladica; šiba koja se cijepizašal - v. zajtizašeptati - zašaptatizasesti - postaviti zasjedu, stati u zasjeduzasiniti - zasjenitizaskókat - zapomoći, zajecatizaškraban, zakrabuljen, zakrinkan, maskiranzaslipiti - zaslijepitizasloniti se - skriti se, zastrijeti se, pokriti sezasluženje - zaslugažasnutje - užas, užasnutostzasretiti - srestizastanak - sastanakzastati - susresti, sastati; naći; zastati se - sastati sezašto - jer (isp. zač)zastupati se - zaslanjati se, braniti se, štititi sezastupiti - obraniti, zaštititizasve - ipak, iako; zasve da i zasve jer - unatoč svemu što, premdazasve da - premda, madazasvijetiti, zasvititi - zasvijetlitizatarti (se) - zatrti (se)zatočnik - bojnik, borac, junak, vitez; pobornik; borac u dvobojuzatoj - zato, stogazatrajati se - zadržati sezatraviti – očarati, opčarati, opčinitizatravljen – začaran, zaljubljen, očaranzatrujen - zatruđen, utruđen, umoran; ostavljen, zabačen, odbačenzaudriti - zapahnuti, omamiti (mirisom)zaufivati - povjeravatizaupiti - zavapitizavarći se - zabaciti sezavarnuti - zavrnuti, prevrnuti, preokrenuti

155

zavarnuti se - zavrnuti se, vratiti sezavdati - zadati, nanijetizavdavati - zadavatizavećati se - zavještati se, zavjetovati se, zareći se; namjenjivati, obećavatizaverči, zavergnuti – zabaciti, odbaciti; izgubitizavernutje - povratakzaveršenje - kraj, svršetakzavesti - odvestizavez(a) - obvezazavezan - obvezanzavidost - zavistzavijati se - zamatati sezavijevati - zavijatizavikal - navikaozavitati se - zavjetovati sezavjeti - obuzeti; zauzeti, osvojitizavoditi - voditi amo-tamozavračivati - vraćati sezavrček, zametak u ženskoj utrobizavrići se - oploditi se, začetizavsim(a) - sasvimzavusnuti - usnuti, zaspatizavuspiti - uspavatizazavati - zazivati, zvatizažeti - zaklopiti, zatisnutizažgati - zapalitizažigati - palitizažimati - stezatizazriti - zapazitizazriti (prez. zazru i zazrem) - zamjeriti, osjetiti zazoržban - drveni sud za tekućinuzbantovati (mađ.) - smetati,ometati, uznemirivati; omesti, uznemiritizbatriti, ohrabriti. Od madžarskog: bátorzbaviti - izbaviti; izgubiti; zbaviti se - izbaviti sezbavljati - trpjeti, snositizbetežati, oboljeti. Od madžarskog: beteg, bolestžbir, plaćeni doušnik, uhoda

zbirati – skupljati, sabirati, izabirati; zbrati - izabratizbit - izbijen, pretučcnzbljusti (prez. zbljudem) - sačuvatizbljusti se (prez. zbljudem se) - sačuvati sezblodtti - smutiti, pobrkatizbrati - sabrati, skupitizbrojiti - izbrojitizbučiti - postati bučanzbudil - probudiozbuditi - probuditi; zbuditi se - probuditi sezbuditi se - dogoditi sezbulan, čovjek žigosan, zapečaćen, označen znakom sramotnim kao bludnik, krivac, tat, grešnik. Od latinskog: bullare, pečatom žigosati, pečatitizburkanje - nemir, uzrujavanjezda - sadazdahnuti - uzdahnutizdaj - sadzdaleče - iz dalekazdalka – daleko, izdalekazdati - zadati, dati; sagraditizdavati - davati, odavatizdaviti - zadaviti, ubitizdavna - odavnozdavnja - davnozdě, zdi - ovdjezdehnenje - uzdah, uzdisanjezdehnuti - uzdahnutizdeličar, čovjek koji živi na tuđem kruhuždenuti - dognatizderžanje - opstanakzderžati - držati; izdržati; održati; sačuvati; sadržati, imati; zadržati; uskratiti; zderžati se - ustrajati; ponašati sezderžavanje - suzdržavanje, sustezanjezderživati - držati - zadržavatizdežman, desetkovanzdičiti - proslaviti

