ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA · 4 Radio HRS – 5/2006 SADRŽAJ Mark, 9A8A, i Krešo, 9A5K, osvjetlali su obraz 9A amaterima osvajanjem sedmog mjesta u generalnom plasmanu

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 15. Broj 5 (118) rujan 2006. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Svjetski digitalni radioPlan frekvencija za digitalni radio i TVRad u kriznim situacijamaWRTC 2006Dojmovi iz Bugarske

www.hamradio.hr 3Radio HRS – 4/2006

UvodnikPoštovani prijatelji radioamateri, nakon prošlogodišnjih velikih meðunarodnih uspjeha i promocije HRS-a, u ovoj smo

godini pokrenuli nekoliko projekata važnih za buduænost radioamaterizma u Hrvatskoj,ali i cijeloj regiji.

Najvažniji ovogodišnji projekt je organizacija vježbe Hrvatskoga radioamaterskogsustava veza u kriznim situacijama. Vježba æe biti prikazana svim državnim institucijamai hrvatskoj javnosti, kako bi se pokazao znaèaj i moguænosti hrvatskih radioamatera.Važnost provedbe toga projekta potvrdila se za vrijeme katastrofe izazvane tsunamijemu azijskim zemljama, te za vrijeme uragana Katrina u New Orleansu, gdje su radioama-teri bili prvi i jedni vid komunikacije neposredno nakon same katastrofe.

Najbolji hrvatski KV natjecatelji koji su se kvalificirali za WRTC – svjetsko prvenstvonajboljih radioamatera – koji se natjeèu po približno jednakim uvjetima, pokazalo je daimamo vrhunske radioamatere. Jedna smo od rijetkih zemalja koja je u Brazilu imalaèak èetiri natjecatelja, a koji su u potpunosti opravdali svoje sudjelovanje na tom natje-canju.

HRS je i ove godine imao vrlo uspješnu prezentaciju na najveæem Europskomsusretu radioamatera u Friedrischshafenu. Od susreta s mnogim radioamaterima, dopomoæi u organizaciji IARU štanda, HRS je postao nezaobilazan dio meðunarodnogaradioamaterskog svijeta, jer sve što æe se dogaðati u radioamaterskom svijetu usljedeæih par godina, dogaðat æe se u Hrvatskoj. Veæ u proljeæe sljedeæe godine uCavtatu æe biti sastanak Izvršnog odbora IARU regije 1, kao priprema za Generalnuskupštinu IARU koja æe se održati 2008. god., takoðer u Cavtatu.

Proslavu 150 godina roðenja Nikole Tesle HRS je obilježio na više naèina. Uz prigo-dnu postaju, 9A150NT, koja cijelu godinu radi iz svih naših krajeva, održano je i prigo-dno KV natjecanje. HRS je imao i pozvane predavaèe o radu Nikole Tesle na službenojdržavnoj proslavi 150 godina roðenja, koju su zagrebaèkoj Koncertnoj dvorani"Vatroslav Lisinski" otvorili predsjednik države, premijer i predsjednik Sabora RepublikeHrvatske. Na simpoziju o Nikoli Tesli održanom u Splitu imao sam predavanje o izumuradija, kao i o radioamaterskoj razradi Teslinih ideja i izuma.

Održan je i Zagreb Radio Fest, koji se svrstao u veliki regionalni susret radioamatera.Predstavnici sedam država predstavili su aktivnosti svojih saveza, a bio je po prvi putaorganiziran i pregled QSL karata za DXCC diplomu.

Hrvatske reprezentacija u ARG-u potvrdila je svoju kvalitetu na upravo završenom13. Svjetskom prvenstvu održanom na Crnom moru u Bugarskoj. U oštroj konkurenciji,meðu 30 država iz cijelog svijeta, postignuti su odlièni rezultati o kojima možete èitati uovom broju. Dojmovi su izvanredni, tim više što æe se na sljedeæem, 14. Svjetskomprvenstvu u Južnoj Koreji, odluèivati o domaæinu 15. Svjetskoga prvenstva 2010. godine,a Hrvatska je jedan od kandidata.

Nadam se da æete i dalje pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobiti zadovoljstvo svih èlanova HRS-a. Pozivam sve radioamatere na suradnju i pomoæureðivaèkom kolegiju èasopisa.

Hrvatski radioamaterski savez, predsjednik mr.sc. Petar Milièiæ, 9A6A

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

[email protected] glavnog urednika

Zlatko Matièiæ, 9A2EU,[email protected]

Urednièki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretviæ, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matièiæ, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutoviæ, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazaniæ, dipl.ing., [email protected]

ARGOto Predaniæ, 9A4OP

[email protected] aktivnost

Milan Drliæ, [email protected]

DX i QSL infoKrešimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Božak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomèiæ, 9A6PBT

[email protected]èki urednik

Romildo Vuèetiæ, [email protected]

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju.Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 euraProsjeèna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2005. godini – 250 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 12 831,21 kuna

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kodZagrebaèke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matièiæ, 9A2EU, [email protected] Moroviæ, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakoviæ, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španiæ, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] èasti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelèiæ, 9A5JA, [email protected] Jugoviæ, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr4 Radio HRS – 5/2006

SADRŽAJMark, 9A8A, i Krešo, 9A5K, osvjetlali su obraz 9A amaterima osvajanjem sedmog mjesta u generalnom

plasmanu na WRTC 2006. godine u Brazilu, a samo SSB naèinom rada osvojili su prvo mjesto. Hrvatsku supredstavljali i dva "mlada asa" iz Istre: Hrle, 9A6XX, i Damir, 9A1UN. Damir je bio u ekipi s IZ3EYZ i osvojio je

prvo mjesto u konkurenciji mladih ekipa. Dojmove iz Brazila možete proèitati u ovom broju èasopisa.

str. 5

str. 10

str. 12

str. 30

str. 49

Uvodnik ...................................................................................................................... 3Zanimljivo radioamatersko okupljanje........................................................................ 5Aktivnosti u Radioklubu slijepih "Louis Braille" ...................................................... 6Sastanak radioamatera istoène Slavonije u Našicama .............................................. 8Drugi o nama .............................................................................................................. 9Elektronika za mlade – 16. nastavak ........................................................................ 10

Electronics for the Young Ones – Part 16Antenski slog za tri opsega ...................................................................................... 12

Antenna Stack for Three BandsModerni mali CB-AM voki-toki (II.) ........................................................................ 15

Modern and Small CB-AM Walkie-Talkie (II)Jednostavni TVI-filtar za kratki val .......................................................................... 17

Simple TVI-filter for Short WavesSvjetski digitalni radio .............................................................................................. 19

World Digital RadioKompresija digitalnih podataka audiosignala (I.) .................................................... 21

Digital Audiosignal Data Compression (I)Regionalni plan frekvencija za digitalnu radiodifuziju ............................................ 23

Regional Frequency Plan for Digital BroadcastingPravila KV natjecanja .............................................................................................. 25Rezultati KV natjecanja ............................................................................................ 26WRTC 2006 .............................................................................................................. 30IOCA promidžba ...................................................................................................... 37Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima .................................................... 38Rad u kriznim situacijama ........................................................................................ 41Kako raditi DX-ove? ................................................................................................ 424O3T – Republika Crna Gora – novi DXCC entitet ................................................ 435BWAZ diploma........................................................................................................ 46Diplome HRS-a ........................................................................................................ 47QSL kartica kao dio zbirke ...................................................................................... 48Dojmovi iz Bugarske ................................................................................................ 49Rezultati 12. otvorenog prvenstva Zagreba u ARG-u za slijepe .............................. 52Utemeljena krovna radioamaterska udruga u BiH .................................................. 53DX i QSL info .......................................................................................................... 54Mali HAM oglasi ...................................................................................................... 54


vijesti iz HRS-a

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

Još jedan Zagreb Radio Fest je izanas. Kako je direktor sajma, Boris,

9A2JY, obeæao, a u uvodnom slovu inaglasio, "Zagreb Radio Fest podignut jena višu razinu". Tome su mogli svjedoèi-ti svi oni koji su 9. rujna sluèajnoili namjerno prisustvovali ovom zani-mljivom dogaðanju na zagrebaèkomeJarunu.

Namjera organizatora da ovo postanetradicionalno okupljalište radioamaterasrednje Europe polako se ostvaruje, pamnogi smatraju da je ovogodišnji ZRF,najuspješniji do sada. Pozdravljajuæinazoène, Boris, 9A2JY, nije krio zado-voljstvo: "Zahvaljujuæi poveæanom zani-manju izlagaèa iz domovine i inozemstvaodluèili smo poveæati prostor namijenjennjima, tako da, osim prostora namije-njenoga za razmjenu rabljene opreme,imamo i ovaj natkriveni. Drago nam je dasu se i ovome Sajmu, našemu ZRF-u,okupili brojni zaljubljenici u elektroniku iinformatiku. Uvjeren sam da æete seugodno osjeæati, te da æe temeljni cilj

Sajma, a to je razmjena struènih info-rmacija te promocije rada radioamate-rskih udruga, biti ostvaren", rekao je on.

Ni predsjednik Zagrebaèkoga radioa-materskog saveza (ZARS-a), Zdenko,9A2HI, nije duljio veæ je ukratko ista-knuo da ZARS "... okuplja radioklubovena podruèju grada Zagreba, a svi zaje-dno djeluju na razvijanju i promicanjuradioamaterizma, kao i ukupne tehnièkekulture kod graðana, osobito mladihnaraštaja. Ovaj Sajam je jedna od njenihuspješnijih aktivnosti u koju su ukljuèenibrojni zagrebaèki radioamateri".

Nazoèni su pozdravili i promjenuglede otvaranja Sajma. Napravivšiodmak od ustaljenoga pravila, završnarijeè i èast da otvori ovaj skup pripalaje jednom od najstarijih zagrebaèkihradioamatera, Vladi, 9A2NV, što je s

odobravanjem prihvaæeno.I ove godine na sajam su

došli predstavnici radioa-materskih udruga iz Èeške,Italije, Slovenije, Njemaèkei Austrije, te oba saveza izBosne i Hercegovine(Asocijacija radioamateraBosne i Hercegovine izSarajeva i Zajednica radio-amatera Herceg-Bosne izMostara).

Bez buvljaka se nemože. Opet se na njemumoglo pronaæi svega i sva-èega što æe dobro doæi usvaki radioamaterski kutak.Kako netko reèe, "za svaèiji džep i zasvaèiji ukus". Pored tradicionalnogabuvljaka posjetitelji su se mogli upoznatis proizvodima koje su predstavile nekeod domaæih i inozemnih tvrtki. U posebnonatkrivenome prostoru svoje štandoveimale su tvrtke Mali Brodovi (wimo),ELZAS (radijske postaje), Point

Electronic (ICOM), Tiplon...U ukusno pripremljenimvitrinama izloženi su starikratkovalni prijamnici izarhiva Radiokluba Zagreb,a Hrvatski DX klub predsta-vio je svoje brojne plakete ipriznanja.

Zanimljivost ovogaZagreb Festa je nazoènosti Maura Pregliasca, I1JQJ,ovlaštenoga ARLL DXCCcheckpointa, koji je, naradost naših operatora,dolazeæi u Zagreb po prviputa, uspješno odradio svojposao. Zahvaljujuæi njemu,Renny, 9A6R, Saša,9A3NM, i ostali, došli su

na svoje, te uštedjeli troškove slanjaQSL-kartica u Ameriku.Bio je to nastavak uspje-šne suradnje naše italijanske radioamaterskeudruge. Pokazujuæi isje-èak iz njihovoga èasopisaRadio Rivista u kojemse najavljuje ovaj skup,simpatièni Mauro namreèe: "oèekujemo vas uPordenoneu...". Nemasumnje da je njegovimdolaskom Sajam dobio naznaèaju.

I prisutnost IOTA che-ckpointa Zlatka, 9A2EU, iIOCA menadžera Emira,9A6AA, omoguæila je dazaljubljenici u otoène

aktivnosti "doðu na svoje". Razgovaralose o prošlim, ali i o planiranim otoènimekspedicijama... Svoj štand imao je iMarinko Marušiæ, 9A3JB, QSL menadžerHrvatskoga radioamaterskog saveza,obradovavši mnoge najnovijompošiljkom QSL kartica.

I još jedna zanimljivost. Usklaðujuæiosobne obveze sa spomenutim zbivanji-ma ispred Doma tehnike, iz Austrije jesvojim zrakoplovom doletio Ewald,DK3ID, te se na Sajmu zadržao nekolikosati. Ovo je njegov prvi posjet Zagrebu.Kako nam je ovaj zaljubljenik u našeotoke rekao, iznenadile su ga ljepoteJaruna, ali i grada u cjelini. Odmah jena Sajmu susreo brojne znance s radio-valova (Špangu, 9A4SS, Deana, 9A5CY,Rannyja, 9A6R, i brojne druge), s kojimase bezbroj puta èuo dok je radio s našihotoka. Doæi æe opet na Zagreb RadioFest. Obeæao je.

I ovogodišnja tradicionalno dobra kuli-narska ponuda i neobièno ugodno vri-jeme upotpunili su dobro raspoloženjekako posjetitelja tako i izlagaèa. Tko jerekao da Radio Fest ne može proæi bezkiše?

Zanimljivo radioamatersko okupljanje

Gosti, uzvanici i prijatelji radioamatera tijekomsveèanog otvorenja sajma

Kao i uvijek, tradicionalni buvljak dobro je posjeæen

Okupljanje na Jarunu bilo je prigoda za podjelu pokala i nagrada zanekoliko hrvatskih natjecanja

Ovom prigodom podijeljene su nagra-de i priznanja najuspješnijima u natjeca-njima Croatian CW Contest 2005. iHrvatski radioamaterski kup 2006.

Druženje na zagrebaèkome RadioFestu nastavljeno je do kasnih veèernjihsati, uz specijalitete koje su i sami sudio-

nici donijeli iz svojih krajeva. Još jednatradicija nije izostala: ugodni razgovori zastolom na kojemu su èlanovi Zajedniceradioamatera Herceg-Bosne iz Mostaraponudili neizbježni sir i pršut. A o vinu dai ne govorimo... No, kada se spomenetema o dodjeli pozivnih oznaka u BiH,tada sve nije isto kao prije... Oèigledno jeda taj gordijski èvor konaèno netko morarazriješiti (ili presjeæi). Na zadovoljstvosvih triju BiH radioamaterskih udruga.

Prièama i razgovorima nikada kraja,tako da æe se neke teme nastaviti iduæegodine...

Podsjetimo da se u Radnoj grupi ZRF2006., koja je bila zadužena za pripremui ostvarenje ovoga skupa bili: BorisVrbanoviæ, 9A2JY, Nikola Perèin, 9A5W,Ronald Eisenwagner, 9A5JR, VladimirŠtancl, 9A2V, Zdravko Balen, 9A9A,Krunoslav Horvatiæ, 9A4KH i JohannSchmidt, 9A5DW.

Zanimljivo je da ovogodišnja priredbaušla u kalendar znaèajnih dogaðaja zaGrada Zagreba, a potpomognuta je odPoglavarstva grada Zagreba, Zagreba-èke zajednice tehnièke kulture teTuristièke zajednice grada Zagreba.


Sve aktivnosti i zbivanja u Radioklubu slijepih "Louis Braille"u 2006. godini posveæena su obilježavanju 20. obljetnice

osnivanja i uspješnog djelovanja, kao i popularizaciji i širenjuradioamaterskog pokreta i tehnièke kulture meðu slijepimaZagreba i Hrvatske.

I ova godina je poèela održavanjem radioamaterskog teèajaza nove radioamatere, koji polaze uèenici srednjoškolskogcentra "Vinko Bek". Nove natjecatelje u amaterskoj radiogo-niometriji obuèavali smo na terenima rekreativno-sportskogcentra Jarun.

Krajem ožujka održana je izborna skupština Kluba, na kojojje prihvaæen novi Statut i izabran novi Izvršni odbor, u koji suušli Savo Goliæ, 9A2GS, predsjednik, Novica Dražetiæ,9A6NDN, tajnik, i Josip Stepinac, èlan.

U travnju smo organizirali natjecanje osnovaca i srednjo-školaca u amaterskoj radiogoniometriji, s kojeg su najboljiizborili nastup na 48. natjecanju mladih tehnièara Hrvatske uKraljevici, a poèetkom svibnja održali smo Juniorsko prvenstvoZagreba.

12. otvoreno prvenstvo Zagreba u ARG-u zaslijepe, "Croatia cup" i Susret slijepihradioamatera Hrvatske, "Sljeme 2006."Na Jarunu smo 20. svibnja organizirali 12. otvoreno prve-

nstvo Zagreba u ARG-u za slijepe. To je do sada najveæenatjecanje, u kojem je sudjelovao èak 31 natjecatelj iz Buzeta,Bihaæa, Koprivnice, Nove Gradiške, Osijeka, Požege, Rijeke,Siska, Tesliæa, Vinkovaca i Zagreba. Natjecali su se u katego-rijama žena, juniora, seniora i veterana.

U generalnom plasmanu pobijedio je naš èlan, DavorBuniæ, i to ispred Žarka Dadasoviæa i Emila Punoša iz Rijeke.

Vrlo dobri su bili gosti iz Bihaæa, koji su se prvi puta sreli sgoniometrom. U kategoriji žena najbolja je bila Sanja Šte-fanoviæ iz Rijeke, Davor Buniæ je i najbolji junior, ŽarkoDadasoviæ senior, a Janko Popovski iz Osijeka bio je najboljiveteran.

Istovremeno je održano i ekipno prvenstvo slijepih u ARG-u, "Croatia cup 2006.", u kojem je sudjelovalo èak petnaestekipa.

Natjecanje su odlièno vodili glavni sudac, Željko Ulip, a kaosuci na stazi su mu pomagali profesori i apsolventiKineziološkog fakulteta. Uèenice petog razreda Osnovneškole Ksavera Šandora Ðalskoga odlièno su rukovale odaši-ljaèima. Raduje nas dugogodišnja uspješna suradnja sKineziološim fakultetom i Osnovnom školom Ksavera Šando-ra Ðalskoga. Studenti i uèenici se od djetinjstva sreæu s slije-pima, pa je to još jedan doprinos integraciji slijepih u društvenusredinu.

Nakon završenog natjecanja, sudionici su autobusom pre-vezeni u Dom Crvenoga križa na Sljemenu. Tu je održan dvo-dnevni 5. susret slijepih radioamatera Hrvatske "Sljeme 2006.",na kojem je sudjelovalo oko sedamdeset sudionika.

Organiziran je smještaj i druženje za sve koji su željnooèekivali taj vikend u svibnju. U subotu uveèer podijeljeni supehari i medalje najboljim natjecateljima u oba natjecanjaodržana tog prijepodneva na Jarunu i najboljem natjecateljunašega Kluba u prošloj godini. Nakon toga je uslijedila veèerai druženje uz tombolu, muziku i pjesmu, a neki su i zaplesali.Na kraju veèere poslužena je velika torta na kojoj je pisalo:9A1CBT, 1986.-2006. i na kojoj su bile upaljene svjeæice s

Aktivnosti u Radioklubu slijepih"Louis Braille"

Piše: Savo Goliæ, 9A2GS

vijesti iz HRS-a

Saša, 9A3NM, došao je na svoje: Mauro, I1JQJ,obavlja DXCC checking njegovih karata

Susret prijatelja iz etera: Ewald, DK3ID, doletio jezrakoplovom, a na sajmu "naletio" na Deana, 9A5CY


brojem 20. I na taj naèin smo se, zajedno sa našim prijatelji-ma, podsjetili na obljetnicu osnivanja i uspješan rad u prote-klom razdoblju. Koliko nam je bilo lijepo govori podatak da jeveliki broj sudionika Susreta uz pjesmu doèekao jutro, a nekinisu ni otišli na spavanje.

Nedjeljno sunèano jutro, sunce, èisti planinski zrak.Sjedimo pred Domom uz kavu ili sok, družimo se i šalimo. Nekisu prošetali do obližnjih planinarskih domova, a neki i po pla-ninarskim stazama. Vrijeme prebrzo prolazi, bliži se vrijemerastanka i svi želimo izvuæi maksimum iz zadnjih zajednièkihsati druženja. U ugodnom ozraèju Doma Crvenoga križa svi seveæ osjeæamo kao kod kuæe, zahvaljujuæi i ljubaznom osobljuDoma koje sad veæ doživljavamo kao naše prijatelje. Nakonzajednièkog ruèka slijedi još malo druženja, a potom kreæemoautobusom za Zagreb. Na Željeznièkom kolodvoru se rastaje-mo, jer mnogi sudionici Susreta putuju dalje u svoja mjestaboravka. Pozdravljamo se: "Doviðenja do sljedeæe godine!"

48. natjecanje mladih tehnièara HrvatskeKako smo travnju organizirali natjecanje osnovaca i sre-

dnjoškolaca u amaterskoj radiogoniometriji, najbolji osnovac isrednjoškolac stekao je pravo da nastupi na 48. natjecanjumladih tehnièara Hrvatske. Natjecanje je održano u Kraljeviciod 23. do 27. svibnja. Slijepi su po prvi puta nastupili natakvom natjecanju, u kojem je sudjelovalo oko èetiri stotinesudionika osnovnih i srednjih škola u raznim podruèjimatehnièke kulture, a jedna od njih je amaterska radiogo-niometrija. Zanimljivo je napomenuti, da se "videæi" osnovci isrednjoškolci Hrvatske natjeèu po gotovo istim pravilima kaošto su naša ARG pravila, i svi imaju povez na oèima kako bi senauèili što bolje koristiti sluh u rukovanju goniometrom isnalaženju u prostoru.

Sudjelovanje na Tjednu udrugaGradski Ured za zdravstvo je i ove godine organizirao

Tjedan udruga (5 – 9. lipnja), na kojem je sudjelovao i našKlub. Predstavili smo opremu za natjecanje u amaterskoj radi-ogoniometriji, knjižice o Klubu i goniometriji za slijepe,fotografije i desetak najznaèajnijih pehara, osvojenih u raznimnatjecanjima.

Državno prvenstvo u ARG-uU subotu, 10. lipnja, nastupili smo u posebnoj kategoriji na

Državnom prvenstvu u amaterskoj radiogoniometriji na tereni-ma centra Kukavica, pokraj Bjelovara. Ovo je jedanaesta godi-na zaredom da slijepi kao posebna kategorija nastupaju nadržavnom natjecanju "videæih". Vrijeme je bilo užasno, padalaje jaka kiša, bilo je i dosta blata, tako da natjecatelji nisu imalipriliku da pokažu svoje znanje i sposobnosti. Mnogi brzi natje-catelji nisu se usudili trèati iz straha da ne padnu, dok su onihrabriji trèali i više puta padali. Najvažnije je ipak bilo nastu-piti. Sami rezultati ovaj put su bili u drugom planu. Ipak, i pored

toga smo osvojili èetiri pehara u kategorijama juniora, seniorai veterana.

Podjela priznanjaGradski ured za

obrazovanje i sport je13. lipnja u starograd-skoj vijeænici organiziraosveèanost na kojoj suuruèena priznanja uèe-nicima srednjih školaZagreba (i njihovimmentorima), koji su nažupanijskom natjecanjuosvojili jedno od prva trimjesta u razlièitimpodruèjima prirodnihznanosti i tehnièkihvještina. Èlanovi našegaKluba, Davor Buniæ,Jasmin Bajza i IgorStojèiæ, dobili su priznanje kao najbolji natjecatelji gradaZagreba u amaterskoj radiogoniometriji. Priznanje je dobio injihov mentor, Savo Goliæ. Mi smo jedini koji su u cijelomZagrebu organizirali natjecanje u amaterskoj radiogoniometrijiza mlade, i zahvaljujuæi tome nastupili na Državnom natjeca-nju mladih tehnièara Hrvatske u Kraljevici. Ovo priznanje jeveoma obradovalo uèenike, koji s mnogo oduševljenja oèe-kuju slijedeæa natjecanja. Vidjeli su da je i njihov rezultat poredvelikog broja uèenika u ostalim disciplinama bio zapažen. Biloje pravo zadovoljstvo biti okružen tolikim brojem nadarenih,vrijednih i sposobnih djevojaka i mladiæa. Najveæi pljesak dobilisu mladi informatièari koji su bili najbolji na svijetu. Naravno,prije nego što su postali najbolji na svijetu, bili su najbolji i nažupanijskom natjecanju.

Suorganizacija Prvenstva SiskaNaš Klub i Udruga slijepih iz Siska su 1. srpnja bili organi-

zatori Prvog prvenstva slijepih Siska u amaterskoj radiogo-niometriji. Na stadionu Nogometnog kluba "Segesta" okupilose 11 natjecatelja. Nakon kratkih informacija o ARG-u zaslijepe i upoznavanja s goniometrom poèeo je trening, a nakontoga je održano natjecanje. Svi natjecatelji (najstarija natje-cateljica je imala 77 godina) su se pokazali vrlo spretnim urukovanju goniometrom i u predviðenom vremenu našli su svatri odašiljaèa, i njihovi dojmovi o samom natjecanju su vrlopozitivni. Zanimljivo je napomenuti da je dopredsjednikHrvatskoga radioamaterskog saveza, Sišèanin, Mate Botica,9A4M, stavio zaštitne naoèale i "kao slijep" prešao stazuotkrivši sva tri odašiljaèa.

Raduje nas da smo u još jednoj udruzi animirali slijepe idemonstrirali im još jedan naèin korištenja slobodnog vre-mena.

vijesti iz HRS-a

vijesti iz HRS-a

Sastanak radioamatera istoèneSlavonije u Našicama

Piše: Zdenko Matokoviæ, 9A7BWJ

Predstavnici radioklubova Slavonije nastavljaju s održavanjem radionica

o razlièitim temama iz radioamaterizma,kako su to "zacrtali" na poèetku svojihsusreta. Od zadnjega objavljenog èlankaodržali su sastanke u Dalju i Požegi, anajnoviji sastanak održan je u Našicama,10. 9. 2006.

Ovom susretu bio je nazoèan i pred-sjednik HRS-a, gospodin Petar Milièiæ,koji je prisutnima prenio novine iz radaHRS i planove za buduænost. Napome-nuo je da nije zadovoljan radom poje-dinih menadžera i da æe nastojati popra-viti trenutaènu situaciju. Predsjednik seposebno osvrnuo na pokaznu vježbuHrvatskoga radioamaterskog sustava ukriznim situacijama, kojom se želipokazati i dokazati sposobnost radio-amatera u sustavu veza u kriznimsituacijama. Napomenuo je da se naradioamatere mora raèunati u Državnojupravi za zaštitu i spašavanje (sustav112), jer svojom brojnošæu u mnogimmjestima, opremom koju posjeduju iznanjem i dosadašnjim iskustvom,mogu mnogo pridonijeti u uspostaviradioveza i prijenosu podataka. Oni nemoraju biti vezani za stalne mirno-dopske izvore elektriène energije, èijemreže u mnogim situacijama prvestradaju. Radioamateri u veæini sluèaje-va imaju svoje izvore napajanja radio-stanica i ova je veza u velikoj prednosti

nad ostalim klasiènim vezama (telefon,mobitel i sl.).

Na susretu je bilo govora i o wirelessui odnosu HRS-a na ovaj vid komuni-kacije, koji HRS podržava kod svogaèlanstva.

U sklopu susreta Oto, 9A4OP, jeodržao zanimljivo predavanje o ARG-u.U predavanju se dotakao izrade preda-jnika i prijamnika i prikazao natjecanjevideo snimkama. Nakon toga je slijedilademonstracija rada s ureðajima u ARGnatjecanju. Cilj ARG-a je zainteresirati iomasoviti rad s mlaðim uzrastom, a odnjih onda izabrati najbolje i stvoritikvalitetne ekipe za meðusobna natje-canja. To je izuzetno zanimljiva aktivnostza koju se nadamo da je kod prisutnihpobudila želju za ukljuèenjem svojihèlanova.

U daljnjem razgovoru s predsjedni-kom Milièiæem ponovno je istaknuto daovi susreti nisu stvaranje paralelnogHRS-a, veæ pokušaj da se pokrenu akti-vnosti u klubovima istoène (Slavonske)regije, jer tu je rat ostavio najviše tragau svim segmentima života, pa i radio-amaterizmu.

Nadalje se razgovaralo o problema-tici repetitorske mreže na podruèjuSlavonije i Baranje. S predsjednikomMilièiæem dogovoreno je da se konaènoi u ovom dijelu Hrvatske uspostavi kvali-tetna repetitorska mreža. Dogovoreno je

da se na Banovom Brdu, umjestodosadašnjeg R2 za koji je svi znamonekvalitetan, ubuduæe stavi R1 (s kvali-tetnom antenom koja veæ duže vrijemeèeka postavljanje), a u isto vrijeme da naKapovcu proradi "novi-stari" R2 kojidaleko bolje pokriva Podravsko podru-èje i Požešku dolinu od dosadašnjegR2 na Banovom brdu. Ujedno bi sena Kapovcu postavio i 70 cm repetitor,kako bi ovo podruèje bilo pokriveno i sa70-centimetarskom mrežom. Na Bori-ncima je predviðeno postavljanje R6 itakoðer 70-centimetarskog repetitora,kako da bi cijela Slavonija bila pokrive-na vrlo dobrom repetitorskom mrežom.Ove repetitore æe održavati ovdašnjiklubovi (dogovorom æe se zadužiti Klubza održavanje svakog repetitora, a odHRS-a se samo traži kvalitetna oprema).

Isti sluèaj je i s digipitorima, jer namnedostaju brzi linkovi na zapad (nismopovezani sa Zagijem). No, i tu je posti-gnut dogovor i nakon što se riješe pro-blemi repetitora, slijedit æe rješavanjeproblema paket radija.

Na kraju susreta dogovoren je slije-deæi susret u Osijeku èiji æe domaæin bitiRadioklub Osijek (u sklopu obilježavanja60-e obljetnice rada Kluba). Toèan nadne-vak i tema koja æe se obraðivati, klubovi-ma æe biti poslan na e-mail adrese.

Nije neobièno kada o dogaðanjima u radioamaterskomsvijetu pišu radioamateri i kada ih objavljuju naša glasila.

Ne nagaðajuæi o tome koliko su te informacije dostupne drugi-ma osobama, "neradioamaterima", odnosno kako æe oni doæido njih, svakako je vrijedno pozornosti sve ono što obiènièitatelji ili gledatelji saznaju iz glasila koja redovito prate, bezobzira da li su to elektronski ili pisani mediji.

Svaka takva vijest ili informacija o radioamaterizmu,dobrodošla je.

No da je nerijetko dobra novinarska vijesti ona kada "èovjekugrize psa, a ne obratno" govore i zastrašujuæi prilog objavljenu srpanjskom broju Slobodne Dalmacije o tome kako su sta-nari "... dodatno zabrinuti zbog èinjenice da su na neboderuveæ postavljene antene Radiokluba zbog èega su se, kakokažu, više puta dogaðale zastrašujuæe stvari…" Dotièninovinar mora tu vijest potkrijepiti i dokazima pa prenosi onošto mu kažu stanari (frustrirani zbog toga što njihova "…zgradaduguje nekoliko tisuæa kuna za vodu, da se fasada raspada, ani liftovi i hidrofor neæe još dugo izdržati…"), "Nekoliko puta sumi iz èista mira pucala stakla u stanu, a najviše me šokiralokada je velika kristalna pepeljara sama od sebe pukla na tridijela".

Ako je i od neukog novinara - previše je.Odlazak hrvatske ekipe na WRTC u Brazilu i radioa-

materske aktivnost Istriana bili su dostatan povod da GlasIstre to poprati s nekoliko zanimljivih priloga, a to se ne dogaðaprvi puta. Ovome glasilu pridružio se i Metro Express, objavlju-juæi afirmativne tekstove u vezi radioamaterskih aktivnosti iplanova, kao i vijest o odlasku hrvatskih radioamatera nasvjetsko radioamatersko natjecanje. Èitatelji su mogli saznatida æe tijekom prvenstva, u Radioklubu Pazin biti organiziranoi praæenje rezultata, ali i da æe na klupskim web stranicama bitidostupni on-line rezultati svakoga tima.

O radioamaterima se (pozitivno) govorilo i pisalo u vezi 7.konvencije znanstvene fantastike i fantastike Istrakon 2006.koju je i ove godine organizirala Udruga graðana za promi-canje SF&F "Albus", u suradnji s Puèkim otvorenim uèilištemPazin. U suradnji SF&F kluba Albus, Radiokluba Pazin, teARISS (Amateur Radio on the International Space Station)iduæi Istrakon imat æe u svom programu i javljanje iz svemira.Kako na klupskom webu (http://www.rkp.hr) piše Hrle, 9A6XX"…odobren je zahtjev za izravnim kontaktom s astronautomkoji æe u trenutku Istrakona biti na International Space Station(ISS) – jedinoj svemirskoj stanici s ljudskom posadom. MarkoPerniæ iz Radiokluba Pazin, voditelj projekta, kaže da se nadakako æe ovisno o vremenu prolaska postaje iznad Hrvatske bitimoguæe otvoriti Istrakon iz svemira, a naglašava i kako je toprvi ovakav projekt dodijeljen nekome izvan SAD-a, Japana iliEuropske Unije, te prvi ovakav kontakt iz Europe nakon 2005."

Još jedno hvalevrijedno priznanje za Radioklub i zaistaspektakularan dio programa Istrakona.

Slijede vijesti objavljene na televiziji.U prigodnoj emisiji objavljenoj u rujnu gledatelji televizijskog

programa Z-1, koji se prati u Zagrebu i okolici, potanko suupoznati s radioamaterskim radom. Prije razgovora uživo,prikazana je reportaža snimljena na lokaciji u Gradu mladih,mjestu gdje se nalazi radiopostaja i antenski sustav i od kudaèlanovi Radiokluba Dubrava i rade. U razgovoru s èlanovimaKluba, dotaknuta su sva podruèja našega rada, ali i problemis kojima se susreæemo. Na vrlo zanimljiv naèin, vjerojatnozahvaljujuæi voditeljevom temeljnom poznavanju radioamater-skoga nauka, on i njegova kolegica približili su gledateljimaovaj, kako on reèe, zanimljivi svijet. Gosti su im bili zahvalni

sugovornici, predsjednik Radiokluba, Sreæko, 9A5BS, i Željko,9A5ZP, a govorili se o održavanju radioveza, QSL-karticama,diplomama, telegrafiji, ARG-u, ureðajima, KV i UKV-u, omladim èlanovima, wirelessu, antenama, prijateljstvu i ham-spiritu, DX-vezama, SSTV-u, digitalnim komunikacijama, itd.Bilo je vrlo pouèno i zanimljivo gledati ovu polusatnu emisiju.

Oèigledno je da radimo stvari koje su mnogima zanimljive.No, medijima se trebamo nametnuti, a ne sjediti nezainteresi-rano. Naši radioamateri organiziraju brojne otoène ekspedicije,ulažuæi nerijetko pojaèane napore (svake vrste) kako bi takvuaktivnost ostvarili. No, svi naši odlasci na Palagružu, Jabuku,Grujicu, brojne razbacane hridi, otoke i otoèiæe na koje jeljudska noga rijetko stupila, ostaju nezabilježeni. Barem ujavnim medijima. No, zato je prošlogodišnji dolazak belgijskihradioamatera zauzeo zapaženo mjesto na Hrvatskoj televiziji,i to u udarnom terminu (emisija More). A petnaestak minutanije malo. Razlog: deèki došli iz Belgije u Lošinj, dobili pose-bnu pozivnu oznaku (9A8DST), a njihova domaæica (vlasnicaobjekta) je brže-bolje o njihovim nakanama da s radioposta-jom rade s otoka Lošinja, Koludarca i Murtara obavijestilaHRT. Televizijska ekipa je ubrzo došla te ih pratila dva danasnimajuæi ih u radu. A deèki napravili zanimljiv DVD o tome...

Tako se to radi. Ne bih sada o tome kako je potrebno današim gledateljima drugi prikazuju i pokazuju što je to radioa-materizam i radioamaterske otoène aktivnosti.

Netko je negdje zatajio.

Drugi o namaPiše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

vijesti iz HRS-a



elektronika za mlade

Elektronika za mlade – 16. nastavakElectronics for the Young Ones – Part 16

Piše: Božidar Pasariæ, 9A2HL

6. Antene

6.1. Poluvalni dipolAko pogledamo u latinski rjeènik, vidjet

æemo da rijeè "antena" znaèi "jedrenica".To je dugaèka, koso postavljena motkana jarbolu na kojoj visi trokutasto, tzv.rimsko jedro. U radiotehnici antena služida visokofrekventne struje pretvori uradiovalove, ili obratno. U prvome sluèa-ju radi se o odašiljaèkoj anteni, a u dru-gome – o prijamnoj. Teoretski i praktiènonema razlike izmeðu odašiljaèke i prija-mne antene i svaka antena može oba-vljati obje funkcije. Ipak, kada se radi oodašiljaèkoj anteni, uvjeti za njenuizradu mnogo su stroži, kako bi se posti-glo najveæe moguæe zraèenje.

Kod izraèuna odašiljaèke antenenajvažniji podatak je frekvencija f,odnosno valna duljina λ (oznaèava segrè. slovom lambda), na kojoj æe onaraditi. Te su dvije velièine povezanepreko brzine rasprostiranja radiovalova(brzine svjetlosti) u praznini,

c0 ≈ 3 × 108 m/s = 300 000 km/s,jednadžbom

f · λ = c0.Prema tome, viša frekvencija znaèi

kraæu valnu duljinu, i obratno.Prilagoðena jednadžba za izraèunavanjevalne duljine u metrima iz frekvencije umegahercima glasi

Npr., ako æemo raditi na srednjojfrekvenciji od 145 MHz, valna duljina je

Osnovni tip antene u radiotehnici jepoluvalni dipol (sl. 1.), dakle, zraèiloduljine jednake polovici valne duljine. Toznaèi da æe u ovom sluèaju njegova dulji-na biti približno 207 cm : 2 = 103,5 cm.Kažemo približno zato što ta duljina

kteristiènim otporom takoðer od 50 Ω.Takvom se prilagodbom impedancijepostiže najbolji prijenos energije uantenu. On se izražava omjerom naponastojnih valova u dovodu, tzv. SWR-fakto-rom (prema engl. standing wave ratio).Onaj dio energije koji nije izraèen, refle-ktira se nazad u antenu i stvara stojnevalove u dovodu, što uzrokuje gubitke.Idealni SWR je 1:1, što znaèi da je svaenergija poslana u antenu ujedno iizraèena. Prilagodba je slabija što je lije-va znamenka veæa. U praksi se toleriraSWR do 3:1 (što znaèi da æe se izraèitisamo 75% poslane snage), poslije èegamoramo bolje prilagoditi antenu. Instru-ment za mjerenje omjera stojnih valovanaziva se SWR-metrom, a ukljuèuje seserijski u antenski dovod izmeðu odaši-ljaèa i antene, veæinom na izlazu odaši-ljaèa.

Sljedeæi podatci o anteni su njenapolarizacija i dijagram zraèenja. Ako jedipol položen vodoravno, kažemo da sunjegovi radiovalovi horizontalno polari-zirani (promatra se polarizacija elektri-ènog polja E). Ako ih pokušamo primatidrugim dipolom koji stoji okomito, vidjetæemo da to ne ide, jer je taj dipol verti-kalno polariziran. (Ta je razlika na UHFpodruèju toliko oštra, da kod satelitskihprijamnika dvije TV postaje rade na istojfrekvenciji, ali meðusobno ne smetaju.Jedan signal je horizontano (H), dok jedrugi vertikalno (V) polariziran.)

Ne zraèe sve antene jednako u svimsmjerovima. Poluvalni dipol najboljezraèi u smjeru okomito na dipol, dokuzduž dipola uopæe ne zraèi (sl. 3.).

dipola donekle ovisi i o debljini žice ilicijevi, o visini iznad zemlje, o kapacitetunjegovih krajeva, kao i o okolnome sred-stvu. Osim toga, struja u dipolu putujenešto sporije nego radioval u praznini(praktièki i u zraku), pa æemo dobivenuduljinu "popraviti" množenjem s tzv.faktorom skraæenja, koji je za tanke vodi-èe oko 0,95. Dakle, za izradu dipola tre-bat æe nam bakrena ili aluminijska cijevduljine L = 103,5 cm × 0,95 ≈ 98,3 cm.

Dipol (prema lat., dvopol) ima dvakraka, lijevi i desni. Prikljuèci za dipolnalaze se veæinom u sredini. U našemsluèaju svaki krak je dugaèak 98,3 cm : 2= 49,15 cm. To je tzv. rezonantni dipol zasrednju frekvenciju od 145 MHz."Srednju" znaèi da u radu možemo maloodstupati prema gore ili dolje (npr. od144 MHz do 146 MHz).

Kada je dipol rezonantan, tj. ugoðen naodreðenu frekvenciju, u anteni nastajustojni valovi i ona najbolje zraèi. Raspo-red je napona i struje u anteni grafièkiprikazan na slici 2. Vidimo da je naponnajviši na njezinim krajevima, dok je stru-ja najjaèa u sredini. Kako u rezonanciji

antena pokazuje èisti radni ("omski")otpor, napon i struja su u fazi, a prikljuèniotpor (ulaznu impedanciju) dipola izraèu-nat æemo prema Ohmovu zakonu:(napon na prikljuècima x-x), podijeljensa strujom kroz te prikljuèke. Prikljuèniotpor poluvalnog dipola je 50…75 Ω,pa su i sve sastavnice za antene(kablovi, prikljuènice i dr.) danas normi-rani na 50 Ω.

Iz elektrotehnike znamo da najveæusnagu iz nekog trošila dobivamo kada jeotpor trošila jednak unutrašnjem otporuizvora. Zato danas svi tvornièki odašiljaèiza radioamatere na izlaznoj antenskojprikljuènici imaju unutrašnji otpor od50 Ω, dok se i svi koaksijalni kabeliza prikljuèak do antene izraðuju s kara-

300m

/ MHzf

300m = 2,07 m = 207 cm.

145

Slika 1. – Poluvalni dipol napajan u sredini; x-x sutoèke napajanja

Slika 2. – Raspored napona i struje uzduž polu-valnoga dipola

Slika 3. – Dijagram zraèenja poluvalnoga dipola unjegovoj ravnini


a s prednje jedan ili više direktora (sl. 5.).Reflektor je oko 5% dulji od radijatora idjeluje induktivno, dok je direktor 5%kraæi od radijatora, pa djeluje kapaci-tivno. Dijagram zraèenja Yagijeve anteneod èetiri elementa prikazan je na sl. 6.S tim u vezi moramo spomenuti i dobitantene (engl. gain). Ne radi se o apso-lutnom pojaèanju zraèenja, veæ o rela-tivnom pojaèanju zraèenja u najpovoljni-jem smjeru na raèun onih smjerovaprema kojima antena slabije zraèi. Zausporedbu služi poluvalni dipol za koje-ga se smatra da ima dobit od 0 dB(tj. pojaèanje jedan). To se oznaèava,istina neispravno, malim slovom d izaznaka decibela. Na primjer, Yagijevaantena s èetiri elementa ima tipiènu dobitod 6 dBd, tj. èetiri puta više u odnosu napoluvalni dipol. Za rad Yagijeve antenevažan je i razmak izmeðu elemenata, pase tu treba pridržavati provjerenihpodataka.

Zbog parazitskih elemenata prikljuèniotpor Yagijeve antene je znatno manji od

50 Ω. Zato se ona napaja preko prila-godnog transformatora, npr. "delta" ili"gama" (sl. 7.). Na kratkom valu upotre-bljava se VF transformator (tzv. balun)koji se u pravilu mota na toroidnoj jezgri,a kojim se prilagoðava impedancija, ali inesimetrièni dovod na simetrièni dipol.

elektronika za mlade

Vidimo da kod poluvalnog dipola taj dija-gram zraèenja u ravnini zraèila ima oblikosmice: zraèenje je najjaèe naprijed inazad okomito na dipol. Radioamateri toznaju, pa paze kako æe okrenuti iprièvrstiti dipol na krovu.

6.2. Yagi-Udina antenaVjerojatno nema radioamatera koji ne

poznaje Yagijevu antenu. Služi i za pri-jam televizijskog programa, pa je onadanas valjda najpoznatiji tip usmjereneantene na svijetu. To je zapravo dipol snekoliko dodatnih, tzv. parazitskih ele-menata koji nisu meðusobno elektriènopovezani, osim preko elektromagne-tskog polja. Pojaèanje antene ovisi obroju parazitskih elemenata, pa kod 20elemenata može dosegnuti i 20 decibela(tj. 100 puta) u odnosu na obièni dipol –uz vrlo uzak kut zraèenja.