156

zdigani - uzdizani, uzdignutizdigati - dizatizdigavati - dizatizdigivati - podizatizdihavanje - uzdah, uzdisanjezdihavati, zdihivati - uzdisatizdiliti - podijelitizdivati – činiti; metati; stavljatizdivljati - podivljatizdizati - podizatizdravje - pozdrav, pozdravlje (pored običnog značenja; takvo se značenje može pretpostaviti iz stiha: "Zdravje tebi ovoj šalju sin Prijama, kâ zdravje i pokoj moreš mi dat sama", gdje su dva različita značenja iste riječi sasvim očita [Pariž Eleni, st. 1, 2]) (B. Klaić)ždrempavec, čovjek nažderan, nepokretan, debeljkozdrepati, zgaziti, zdrobitiždrib - rod, stališ, vrstazdrišiti - odriješitizdrsnuti se - trgnuti sezdrušiti se - skrušiti sezdružan - v. zadružanzdruzgati, zgaziti, spljeskatizdružiti koga - sastati se s kim; činiti nekom društvo, pratitizdržati - sadržati; uzdržavatizdržavati - pridržavati, održavatizduha - duha, miris, vonjzdvignuti - uzdignutizdvizati se - uzdizati sezdvojavati - zdvajatizdvora - izvanaze - s, sazebran – izabran, odabran, odličan, slavan, plemenitzebrati se - sabrati se, skupiti sezefir (grč.) - topli blagi vjetar; lahor, vjetrićžeja – žeđa, željažejan - žedan

žejati - žeđatiŽejni - žednizejtin (tur.) - uljezeksleksiravati, stavljati na temelju previšnjeg dopisa bečke carske kancelarije ustav i sve ustavne odredbe izvan zakonske snage. Od latinskog: ex lexžela - željazelenit - zelenzelenko - konj sive, zelene boježelina - željene stvari, ono što je željenoželin'je - želja, požudaželizan - željezan, od željeza, čvrst, jakželjan - lijep, drag, mioželjar (njem.) - slobodni kmet, slobodnjakzel'je - biljezelje - trava; povrćeželjno - lijepo, osjećajnoželud - žirželva, kornjačazemaljstvo - kopnozemljak - poljoprivrednik, seljakženih - zaručnikZenova - Genovažentil (tal. gentile) - fin, otmjen, plemenitzenuti - pognati, prolistati, pupati, cvasti; klijati, zelenjeti se, nicatižepito - vrsta krznažerak - gorakžerati - žderatizere - maložeriše - v. žritižerjav, ždralzescati se, pomokriti sezeslim - nedovoljno jasna riječ; možda: stolica (njem. Sessel)zesresti - susresti, sastatizestati se - sastati sežestočina - žestinazeti - uzeti

157

zevsema (kajk.) - sasvimžežćje - žešćežežin (lat. jejunium) - post, posni dan; žežin činiti - postitižežinati - postitizeznati - saznatizezvati - sazvatizezvedavec, radoznaozgajati – pogađati, ugađati (isp. zgoditi); zgajati se - događati se, zbivati sezgajati se - događati sežganica - rakijažganje, žganica, lomača i rakija pečenazganjka, zagonetkazgar, zgara - odozgozgerbaviti se - izbrazdati, naboratizgerljivati - grlitizgibal, zgibla, zgiblo (inf. zginuti) - nestati, propastizgibati - nestati, propasti, pogibati; zgibati se, uklanjati sezgibica, zglobzgingavanje, slabljenje uslijed bolestizginuti - nestati, poginuti, propasti, izgubiti sezginutje - pogibija; nestanakzgizdati (se) - uzoholiti sezgizdivati - oholiti sezgled - pogledzgledati - promotriti, uočiti; izgledatizgnesti - zgnječiti, stisnutizgodati se - dogoditi se, zgoditi se, desiti sezgoditi – ugoditi; isp. Sgoditi; dogoditi se; pogoditi; zgoditi se - dogoditi sezgodivati, zgođivati - događati se; zgodivati se - događati sezgon - naganjanje, strka, vrevazgoniti - goniti, nagoniti, tjerati u hrpu, zbijatizgor i zgori - odozgozgoriti - izgorjetizgornica - gospodarica

zgovarati - razgovarati sezgovor - razgovorzgovoren'je - razgovorzgovoriti - izgovoriti, izreći; opravdati, ispričatizgovoriti (se) - dogovoritizgrajen - izgrađen, sagrađen; moje je srdašce s pelinom zgrajeno - moje je srce puno pelina, gorčinezgriha - grijeh, prijestupzgrišati - griješitizgrišen'je - grijeh, pogreška, prijestupzgrišivati - griješitizgrubati - postajati grub, grubjetizgubiti - satrti, uništiti, upropastiti; izgubiti; pogubiti; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo; zgubiti se - izgubiti sezgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvozgubivati - gubitizgublenje glavno, amissio capitis, smrtna kazna, gubitak glavezgubljen'je - gubitakzgudi (slov. knjiž.: zgódaj) - ranoži mi - živ mi (bio)ži ti - živ ti (bio), tako tiziahotiti - poželjetizibača, zipkazibati, njihati, ljuljatizibelj, zipkazibrati - izabratizic, sjedalo na kolima. Od njemačkog: Sitzziči (prez. zidem - izađem) - izaćizidaněca - klijet, pivnicaŽidovin - Židovžigant - gigant, gorostas, divzigrati - igrati sezijak, prodavati ili kupovati zijake. Kerempuhovska, frkljevačka fraza za blesavo ljenčarenje i zurenje u nekog tko