Iduæi ispred svog vremena, izumili suje 1926. godine japanski sveuèilišniprofesor Hidetsugu Yagi (sl. 4.) i njegovpomoænik Shintaro Uda, pa bismo je

zapravo trebali nazivati Yagi-Udinomantenom, iako se obièno naziva samoYagijevom antenom (engl. Yagiantenne). Istraživanja su provodili navalnoj duljini od 4,4 m (tj. frekvenciji oko68 MHz) i na 2,6 m (tj. 115 MHz). U onovrijeme ta antena nije izazvala veæupozornost, ali su je Amerikanci, na velikoiznenaðenje Japanaca, primjenjivali kaoradarsku antenu za vrijeme Drugogasvjetskog rata na Pacifiku. Poslijerata, zahvaljujuæi njezinoj sve veæojpopularnosti zbog širenja televizije,poèeli su je upotrebljavati i radioama-teri na ultrakratkom, kao i na kratkomvalu (za 14 MHz, 21 MHz i 28 MHz), inazvali ju i beam (engl., snop). Stupna kojemu je uèvršæen po potrebi seokreæe, ruèno ili elektromotorom, pase može usmjeriti prema bilo kojojstrani svijeta. Dobivši mnoga prizna-nja, i prof. Yagi i Uda umrli su iste,1976. godine – Yagi u 90-oj, a Uda u80-oj godini života.

Yagijeva antena ima poluvalni dipolkoji služi kao aktivni element, zraèiloili radijator, a s njegove stražnjestrane ima pasivni dipol, tzv. reflektor,

6.3. Vertikalna antenaU praksi je vertikalna (ili štapna) ante-

na najèešæe èetvrtvalna. Nastala je odvertikalnog dipola, kojemu je donji krakzamijenjen uzemljenjem, pa je taj elektri-èna zrcalna slika gornjega kraka (sl. 8.).Kako bi se smanjili gubici, uzemljenjemora biti savršeno (što nije lako postiæi).Mnogi srednjovalni odašiljaèi imajuèetvrtvalne antene koje vidimo kao

visoke metalne stupove koji na dnu ležena èvrstom izolatoru. Zbog što boljeguzemljenja, u zemlju oko antene plitkose ukopava veæi broj (16, 32 itd.) radija-lnih èetvrtvalnih bakrenih vodièa, kojidjeluju kao tzv. protuteg.

Na višim frekvencijama (u radioama-terskoj praksi su to frekvencije više od14 MHz) dobro je rješenje i tzv. antena s

Slika 5. – Izgled Yagijeve antene

Slika 6. – Dijagram zraèenja Yagijeve antene uravnini njezinih elemenata

Sllika 8. – Èetvrtvalna vertikalna antena iznaddobro vodljive podloge

Slika 7. – Prilagodba dovoda na dipol:a) prilagodba nesimetriènoga dovoda na simetrièni dipol, tzv. gama-transformatorom,b) razlièitih impedancija tzv. delta-transformatorom

Slika 4. – Profesor Hidetsugu Yagi(1886 – 1976.), konstruktor

po njemu nazvane Yagijeve antene


ravnom podlogom (engl. ground plane,pa je kratica GP) koja kao protuteg imana dnu vodljivu ravninu (npr. tlo, metalnuploèu, krov automobila ili sl.) Ta se ravni-na èesto ostvaruje pomoæu nekolikoèetvrtvalnih štapova ili žica. Njihovim senagibom prema zraèilu prilagoðujeimpedancija antene, pa se nastoji postiæipribližio 50 Ω (sl. 9.).

Važno je svojstvo vertikalne anteneda zraèi kružno, tj. jednako u svim smje-rovima u vodoravnoj ravnini. Iz tog razlo-ga je prikladna za repetitore, vozila upokretu, na brodovima i za amaterski radna kratkim valovima (ako se veæ nismoodluèili za beam).

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove:- poluvalni dipol,- rezonantnu antenu,- faktor skraæenja,

- stojne valove,- prilagodbu impedancije,- polarizaciju antene,- dijagram zraèenja,- Yagijevu antenu

(reflektor, radijator, direktor),- dobit antene,- prilagodni transformator, - protuteg,- vertikalnu GP antenu.

Sljedeæi put govorit æemo orasprostiranju radiovalova.

Ispravak: Molimo èitatelje daisprave u prošlom nastavku, str. 16posljednju reèenicu u 1. stupcu,koja treba glasiti: Edvin Armstrongizumio je povratnu vezu 1912.,superheterodinski prijamnik 1918.,a frekvencijsku modulaciju 1933.godine.

antene

Slika 9. Èetvrtvalna vertikalna antena s radijalimakoji nadomještaju podlogu

Ne poznajem niti jednoga radioama-tera koji ne bi volio imati antenski

slog, koji bi se u žargonu nazvao 3 bandH/V stack! Ipak, ne treba puno toga data ham radost "izraste" na krovu vašekuæe! Trebaju tri dobre antene, solidanASL, nešto novaca i ideja! Takav stackna jednom bumu, bez meðusobnih inter-akcija je neostvariv, uglavnom zbogduljina antena. Jednostavno, struje upasivnim antenama "polude" i novona-stali dijagrami su vrlo daleko od singleinaèica istih antena.

Pokušavao sam isprobati više razma-ka za slaganje tih triju antena, kako ne bibilo interakcija i u horizontalnoj (H) i uvertikalnoj (V) ravni. Pod interakcijama uprvom redu mislim na utjecaj antena udijagramima savijanja, deformiranja, iono glavno, na raspored struja u aktivnojanteni. Elektriène vrijednosti antene (tzv.SWR faktor) je uvijek moguæe dovesti napristojnu vrijednost raznim transforma-cijama, s nezaobilaznim gubicima, kojinisu uvijek primarna šteta. Najèešæesu popratna. Došao sam do najmanjihrazmaka antena (a to je bio imperativ)za rad "normalnim" snagama, reda vrije-dnosti do 100 W po opsegu. To je hori-zontalni razmak od 2 m izmeðu antenaza 144 MHz i 432 MHz, a 1,4 m za verti-kalni razmak od 6 m oblonga. Kad ih veærazdvajamo, zašto se ne bi malo i poi-grali u drugoj funkciji toga stacka?Na primjer, u FM radu, a dobro æe doæi ifina promjena polarizacije i za natjeca-nja, jer se signal èesto zbog mnogihodbijanja u gradskim uvjetima rada

Piše: Andra Todoroviæ, YU1QT

Antenski slog za tri opsegaAntenna Stack for Three Bands

izoblièi u polarizaciji. Razlika može biti iviše 60° u polarizaciji, a finim namješta-njem polarizacije, signal se znatnopojaèa. Osobito na 70-centimetarskomopsegu na "uhomjer", koji je tu ipaknajvažniji.

Bilo je razmatrano i okretanje 6-metar-skoga oblonga po x-osi s istim motorom,ali bi to bilo prilièno nezgrapno na krovustambene zgrade i od toga smo odustali.

Sama konstrukcija je poèela uzima-njem u obzir solidne ASL od oko 200 m.Krov je prilièno geografski "otvoren" unajvažnijim smjerovima prijama, iako jezgrada relativno niska, tako da sve ovoima smisla od samog poèetka.

Naèinio sam nekoliko izvrsnih antena,bile su prikazane i struèno izmjerene.Prvi uvjet 3b stacka, izvrsne antene, veæje postojao! Imao sam gotovo rješenje iza 6-metarski oblong (isti kao za Leona,9A2KL), ali pošto se nas trojica(YU1DO, 9A2KL i ja) èesto družimo,proradile su sujete. Leon je, po ustalje-nom obièaju, odnio prototip. Ovog putabio je to 5-elementni oblong za 6-metar-ski opseg, duljine ravno 6 m, s velikimomjerom naprijed/nazad od gotovo40 dB, i dobitkom u slobodnom prostoruod 11,7 dB. Naèinjen je 4-elementnioblong za 50 MHz, duljine 4,28 m (i dvijeprethodno odabrane antene su sliène

Slika 1. – Antenski slog na tlu


duljine). Imao je dobitak od 10,7 dB, alije "stradao" omjer naprijed/nazad, samonepunih 20 dB. Tih "samo 20 dB" nisušala, jer u projektima antena gotovoredovno žrtvujem oko 0,5 dB dobitka naraèun velikoga omjera naprijed/nazad.Razlog je jednostavan. Struje u antenisu pravilnije rasporeðene, a kod takvihantena je dijagram neizbježnih boènihlatica uvijek znatno èistiji. Kada jenekome stalo samo do dobitka, ondamu pravim super-quagi antenu, kojoj nijedna druga konstrukcija ne može priæiu tom omjeru dobitak – duljina. Èak nikonfiguracija Butterfly, ako je vodoravnopolarizirana.

Oblong (engl., pravokutnik) je oblikizmeðu Yagijeve antene i quad-antene,ne samo geometrijski, veæ i po svojstvi-ma. Quad se isplati naèiniti do 4, najvišedo 5 elemenata, a dalje se udvajajuantene. To je zato jer je poslije petogelementa dobitak samo + 1 dB, što znaèidodavanje novih 3 do 4 elementa, uzavisnosti od radne frekvencije antene.

Kod Yagijeve antene umnažanjeelemenata se isplati do 17 elemenata,poslije svaka 3 elementa donose +1 dB(samo teoretski); praktièno je to veæposlije 20-og elementa svaki peti ele-ment +1 dB (u long-konfiguraciji).Onoliko koliko zraèilo (quad-driver) imaveæi dobitak od dipola, gotovo toliko jeoblong "jaèi" od njega. Idealan omjerstranica pravokutnika je 3,2 : 1 za veæidobitak, a 3,4 : 1 za veæi omjer napri-jed/nazad. Kombinacija omjera stranica3,4 : 1, i razmaka 0,1 λ izmeðu zraèila ireflektora daje dobar omjer naprijed/nazad (automatski i najveæi dobitak bezvelikih boènih latica) u raèunu od 30 dBi više, a praktièno iznad 40 dB. Znaèi,sve je otišlo primatelju. Antena nije zanatjecanje ako "pecaš" malom snagom,ali je izvanredna "na uho". Detaljno semože kontrolirati smjer QRM-a, uz mini-miziranje prskanja "nestašnoga" susjed-stva s "lethal limit power". Provjereno!

Izbjegavam višak elemenata u antenisamo zbog ravnoteže na bumu.Izraðujem ih u medium – long konfigu-raciji (struje su još uvijek dobre, a omjernaprijed/nazad je izvrstan). Oblong je u

mojim ispitivanjimaizraðivan do 20 ele-menata. Isplati senaèiniti ga i do 12 do13 elemenata, jerposlije trebaju dvadodatna elementaza svaki + 1 dB, anjihovi razmacinažalost rastu jošnaglije nego kodlong Yagi-antene.

Najveæi rizik uproraèunu bilo jeodabrati pravi raz-mak izmeðu antena.U prvom redu zato

što je lokacija vjetrovita, krov nepristu-paèan za moguæi remont (znaèi, trebašto manji stack-razmak), a nije se smjelomnogo odstupiti od originalnih svojstavapojedinaènih antena, sve bi izgubilokontestni smisao.

Dobro poznajem 4nec2 program zasimulaciju antenskih sustava i znao samkako æu u njemu pronaæi i minimalneinterakcije u dobrom proraèunu. Uvijek ihima, samo je pitanje kolike su i kakoutjeèu na svojstva antene. Logaritam-skim poveæavanjem struja (u stvarnostisnage odašiljanja) u simulacijama dovo-dio sam sustav do èetveroznamenkastihvrijednosti izraženih u vatima. Moj izborje ostao na 2 m u horizontalnoj i 1,4 m povertikalnoj ravnini. Do 250 W nemanikakvih interakcija izmeðu antena za144 MHz i 432 MHz, osim minimalnogsavijanja dijagrama u stranu pasivneantene (oko 3 do°).Podnošljivo!

S 6-metarskimoblongom je biloviše problema spostavkom polari-zacijskog motora unjegovo polje, negos dijagramom(njemu baš ništa nesmeta). Ali, smetaon drugima! Ispod1 m vertikalno,super-quagi vibrira,kao da je on"aktivan". Veæ na1,4 m prestaje (prisnazi odašiljanja od250 W na 50 MHz).

Moram malo razjasniti naziv super-quagi. Originalno ga je tako nazvaoW5UN, naèinivši simulaciju 11-ele-mentne antene za 144 MHz. To je bioprvi Long-Quagi, koji sam napravioprema originalnim podacima. A kad samradio veze "leðima" antene, shvatio samda nešto nije u redu. Poslije sam promi-jenio po svome. Svoje long quagi-antenei dalje tako nazivam iz poèasti premaamateru kojeg volim citirati: "Ako vam jeantena doživjela drugu sezonu, nije biladovoljno velika!"

Zanimljivo je da sam cijelu konstru-kciju sa svim dimenzijama danima"nosio" u glavi, i u svakom pogodnomtrenutku dodavao poneki detalj. Naèiniosam najprije oblong za 6 m (sve dime-nzije svih antena su na kraju ovogaèlanka). Rešetkastu preèku za 2 m i0,7 m naèinio sam od èetiri aluminijskekutije 25 mm × 25 mm × 2 000 mm i0,8 mm debljine zida, i dvije kutije25 mm × 25 mm × 900 mm i 0,8 mm.To je sve "plivalo", vrtjelo se, sve doukruæenja s komadima L-profila 20 mm× 20 mm × 2 mm, duljine 75 mm. Sveje na preèki spajano vijcima, nešto stro-jnim, nešto vijcima za lim. Tako naèinje-na preèka je lagana, ali jaka. Sa svimvijcima (4 komada M 8 × 100 mm spodložnim ploèicama i maticama) iduplim hvataljkama za spajanje snoseæom cijevi ("èeljusti" s vijcima M 8 ×120 mm, svaki s po èetiri matice iploèice), ima masu od samo 2,4 kg.

Nosaèi osno pokretnih antena su pro-zorski okov. Njih sam prièvrstio vijcimaza lim 4 × 13 mm s podložnim ploèicama(6 komada za svaki okov). Prije montažeokovu osovine sam zamijenio prochronžicom od 1,5 mm.

Noseæa cijev (prochron 38 mm ×1,5 mm, duga 2 m) je postavljena napomoæni nosaè, te je prvo postavljen6-metarski oblong. On ima nevjerojatanSWR od 1 : 1 u podruèju od 50,0 do50,340 MHz.

Prvo je stavljena preèka na 1,4 m odbuma 6-metarskoga oblonga, a nakrajevima preèke su "male" antene.

Antena izgleda izvrsno, osobito je važnamoguænost promjene i finog namje-štanja polarizacije. Kardanska poluga(Al 20 mm × 20 mm × 2000 mm/2 mm)je bila napravljena sa svim prorezimaza popreène poluge (25 mm × 25 mm ×250 mm/0,8 mm). Te su poluge najednom kraju blago zakrivljene, kako bise postigao puni hod od 180°, a i one sus izrezanim otvorima za prolaz kardana,i èvrsto su vezane za bumove vijcima4 × 13 mm. Mjesto spajanja s antenamaje pomaknuto od težišta za 240 mmunazad, zbog položaja motora (za

antene

Slika 4. – Detalj antenskoga sloga

Slika 2. – Slaganje antenskoga sustava


antene

Dimenzije /položaj elementa na bumu:

Podaci su kompletni, a za svako pita-nje na raspolaganju je autor na [email protected].

satelitske antene, 18 in) u središtu cijelekonstrukcije. Ipak, on ima masu 3,5 kg,i znatno bi mijenjao ravnotežu cijelogsustava. Osovine kardana i poluga suvijci M 6 × 40 mm, s 4 podložne ploèicei 4 matice. Malo smo se muèili s namje-štanjem visine toèke vješanja motorana centralnoj cijevi, ali zaustavili smo sena 150 mm od gornje ivice gornjepreèke. Uravnotežili smo motor iprobušili otvore promjera 13 mm nakardanu. Sada je sve trebalo isprobati.

Motor (cijena 25 eura) se stavlja uuvuèenom položaju i prièvršæuje zakardan, tako da sam ga pokrenuo dokrajnjeg položaja antena i namjestiomu mehanièki graniènik. U toj pozicijinapajanje motora se automatski isklju-èuje, što je vrlo korisno. Pozicionertakoðer ima svoje elektronièke grani-ènike, ali su softverski podložni promje-nama. Jedna pogreška, i motor polomisve. Prijenos je pužni, a omjer prijenosaje 1 : 36. Snagom od 80 W na 36 V lakopodigne automobil! Naravno da gamožete pokretati i ispravljaèem, uznapon od 36 V umjesto pozicionera, alise gubi na komforu.

S vrlo kvalitetnim Di-Seq pozicione-rom s daljinskim upravljanjem (cijena55 eura), memorirao sam 15 položaja,u rasponu od 0° do 90°. I tu je montažabila gotova.

Dimenzije i svojstva antena uslogu za tri opsega6-metarska oblong antena rezonira

na 50,150 MHz. Izmjereni SWR je 1 : 1od 50,002 do 50,340 MHz. Izraèunanidobitak u slobodnom prostoru premaomjeru naprijed/nazad je 10,6 dBi/19,2 dB. Horizontalni kut dobitka za- 3 dB je 52°. Materijal je 8-milimetarskaaluminijska cijev na aluminijskom bumudimenzija 30 mm × 30 mm × 2 mm.Nosaèi elemenata su plastiène kanalice25 mm × 40 mm.

Dimenzije /položaj elementa na bumu:

2-metarska oblong antena rezonirana 144,400 MHz. Izmjereni SWR je 1 : 1od 143,970 do 145,780 MHz. Izraèunanidobitak u slobodnom prostoru premaomjeru naprijed/nazad je 13,45 dBi/40,5 dB. Horizontalni kut dobitka za- 3 dB je 40°. Materijal je 5-milimetarskaaluminijska šipka na aluminijskom bumu25 mm × 25 mm × 0,8 mm. Nosaèi ele-menata su plastiène kanalice 20 mm ×20 mm.Dimenzije /položaj elementa na bumu:

0,7-metarska quagi antena rezonirana 432,300 MHz. Izmjereni SWR je1,1 : 1 od 431,840 do 435,100 MHz.Izraèunani dobitaku slobodnom pros-toru prema omjerunaprijed/nazad je17,8 dBi/26 dB. Horizontalni kutdobitka za - 3 dB je24°. Materijal je 5milimetarska alumi-nijska šipka na alu-minijskom bumu18 mm × 18 mm ×0,8 mm. Nosaèi ele-menata su plastiènekanalice 18 mm ×18 mm.

R = 0,82 m × 0,29 m/0 m;A = 0,76 m × 0,29 m/0,25 m; D1 = 0,70 m × 0,29 m/0,65 m;D2 = 0,65 m × 0,29 m/1,34 m;D3 = 0,66 m × 0,29 m/2,05 m;D4 = 0,63 m × 0,29 m/2,76 m;D5 = 0,61 m × 0,29 m/3,65 m;D6 = 0,59 m × 0,29 m/4,31 m.

R = 0,19 m × 0,19 m/0 m;A = 0,184 m × 0,184 m/0,17 m; D1 = 0,305 m/0,335 m;D2 = 0,308 m/0,604 m;D3 = 0,300 m/0,860 m;D4 = 0,298 m/1,150 m;D5 = 0,295 m/1,420 m;D6 = 0,293 m/1,650 m;D7 = 0,292 m/1,900 m;D8 = 0,293 m/2,160 m;D9 = 0,291 m/2,440 m;D10 = 0,278 m/2,660 m;D11 = 0,284 m/2,830 m;D12 = 0,290 m/3,090 m;D13 = 0,292 m/3,380 m;D14 = 0,294 m/3,670 m;D15 = 0,284 m/3,930 m;D16 = 0,284 m/4,210 m;D17 = 0,283 m/4,390 m.

R = 2,39 m × 0,73 m/0 m;A = 2,17 m × 0,73 m/0,98 m; D1 = 2,06 m × 0,73 m/2,7 m;D2 = 2,03 m × 0,73 m/4,3 m.

Slika 4. – Postavljanje antenskoga sloga na stup

Povjerenstvo je iz radova prispjelih na Natjeèaj koji je raspisao HRS, objavljen u èasopisu Radio HRS 2/2005, odabraoradove slijedeæih kandidata:

– Dragan Viskoviæ, 9A5AA antena 70 MHz,– Vladimir Novak, 9A2NV prijamnik za meteorološki satelit,– Antun Lautar, 9A6KGK ruèica za elektronièko tipkanje,– Zvonko Bocak, 9A6KGG brojaè frekvencije do 950 MHz.

Povjerenstvo u sastavu: Željko Ulip, 9A2EY, Damir Šimuniæ, 9A2RK, Vladimir Novak, 9A2NV zakljuèilo je da pregledanimaterijali gore navedenih kandidata zadovoljavaju kriterije Natjeèaja i predlažu ih za prve nagrade.

U Zagrebu, 11. 7. 2006. god.Predsjednik ocjenjivaèkog Povjerenstva

Željko Ulip, 9A2EY

Izvješæe povjerenstva za ocjenjivanje radova prispjelih nanagradni natjeèaj HRS 2005.


praktièna elektronika

možete u cijelosti izostaviti, i pri tom napotrošnji voki-tokija uštedjeti djeliæ mili-ampera.

OdašiljaèOdašiljaè (sl. 7.) je inspiriran èinjeni-

com da moderna logièka elektronikafunkcionira na frekvencijama dalekoiznad potreba CB banda (1980-ih to nijebio sluèaj), te da je pomoæu nje lakonaèiniti kristalni oscilator bez ikakvihzavojnica. Na taj naèin se olakšavagradnja, ali i poveæava reproducibilnostkarakteristika sklopa.

Potrošnja je odašiljaèa oko 80 mApri 5,0 V. Neupotrjebljenim invertorimatreba uzemljiti ulaze. Tijelo promjenljivihzavojnica je ELCART. Oscilator trošioko 6 mA neoptereæen i 13,7 mA kadje spojen kondenzator od 1 nF + 0 Ω, uz5 V.

U oscilatorskom stupnju upotrijebiosam invertor 74AC04, jer se pokazaonajboljim, no možete upotrijebiti i obièni74HC04, uz nešto veæu potrošnju strujei malo slabiji izlaz. Oscilator je daklebez ijedne zavojnice, no za izlazni stu-panj ipak æe trebati malo motati, sreæom,samo jednu zavojnicu EL24. Ako se

pitate ne bi li se tu mogla koristiti istaona zavojnica koja je u prijamniku,odgovor je da bi se baš i mogla. U tomsluèaju zavojnicu treba ugoditi tako daodašiljaè daje najveæu izraèenu snagu(kako æe biti opisano), a tako ugoðenazavojnica uglavnom je optimalno ugo-ðena i za prijam. Oscilator proizvodipribližno kvadratni signal, kojemu jefrekvencija precizno odreðena kristalomi èija je amplituda od vrha do vrha pri-bližno jednaka naponu napajanja.Izlazni stupanj je povezan s oscilatoromkapacitivno. Nakon mnogo isprobava-nja, odlièni tranzistor 2SC3355 i ovdjeje odnio pobjedu kao najbolje rješenje.S obzirom na to da se radi o tranzistorupredviðenom za male struje (do 100 mA)za postizanje stotinjak milivata izlaznesnage na niskom naponu napajanja, zakakav smo se mi odluèili, potrebno jespojiti dva komada u paralelu. Umjestotitrajnog kruga upotrijebljen je obièniinduktivitet kojeg ne treba motati, veæ sekupi gotov u trgovinama elektronièkimkomponentama (ima oblik otpornika), atitrajni krug èine antena i zavojnicaEL24. Taj titrajni krug se ugaða tako dase antena istegne i postavi u svoj radni

Piše: dr. sc. Mario Stipèeviæ

Moderni mali CB-AM voki-toki (II.)Modern and Small CB-AM Walkie-Talkie (II)

Slika 6. – Squelch

Squelch i detektor istrošenostibaterijaU sluèaju èekanja da vam se netko

javi, dugotrajno slušanje šuma iz prijam-nika može biti neugodno, pa samsmatrao neophodnim dodati sklop zatzv. squelch. Taj sklop (sl. 6.) radi takoda NF pojaèalo propušta demoduliranisignal iz prijamnika samo ako je razinavala nositelja viša od nekog praga.Prag propuštanja squelcha može senamjestiti potenciometrom P1, a priupotrebi poželjno ga je namjestiti upravotoliko visoko da se više ne èuje šum izprijamnika.

Buduæi da je ovdje najprirodnije biloupotrijebiti dvostruko mikropotrošnooperacijsko pojaèalo LMC6062 (Chipo-teka), a squelch je potrošio samo jedno,preostalo sam upotrijebio kao detektoristrošenosti baterija, koji radi vrlo jedno-stavno: kad napon baterije padne ispod4,4 V, LED zasvijetli. Dioda æe najprijepoèeti povremeno svjetlucati pri odaši-ljanju, jer tada ureðaj troši najviše struje,a kad se to dogodi znat æete da jepotrebno baterije dopuniti ili zamijeniti.

Smatrate li da vam squelch i detektorstanja baterije nisu potrebni, taj sklop


položaj, pa se onda ukljuèi odašiljaè ijakost LE-diode namjesti najveæom. U tuje svrhu pogodno uporabiti visokokori-snu plavu ili crvenu LE-diodu.

Ako je sve u redu, na najvišoj vrije-dnosti, istosmjerni napon na kondenza-toru od 330 pF bi morao biti izmeðu50 do 60 V (kod Ucc = 5 V), kad je priklju-èena antena od 43 cm. Potrošnja strujecijelog odašiljaèa, kad nema modulacije,trebala bi biti oko 85 mA (kodUcc = 5 V), iako to donekle ovisi oduljini upotrijebljene antene iizvedbi sklopa. Ako se želi imatimoguænost regulacije snageodašiljaèa, može se dodatitrimerski otpornik od 200 Ω kakoje prikazano na shemi, a zanajveæu snagu dovoljno je tajotpornik izostaviti, tj. kratko gaspojiti.

NF pojaèaloIako se veæ 15-ak godina na

tržištu mogu naæi mala integri-rana NF pojaèala u kuæištu DIP8ili èak SMD kuæištima, ipak nije-dno od tih pojaèala ne bih bašupotrijebio kao pojaèalo u voki-tokiju. Tu pojaèalo ima dvojakusvrhu: pojaèanje signala iz prija-mnika i kao snažni modulatorodašiljaèa. U oba sluèaja odpojaèala se zahtijeva velikopojaèanje, obièno veæe od 200,a u odašiljanju zahtijeva se ivelika neosjetljivost na VF signal.Nadalje, zbog minijaturizacijesam se odluèio za rad pri niskomnaponu napajanja, koji može iæi i

ispod 4,4 V. Zbog trajnosti baterija,poželjno je da pojaèalo ima što jemoguæe manju struju mirovanja.Integrirana pojaèala u svim su timaspektima relativno loša. Za tu primjenuispitivao sam LM386 koji troši èak5,5 mA mirne struje, granièno loše radina 4,5 V, te oscilira u odašiljanju, pa samga morao odbaciti. Osim toga, ni to, aniti jedno drugo integrirano NF pojaèalo

snage za koje znam, nema moguænostda mu izlaz ide bar približno od nule pado napona napajanja (engl. rail-to-railoutput). Kada bi se to moglo postiæi nebi bilo potrebe za modulacijskim trans-formatorom u odašiljanju, a to bi znaèiloveliku uštedu na prostoru i komplikacijiizrade. Pojaèalo koje sam konstruirao zaovu prigodu, uz struju mirovanja odsamo 1,25 mA (odnosno 0,7 mA) ima

16


Slika 8. – Cjelovita organizacija voki-tokija

Slika 7. – Shema odašiljaèa


približno takvu izlaznu karakteristiku isasvim solidnu snagu od nekoliko stoti-na milivata, u svakom sluèaju dovoljnuza duboku modulaciju bez izoblièenja.Upotrebljava se nisko-trošno operacijskopojaèalo s rail-to-rail izlazom LM6142(odnosno MAX4332), a u izlazu legenda-rni komplementarni par germanijskihtranzistora AC187/AC188 (ElectronicCenter). U nedostatku tih operacijskihpojaèala možete upotrijebiti kakvodrugo, ali pripazite da ima rail-to-railizlaz i graniènu frekvenciju od barem oko1,5 MHz. U toj primjeni izlazni tranzistorine moraju biti upareni: bilo koja dva raditæe jednako dobro. Izlazni tranzistori ne

moraju biti spojeni ni na kakvo hladilo.Pretpostavljam da æe neke radioa-matere, od cijele ove prièe možda zani-mati upravo to pojaèalo koje ima vrlomalu potrošnju i moguænost davanjadosta velike snage pri niskom naponunapajanja.

AntenaIzlazni stupanj odašiljaèa vrlo je jedno-

stavan i zamišljen za "štapnu" (teleskop-sku) antenu, kakve obièno imaju voki-tokiji. U izvornoj izvedbi upotrijebio samteleskopsku antenicu od 43,5 cmELCART (kat. br. 12/8820), koja se možesažeti na duljinu od 11,5 cm. To je vrlo

praktièna mala antena, no treba znatida dulja antena ima veæu korisnost,odnosno daje veæu izraèenu snagu, panije naodmet razmišljati o antenamaduljine do 120 cm. Ako se upotrebljavaantena duljine od 80 do 120 cm brojzavoja u zavojnici EL24 treba smanjitina 20, kao bi se dala dobro ugoditina najveæu izraèenu snagu i osjetljivostprijama.

Na kraju, želim svima ugodnu ipouènu samogradnju!


Piše: Vladimir Koudela, 9A2YF

Jednostavni TVI-filtar za kratki valSimple TVI-filter for Short Waves

Nabavili smo novu KV postaju ipostavili jednu ili više antena.

I premda je naš signal èist (tj. razinasporednih zraèenja je u skladu stehnièkim normama), na vlastitom tele-vizoru, a i kod najbližih susjeda, veæinomuzrokujemo smetnje. Razlog je snažnoVF-polje u blizini odašiljaèke antene kojeuzrokuje da tuner televizora "poludi",odnosno da sam sebi stvara smetnjekojih inaèe nema. Situacija je još goraako vlasnik televizora upotrebljava nekood toliko popularnih antenskih pojaèala,koja su sva redom sasvim neotporna najaka VF-polja u blizini. Rješenje našegaproblema je vrlo jednostavan filtar,kojega možemo sagraditi sami tolikojeftino (manje od 10 kn) da ga možemopokloniti našim susjedima i nastaviti knjima odlaziti na kavu. Filtar se postavljaizmeðu TV-antene i ulaza pretpojaèala,odnosno televizora.

Filtar se sastoji od dvije male zavo-jnice L i keramièkog kondenzatora od5,6 pF (sl. 1.). Namotamo po 4 zavojalakirane bakrene žice, promjera oko

0,6 mm, tako da unutarnji promjer zavo-jnice bude 4 mm (kao na sl. 2.).Prikladno je poslužiti se npr. svrdlom od4 mm, te žicu motati na njemu.

Ako naš filtar ima ulazni (ženski) iizlazni (muški) konektor, onda zavojnicelemimo izravno na njega, sa što kraæimizvodima. Za kuæište filtra može poslužitimali TV-razdjelnik za dva televizora sdva ženska i jednim muškim kone-ktorom, u plastiènom kuæištu (sl. 3.).Sadrži dva otpornika od 75 Ω, kojeizvadimo. Izvadimo i jedan od dvaženska konektora. Na konektore zale-mimo zavojnice, spojimo ih kondenza-torom i filtar je spreman za uporabu.

Rijeè je o filtru tipa gornji propust(HP), koji propušta sve frekvencije višeod 175 MHz (od petog TV-kanalanaviše). Kratki val je pri tome potisnutza najmanje 20 dB, uz zanemarivegubitke. Dovoljno da na TV prijamnikuviše nema smetnji. Ako je potrebno jaèepotiskivanje, takva dva filtra možemovezati u seriju, a prikladno kuæište je odmetala.

Elemente filtra možete proraèunatii sami, uz impedanciju ulaza i izlaza od75 Ω, pomoæu prilagoðenih jednadžba:

Na donjoj graniènoj frekvencijif filtar ima pad od 3 dB. U praksiželimo minimalno gušenje nafrekvenciji fR. Zato treba raèunatis oko 30% nižom frekvencijom f,tj. f = fR – 0,3 fR.

11,94/µH

/MHzL

f

1061/pF

/MHzC

f.i

Slika 1. – Shema TVI filtra Slika 2. – Motanje zavojnice

Slika 3. – Izgled gotovoga filtra


digitalne komunikacije

Piše: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Svjetski digitalni radioWorld Digital Radio

Izumom elektronske cijevi triode, 1906.godine, zapoèelo je razdoblje elektro-

nike. To je bio prvi aktivni element koji jeomoguæio izradu osjetljivih prijamnika iodašiljaèa veæih snaga sa stabilnomfrekvencijom. Buduæi da razlièiti izvorinavode nekoliko razlièitih podataka, pri-klonit æu se najèešæe spominjanoj 1920.godini, kada je u gradu Pittsburgu, uSAD-u, zapoèelo prvo radijsko emitira-nje zabavnog i informativnog programana komercijalnoj osnovi. Koristila seniska frekvencija i amplitudna modulaci-ja. U poèetku je slušatelja bilo vrlo malo,no s vremenom se broj poveæavao. Zbogpoveæanog interesa pojavljuju i prvitvornièki izraðeni prijamnici. Uvidjelo setada da je radio vrlo utjecajan medijkoji dopire do velikog broja slušatelja, auz vrlo male troškove, pa je ubrzo zbogvelikog broja odašiljaèa postalo tijesnou frekvencijskom podruèju koje je dodije-ljeno za takav rad. Zahvaljujuæi opaža-njima radioamatera, poèinje se koristitii višim frekvencijama od 2 MHz, od kojihsu danas ostali samo relativno uskapodruèja. Podruèje srednjeg vala (515…1 620 kHz) bilo je sve do kraja šezde-setih godina prošlog stoljeæa pretrpanosignalima, osobito u veèernjim satima.Napretkom tehnologije, i prije svegasmanjenjem cijena prijamnika, poèeloje odašiljanje na vrlo visokim frekven-cijama i frekvencijskom modulacijom(FM). To je omoguæilo visokokvalitetan

prijam signala, ali uz osjetno smanjenopodruèje prijama, pa su sve radiostanicelokalnog znaèaja prebaèene u tajfrekvencijski opseg. Stanje se tada nasrednjem valu nešto popravilo, ali je jošuvijek bilo više odašiljaèa nego raspo-loživih kanala. Dugogodišnjim praæe-njem navika slušatelja, došlo se dozakljuèka da najveæi broj njih slušagotovo iskljuèivo lokalnu radiostanicu.Danas je stanje takvo, da gotovo nitkoviše ne sluša radijske programe koji seemitiraju na srednjem valu. Razlog višeza to je i loša kvaliteta takvog prijama,popraæena smetnjama, šumovima,gubitkom i preklapanjem signala razli-èitih odašiljaèa. Niti programi koje emiti-raju kratkovalni odašiljaèi veæini sluša-telja više nisu zanimljivi, jer ih se svemože pratiti na Internetu ili uz pomoæsatelitskih prijamnika. Kako bi se pono-vno potaknulo zanimanje za ta frekvenci-jska podruèja, i razlog više, omoguæilanova proizvodnja, grupa proizvoðaèazabavne elektronike dogovorila je novunormu emitiranja programa. Radi se opotpuno digitalnom naèinu prijenosakoji omoguæuje kvalitetu prijama gotovokao na FM podruèju, uz neznatno suženfrekvencijski opseg. Za takav naèin emi-tiranja usvojen je naziv Svjetski digitalniradio ili kratica DRM (prema engl. DigitalRadio Mondiale). Poteškoæa takvognaèina prijenosa je potreba za digita-lnom obradom signala u prijamniku,

kako bi se dobio niskofrekvencijskisignal što vjerniji izvornom signalu. Toje nemoguæe izvesti jednostavnim sred-stvima. Na tržištu u trenutku pisanjaovog èlanka, nema gotovih integriranihsklopova koji bi obavljali tu funkciju, noto stanje sigurno neæe potrajati još dugo.Zato je za prijam potrebno raèunalos odgovarajuæim programom i dodatakpostojeæim prijamnicima koji omoguæujedobivanje signala 12 kHz. U ovomèlanku opisat æu izradu sklopa mješaèaza dobivanje signala navedene frekve-ncije, naèin spajanja i program kojimsam se koristio za obradu signala.

Svi tvornièki izraðeni prijamnici susuperheterodini, s jednom ili višemeðufrekvencija. Ako je prijamnik s višemeðufrekvencija, obièno je prva vrlovisoka i nalazi se daleko izvan kratko-valnoga podruèja. Tu se ne postiže veli-ka selektivnost, veæ je ovako visokameðufrekvencija potrebna da bi se štoviše potisnula zrcalna frekvencija. Tekse na najnižoj postiže potrebna sele-ktivnost i pojaèanje signala, a ona jegotovo u pravilu 455 kHz. Kod prijamadigitalnog signala nema demodulacije,veæ se pojas frekvencija koje propuštafiltar za 455 kHz još jednim miješanjemprebacuje u podruèje frekvencija oko12 kHz. Ako bismo poslušali digitalnisignal nakon demodulacije, èuli bismosamo vrlo jak i širokopojasan šum.

Slika 1. – Shema mješaèa



Sklop mješaèa (sl. 1.) izraðen je najednostranoj ploèici pertinaksa, dime-nzija 57 mm × 42 mm (sl. 2. i sl. 3.).Da bi se osigurala potrebna stabilnostfrekvencije oscilatora (IC1), upotrijebljenje kristal frekvencije 4,4 MHz. Nazivajuga još i PAL kristalom jer se upotre-bljavao u TV prijamnicima u sklopu zaizdvajanje signala boja iz video signala.Zato njegova nabava ne bi trebala bitinikakav problem. To je 10 puta višafrekvencija od potrebne, pa je dodan idjelitelj s 10 (IC2), nakon kojeg se dobijesignal frekvencije nešto više od 443 kHz.Razlika od nekoliko stotina herca nepredstavlja nikakav problem, jer se onaautomatski nadomješta u programu kojiobraðuje signal. U mješaèu (IC3),miješanjem signala meðufrekvencije isignala oscilatora podijeljenog s 10,dobivamo zbroj i razliku tih dviju frekve-ncija. Zbroj odstranimo jednostavnimRC-filtrom (R4 i C2) pa nam ostaje samorazlika, a to je upravo potrebnih 12 kHz.Impedancija ulaza je poveæana jedno-stavnim emiterskim sljedilom, izvedenims tranzistorom BF314 (T1). Stabilizatornapona (IC4) nije potreban, ako u prijam-niku veæ imate dostupan stabilan napon9…12 V. U tom sluèaju zamijenite gabilo kakvom prigušnicom induktivnostibarem 50 µH. Signal frekvencije 12 kHzje spojen na monoutiènicu 3,2 mm,predviðenu za ugradnju na tiskanuploèicu, koja je stegnuta na stražnjuploèu. Na taj naèin je riješen problemugradnje sklopa u kuæište prijamnika.Ulaz mješaèa treba spojiti na izlazmeðufrekvencijskoga pojaèala, prijediode za demodulaciju, po moguænostiu toèki niske impedancije. Amplitudasignala bi trebala biti barem 0,5 V vršno.Prijamnik mora imati lokalne oscilatores PLL kontrolom frekvencije, jer jefrekvencijska stabilnost uvjet za kvalite-tan prijam.

Kontrola rada sklopa je vrlo jednos-tavna. Dovoljan je voltmetar i mjeraè

frekvencije kojim na izvodu 12 integrira-noga sklopa IC2 izmjerite frekvenciju.Ona mora biti nešto viša od 443 kHz.Voltmetrom provjerite napone na poje-dinim toèkama oznaèenim na shemikružiæima. Ako je sve u redu, ugraditesklop mješaèa u prijamnik i spojite naponnapajanja i ulazni signal. Za prijam DRMsignala upotrebljavam prijamnikKenwood R 2000. Signal za mješaè od12 kHz uzimam s emitera tranzistora Q14

u AM meðufrekvencijskom pojaèalu.Nakon ove dogradnje imamo izlaz

digitalnog signala koji moramo dovestina ulaz zvuène kartice u raèunalu. Zato je potreban oklopljeni jednožilni vod idva stereoutikaèa 3,2 mm. Duljina kablanije kritièna, ali se preporuèuje što kraæi.Gubici æe biti manji, a i smetnje. Signalprikljuèite na MIC ulaz zvuène kartice.Ako je izlaz iz mješaèa amplitude višeod 0,5 V vršno, prikljuèite ga na LIN ulaz,jer æe tada biti lakše namjestiti potrebnuosjetljivost. Ako nemate zvuènu karticu smoguænošæu neovisne obrade ulaznog i

izlaznog signala (Full Duplex) u raèuna-lo morate ugraditi još jednu karticu i zanju pripadajuæi program. Na izlaz tekartice (OUT) prikljuèite aktivne zvu-ènike ili posebno pojaèalo na koje suprikljuèeni zvuènici. Obavezno iskljuèiteautomatsko namještanje razine signala,ako je takva funkcija moguæa. Time jesklopovski dio našeg DRM prijamnikagotov. No, to još nije dovoljno da bismoèuli bilo kakav zvuk.

Potreban je i program koji æe digitalnisignal pretvoriti u analogni. Nakon kraæepotrage na Internetu, pronašao sambesplatan program naziva Dream.Upišite u bilo koji pretraživaè nazivDream.zip, i presnimite ga s neke webstranice na kojoj æe biti ponuðen. Ovo nepreporuèujem ako nemate antivirusniprogram, jer bi se pored korisnog mogaoprovuæi i kakav neželjeni program. Prijepokretanja svakako proèitajte Uvjetekorištenja. Program dolazi u sažetomobliku, pa ga je potrebno "raspakirati"zip-programom ili nekim drugim pro-gramom koji podržava ovo sažimanje,najbolje u mapu drm_program. Nije gapotrebno instalirati! Dvoklikom na

Slika 2. – Montažna shema mješaèa

Slika 3. – Tiskana ploèica mješaèa

Slika 4. – Mješaè ugraðen u prijamnik


datoteku Dream.exe pojavljuje seprozor s uoèljivim crnim pravokutnikomu kojemu piše Scanning.... U gornjemlijevom kutu kliknite na tipku Settings izatim na Audio in i stavite kvaèicu ukvadratiæ pored naziva zvuène karticena koju je spojen ulaz signala. Zatimodaberite Audio out i stavite kvaèicu ukvadratiæ pored naziva kartice na kojusu spojeni zvuènici. Nakon toga kliknitena tipku View i zatim na Evaluationdialog. Otvorit æe se novi prozor u kojemtreba kliknuti u kvadratiæ pored Flip InputSpectrum, ako tamo veæ nije kvaèica.Na prijamniku namjestite frekvenciju594 kHz i odaberite AM vrstu rada. Ucrnom pravokutniku iznad kojeg pišeInput PSD pojavit æe se krivulja nalikna pravokutni impuls po sredini kojegprolazi okomita žuta isprekidana linija.U lijevom gornjem kutu prozora ispisanje omjer signala i šuma u decibelima isredišnja frekvencija, koja mora biti vrloblizu 12 kHz. U srednjem gornjem dijeluprozora nalazi se šest kvadratiæa kojimijenjaju boju iz sive u zelenu. Kadsu svi zeleni, program je usklaðen sulaznim signalom i poèinje pretvorbadigitalnog signala u analogni, a izzvuènika se èuje zvuk. Ako vrh krivulje

prelazi razinu od -50 dB, potrebno jesmanjiti razinu ulaznoga signala. Upoèetnom prozoru umjesto Scanning...ispisan je naziv odašiljaèa. Prijam kasnidvije sekunde, kolika je zaliha podatakaza pretvorbu. Kvaliteta je vrlo dobra, bezikakvih smetnji ili šumova, uz osjetno širifrekvencijski opseg i prvi dojam jeizvanredan. Siguran sam da DRM imabuduænost.

Na kraju želim objasniti svrhu ovogèlanka, jer æe neki radioamateri moždaprigovoriti da ova tehnologija prijenosasignala nema nikakve veze s radioama-terizmom. Svaka nova tehnologija je upoèetku slabo zastupljena i skupa. No,kako se bude poveæavao broj korisnikatako æe i cijene padati. Uskoro æesklopovi za obradu signala biti lakodostupni i prihvatljive cijene, a prijamniciza DRM biti uobièajena stvar. Možda inas èeka potpuna digitalizacija.Uostalom, digitalnim se komunikacijamaveæ koristimo pa zašto ne bismo usvojilii neku inaèicu te tehnologije. Lako bi semoglo dogoditi da u ne tako dalekojbuduænosti pojmovi poput AM, LSB iUSB postanu arhaizam.

Otpornici 11/4 W, 5% tol.R1, R2 68 kΩR3 2,2 kΩR4 1,8 kΩR5 2,2 MΩ

KondenzatoriC1 10 nFC2 2,2 nFC3, C6, C7, C8 100 nFC4, C5 68 pF

PoluvodièiIC1 4066IC2 4017IC3 4011IC4 7809T1 BF314

OstaloQ1 kristal 4,43 MHz, HC 49

kontaktni stupiæi 1,3 mm 3 kom.podnožje za IC DIL 14 2 kom.podnožje za IC DIL 16 1 kom.utiènica mono 3,2 mm

za tiskanu ploèicu 1 kom.

Popis materijala za DRM mješaè

Piše: prof. dr. sc. Ivan Jelenèiæ

Kompresija digitalnih podatakaaudiosignala (I.)Digital Audiosignal Data Compression (I)

Velika aktivnost u podruèju kompre-sije digitalnih podataka u prijenosu,

snimanju i uskladištenju, te neprestanoiznalaženje novih postupaka i donošenjanormi za sve veæe i kvalitetnije izvoðe-nje kompresije, bila su razlogom ovomèlanku. Ovaj napis trebao bi dati pregledi opisati niz procesa, postupaka, normi ikratica, koje se koriste za kompresijudigitalnih audiopodataka.