158

je isto tako zinuo te se čudi papinoj mačkižiliti se - mučno živjeti, mučiti se u životu, naporno raditi, truditi se, nastojati, naprezati sežilj (tal. giglio) - ljiljanzimljičavec, zimljičavka, grozničavac, grozničavkazimni - zimskizimolezina, zimzelenžing (prema tal.) - cink žipon (fanc.) - podsuknjažirni - koji se hrani žirom (stoka) žirovina, daća, koja se plaća na žirzis mene - od meneŽiška, Jan (1370-1424) - vođa husita, češki nacionalni junakziskavati - zahtijevati, tražiti; kukati (za nečim)ziskavavec, istraživačziskivati - istraživatižitak – život; žito, hrana žitca - žicažitek, može imati značenje: život, a također i žitoziti - izići; naprvo ziti - suprotstaviti sežiti - živjeti, boravitižitije, žitje - životžitkapisec, životopisac, biograf, kroničaržitkoča - žitkost, životnostziv - pozivŽivana, Živa - predstavnica Zemlje; plodna, bujna i podatna porodilja; za nju se otimlju ljetna i zimska božanstva, i zbog nje se vodi borba između njihživin'je - življenje, životživlenje - život; do živlenja moga - do kraja mog životazivnuti - zovnuti, zazvatiživodivstvo - preljubživot - tijelo (pored običnog značenja) ; trupživsti (živem) - živjeti

žižak - žižak, crv u žituzižgivati - spaljivatiziznati - saznatizkersnuti - uskrsnutizlahkotenje, olakšanjezlamen, zlamenje, zlamen'je - znamenje, znak; bojazlamenit - znamenitzlamenovati - blagosloviti, prekrižiti, prekrstiti, tj. označiti znamenom križa; označivati; značitizlat - zlatanzlatna ostruga - vrsta visokog papinskog odlikovanja.zlatna pest - novac, mitozlatoper, galantan čovjek, gospodska danguba, fićfirićžlč - žučzleči - izvućizled - zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesreća, zlo djelo, štetazledno - zlo, kobnozlejati - izlitizlejati se - izliti sezletavati - polijetatizleteti - poletjeti; sletjetizličiti - izliječitizlijediti - ranjavatizlivati - izlijevati, prolijevatizlizan (čak.) - izlizanzlje - zlozlobiv - zao, pun zlazloćud - zloćudan, opak, podmukaozlodej, zločinac, nečist duh, đavozloglašati - klevetati, ogovaratizlomiti - slomitizlostar - staro čeljade, (zao) staraczlovaran - zao, pokvarenzlovoljan - žalostanzlovoljiti - žalostitizložan - složanzložnost - slogazmagati - uzmoći; pobijediti

159

žmah, tek, okus. Od njemačkog: Geschmackžmahen (kajk.) - dobar za jelo, ukusanzmajnkanje - nestanakzmajnkati (tal.) - propustiti; ponestatizmajnkivati - propuštati; ponestajatižmanje - mig okazmeđ - između, međužmehak - težakžmehko, teškozmeknuti se - izmaknuti se, pobjećizmerviti - smrvitizmerzlina - smrzavicazmerznuti - smrznuti sezmetati (prez. zmečem) - pometati, mesti; nabacatižmigavec, čovjek okretan kao sljepićzmirom - neprestano, stalno, neprekidnozmisliti - izmisliti, izumjeti; pomisliti; zmisliti se - sjetiti sezmisliti se - sjetiti se, sjećati se (pored običnog značenja: izmisliti)zmoči - pobijediti, nadvladatizmogučnost - mogućnostzmoknuti - orositi (oči)zmorem - v. zmočizmoriti - izmoriti, smoritiZmožan, zmožen - jak, moćan, silan, snažan; zmožnost - jakost, moć, sila, snagazmožno - moćno, silnozmožnost - moć, vlast, sila, snaga, jakostzmržnjen - smrznutžmul, litra i pol, čaša, kupazmutnik - smutljivac; pobunjenikznaličan - radoznaoznamenati se - križati seznamenije, znamenje - znamenje, znakznamenuvanje, znak, simbolznan - znan, poznat; znanacznati; če se kaj tomu znaš - ako što o tome znaš, ako se u to razumiješznesen - uznesen