1. UvodKompresija digitalnih podataka je

osnovni i kljuèni proces u digitalnimkomunikacijama. Buduæi da je radijskispektar pod stalnim pritiskom drugihmobilnih servisa, o kompresiji ovisi uprvom redu širina pojasa u prijenosu, jerse traži što više kanala, tj. što veæakolièina i brzina protoka informacija,a o tome ovisi i ekonomiènost i cijenaprijenosa uopæe.

Prvi kompleksni "matematièki algori-

tam" za manipulaciju i obradu digitalnihvideo-signala i audio-signala objavljenje 1986. god.

U digitalnim komunikacijama postojiveliki broj veæih i manjih procesa, kakou odašiljanju i kodiranju, tako u prijamui dekodiranju, koji se primjenom mate-matièkih operacija, tj. složenih mate-matièkih algoritama digitalne obradesignala, mogu uspješno i brzo izvesti (toje primjena postupaka tzv. DSP; premaengl. Digital Signal Processing, obradbadigitalnih signala). "Matematièki algori-tam" predstavlja propisani skup dobrodefiniranih pravila i procesa za rješenjeproblema, u konaènom broju koraka.

Na primjer: primjenom odgovarajuæegalgoritma (npr. DSP) moguæe je obraditibilo koji tip modulacije (kod demodu-liranja), bez zamjene elektronièkihkomponenata prijamnika. Postupak zakompresiju audiopodataka 'MUSICAM'(DAB) je jedan od algoritama.

2. Meðunarodne normekompresije - MPEGMeðunarodne organizacije za norme

ISO (International Organisation ofStandardisation) i IEC (InternationalElectrotechnical Commision) su 1990.godine formirale odbor MPEG (MotionPicture Export Group) za izradu normiza kompresiju digitalnih podataka slikei tona. Tokom više godina razvoja,ispitivanja i primjene, ustanovljene suèetiri glavne norme MPEG za kompre-siju digitalnih podataka. To su:

- MPEG-1 (normiran 1993. god.),primjenjiv za pokretne slike tzv.kuænog videosustava (uz brzinestruje bita od oko 1,5 Mbit/s), multi-medijski CD-ROM (Compact Disc-Read Only Memory) ili video-CD;DCC (Digital Compact Cassette),DAB (Digital Audio Broadcasting),satelitski prijenos ADR (Astra-DigitalRadio) i kodnu shemu "Layer 1".



- MPEG-2 (normiran 1994. god.),osnovna je multimedijska norma zaalgoritme kompresije, kod digitalnogvideoprijenosa i audioprijenosa.Normirane su sve faze u formiranjukomprimirane izlazne struje uprijenosu.Videokompresor ima na ulazu npr.struju videopodataka od 216 Mbit/s(prema normi CCIR 656), a naizlazu daje komprimiranu struju bita(u formatu MPEG-2) 1…15 Mbit/s(s TV-studijskom kvalitetom).Prijenos stereotona (sve vrijednostipo kanalu), od ulaznih npr.768 kbit/s, na izlazu je uz kodnesheme: "Layer 2" 128 kbit/s, a uz"Layer 3" je 64 kbit/s.Norma obuhvaæa zemaljski,kabelski i satelitski digitalni prijenos.

- MPEG-3 (integriran s normomMPEG-2), u osnovi je planiran zateleviziju vrhunske kvalitete HDTV(High Definition Television).Uz ulaznu struju bita od npr.1152 Mbit/s, komprimirana izlaznastruja je 20…40 Mbit/s.

- MPEG-4 (normiran 2000. god.),važna je norma koja se stvaraladugi niz godina i stalno se dograðu-je. Ujedinjuje svjetski audioprijenosi videoprijenos te telekomunikacijes interaktivnom multimedijskomprimjenom (video, audio, tekst i3D-grafiku), uz vrlo niske struje bitaod 10 kbit/s do 1 Mbit/s.Primjenjiv je za: videotelefon,videokonferencije, multimedijskuelektronièku poštu (veze prekoISDN-a), banke podataka, mobitele,prijenos pokretnih slika na web-u(televizija preko Interneta), itd.Prijenos stereo audiosignala je (uzulaznih 768 kbit/s) s oko 64 kbit/sizlaznih podataka, no uz uvoðenjenovih "alata" za kompresiju i znatnomanje.Ta je norma u stalnom razvoju,neprestano se proširuje novimamandmanima, u slijedu s novimtehnikama i metodama za veæe ikvalitetnije komprimiranje.

3. Enkoderi i dekoderi MPEG –LayerUreðaji koji komprimiraju digitalne

podatke su MPEG-koderi, tzv. enkoderi.Enkoder analizira komponente audiosi-gnala i primjenjuje psihoakustièki modeli druge "alate" kodiranja za kompresijupodataka. Na mjestu prijama kodiranipodaci se moraju vratiti u osnovni obliksignala, odnosno moraju se dekompri-mirati ureðajem MPEG-dekoderom, kojije konstruktivno mnogo jednostavniji odenkodera.

Ureðaj koji sadrži i enkoder i dekodernaziva se codec, a prikladan je za svakuprimjenu, a posebno za dvosmjernu,npr. reportersku vezu.

U prvih deset godina poslije obliko-vanja, MPEG definira kompresijuaudiosignala tako da normira "obitelj" odtri kodne sheme u ISO/MPEG normiLayer 1, 2 i 3 (Slojevi 1, 2 i 3), spoveæanom kompleksnošæu i efikasno-šæu enkodera uz veæi broj sloja. Za svakisloj MPEG norma opisuje enkoder (sformatom izlazne struje bita) i dekoder.Svi slojevi su iste osnovne graðe, akompresiju izvode prema psihoakusti-èkom modelu I. (Layer 1 i 2) i modelu II.(Layer 3).

Uz svaki Layer mogu se koristiti idodatne moguænosti obrade signala, tzv.JSC (Joint Stereo Coding). Ta tehnikakoristi redundanciju i irelevanciju tipi-ènoga stereo programskog materijala,što u manjoj mjeri poveæava audio-kvalitetu i smanjuje broj bita u kodiranju.

Enkoderi Layer omoguæuju smanje-nje digitalnih audiopodataka za oko 1 : 9ili 1 : 12, pa i više. Najuèinkovitiji, ali inajkompliciraniji je enkoder ISO/MPEGLayer 3 (norma ISO 11172-3), koji stereoaudiosignal komprimira na 64 kbit/s pokanalu.

4. Osnovna naèela kompresijeKompresija signala se temelji na

nekoliko naèela.- Irelevancija (nevažnost), je vrlo

uèinkovito naèelo po kojem seodbacuje dio komponentiulaznog signala koje se ne èuju,

primjenjujuæi psihoakustièki modelslušnoga procesa.

- Redundancija (zalihost), znaèi dase iz ulaznih signala uklanjajunevažni podaci, tako da se nemijenja sadržaj informacije.

- Entropija (stanje) znaèi da je zaprovedbu uèinkovite kompresijepotrebno odrediti "dijelove" audiosignala koji nose informaciju.Entropija je "dio" signala koji jenepredvidiv (tranzijentne je prirode),dok je "ostatak" predvidiv (on nenosi informaciju), to je redunda-ncija. Kompresor (enkoder) morašto bolje odijeliti entropiju odredundancije (koju ne trebaprenositi), a da se pri tome zadržikvaliteta izvornoga signala.

Kod enkodera se po tom naèelu prim-jenjuje èinjenica, da u audiosignalimavjerojatnost pojavljivanja nije jednakaza sve amplitude. Stoga se èešæe vrije-dnosti mogu kodirati kao broj iz unapri-jed definiranih tablica i prenositi s manjebitova, no u dekoderu tada mora takoðerpostojati jednaka tablica.

5. Osnovne konvencionalnemetode kompresijePrvi sustavi za smanjenje digitalnih

podataka primjenjivali su kompanderskutehniku (na naèelu redundancije), uzkompresiju signala u enkoderskom, aekspanziju u dekoderskom dijelu. To suprimjenjivali u digitalnom prijenosu sus-tavi NICAM (Near InstantaneouslyCompanded Audio Multiplex) i DSR(Digital Satellite Radio), a smanjenje jebilo vrlo malo, oko 1 : 1,2 do 1 : 1,3 pokanalu.

Za uèinkovitije smanjenje (ponajprijepo naèelu irelevancije) razvijene su dvijemetode:

- Kodiranja podpojaseva(Sub-band Coding) je metoda pokojoj se ulazni signal dijeli u višefrekvencijskih pojaseva. Vrijednostiuzoraka se vremenski promjenjivokodiraju, pojedinaèno za svakipodpojas, ovisno o proraèunatim(DSP) pragovima maskiranja uslušnom procesu.


Slika 1. – Osnovna graða ISO/MPEG audioenkodera (a) i audiodekodera (b)


Na slici 2. prikazan je frekvencijskispektar audiosignala jednogsamoglasnika, uz krivulju pragaèujnosti ljudskog uha (crtkanakrivulja), u jednom definiranomtrenutku. Najviše tonske kompo-nente spektra podignule su pragèujnosti (krivulja LT), pa se svekomponente i šum (osjenèano)ispod nje ne moraju kodirati, jer suneèujne (naèelo maskiranja).

- Transformacijsko kodiranje(Transform Coding), je metoda pokojoj se vremenski ogranièeni dioulaznog signala, upotrebom FFT-a(Fast Fourier Transform),transformira u frekvencijskopodruèje. Rezultirajuæe spektralnevrijednosti komponenata se tadakodiraju (DSP) premapsihoakustièkoj procjeni.

Prema prvoj metodi razvijen je normi-rani sustav smanjenja digitalnihaudiopodataka MPEG-1 Layer 2, tzv.

MUSICAM (Masking Pattern AdaptiveUniversal Sub-band Integral Coding andMultiplexing) za digitalni prijenos DAB,a koji je sukladan postupku kodiranjaPASC (Precision Adaptive Sub-bandCoding) za Philipsove digitalne kazeteDCC.

Prema drugoj metodi razvijen jesustav reporterskog codeca ASPEC(Adaptive Spectral Entropy Coding),sukladan postupku ATRAC (AdaptiveTransform Acoustic Coding) za Sonyevedigitalne miniploèe MD (Mini Disc).

Sl. 2. Frekvencijski spektar samoglasnika "a" (f = 200 Hz) s 20 harmonika


Piše: Miran Gosta, dipl. ing.

Regionalni plan frekvencija zadigitalnu radiodifuzijuRegional Frequency Plan for Digital Broadcasting

Digitalni zemaljski radio (T-DAB,prema engl. Terrestrial – Digital

Audio Broadcasting) i digitalna zemaljskatelevizija (DVB-T, Digital VideoBroadcasting – Terrestrial) u slijedeæimæe godinama zamijeniti postojeæe ana-logne radijske i televizijske sustave. Pritome æe gledateljima i slušateljima bitipružen niz novih moguænosti koje digita-lna tehnologija pruža. Uz kvalitetniju slikui zvuk, svakako treba istaknuti mogu-ænost mobilnoga prijama televizijskogasignala i prijama signala s prijenosnimureðajem u zatvorenom prostoru, prièemu neæe biti potrebe za velikom

antenom. Digitalizacija radija i televizijeomoguæava konvergenciju multimedi-jalnih usluga, odnosno spajanje raèuna-lnih, mobilnih i televizijskih usluga. Timeæe se otvoriti tržišta potpuno novih uslu-ga. Kao veliku novost treba predstavitiinteraktivnu televiziju koja æe omoguæitiusluge poput glasanja, klaðenja,kupovine, pregleda elektronièke poštei weba, elektronièke administracije(e-governmenta), itd.

Digitalni radio i digitalna televizijaprimjenjuju COFDM postupak kodiranjai modulacije informacijskog signala(COFDM, Coded orthogonal frequency-

division multiplexing, Kodirani frekvenci-jski multipleks ortogonalnih podnosi-telja). Digitalna se televizija odašilje uUHF frekvencijskom podruèju (Band IV.i V., kanali 21. do 69.) u kanalima širine8 MHz i u VHF frekvencijskom podruèju(Band III., kanali 5. do 12.) u kanalimaširine 6 MHz, 7 MHz ili 8 MHz. U jednomkanalu prenosi se multipleksno 4 do 6televizijskih programa. Digitalni se radioodašilje u VHF frekvencijskom podruèju(Band III., kanali 5. do 12.) u kanalima,odnosno blokovima širine 1,5 MHz. Ujednom bloku prenosi se multipleks 5do 6 radijskih programa. VHF i UHF


Slika 1. – Podjela Republike Hrvatske na regije s kanalima Slika 2. – VHV regije u Republici Hrvatskoj s pripadajuæim kanalima


frekvencijsko podruèje pogodno je zazemaljsku radiodifuziju, jer se na timfrekvencijama elektromagnetski valovidobro rasprostiru (uglavnom prema mo-delu optièke vidljivosti). To se frekvenci-jsko podruèje danas se primjenjuje zaanalognu televiziju, pa æe uvoðenje digi-talne televizije zahtijevati postupnogašenje analogne televizije.

S obzirom na to da je radiodifuzijajednosmjerni oblik komunikacije, mrežaza radiodifuziju planira se tako da seodašiljaèi postavljaju na istaknute polo-žaje, npr. na visoke planine ili tornjeve, skojih postoji optièka vidljivost na štoveæem podruèju. Prijamna toèka se sma-tra pokrivenom ako u toj toèki postojidovoljna jakost elektriènoga polja i akoje razina korisnoga prijamnog polja veæaod razine smetnje za tzv. zaštitni odnos.

Podruèja koja se pokrivaju u radiodi-fuziji mogu biti radijusa i preko 100 km.Elektromagnetski val ne staje na granicipokrivanja, veæ se dalje širi, pa se snekoga istaknutoga položaja možestvarati smetnja na udaljenosti i do 500km. Zbog toga je za digitalni radio i digi-talnu televiziju bitno uskladiti frekvencije iparametre odašiljaèa na meðunarodnojrazini. Usklaðivanje je bitno, jer se njimeosigurava kvalitetan prijam signala uželjenom podruèju pokrivanja. To je oso-bito važno kod digitalnog radija i televi-zije, jer iako su otporniji na smetnju, usluèaju prevelike smetnje dolazi dopotpunog gubitka informacije. Planiranjemreže zasniva se na raèunalnom pro-raèunu vrijednosti elektriènog polja uodreðenom podruèju pokrivanja. Pritome se primjenjuju složene statistièkemetode izraèuna elektriènoga polja, au obzir se uzima reljefna konfiguracijaterena i vegetacija.

Da bi se ubrzao proces uvoðenjadigitalne televizije i digitalnog radija iolakšalo meðunarodno usklaðivanje fre-kvencija Meðunarodna telekomunikacijs-ka unija (ITU, International Telecommu-nications Union) koja je specijaliziranaorganizacija UN-a za telekomunikacije,organizirala je Regionalnu radiokomuni-kacijsku konferenciju (Regional Radioco-mmunications Conference) pod radnom

kraticom RRC-06, koja se održala uŽenevi od 15. svibnja do 16. lipnja 2006.godine. Zadaæa te konferencije bila jeizraditi plan rasporeda frekvencija zadigitalni radio i digitalnu televiziju uEuropi, Africi i dijelu Azije, te donijetiSporazum koji sadrži pravila o daljnjimpostupcima usklaðivanja i prelaska sanalognoga na digitalno odašiljanje.Plan za Republiku Hrvatsku izradili su uprotekle dvije godine struènjaci iz odsje-ka za radio i televiziju Hrvatske agencijeza telekomunikacije, te je takav plandijelom i usklaðen sa susjedima prijeRRC-06. Na samoj je konferenciji pre-ostalo uskladiti kanale s Italijom i riješitipreostale probleme s ostalim susjedima.Proces planiranja na konferenciji odvijaose kroz èetiri koraka, tzv. iteracije. Usvakoj iteraciji je svaka država poslalazahtjeve za frekvencije, te se na osnovitih zahtjeva izraðivala raèunalna analizakompatibilnosti s susjedima. Ako dvazahtjeva nisu bila kompatibilna, oni nisumogli dijeliti isti, traženi kanal, veæ se uprocesu sinteze kanal dodijelio jednomzahtjevu. S obzirom na to da raèunalniprogram za analizu nije ukljuèivao modelterena, države su mogle proglasiti za-htjeve kompatibilnima na osnovi vlastitihpreciznih tehnièkih analiza i pregovoraizmeðu zemalja. Za Republiku Hrvatskunajveæi je problem predstavljao nerealnovelik broj talijanskih zahtjeva, pa sustruènjaci iz Hrvatske agencije za teleko-munikacije taktièki odgovorili velikimbrojem zahtjeva koji su blokirali talija-nske zahtjeve, te se morao postiæidogovor. Dogovoreno je da se kanaliekskluzivno podjele izmeðu Italije izemalja na istoènoj obali Jadranskogmora. Na taj naèin se neki kanal koji sekoristi na jednoj strani Jadrana ne smijekoristiti na drugoj strani.

Plan za Republiku HrvatskuRepublika Hrvatska ostvarila je na

RRC-06 konferenciji, zahvaljujuæi uspje-šnim pregovorima, potpuni uspjeh. Osimosnovnih zahtjeva u novi plan upisani sui neki dodatni zahtjevi za pojedine regijei gradove. Novi plan sadrži sedamnacionalnih pokrivanja èitave države

signalom digitalne televizije u UHFpodruèju i jedno nacionalno pokrivanjesignalom digitalne televizije u VHFpodruèju. S obzirom na to da jedan kanalmože nositi 4 do 6 televizijskih programa,8 nacionalnih pokrivanja omoguæava 32do 48 nacionalnih televizijskih programa.Za digitalni radio ostvarena su 3 nacio-nalna pokrivanja (što znaèi 18 radijskihnacionalnih programa). U nekim regija-ma ostvarena su dodatna pokrivanjadigitalne televizije u UHF-u: 2 u Istrii Kvarneru, 3 u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, te jedno u Dubrovaèko-neretvanskoj županiji. Neki najveæigradovi takoðer su dodatno pokrivenisignalom digitalne televizije.

COFDM postupak kodiranja i modu-lacije omoguæava rad više odašiljaèana istom kanalu, odnosno rad u tzv.SF mreži (SFN, Single FrequencyNetwork). U SF mreži mogu raditi samoodašiljaèi koji su unutar odreðeneudaljenosti koja ovisi o parametrimaCOFDM postupka (npr. za kanal širine8 MHz udaljenost iznosi 9…68 km,ovisno o duljini zaštitnoga intervala).Zbog toga je Republika Hrvatska podije-ljena u 9 regija u UHF podruèju. U svakojregiji može se ostvariti pokrivanje sdominantnih odašiljaèa na istoj frekve-nciji – u SFN mreži. Podjela RepublikeHrvatske na regije s kanalima koji sudodijeljeni svakoj regiji prikazana je nasl. 1. U plan su upisana prava na pokri-vanje odreðenog podruèja na odreðe-nom kanalu (tzv. allotment), a i pripada-juæi odašiljaèi sa svim potrebnim para-metrima: snaga, dijagram zraèenja (tzv.assignment). S obzirom na to da je uVHF podruèju planirano jedno pokrivanjedigitalnom televizijom i tri T-DAB pokri-vanja digitalnim radijem, a u VHF-u sekoriste kanali od 7 MHz, koji omoguæava-ju veæu udaljenost izmeðu odašiljaèa uSFN-u, regionalna podruèja u VHF-usu veæa, odnosno teritorij RepublikeHrvatske podijeljen je na 6 regija.

VHF regije s pripadajuæim DVB-Tkanalima, odnosno s dodijeljenim T-DABblokovima prikazani su na sl. 2.


KV

Papirnati dnevniciPapirnate dnevnike šaljite samo ako

nemate raèunalo i ako odradite nekolikoveza. Papirnati dnevnici neæe uæi u konkure-nciju za najviši plasman. Svaka dvostruka(dupla) veza mora biti jasno oznaèena udnevniku i ne donosi bodove. Više od 2 postoneoznaèenih dvostrukih veza povlaèi zasobom diskvalifikaciju.

Dnevnici se vode na standardnim obrasci-ma s 40 veza po stranici.

Dnevnik mora sadržavati: vrijeme poUTC-u, pozivnu oznaku korespondenta,izmjenu RST i rednoga broja, množitelje(množitelj oznaèiti samo prvi put na poje-dinom opsegu), QSO bodove po vezi. Nadnu svake stranice treba biti broj množitelja ste stranice, kao i zbroj QSO bodova s testranice.

Uz svaki dnevnik treba poslati i Zbrojnilist koji treba sadržavati sljedeæe podatke:pozivnu oznaku, ime i prezime (ili nazivKluba), adresu, opis ureðaja i antene,obraèun bodova, Izjavu o pridržavanju pravilanatjecanja, potpis operatora, a za postaje sviše operatora popis operatora.

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaLISTOPAD 2006.

7 – 8.10. 0800-0800 OCEANIA DX Contest SSB7.10. 1600-1959 EU Sprint SSB1.10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest SSB

14 – 15.10. 1200-1200 OCEANIA DX Contest CW14.10. 1600-1959 EU Sprint CW15.10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest CW

21 – 22.10. 0000-2400 JARTS WW RTTY Contest RTTY21 – 22.10. 1500-1459 Worked All Germany Contest CW/SSB28 – 29.10. 0000-2359 CQ WW DX Contest SSB

STUDENI 2006.4 – 5.11. 1200-1200 Ukrainian DX Contest CW/SSB/RTTY

11 – 12.11. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest RTTY11 – 12.11. 1200-1200 OK/OM DX Contest CW/SSB11 – 12.11. 0700-1300 Japan International DX Contest SSB18 – 19.11. 1200-1200 LZ DX Contest CW/SSB18 – 19.11. 2100-0100 RSGB 1,8 MHz Contest CW25 – 26.11. 0000-2359 CQ WW DX Contest CW

PROSINAC 2006.1 – 3.12. 2200-1600 ARRL 160 Meter Contest CW

9 – 10.12. 0000-2400 ARRL 10 meter Contest CW/SSB16.12. 0000-2400 OK DX RTTY Contest RTTY

16 – 17.12. 1400-1400 Croatian CW Contest CW26.12. 0830-1059 DARC XMAS-Contest CW/SSB30.12. 0000-2359 RAC Canada Winter Contest CW/SSB

30 – 31.12. 1500-1500 Stew Perry Topband Distance Challenge CW

Hrvatsko CW natjecanje(Croatian CW Contest)

Natjecanje organizira Hrvatski radioa-materski savez kako bi promicao CW rad naKV opsezima. U natjecanju mogu sudjelovatisvi licencirani radioamateri iz cijeloga svijeta.Natjecanje se održava svake godine, treæegapunog vikenda u prosincu (ove godine toje 16./17. prosinca). Natjecanje poèinje usubotu, u 1400 UTC, i završava u nedjelju, u1400 UTC.

Frekvencije1,8 / 3,5 / 7 / 14 / 21 / 28 MHz. Molimo Vas da rabite frekvencije u skladu

s preporukom I. regije IARU-a: 1 830…1 850,3 500…3 560 i 14 000…14 060 kHz.

Vrsta radaU natjecanju se radi samo CW naèinom rada.

Kategorije- hrvatske postaje:

- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, - jedan operator, svi opsezi, mala snaga(< 100 W),

- jedan operator, svi opsezi, QRP (< 5 W), - više operatora, svi opsezi, jedan odašiljaè, - SWL;

- strane postaje: - jedan operator, svi opsezi, velika snaga, - jedan operator, svi opsezi, mala snaga(< 100 W),

- jedan operator, jedan opseg, velika snaga, - jedan operator, jedan opseg, mala snaga(< 100 W),

- jedan operator, svi opsezi, QRP (< 5 W), - više operatora, svi opsezi, jedan odašiljaè, - SWL. Za postaje s više operatora vrijedi 10 minu-

tno pravilo, a dopušteno je odraditi i vezu nadrugom opsegu, ali samo ako je ta veza novimnožitelj.

IzmjenaRST i redni broj veze, koji poèinje od 001.

Postaje s više operatora mogu davati pose-bne brojeve na svakom opsegu ili runningpostaja može davati svoje brojeve, a multi-plier postaja svoje.

Bodovanje- hrvatske postaje:

- veza s postajama izvan Europe: - 10 bodova na 1,8/3,5/7 MHz, - 6 bodova na 14/21/28 MHz,

- veze s postajama iz Europe, ukljuèujuæii veze s postajama iz Hrvatske: - 4 boda na 1,8/3,5/7 MHz, - 2 boda na 14/21/28 MHz;

- strane postaje: - veza s 9A postajama:

- 10 bodova na 1,8/3,5/7 MHz, - 6 bodova na 14/21/28 MHz,

- veza s postajama s drugoga kontinenta: - 6 bodova na 1,8/3,5/7 MHz, - 3 boda na 14/21/28 MHz,

- veza s postajama s vlastitoga kontinen-ta, ukljuèujuæi i svoj DXCC-entitet: - 2 boda na 1,8/3,5/7 MHz, - 1 bod na 14/21/28 MHz.

MnožiteljiDXCC-entiteti i WAE-lista posebno na

svakom opsegu. Konaèni rezultat dobije se množenjem

ukupnoga broja QSO bodova sa svih opsegas ukupnim brojem množitelja sa svih opsega.

SWLSvaka razlièita postaja vrijedi jedan bod po

opsegu. Dnevnik mora sadržavati izmjenu odobje postaje u vezi. Množitelji su isti kao igore navedeni.

Elektronièki dnevnici

Preporuèamo slanje dnevnika elektroni-èkom poštom na adresu: [email protected] mora biti u Cabrillo datoteci. Datotekunazovite po naèelu: vašznak.log. Automatskupotvrdu prijama natjecateljskog dnevnikadobit æete od Contest robota. Preporuèuje seuporaba raèunalnih programa: N1MM,Writelog, Win-Test, AA-log contest modul,EI5DI, LM log.

Sve postaje koje konkuriraju za visokiplasman logove trebaju poslati u elektroni-èkom obliku.


KV

Pred vama su rezultati desetoga jubilarnog izdanjaHrvatskoga radioamaterskog kupa. Aktivnost je bila na

razini prošle godine, tako da su i rezultati slièni.I ovaj put smo sve dnevnike podvrgli raèunalnoj obradi

po UBN proceduri, tako da je došlo i do nekih promjena uplasmanu u odnosu na prijavljene rezultate.

Primili smo 61 natjecateljski dnevnik. Najneizvjesnija borbavodila se u kategoriji jedan operator, miješano, u kojoj smoprimili najviše natjecateljskih dnevnika (23). Nakon UBNprocedure prvo mjesto je osvojio 9A9M (operator Mark, 9A8A)ispred Franje, 9A6M, koji je vrlo malo zaostao u odnosu napobjednika.

U kategoriji više operatora Radioklub "Jan Hus", 9A5Y,ostvario je uvjerljivu pobjedu u odnosu na konkurenciju 9A3Bi 9A1CAZ koji su osvojili drugo i treæe mjesto. U CW kategoriji

pobijedio je Stjepan, 9A2Z, ispred Matka, 9A3VM. U SSBkategoriji uvjerljivo je prvo mjesto osvojio Ðuro, 9A9C, ispredIgora, 9A4CD. U QRP kategoriji prvo mjesto je osvojioDamir, 9A3RE. Od operatora P razreda smo dobili samo jedandnevnik: Petar, 9A3AGS. Meðu portabl postajama uvjerljivoprvo mjesto ostvarili su èlanovi Radiokluba Samobor, 9A1W.U kategoriji radioklubova najviše bodova i ukupnu pobjeduodnijeli su èlanovi Radiokluba "Jan Hus", ispred RadioklubaVaraždin i Radiokluba Vidova Gora.

Teoretski je bilo moguæe "odraditi" oko 283 veze i 97množitelja. U natjecanju su radile postaje iz podruèja kojapokrivaju 28 autoregistarskih oznaka (množitelja): 23 uprvom, 26 u drugom, 27 u treæem i 25 u èetvrtom periodu.

Evo popisa postaja s najveæim brojem veza po periodima:

Rezultati KV natjecanjaRezultati KV natjecanja Hrvatski radioamaterski kup 2006.Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

1. period:1. 9A7T 41,2. 9A1CAZ 40,3. 9A3B 39,4. 9A5Y 38,5. 9A9M 38;

2. period:1. 9A5Y 60,2. 9A6M 59,3. 9A1UN 59,4. 9A9C 58,5. 9A7V 57;

3. period:1. 9A5Y 45,2. 9A6M 42,3. 9A9M 41,4. 9A7V 40,5. 9A3MA 39;

4. period:1. 9A9C 66,2. 9A1UN 64,3. 9A6M 64,4. 9A5Y 62,5. 9A9M 60.

Broj sudionika po periodima je bio slijedeæi:1. period – 58, 2. period – 83, 3. period – 58, 4. period – 88.Ukupno je bilo 103 sudionika.

Ukupan broj veza u bazi za provjeru je bio 5 206, od èegaje upareno 3 324 veze, tj. oko 64%.

Osvajaèi pehara

Više operatora:1. mjesto – Radioklub "Jan Hus", 9A5Y

(operatori: 9A3LG, 9A5CM),2. mjesto – Radioklub Belišæe, 9A3B

(operatori: 9A1AA, 9A2VR, 9A2NY),3. mjesto – Radioklub Zabok, 9A1CAZ

(operatori: 9A5K, 9A2EA, 9A2TK).Jedan operator, miješano:

1. mjesto – Radioklub Novi Marof, 9A9M(operator: Stjepan Ðurin, 9A8A),

2. mjesto – Franjo Bošnjak, 9A6M,3. mjesto – Eugen Èalopa, 9A7V.

Jedan operator, samo CW:1. mjesto – Stjepan Job, 9A2Z;

Jedan operator, samo SSB:1. mjesto – Ðuro Cerovec, 9A9C;

Jedan operator, QRP:1. mjesto – Damir Rudela, 9A3RE.

Operatori P razreda:1. mjesto – Petar Strujiæ, 9A3AGS.

Portabl postaje:1. mjesto – Radioklub Samobor, 9A1W

(operatori: 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A5BDG).Radioklubovi:

1. mjesto – Radioklub "Jan Hus", Daruvar,2. mjesto – Radioklub Varaždin,3. mjesto – Radioklub Vidova Gora, Supetar.

Oduzimanje bodovaPoništit æe se:- sve jedinstvene (unique) veze;

bez kazne,- neoznaèene duple veze; kazna: 3 × broj

obraèunatih bodova za tu vezu,- bad call; kazna: 3 × broj obraèunatih

bodova za tu vezu,- not in log,- primljen krivi broj; kazna: 2 × broj

obraèunatih bodova za tu vezu.

Dnevnici se obraðuju elektronièki i svisudionici æe nakon obrade dobiti uvid u svojUBN.

NagradePosebnim plaketama nagradit æe se prvo-

plasirane postaje iz Hrvatske u kategorijamajedan operator, svi opsezi i više operatora,kao i prvoplasirane postaje u svijetu u istimkategorijama. Dodatne plakete dodijelit æese svjetskim, kontinentalnim i hrvatskimpobjednicima u ostalim kategorijama, ovisnoo donatorima. Diplome æe dobiti prvih 10

postaja iz Hrvatske u svakoj kategoriji, kao ipobjednik u svakom DXCC-entitetu u svakojkategoriji. SWL æe dobiti diplome.

Rok za slanje dnevnika je 30 dana poodržanom natjecanju (vrijedi žig pošte zapapirnate dnevnike).

Adresa za slanje dnevnikaHrvatski radioamaterski savez(za Hrvatsko CW natjecanje)

p.p. 149HR - 10002 Zagreb

Croatia


Više operatoramj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A5Y 41 184 206 882. 9A3B 37 410 189 873. 9A1CAZ 35 856 178 834. 9A7T 33 620 176 825. 9A7B 32 693 175 826. 9A8M 18 112 139 647. 9A8D 17 024 124 658. 9A1HDE 16 817 113 679. 9A1CMC 14 231 111 59

10. 9A1CIG 4 120 54 40

Jedan operator, samo CWmj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A2Z 7 055 67 392. 9A3VM 6 588 67 363. 9A3LM 6 138 64 334. 9A2FW 4 650 52 315. 9A3ID 2 244 34 226. 9A6KGT 2 001 39 237. 9A4NC 960 30 16

Jedan operator, miješanomj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A9M 40 860 192 902. 9A6M 40 803 198 873. 9A7V 35 026 181 834. 9A1UN 31 692 193 765. 9A5X 29 562 158 786. 9A3MA 27 650 172 797. 9A3NM 26 250 148 758. 9A3NQ 25 350 159 759. 9A7W 24 101 138 77

10. 9A3MR 23 596 151 6811. 9A5CY 23 450 140 7012. 9A5RJ 19 246 133 6613. 9A2YF 18 023 116 6714. 9A4NF 15 252 112 6215. 9A2BW 13 559 99 6216. 9A6C 9 900 94 5017. 9A4LW 8 443 75 5318. 9A1ACD 8 379 72 4919. 9A4RV 7 536 78 4820. 9A7WA 6 525 81 4521. 9A2MF 4 515 61 4322. 9A3GS 2 794 46 3223. 9A4BT 648 27 18

Jedan operator, QRPmj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A3RE 13 098 103 59

Jedan operator, samo SSBmj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A9C 9 576 122 422. 9A4CD 7 020 99 393. 9A5EX 6 480 85 404. 9A5KV 5 676 89 335. 9A6AIV 5 530 90 356. 9A8K 5 396 79 387. 9A1DL 4 452 56 428. 9A7YY 2 808 52 279. 9A4VM 2 700 52 30

10. 9A7IDC 2 106 39 2711. 9A5ADM 2 088 46 2912. 9A2Y 1 960 61 2813. 9A5BTP 874 29 1914. 9A6PAA 782 27 2315. 9A3OS 756 25 18

Operatori P razredamj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A3AGS 2 245 43 292. 9A3AMQ 714 28 21

Portabl postajemj. poz. oznaka bodovi QSO množitelji1. 9A1W 28 203 148 792. 9A8DX 6 125 83 413. 9A6KET 2 268 54 27

Kategorija klubovamj. klub broj logova bodovi1. 9A1CCY 8 205 6862. 9A7A 8 132 9923. 9A7B 4 84 3534. 9A1CIG 4 58 1745. 9A1W 2 34 6836. 9A1BHI 6 18 4307. 9A7P 1 13 0988. 9A1ACD 2 12 8949. 9A8K 2 11 534

10. 9A1CCU 1 9 57611. 9A1V 1 7 53612. 9A1ADE 1 7 02013. 9A1COE 2 5 23414. 9A1CEQ 2 4 80615. 9A1CHL 1 1 960

Operatori na postajama s više operatora:9A5Y: 9A3LG, 9A5CM;9A3B: 9A1AA, 9A2VR, 9A2NY;9A1CAZ: 9A5K, 9A2EA, 9A2TK;9A7T: 9A2EU, 9A5MR;9A7B: 9A4W;9A1HDE: 9A3TR;9A1CIG: 9A8RA, 9A5AWM;9A8M: 9A3XV, 9A7DM;9A1W: 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A5BDG.

KV

Što se tièe UBN procedure ona ide ovako:1. unique – bez kaznenih bodova;2. bad call – kazneni bodovi 3 × broj bodova za vezu;3. not in log – kazneni bodovi 3 × broj bodova za vezu;4. primljen krivi broj – kazneni bodovi 2 × broj bodova za

vezu;5. primljena kriva reg. oznaka – kazneni bodovi 2 × broj

bodova za vezu.U svim navedenim sluèajevima se poništava veza i oduzi-

maju prijavljeni bodovi za vezu te se dodatno oduzimajukazneni bodovi od ukupnog broja bodova i to kako je nave-deno (unique je jedini bez penala).

Zahvalio bih se Kreši, 9A5K, koji je obavio neprocjenjivposao u kreiranju UBN procedure i kontrole natjecateljskihdnevnika.

Èestitamo svim pobjednicima i do slušanja u jedanaestomkupu u travnju iduæe godine. Nadamo se da æemo još malopoveæati aktivnost.


KV

CQ WW DX SSB Contest 2005.

Europski top plasmanJedan operator, svi opsezi,velika snagaES5TV 6 437 918GW4BLE 6 118 605S50A 5 136 192M6T 4 685 268EA4KR 3 762 529DJ4PT 3 656 405Jedan operator, 28 MHz,velika snaga9A9A 169 743UT2IY 106 040T93O 100 980S57S 98 136LZ9X 77 748Jedan operator, 21 MHz,velika snagaT96Q 1 152 180OH4R 734 125YT5G 659 987F6KNB 610 344OH5Z 527 692Jedan operator, 14 MHz,velika snagaOH6KN 1 710 648CT8T 1 036 104S50K 916 584M7Z 898 184S57DX 882 640Jedan operator, 7 MHz,velika snagaOK1RI 677 673YZ1E 660 152YT7A 574 035

MI0LLL 484 806SO6X 467 866Jedan operator, 3,7 MHz,velika snagaSM0W 424 424SN3A 386 400IR4M 304 673CU2B 294 261GM7V 243 540Jedan operator, 1,8 MHz,velika snagaOZ1DD 125 178YT6Y 116 400OE8Q 97 440LY2IJ 82 302HG8L 77 077Jedan operator, svi opsezi,mala snagaCT7T 3 638 5449A5K 2 497 536LY9A 1 795 560UA4FER 1 643 8809A2EU 1 572 974Jedan operator, 28 MHz,mala snagaS58P 64 800S57L 49 764OM5FA 42 964IK0EIE 33 488UA4CC 27 643

Jedan operator, 21 MHz,mala snagaCU2/OH1VR 405 990UR5HAC 362 520S57J 293 997RV6LFE 227 476T94LW 206 206Jedan operator, 14 MHz,mala snagaYT1AD 670 721LY6A 341 400SO9L 293 722UA1ANA 287 835HG4F 253 232Jedan operator, 7 MHz,mala snagaT94DO 216 008S54A 102 297YT1VP 100 3757S7V 82 812ON5KQ 80 613Jedan operator, 3,7 MHz,mala snagaIO1T 128 634S59CDE 64 148LY1DT 54 273UU4JKY 46 480OM7AB 41 052Jedan operator, 1,8 MHz,mala snagaS54W 41 7784N7ZZ 24 5079A3RE 15 288SP4XQN 14 964PA2SWL 11 385

QRP, svi opseziF5BEG 654 126IK5RUN 427 440DF1DX 328 750RV3QX 295 776OK1VBA 263 948Assisted, svi opseziLX7I 4 296 919RK4FD 4 197 388DR0W 4 080 231TM7F 3 610 978YR9P 3 404 606Više operatora,jedan odašiljaèOM8A 9 652 744EI7M 8 125 8309A1P 7 982 590OM7M 7 709 190G5W 7 266 795Više operatora,dva odašiljaèaIR4X 13 734 3009A7A 11 800 646RU1A 10 766 559HG6N 8 787 519DQ4W 7 925 148Više operatora,više odašiljaèaDF0CG 15 337 439OT5A 13 053 528DQ0Q 12 921 984RW2F 12 877 980LZ9W 12 467 430

O natjecanjuOvo natjecanje je privuklo rekordan broj natjecatelja i organizator je

primio 4 430 natjecateljskih dnevnika. Broj sunèevih pjega je bio u padui oèekivali su se slabi uvjeti, ali CQ WW natjecanja stvaraju svojevlastite uvjete. Opsezi su bili otvoreni tako da su se mogli ostvariti i novirekordni dosezi. Postavljeno je 6 novih svjetskih i 5 europskih rekorda.

Naši natjecatelji su poslali 29 natjecateljskih dnevnika, što je za 3dnevnika manje nego prošle godine. Ostvarili smo nekoliko plasmana usvjetskom i europskom vrhu. Emil, 9A9A, osvojio je plaketu za prvomjesto u Europi na 28 MHz. Krešo, 9A5K, osvojio je drugo mjesto uEuropi u kategoriji jedan operator, svi opsezi, mala snaga, a ekipa

9A7A ostvarila je isti plasman u kategoriji više operatora, dvaodašiljaèa. Ekipa 9A1P osvojila je treæe mjesto u Europi u kategorijiviše operatora, jedan odašiljaè, a treæe mjesto u Europi ostvario je iDamir, 9A3RE, na 1,8 MHz radeæi malom snagom. Zlatko, 9A2EU, bioje peti u Europi u kategoriji jedan operator, svi opsezi, mala snaga.

Organizator je veæinu natjecateljskih dnevnika primio elektronièkompoštom. E-mail adresa za slanje dnevnika je: [email protected].

HRS-ov KV menadžer za natjecanja,Zlatko Matièiæ, 9A2EU

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC

9A2VR SOAB 212 986 554 59 1599A9A SO10 169 743 748 30 1079A4CD SO15 375 386 1 040 37 1149A7D (op.: 9A3HX) SO20 615 000 2 080 38 1269A6A SO80 191 360 1 570 24 919A2DQ SO160 28 800 360 11 61*9A5K SOAB 2 497 536 2 315 111 431*9A2EU SOAB 1 572 974 1 499 134 465*9A7R SOAB 59 730 196 46 135*9A5BB SOAB 37 024 167 34 70*9A1DL SOAB 35 777 195 36 97*9A3QB SOAB 26 936 120 40 64*9A2GA SOAB 23 004 195 24 84*9A3KS SOAB 16 906 102 29 78*9A5YY SOAB 5 074 65 21 38

*9A5KV SO10 22 382 292 14 48*9A2TE SO15 92 344 364 30 89*9A4RV SO15 56 760 228 32 78*9A3RE SO160 15 288 284 7 499A8MM QRP20 2 016 50 7 259A5ZP AAB 65 312 282 52 1569A2U A10 22 572 167 19 579A5E A20 770 526 2 409 37 1349A3AG A80 92 400 984 17 719A1P MS 7 982 590 4 911 166 6049A5D MS 1 572 940 2 423 101 3299A0R MS 114 842 383 48 1349A7P MS 100 068 371 40 1469A7A M2 11 800 646 8 152 164 642

* oznaèava malu snagu.Deblje su otisnute postaje koje su dobile diplome.


KV

CQ WW DX CW Contest 2005.

Europski top plasmanJedan operator, svi opsezi,velika snagaCU2A 7,915,656CT8T 6,374,362ER4DX 5,806,866S50A 4,752,033TM6X 4,290,840GD6IA 4,158,378Jedan operator, 28 MHz,velika snagaS57S 15,808YU2A 3,895EU3AR 3,807Jedan operator, 21 MHz,velika snagaT96Q 570,4739A5Y 523,260OH0M 442,750S50K 365,672RZ6FA 250,305Jedan operator, 14 MHz,velika snagaOH6KN 1,119,048YZ9A 670,419OH6AC 611,776S57AL 580,470SM5INC 579,976Jedan operator, 7 MHz,velika snagaF6ARC 959,139OH5Z 724,592HA8DU 711,666OH2U 694,620YT7A 682,136

Jedan operator, 3,7 MHz,velika snagaOJ0B 608,896OH2BH 593,9229A9A 583,360SN3A 581,532S50C 467,166Jedan operator, 1,8 MHz,velika snagaSO2R 234,720OK1RF 232,185SP3BQ 228,327SN7Q 202,242OH0Z 188,552Jedan operator, svi opsezi,mala snagaCT6A 4,730,1579A5K 2,534,280EA7RM 2,039,040LY9A 1,859,449UA4FER 1,755,890EA2AZ 1,754,739Jedan operator, 28 MHz,mala snagaLZ9X 8,883F8AKC 5,0859A3VM 4,988UA6ADC 3,003EA7GV 2,046

Jedan operator, 21 MHz,mala snaga9A7D 290,680IR2M 196,4209A5D 186,914OK2N 170,0404N1N 169,717Jedan operator, 14 MHz,mala snaga9A3B 506,198OK1FDR 440,398G6M 430,110DL1LH 398,848YL5W 285,246Jedan operator, 7 MHz,mala snagaIY4W 626,202S54A 333,540SN3X 233,064YU1LA 217,664T94OM 210,080Jedan operator, 3,7 MHz,mala snagaYO6EX/p 53,437YO6ADW 43,891CT1FNT 6,345DC1LC 1,320Jedan operator, 1,8 MHz,mala snaga9A3RE 36,894RW3GB 32,5049H3MR 32,093OM0TT 31,727UT1FA 27,744

QRP, svi opseziDK5WL 605,862OK1VBA 549,664EA1FAQ 533,455SM3C 402,537US2IZ 381,350Assisted, svi opseziDJ5MW 5,450,967OE4A 4,923,750RX4HZ 4,923,400UW8M 4,331,040S52ZW 2,968,992S57DX 2,940,288Više operatora,jedan odašiljaèOM7M 8,176,644EI7M 7,874,332OM8A 7,850,888G6PZ 7,406,250OK5W 7,278,271TM2Y 6,978,108Više operatora,dva odašiljaèaRU1A 12,240,060EA6IB 11,061,6009A7A 10,981,728IR4X 10,619,504UU7J 9,047,168HG6N 8,015,190Više operatora,više odašiljaèaLZ9W 14,318,682DQ0Q 13,181,952RW2F 11,960,032DF0CG 11,592,276YT6A 9,161,880

O natjecanjuBroj sunèevih pjega bio je vrlo mali i oèekivali su se slabi uvjeti, ali

CQ WW natjecanja stvaraju svoje vlastite uvjete. Uvjeti su bili vrlo dobriosobito na nižim opsezima. Organizator je primio više od 4 100 natje-cateljskih dnevnika iz 172 DXCC entiteta, što je najviše u povijesti ovognatjecanja. Postavljena su 3 nova svjetska i 7 novih najboljih europskihrezultata. Organizator je primio 24 natjecateljska dnevika od 9A posta-ja. Ostvareni su vrlo dobri rezultati. Devet naših postaja osvojilo je mjes-

ta u europskom top plasmanu, što možete vidjeti iz priloženih rezultata.Organizator je veæinu natjecateljskih dnevnika primio elektronièkom

poštom. E-mail adresa za slanje dnevnika je: [email protected]. Dnevnicitrebaju biti u Cabrillo formatu. Nakon što pošaljete log dobit æeteautomatski odgovor CQ WW robota s vašim brojem za praæenje.