znesti se - izvući sezneti - 1. snijeti, skinuti; 2. izbaviti, osloboditiznevarce, znevarke - nenadano, iznenada, neočekivanozneveriti - iznevjeriti; zneveriti se - iznevjeriti seznevirivati - iznevjerivatižnjut - but; goli žnjut - kost bez mesaznobiti - nanositi zlo, zlobiti, željeti zlo, činiti zlo, pakostiti, izjedati, kvariti, ocrnjivati, kaljati, blatiti, upropašćivati; uništavati, zatirati, zadavati bolznoj - 1. znoj; vrućina, sunčani žar, žega; 2. muka, trud, napor (pored običnog značenja)znovič, znovinom – iznova, ponovnoznuternja, nutrina, utrobazô - zaožolč, žolčen, žuč, žučanžoldoš, plaćenik. Od latinskog: solidus, odnosno talijanskog: soldato, a i Madžari upotrebljavaju istu riječ: zsoldosžoltar, psalam. Od madžarskog: zsoltárzopet - opet, ponovnozornica - zorazornice, rane jutarnje službe božje koje se služe prosinca mjeseca u zoruzos, umak, sos. Od francuskog: saucezospet - opetzovivati - zvatizračan - sjajan, blistavzraduvati se - obradovati se, razveseliti sežranje, žderilo, jestvine, jelo, hranjenje u pogrdnom smisluzrast - uzrast, strukzreči - izreći, iskazatizredeti - saznati, znatizrenik - obzor, horizontzrenuti - izagnatižreti - žderati, gutatiZrinović, Zrinovići - Zrinski

160

Zrinski, Jure - hrvatski ban Juraj Zrinski (1622-1626), otac braće Nikole i Petra; prema predaji, dao ga je vojskovođa Wallenstein (1583-1634), vrhovni zapovjednik njemačke vojske u tridesetogodišnjem ratu, otrovati rotkvom (kod Palmovića "trovna povrtnica"); Šišić, međutim, piše: "On umre iznenada za vojne protiv Mansfelda u Požunu (18. decembra 1626) u 28. godini. Već su suvremenici šaputali da je "otrovan rotkvom", ali za to nema nikakvih dokaza."žriti - žderatizrok - uzrok, razlogzručati - izručivati, predavatižuberiti - pjevati (o pticama); žuboriti, žamoritizublja - baklazučati - zvučati, zvonitizučiti - svirati, zvučiti, zujitiŽudij - Židov žudijeli - Židovi žudinski - židovskižuhkek - gorakžuhkost - gorkost, gorčinazuk - zujanje, zuka, zučanje, neugodan glas; zvuk, glas, napjevžulencija, medaljažulizija - zastorzulum (tur.) - nasilje, teror zulumćar (tur.) - nasilnik, tiraninžumboriti - cvrkutati, žagoriti župiti se - rodjeti, ploditi; sazrijevatižurivo - žurnožurnal (franc.) - dnevnik, dnevne novinežutak - žuhak, gorakzutra - sutraZuzurića Cvijeta - Cvijeta Zuzorić (1552-1648), najglasovitija žena hrvatske renesanse; premda sama nije pisala, bila je obrazovana; o njoj je pjevalo desetak dubrovačkih

petrarkističkih pjesnika (Monaldi, Gučetić, Zlatarić, D. Ranjina...), ali i Torquato Tasso i Cesare Simonetti; živjela je u Anconi u Italiji zvaditi - izvaditi; dovesti, izvestižvalavi mozulaš, čovjek pun čirova i žvala; gnjilotrbžvalo - željezni dio uzde zvaniti - zvoniti, ječitizvapiti - zavapitizvedati - saznatižveglati, svirati u frulu, žvegluzveličanje - spasenjezveličenje – uzdizanje, veličanje; spas, spasenje (relig.)zveličitel - spasiteljžvenk - zvek, zveka žvenkati, zveckati, zvonitižveplo, žveplen, sumpor, sumporast. Od njemačkog: Schwefelzverči - zbacitizveršenje - izvršenje, ispunjenjezveršiti - ispunitizveršivati - obavljatizvertavec, prevrtljivaczvest - svijest, sjećanjezviranjek - izvor, vrelozvirar - lovac na zvijerizvirati - izviratizvire, zvirina - zvijerzvirje - zvijerizvirnji - zvjerinjizvišati - uzvišavatizvišiti - uzvisiti; zvišiti se - uzdići se, uzvisiti sezvišivati - uzvisivatizvisjati - zijevatizviteziti, nadvladati nekoga, pobijeditizvjedljiv - radoznaozvjeriti - zvjerati, nepomično gledatizvjezdan - suncezvjezdar - zvjezdoznanac, astronomzvlačiti - svlačiti

161

zvon - zvuk, glaszvončac - zvončić (cvijet)zvonček - zvonce, zvončićzvonec, zvončec, zvonček, Campanula ranunculoides, vrsta biljkezvoniti - zvoniti, zvučati, svirati (prema tal. suonare)zvonjen'je - sviranje (prema tal. suonare)zvračiti - izliječitizvun - izvan; osim

162