HRS-ov KV menadžer za natjecanja,Zlatko Matièiæ, 9A2EU

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC

9A3ST SOAB 280 000 475 89 2319A2VN " 6 902 82 16 429A5Y(op.:9A3NM) 21 523 260 1 330 37 1539A8M 7 163 404 1 240 23 859A9A 3,5 583 360 2 328 34 1269A4W " 166 314 1 380 21 859A2AJ 1,8 89 300 994 19 81*9A5K SOAB 2 534 280 2 313 130 458*9A3TU " 177 100 394 69 184*9A5AQA " 64 206 261 51 123*9A5YY " 21 978 154 32 67*9A4MN " 16 800 126 21 54*9A3QB " 7 130 84 19 43

*9A3VM 28 4 988 101 10 33*9A7D (op.: 9A2SD) 21 290 680 808 37 132*9A5D " 186 194 699 36 122*9A4RV " 4 824 52 16 20*9A3B (op.: 9A1AA) 14 506 198 1 637 34 120*9A6NCM " 17 141 154 15 46*9A3RE 1,8 36 894 585 10 569A2U A28 17 025 150 20 559A8MM QRP14 4 522 79 8 269A7A M2 10 981 728 7 440 173 6439A7T MM 1 938 364 2 097 137 462

* oznaèava malu snagu.Deblje su otisnute postaje koje su dobile diplome.


Ova prièa poèinje prije nekolikogodina, otprilike nakon prošlog

WRTC-a održanog 2002. godine uFinskoj. U jednom od razgovora, Mark ija smo, možda pomalo i u šali, jedandrugome iznijeli ideju da se pokušamokvalificirati za wildcard za slijedeæiWRTC. U tom trenutku još niti nismoznali gdje æe se uopæe organiziratiWRTC 2006. godine. U meðuvremenu,radioamateri Brazila, predvoðeniOmsom, PY5EG, prihvaæaju organiza-ciju WRTC-a 2006. godine i kao mjestogdje æe se cijela manifestacija odvijatiodreðuju pokrajinu Santa Catarina (èijije glavni grad Florianopolis). Nedugonakon toga, pojavljuju se prva pravilaza kvalifikacije, slièna, možda èakidentièna, onima iz Finske. Prema timpravilima, Hrvatska ima pravo na jednuekipu automatski, dok je postojala mo-guænost da se pojavi èak i druga ekipakroz izbor za tzv. wildcard, na temeljuostvarenih rezultata u natjecanjima uperiodu prije WRTC-a. Nakon što su oveinformacije postale poznate i javnoobjavljene na službenim web stranicamaprvenstva, krajem 2004. godine Hrvatskiradioamaterski savez odluèuje organi-zirati izluèno natjecanje kroz koje bi seodabrala ekipa koja æe predstavljatiHrvatsku na WRTC-u 2006. godine uBrazilu. U prvoj polovici 2005. godine,završen je izbor 5 ekipa koje bi meðu-sobno trebale odmjeriti snage. Uvelikese radilo na pripremama za izluènonatjecanje koje se trebalo održati usklopu IARU HF Championship kratko-valnog natjecanja tijekom srpnja 2005.godine. No, tijekom svibnja 2005. godi-ne, organizator WRTC-a odluèuje promi-jeniti pravila za kvalifikacije i mijenjanaèin odabira ekipa. Novim pravilima, nesamo Hrvatska, veæ i sve druge zemljegube automatsko pravo na ekipe, kojezadržavaju samo zemlje koje su bileorganizatori nekog od WRTC-ova (SAD– 2 ekipe, Slovenija i Finska po jednaekipa). Osim ovih zemalja, automatskopravo nastupa imaju i prve dvije ekipe sposljednjeg održanog WRTC-a. Uvodise i nova kategorija mladih timova èijièlanovi mogu biti stari najviše 22 godine.Takoðer, ostavlja se prostor za 3 spo-nzorirane ekipe. Dakle, na ovaj naèin sebira 12 ekipa. Tijekom kasnijih kvali-fikacija, pojavljuje se i jedna sponzori-

rana YL ekipa, te još jedna sponzoriranamlada ekipa. Kako je ukupan broj ekipatrebao biti 47, preostalo je prostora za33 ekipe, koje æe biti izabrane kroz kvali-fikacije na temelju rezultata prethodnihgodina. U meðuvremenu, u ljetu 2005.godine, još su dodatno mijenjani idoraðivani neki detalji oko izraèunabodova. Europa dobiva pravo na 15ekipa, no dijeli se na tri regije od kojihsvaka ima pravo na 5 ekipa. Hrvatskadospijeva u regiju EU-1 zajedno szemljama južnog dijela Europe. Tijekomkolovoza 2005. godine i službeno seotvara moguænost prijava ekipa i kvali-fikacije zapoèinju. Mark i ja raèunamorezultate i pokušavamo vidjeti da liimamo moguænosti u odnosu na konku-renciju iz iste regije. Zakljuèujemo dašanse postoje i šaljemo prijavu. Vrlobrzo javlja nam se Thomas, PY2CXU,koji je zadužen za provjeru i verificiranjeprijava. Naravno, krivo smo izraèunalibodove. Raèunamo ponovo, radimokorekcije, šaljemo dodatne informacijeoko rezultata i konaèno dobivamo potvr-du da je sve u redu i Mark ima 2964,5priznatih bodova za kvalifikacije. Slijedinekoliko mjeseci išèekivanja i napetostido posljednjeg trenutka. Mark prolazikvalifikacije kao peti u regiji. Kasnije,ekipa Slovenije na èelu sa S58A, odu-staje od sudjelovanja na WRTC-u, pa

se Mark pomièe na èetvrto mjesto. Odnaših još i Hrvoje, 9A6XX, takoðeruspješno prolazi kvalifikacije mladihekipa. Nedugo potom, Mark objavljujeda sam ja drugi èlan 9A ekipe. Još uvijeknesvjesni u potpunosti da smo uspjeli ukvalifikacijama, kreæemo u organizacijuputovanja. Dopredsjednik HRS-a Mate,9A4M, tada nam pruža najveæu potporu,te se doslovno bori na svim sastancimaIzvršnog Odbora kako bi nam osiguraosredstva potrebna za putovanje u Brazil.Iako je prvotno HRS odluèio osiguratisredstva za putovanje naše ekipe, ubrzose odluka proširuje te se odobravaju sre-dstva i za Hrvoja, 9A6XX. Organiziramoputovanje, dobivamo karte za Air Francei rutu Zagreb-Pariz, Pariz-Sao Paulo, teVarigov let Sao Paulo-Florianopolis. Naskupu u Kraljevici, poèetkom travnja2006. godine i službeno dobivamo kartete ujedno saznajemo da je Matteo,IZ3EYZ, odabrao Davora, 9A1UN, kaoèlana još jedne mlade ekipe. Savršeno,Hrvatska æe imati 4 predstavnika naWRTC-u. No, HRS više nema sredstavaza kupovinu još jedne karte. PonovnoMate, 9A4M, pokreæe inicijativu za sku-pljanje sredstava za nabavku još jednekarte. To se uspješno realizira tijekomtravnja i konaèno svi imamo karte zaputovanje u Brazil. Imamo još nešto višeod dva mjeseca do WRTC-a, stvari

WRTC 2006(World radio team championship)

Florianopolis, Brazil5 – 10. srpnja 2006.

Piše: Krešimir Kovarik, 9A5K

KV

Team Croatia:Krešo, 9A5K, Mark, 9A8A


izgledaju savršeno. Pomalo tekupripreme, razmišlja se o opremi, uvjeti-ma, taktikama. Vade se vize za Brazil.Sve izgleda idealno. No, dva tjedna prijepolaska, stižu vijesti o bankrotu brazil-skog avioprijevoznika Varig. Jasno, miimamo karte za domaæi let u Brazilu bašs Varigom. Nevjerojatno. Promatramosituaciju, razmišljamo što i kako. Konta-ktiramo našu putnièku agenciju, no onijoš uvijek nemaju nikakvih informacija.I napokon, tjedan dana prije polaska,kontaktiraju nas iz putnièke agencije.U skladu s dosta nejasnom situacijom,preporuèaju nam promjenu karata sVarige na nekog drugog prijevoznika.Komuniciramo telefonima, tražimo noveletove, neku drugu kombinaciju koja binam odgovarala. Konaèno, pronalazimoletove s drugim avioprijevoznikom, TAM.Moramo mijenjati i vrijeme letova s AirFrance-om, saznajemo da æemo moratimijenjati i zraène luke u Sao Paulu.Nema veze, snaæi æemo se nekako.Samo da nekako riješimo nove karte.Èujemo se svi meðusobno telefonom,trebaju nam sve karte u Zagrebu. Markdolazi odmah popodne automobilom idonosi karte, Davor i Hrvoje šalju kartepoštom. Dobro, stiæi æe za dva dana uZagreb. Kontaktiram ponovo agenciju,dogovaramo nova vremena. U èetvrtak,29. 6., imam sve karte. Još je 5 dana dopolaska. U petak, 30. 6., odmah ujutroodlazim u putnièku agenciju, predajemkarte. Kasnije, poslijepodneodlazim po nove karte.Konaèno, javljam svima daimamo karte i da se vidimou zraènoj luci u Zagrebu uutorak, 4. 7., oko 11 sati.Usput, primjeæujem da smoogranièeni na 20 kg prtljagepo osobi. Moj KenwoodTS-950SDX kojeg smoplanirali nositi ima 23 kg, azajedno s koferom 28 kg.Dobro, platit æemo nešto zavišak prtljage, valjda nijetako strašno. No, za svakisluèaj, u ponedjeljak, danprije polaska, provjeravamokoliko bi nas to koštalo.Naravno, odmah smo šoki-rani. 59 eura po kilogramu prekomjerneprtljage. Raèunajuæi još ponešto osobnihstvari, platili bismo oko 600 eura doda-tno za prtljagu u jednom smjeru, tj. 1 200eura u oba. Ništa, smišljamo alternativu,posudit æu Kenwood TS-850S od Klubau Bjelovaru, 9A1GIJ/9A9D. Brzo seèujem sa Zvonkom, 9A2UU, koji je pre-dsjednik Kluba te odlazim poslije poslau Bjelovar po ureðaj. Mark nabavljadodatni ispravljaè (puno hvala Darku,9A5X, i Kreši, 9A2X), tako da imamo zasvaki ureðaj zasebno napajanje. Kasnonaveèer pakiram stvari, vadim voicekeyer DRU-2 karticu iz TS-950 i ugra-ðujem je u TS-850. Èujem se još s

Markom, koji pakira Kenwood TS-2000i jedan dio opreme. Provjeravam jošjednom opremu i sve pomalo pakiram.3 sata ujutro. Vrijeme je za spavanje.Naravno, cijelu noæ razmišljam jesam lisve spremio, da li sam što zaboravio...Nekako doèekam jutro, provjeravamponovo da li je sve spakirano, zadnjaprovjera osobnih dokumenata, putnihkarata, spremam još osobne stvari ikreæem prema zraènoj luci Zagreb.Tamo su veæ svi: Mate, 9A4M, Robi,9A4R, Mark, 9A8A, Hrvoje, 9A6XX,Davor, 9A1UN, Mario, 9A2RD i Davor-ova mama. Još je sat i pola do leta.Imamo vremena za poprièati. U meðu-vremenu podijelimo avionske karte irazdijelimo ponešto prtljage, tako dasmo svi na oko 20 kilograma. Prolazimocheck-in, na kojem i nije prevelikagužva. Pozdravljam se sa suprugomJasminkom, 9A6PET, i sinovima Krešomi Hrvojem. Još pokoja zajednièka slikaprije polaska i kreæemo. Naravno, pro-vjera prtljage prije ukrcaja u avion. Japrolazim bez problema, Marku otvarajuprtljagu. Sumnjiva je Bencher ruèica.Objašnjavamo što je to, kamo idemo, zašto nam treba i prolazimo. Kod Davora,sumnjiv je Elecraft K-2 ureðaj. Dobro, ito prolazi, sada veæ malo lakše. Hrvojeima ICE bandpass filtere. Što je sad to?Policiji je veæ pomalo dosta, pa prolazii Hrvoje. Èekamo ukrcaj u avion jošnekoliko minuta.

Utorak, 4. 7. 2006.Kreæemo

12.55, po planu poleæemo premaParizu. Avion do Pariza je manji,Embarker RJ-???, pa se dosta osjeæaturbulencija. Šalimo se cijelo vrijeme,raspoloženje je dobro. Upadamo putemu neke oblake, avion malo propada itrese se, Davor mijenja boje, "naginje"na zelenu. Prolazi i to, spuštamo se uPariz. Prtljaga je u Zagrebu checkiranado Sao Paula, pa se pitamo hoæemo li jetamo naæi, tj. èija je sad prtljaga otišlaza Singapur. Vrijeme, 15.00. Let za SaoPaulo je u 23.15 iz Pariza. Ispred nas je

8 sati èekanja. Buduæi smo na meðuna-rodnom dijelu zraène luke Charles deGaulle nemamo puno izbora, pa odluèu-jemo vrijeme skratiti uz poneko pivo.Heineken izgleda sasvim u redu, nocijena je 6 eura u prvom restoranu gdjesmo se našli. Nakon prve runde, idemorazgledati uokolo, možda pronaðemonešto drugo. Osim gomile putnika, kojiisto kao i mi èekaju neke letove, i dutyfree shopova, nema se nešto za vidjeti.Pronalazimo restoran na drugom krajuzgrade. Heineken 4 eura. Skupo, no,ipak manje nego u prvom restoranu.Ovdje provodimo vrijeme do gotovo21.00. Sva sreæa da nas je više pa, uzpreprièavanja raznih dogodovština,vrijeme nekako prolazi. Davor i Hrvojese tu i tamo šale na naš raèun, kažeHrvoje da æe nas "oderati" na WRTC-ui "Èa æe starci na WRTC-u?" Naravnoda smo povratak iskoristili da im sve tovratimo. S kamatama, jasno. Oko 21.00zakljuèujemo da se nalazimo na termi-nalu 2B, a da naš let za Sao Paulo idesa terminala 2C. Pronalazimo putokazeza terminal 2C koji nas vodi do autobusakoji vozi izmeðu terminala. Za 20-akminuta nalazimo se na terminalu 2C.Opet provjera prtljage prije nego naspuste na terminal. Svi prolaze bez pro-blema i pitanja, osim što Davorovfootswitch izaziva odreðenu dozu su-mnje kod policije. Iako je Davor imaodobru volju za objasniti èemu isto služi,

policajci mudro zakljuèujukako znaju o èemu je rijeè,te da predmet sumnje služiza glazbene instrumente,konkretno bubnjeve, pa iDavor prolazi dalje bez doda-tnih pitanja. Na terminalu 2Cèekamo da zapoène ukrcaj nalet, i napokon, oko 22.30,poèinjemo s ukrcajem.Odjednom se na zaslonimapojavljuje poruka "VivaZidane" (oko nas je gomilaBrazilaca kojima se to baš inije svidjelo nakon poraza odFrancuske na Svjetskomnogometnom prvenstvu), aminutu, dvije nakon toga"pada" cijeli informacijski

sustav. Èekamo 20-ak minuta, no sustavse ne popravlja. Ukrcavanje kreæeruèno, pa smo ipak do 23.15 u avionu.Upravo pomislimo kako neæemo punokasniti, kad nas pilot obavještava daèekamo 50 putnika s povezanog leta izFrankfurta, koji kasni. Ovo èekanje jepotrajalo sat i pol, pa napokon oko 0.45naš Boeing 777 kreæe prema Sao Paulu.Ubrzo nakon polijetanja stiže veèera uzkoju zakljuèujemo da pivo koje smodobili u avionu i nije neke kvalitete.Mark komentira da ovo pivo ima mirispo parfemu. I nije daleko od istine. Maloprouèavamo ponuðene filmove i negdjeiznad Kanarskog otoèja (EA8) tonemo u

KV


san. Nakon nekoliko buðenja tijekomnoæi, budimo se svi ukoèeni i zakljuèu-jemo da nam nije udobno u ovom tipuaviona. Sreæom, još je sat i pola do slije-tanja u Sao Paulo, pa æemo to nekakoizdržati. Vrijeme brzo prolazi uz prièu idoruèak, te uskoro slijeæemo u SaoPaulo, gdje saznajemo da je trenutaènatemperatura +7 °C (Zagreb smo ostavilina nekih +30 °C). Ipak, na južnoj smopolutci, godišnje doba je zima. Nijestrašno, no pitamo se zašto smo jakneostavili u prtljazi koja je sada tko znagdje. Vrlo brzo prolazimo ulaznu proce-duru, vize su u redu i idemo po našuprtljagu. Sa zanimanjem pratimo iskrcajprtljage s našeg leta i gotovo da nemožemo vjerovati. Svi naši koferi su nabroju. Odlièno. Sve ide po planu. Sadajoš treba proæi carinu, pa se nadamoda æe i to proæi dobro. Za svaki sluèaj,stavljamo WRTC oznake koje smo dobilipoštom u nadi da su carinici obaviještenio našem dolasku, te da neæe biti proble-ma s unosom opreme u Brazil. Na našeiznenaðenje, nitko nas gotovo ništa i nepita i bez problema prolazimo carinskuproceduru. Pronalazimo natpis WRTC2006 i èovjeka koji nas doèekuje uzraènoj luci. Pokušavamo od njegadoznati gdje da potražimo autobus kojiæe nas odvesti do druge zraène lukeod kuda imamo avion za Florianopolis.No, sve što smo saznali je da on govoriengleski otprilike kao i mi portugalski.Dobro, na brzinu pronalazimo mjenja-ènicu i mijenjamo nešto novaca ubrazilske reale. Èovjek koji nas jedoèekao u zraènoj luci, ipak nas dovodido jedne sobe za sastanke, gdje susre-æemo i druge radioamatere koji putuju uFlorianopolis, te dio ekipe PW2C. Nasreæu, ovdje svi govore dobro engleski.Na brzinu se upoznajemo s I4UFH,K4BAI, KU8E, tu je i Hrvojev partnerFabijan, DJ1YFK. Ponovo sreæemoGM4AFF i G3SXW koji su bili na istomletu kao i mi. Ujedno stiže i japanskaekipa. Deèki iz PW2C nam pokazujugdje ide autobus za drugu zraènu luku,pa se pozdravljamo s ostatkom ekipe iodlazimo iz Zraène luke Guarulhos auto-busom prema Zraènoj luci Congonhas.Putem razgledamo Sao Paulo i nakonsat vremena stižemo do Zraène lukeCongonhas. Imamo dosta vremena doiduæeg leta, pa koristimo priliku zapojesti ponešto, te uz piæe i prièuèekamo da zapoène check-in za let zaFlorianopolis. Sat vremena prije samogleta, još uvijek nigdje nema oznake zapoèetak check-ina niti na jednom odšaltera, pa se veæ pomalo zabrinutipokušavamo raspitati gdje da to obavi-mo. Naravno, ispada da je naš check-inna šalteru gdje je najveæa gužva, aosim našeg leta "èekiraju" se i svi drugimoguæi. Na naše iznenaðenje, i u ovojZraènoj luci ne uspijevamo pronaæiosobu na šalterima koja bi znala nešto

engleskog. Pokušavamo se nekakoprogurati preko reda, no nikako nemožemo objasniti u èemu je problem.Konaèno, na našu sreæu, putnica u reduza neki od letova, perfektno govoriengleski i portugalski, te nam ponudipomoæ oko prevoðenja. Uspijevamoobaviti check-in i odlazimo na ukrcaj.Iako smo pomalo bili u panici, svizaposlenici na šalterima su djelovalipotpuno smireno i stvarno se nikomenigdje ne žuri. Konaèno, ukrcavamo se uavion i kroz prozor gledamo kako seukrcava i naša prtljaga. Naravno da seto radi poprilièno grubo, koferi lete nasve strane, a mi razmišljamo u kakvomsu stanju ureðaji. Nadamo se da je barnešto preživjelo put, no tješimo se dasmo uskoro na cilju putovanja i što je tuje. Kroz 10-ak minuta, avion napuštaSao Paulo i kreæemo prema zadnjemodredištu, Florianopolisu. Tamo stižemokroz nepunih sat vremena. Sve zajedno,32 sata puta od Zagreba doFlor ianopo l isa .Ovdje sve prolaziu redu s prtljagomi uskoro nasdoèekuje simpa-tièna dama ispredo r g a n i z a t o r aWRTC-a, kojasavršeno vladaengleskim, teuskoro saznajemosve o transportudo hotela. Nakonkraæeg èekanja,kreæemo premahotelu koji senalazi na sjeve-rnoj strani otoka(sama Zraènaluka Florianopolis je na južnom dijeluotoka). Nakon nešto manje od sat vre-mena vožnje automobilom, stižemo uCostao de Santinho, mjesto gdje æemobiti stacionirani iduæih dana, mjesto kojeje središte WRTC-a i dogaðanja okonjega. Costao de Santinho je simpatiènoljetovalište, na samoj obali Atlanskogoceana. Sastoji se od hotela i 15-ak vilaunutar kojih se nalaze apartmani. Podolasku na recepciju, obavljamo regis-traciju, dobivamo sve potrebne informa-cije, saznajemo da smo u vili broj 14 i danam je broj sobe u istoj vili takoðer 14.Lako pamtljivo. Ujedno dogovaramoInternet pristup iz sobe, te nas ljubaznirecepcionar upuæuje na prijevoz do vile,koja je udaljena oko 300 m od samerecepcije. Raspremamo stvari, gledamoureðaje, sve izgleda kako treba. Vrijemedo veèere koristimo za razgledanje ljeto-vališta. Pronalazimo HQ u vili 6, od kudaje aktivna postaja PP5WRTC. Ujedno seregistriramo kao natjecatelji, dobivamoslužbene majice, torbe i jakne. Odlazimoi do same obale, gdje uživamo u pogle-du te koristimo priliku za piæe u resto-

ranu na samoj obali. Ujedno smo seokupili u sastavu: KL9A, N6MJ, N2NL,DJ1YFK, 9A6XX, 9A1UN, 9A8A i 9A5K.Komentiramo putovanja, vrijeme, lokaci-je, uvjete. Ima još dosta vremena doveèere i pomalo nas se skuplja sve više.Pridružuju nam se i K5TR, N2NT,RA3AUU, IZ3EYZ i mnogi drugi.Uglavnom, svi su dobro raspoloženi,RA3AUU je uvjeren u svoju pobjedu.Konaèno, zapoèinje i prva veèera, pa sevidimo svi zajedno na jednom mjestu.PY5EG nas pozdravlja kao domaæincijelog skupa. S nama za stolom jeRandy, K5ZD, i njegov sin Andrew.Nešto kasnije, tijekom veèere, pridružujenam se i Heinrich, DL2OBF, s kojim setakoðer upoznajemo. Kasnije seispostavilo da æe DL2OBF biti sudacnaše ekipe. Komentiramo oèekivanja,svatko èuva svoju taktiku za sebe.Konaèno, sreæemo i Charlieja,NF4A/9A5PC, koji je èesti gost 9A1Aekipe. Od njega saznajemo da Paul,

N4PN/9A4PN, nažalost, zbog poslovnihobveza, nije mogao doæi na WRTC, iakoje planirao. Umorni od puta i svihdogaðanja, oko 21:30 odlazimo na spa-vanje (to je 02:30 po hrvatskom vre-menu).

Èetvrtak, 6. 7. 2006.Zbog vremenske razlike od 5 sati,

iako umorni od putovanja, budimo sesvako malo od 3.00 do 6.00 ujutro. Ipaksmo dobro raspoloženi, pomalo se opo-ravljamo od puta i utjecaja vremenskerazlike. Odlazimo na doruèak, gdje namse za stolom pridružuje John, K4BAI.Mi se držimo provjerenog recepta, špeki jaja za doruèak. Naravno, pronalazimoi kolaèe da si malo zasladimo poèetakdana. Ja ispijam obaveznu jutarnjukavu, za razliku od Marka koji kavu nepije. Primjeæujemo da nitko ne oèekujeda bismo mogli ostvariti neki ozbiljnijiplasman. Rusi se uglavnom drže zasebe, ne komuniciraju puno s drugima.Ostali su dosta otvoreni i druželjubivi.Èeka nas serija sastanaka organizatorai ekipa, te kasnije svih zajedno (ukljuèu-

KV


juæi i suce). Službeno otvaranje je pre-dviðeno za poslije podne. Uglavnom,vrijeme ispunjeno u potpunosti, jedinapredviðena pauza je za ruèak. Tijekomsastanaka, dosta raznih upita, ponajvišeoko detalja iz propozicija, te rašèišæa-vanje nejasnoæa oko band planova.Uglavnom, nejasnoæe su otklonjene doslužbenog otvaranja. Prije samog otva-ranja, susreæemo i ekipe iz susjedstva.Tu su Rale, YT6A, i Ðurica, YT6T, teIvan, YU1LA, koji je na natjecanju uulozi suca. Pridružuju nam se Maðari iTalijani. Uskoro poèinje otvaranje, dobi-vamo veliki natpis Croatia na naš stol ipoznatu šahovnicu. Pokraj nas je ekipaKine, koja je po prvi puta na WRTC-u.U našoj blizini je brojna delegacija izRusije, koja i dalje zbija pomalo nedo-liène šale na raèun drugih ekipa.RA3AUU i dalje je uvjeren u pobjedu, ami primjeæujemo da nismo jedini koji mužele da izgubi, upravo zbog tolikesamouvjerenosti. Službeni dio protokolaotvaranja prolazi brzo uz govore ljudiiz organizacijskog odbora, te dogrado-naèelnika Florianopolisa. Hrvatskuzastavu nosi Mark, popraæen pljeskomostalih ekipa. Nakon službenog dijela,imamo nešto slobodnog vremena iodlazimo do sobe provjeriti u kakvomje stanju oprema. Vrlo brzo ustanovlja-vamo da je transport prošao u redu, obaureðaja rade bez problema. Testiramokomunikaciju izmeðu raèunala, provjera-vamo software, testiramo malo i komu-nikaciju raèunala prema ureðajima.Imamo problem sa serijskim kabelomza TS-2000. Uz malo rada lemilomproblem ubrzo ga otklanjamo i sve radikako treba. Koristimo priliku i da se javi-mo na forumu, proèitamo mailove,pošaljemo poneku sliku. Oko 20.30poèinje zajednièka veèera, pa smo opetsvi na okupu. Davor, Mark i ja smozajedno, pridružuju nam se Argentincikoji predstavljaju firmu Stack Box naèelu s LU1HF. Prièa o antenama, lokaci-jama, stackiranju i sliènim temama trajeneko vrijeme. Kasnije nam se pridružujei Charlie, NF4A, u društvu XYL Jennifer.Preprièavamo dogaðaje tijekom dana sasastanka sudaca i ekipa, komentiramokakvi su izgledi ekipa i prisjeæamo sedogaðaja iz prošlih natjecanja. Vrijemeje brzo prošlo i ovaj puta nešto poslijeponoæi smo na putu prema sobi, spre-mni za spavanje. Èeka nas izvlaèenjelokacija, sudaca i pozivnih oznaka.

Petak, 7. 7. 2006.I dalje patimo od vremenske razlike,

budimo se oko 4 ujutro, no, nekakospavamo do 6.30. Vrijeme do doruèkakratimo uz èitanje mailova i komentarana forumima. Kasnije se pomalo oku-pljamo u konferencijskoj dvorani hotelai èekamo da poène izvlaèenje lokacija.Usput, svi komentiramo lokacije i svibismo htjeli lokacije što je moguæe

sjevernije. Nadamo se da mi ne-æemo biti baš ti koji æemo dobitinajjužnije lokacije. Svi se slažuda æe ekipe koje idu prema jugulošije proæi. Izvlaèenje kreæe svo-jim tijekom: Roger, G3SXW,proziva ekipe i suce, izvlaèi sekuverta s pozivnom oznakom, teobznanjuje broj lokacije na kojuide ekipa. Vrijeme odmièe, minikako ne dolazimo na red. Punoprije nas, na rad dolaze Hrvoje,9A6XX, i Fabian, DJ1YFK, teMatteo, IZ3EYZ, i Davor, 9A1UN.Odmah po izvlaèenju, komenti-ramo njihove lokacije. Obje su nasjeveru otoka na kojem se nalazi-mo, prema karti bi trebali biti nasjevernoj obali otoka, s oceanomu pravcima prema Europi i Sj.Americi. Lokacije izgledaju perfe-ktno, i 9A6XX i 9A1UN su pre-zadovoljni izborom. Kako vrijemeodmièe, mi se pomalo poèinjemošaliti na vlastiti raèun, pa prvo kažemoHeinrichu, DL2OBF, da æe on biti našsudac, a isto tako da idemo na lokacijubroj 47. Za lokaciju 47 smo mislili u tomtrenu da je najjužnija, no, kasnije smovidjeli da je lokacija broj 46 oko 4 kmjužnije od lokacije 47. Meðu nekolikozadnjih ekipa G3SXW nas proziva dadoðemo na pozornicu te odmah poziva inašeg suca, naravno DL2OBF, koji je-dnostavno nije mogao vjerovati da smopogodili da æe nam on biti sudac.Naravno, mi smo mu odmah rekli da sespremi za put, jer idemo skroz na jug, nalokaciju 47. Heinrich se prvo nasmijao,a par trenutaka nakon toga svi zajednosmo èuli da smo pogodili i broj lokacije,47. Odmah su nas upoznali s našimdomaæinom na lokaciji, Bosom, PP5VB.Davor i Hrvoje su bili šokirani i žalosništo smo baš mi morali dobiti lokacijutoliko južno, a mislim da su nas i svidrugi u tom trenutku otpisali. Ni mi nismobili presretni, iako je PP5VB rekaoMarku da je lokacija odlièna. Dobro, tosvi domaæini više-manje govore za svojelokacije, pa sad što je tu je. Iskreno,pomalo razoèarani u tom trenutku,napustili smo konferencijsku dvoranurazmišljajuæi kako bi bilo dobro da ipakne budemo zadnji. Relativno loše raspo-loženje nas je brzo prošlo pa smo nas-tavili sa šalama na vlastiti raèun tijekomruèka, pitajuæi se da li je naša lokacija uBrazilu ili u Urugvaju. Utovarili smo opre-mu u kofere, uzeli sve što smo smatralida bi nam moglo trebati, preuzeli Acom1010 linearno pojaèalo i uputili smo seprema autobusu koji æe nas odvesti dolokacije zajedno s ostalim ekipama kojesu izvukle južne lokacije. U autobusunas je veæ doèekala ekipa Rumunjske,koja je izvukla lokaciju broj 46, 4 kmjužno od naše lokacije. Takoðer, tu suveæ bili i njihov i naš sudac, KC7V iDL2OBF. Uskoro se pojavila i ekipa

Finske, te nakon nekog vremena i njihovsudac Walter, DJ6QT. Odmah po ulaskuu autobus, DL2OBF nas je upitao da liznamo kakva je zapravo naša lokacija.Vidjevši da ne znamo, rekao nam je daje to zapravo svjetionik na jugu Brazila.Moram priznati da smo bili popriliènoiznenaðeni. Stvari nisu više izgledaletako jako crno, pa smo pomislili kako biipak moglo biti dobro. Autobus je polakonapustio naše boravište Costao deSantinho i krenuli smo na put. Prvoodredište bilo je supermarket u Floria-nopolisu, gdje je svaka od ekipa moglaobaviti kupnju hrane i piæa za natjecanje.Mi smo odmah osigurali dovoljnukolièinu hrane, obavezni špek i pivomarke Bavaria. Vjerovali ili ne, originaliz Brazila. Pomalo putujuæi prema jugu,imali smo prilike vidjeti kako izgleda isiromašniji dio Brazila. Uglavnom, defini-tivno zemlja velikih raznolikosti. Putemsmo naišli i na jednu prometnu nesreæuzbog koje je nastao zastoj prometa, pasmo tu proveli sat vremena èekajuæi dase promet rašèisti. Da bismo došli donaše lokacije, èekala nas je i kratkavožnja trajektom, prije koje smo ostaleekipe veæ ostavili na njihovim lokacija-ma. U trenutku ulaska na trajekt, jedinomi i ekipa Rumunjske nismo bili nalokacijama. Put nas je nakon trajektaprvo doveo do lokacije broj 46, gdje smoostavili ekipu Rumunjske, te nam je pre-ostala kraæa vožnja do naše lokacije.Najzanimljiviji dio puta je svakako bilavožnja nakon trajekta, buduæi da se ovedvije lokacije nalaze na pješèanomsprudu po kojem ne postoji prava cesta,veæ je kroz pijesak bagerima prokopanput. Našu lokaciju smo ugledali iz velikedaljine, odmah primijetivši svjetlo sasvjetionika. Buduæi da je veæ bio mrak,nismo uspjeli toèno vidjeti gdje se nala-zimo, no, autobus se zaustavio predvratima na kojima je bio natpis "Radio

KV


farol de Santa Martha".Prošlo je toèno 7 sati otkakosmo napustili Costao deSantinho. Kako se samsvjetionik nalazi na brdu na50-ak metara visine, a putdo njega je poprilièno loš,iskrcali smo stvari iz auto-busa u osobni automobilnašeg domaæina, PP5VB,te smo u dva navrata preba-cili svu opremu u sam svje-tionik. Buduæi da nas je, uznašeg domaæina, bilo joštrojica s dosta opreme, jasam s dijelom opremeotišao zajedno s PP5VB dosamog svjetionika, dok suMark i Heinrich ostali uzostatak opreme. Èim smo došli do pros-torija uz svjetionik u kojima æemo bitismješteni, i nakon što smo istovarili prvidio opreme, iskoristio sam priliku zaobilazak lokacije pokušavajuæi vidjeti štoje moguæe više uokolo (iako je bio mrklimrak). Ono što sam uspio zapaziti,izgledalo je savršeno. Nalazili smo sena 50-ak metara iznad oceana, antenesu bile na stupu oko 15 metara visine.U svim smjerovima, osim SjeverneAmerike smo imali samo Atlantskiocean. U smjeru Sj. Amerike imali smodio oceana, nakon toga brdo otprilikeiste visine kao i naše, te nakon togaveæe jezero sa slanom vodom, te uvelikoj daljini ponovo brda. Izgledalo jepuno bolje nego što smo se nadali. Doksam vrijeme provodio u razgledanju,naš domaæin je dovezao ostatakopreme, a u isto vrijeme su stigli i Mark

Heinrich. Kratko smo prokomentiralilokaciju, zadovoljni onime što smo vi-djeli. Koju minutu poslije, krenuli smo sraspremanjem opreme i postavljanjemna improvizirani stol. Ubrzo smo uspjelisvu opremu postaviti na stol i sve uspje-šno povezali. Na brzinu smo provjeriliSWR na svim opsezima, zakljuèivši dasve radi kako treba, te da jedino trebanamjestiti INV V za 80 m na CW dioopsega. Rezonirao je toèno na srediniSSB dijela. Gornji opsezi su bilizatvoreni, pa smo odluèili probati kakostvari stoje na 40 m opsegu. Acom 1010se brzo i lako namjestio i sa 600 Wizlazne snage, Mark je krenuo napravitiprve veze na 40 m CW kao PP5/9A8A.Ubrzo nakon prvog poziva krenuo jepile-up postaja sa svih strana. SjevernaAmerika i Europa su se èuli izvrsno,uskoro su nas poèeli zvati i Japanci.Opseg je bio tih, nikakve smetnje nismouoèili. Dok je Mark radio na 40 m CW,ja sam iskoristio priliku za poslušati 80 mi gornje opseg na TS2000 (da li imamkakve smetnje od postaje na predaji).ICE 419 bandpass filtar je radio savrše-no i prijam na drugoj postaji je bio bezgotovo ikakvih smetnji. Istovremeno,TS850 je na glavnoj postaji radio kako

treba. Nakon sat vremena, pronašli smoi RK3AWL na 80 m CW, probali gapozvati i odmah napravili smo vezu snjim. Zadovoljni, odluèili smo se maloodmoriti, istovremeno pustivši Heinrichada malo uživa na 40 m CW kaoPP5/DL2OBF, dok smo mi iskoristilivrijeme za isprobavanje Bavaria piva.Nešto iza 23.00 otišli smo na odmor,zadovoljni viðenim.

Subota, 9. 7. 2006.Oko 06.30 smo bili veæ vani, na

zraku. Preostalo nam je za namjestitiINV V za 80 m na CW dio opsega, tesmo odmah prionuli poslu. Produžili smoantenu za po 1 m sa svake strane,misleæi da æe to dovesti antenu u rezo-nanciju na CW dijelu. Buduæi je rijeè oskraæenoj anteni za 80 m, ostali smoiznenaðeni ustanovivši da antena sadrezonira na 3,1 MHz. No, u nekolikonarednih skraæivanja, došli smo dorezonancije na 3,530 MHz. Trebalo namje samo po 15-ak cm žice sa svakestrane antene. Ujedno smo obavili obi-lazak svjetionika, popevši se i na samvrh upravo u trenucima izlaska sunca.To je konaèno bila prava prilika za pogle-dati gdje se zapravo nalazimo. Pogled jebio savršen i mora se priznati da smouživali. Po povratku u prostorije, obavilismo doruèak, te popili jutarnju kavu. Veæje prošlo 8.00 sati, a kako natjecanjepoèinje u 9.00po lokalnom vre-menu (12.00 UTC),odluèili smo provje-riti još jednom svuopremu i poslušatiopsege prije negonatjecanje poène.15-ak minuta prijepoèetka natjecanja,15 m opseg je jošuvijek bio zatvoren,pa smo odluèilikrenuti na 20 mopsegu, dok se 15 mne otvori. Odmahsmo namjestili i

pojaèalo na 20 m CW. Kakoje bilo i u pravilima propisano,stišali smo zvuk na ureðajimado kraja 10 minuta prije poèe-tka natjecanja. Nakon toga,sudac je službeno uruèiokovertu s pozivnom oznakomMarku. U koverti je bila pozi-vna oznaka PT5N. Dobro,znak kao znak. Nije najbolje,ali moglo je biti i puno gore.Ostalo nam je još oko 9 minutada namjestimo WinTest soft-ware u raèunalima na novupozivnu oznaku, što samodmah i uèinio. Za svaki sluèajjoš jednom sam provjerio da likomunikacija izmeðu raèunalafunkcionira ispravno. Sve je

izgledalo kako treba. Sad smo èekalijoš samo znak suca da natjecanje možepoèeti. Iako se nismo ništa posebnodogovarali oko taktike, niti tko æe prviraditi na postaji, nekako nam je obojicibilo logièno da prvi krene Mark. Tako jei bilo. Sudac je dao znak da možemopoèeti s radom i zaželio nam punouspjeha. Obojica smo stavili slušalice ikreæemo. Mark odlazi na 14,041 i poèi-nje prvi CQ. Odmah nam se javlja K2PS,nakon njega W4EX, VE3KZ, WJ9B,JA9IFF, itd. Mark radi otprilike 3 vezepo minuti, ja slušam na drugom ureðaju21 i 28. Na INV V za 80 m na 21 i 28se ne èuje ništa prvih 10-ak minuta.Nakon toga na 21 MHz èujemo PW5Z.Dobro, to su Rumunji koji su 4 km odnas pa je normalno da ih poprilièno jakoèujem. Kako se ne èuje nitko drugi,slušam što oni rade i usporeðujem nji-hov broj veza po minuti u odnosu nanaš. Uglavnom, nešto nam bolje ide na20 m od njih na 15 m, pa za sada nemijenjamo opseg. Oko 12.35 zakljuèu-jemo da se 15 m opseg otvorio, pa æemopromijeniti opseg. Prethodno jošpronalazimo NU1AW/8 na 14,011 MHz.Još jedan novi množitelj. Usput odra-dimo i K5KG na 14,036 MHz i odlazimona 15 m opseg. Brzo namještavanjepojaèala, pronalazimo slobodnu frekve-nciju na 21,041 MHz i kreæemo. 12.42,prva veza na 15 m – DU3NXE. Nakon

KV


njega evo i K2PS, K1TEO, VE3KZ, itd.Broj veza na sat raste, sad radimo trido èetiri veze na minutu. Držimo se na21,041 MHz i u 13.00 imamo 115 veza,18 množitelja i ukupno 9 846 bodova.U 13.09 javlja nam se prvi 9A i to Ogi –9A7W. Šutimo, ne smijemo se identifi-cirati. Sudac je cijelo vrijeme sa slušali-cama na ušima i sluša glavnu postaju.Držimo se na istoj frekvenciji, a oko13.30 mijenjamo se za mjesta. Sad jaradim, a Mark sluša na drugoj postaji.Broj veza po minuti je malo pao, pa seodluèujemo isprobati SSB na 15 m.Prelazimo na 21,312 MHz, nakon štosmo prethodno odradili vezu sNU1AW/8 na 21,308 MHz. Kreæemo spozivanjem i pile-up se odmah poja-vljuje. Dolaze VE3AP, KA9FOX,VE3CR, W2FB, NP4A, itd. Drugi satzavršavamo s ukupno 251 vezom, 29množitelja i 34 539 bodova. Oprema radidobro, nemamo smetnji, sve izgledadobro. I dalje držimo 21,312 MHz, razmi-šljam kako veze idu, kad æe prvi 9A naSSB-u. Moram se dobro koncentrirati dane kažem nešto na hrvatskom kad mi sejavi netko iz 9A. U 14.42 javlja se Robi,9A4R. Signal je 59+20, razmišljam kakose mi èujemo tamo. No, odradimo vezuna brzinu, ne govorimo ništa Robiju.Sudac sluša mirno i dalje, prièam samoengleski, sve je u redu. U 15.00 imamo395 veza, 38 množitelja i 71 250 bodo-va. Uopæe nemamo osjeæaj kako stojimou odnosu na druge. Nastavljamo na21,312 SSB, usput osluškujuæi na drugojpostaji 10 m opseg. U 15.14 na brzinuprelazimo na 28,016 MHz CW i radimoGB5HQ, novi množitelj, samo sa 100 W,bez pojaèala. Vraæamo se na 21,312,držimo i dalje frekvenciju, veze idu.Razmišljamo o promjeni opsega, daprobamo 10 m. U 15.25 proðemo malopo 15 m SSB, pokupimo nešto novihmnožitelja i u 15.37 smo na 28,036 CW.Usput se ponovo mijenjamo i sad radiMark. Odmah nam se javlja PW5X, a zanjim GW3JSV, CT1BOH, SE6Y, G3BZRitd. Odlièno, otvoreno prema Europi na10 m. Pile-up nije veliki, pa prolazimoopseg i radimo puno novih množitelja,pogotovo HQ postaja iz Europe. U 16.00imamo 503 veze, 65 množiteljai 151 775 bodova. Uzbuðenjeraste, veæ smo zaboravili kakoto izgleda na 10 m. Idemo na28,027 MHz i nastavljamozvati CQ. Držimo se cijelih satvremena na 10 m i u 17.00smo na 617-oj vezi, 70-ommnožitelju i s 200 830 bodova.10 m pomalo pada, na SSBdijelu opsega nema previšestanica pa se odluèujemo za15 m CW u nadi da se jošstignemo malo vratiti na 10 m.Osjeæamo da nam sadanedostaje splitter kako bismomogli na istu antenu slušati i

15 i 10 m opseg.Što je, tu je. Nadrugi ureðaj se naINV za 80 m ništane èuje. Na starojsmo frekvenciji,21,041 MHz.Radimo uglavnomEuropu i u 18.00imamo 758 veza,79 množitelja i278 870 bodova. Idalje ne znamokako stojimo uodnosu na druge,no bar sve radikako treba. Bitno da držimo zadovolja-vajuæi broj veza po satu. Broj množiteljaisto djeluje solidno. Osjeæamo da 15 mide jako dobro, pa se odluèujemo probatiponovo SSB, brže radimo veze. Opet semijenjamo, ja radim SSB. Odlazimo na21,339 MHz. Radimo toèno 200 veza uovom satu pa u 19.00 imamo 958 veza,85 množitelja i 380 290 bodova. Osje-æamo da pile-up pada, pa idemo probatiima li još nade za 10 m. Pronalazimosvega nekoliko stanica, ali sreæom, i parnovih množitelja. Ništa od 10 m. Imamosamo 2 veze SSB na 10 m i mislimo dasmo promašili otvaranje na 10 mopsegu. Nadamo se nadoknaditi tonegdje drugdje. Nemamo drugog izbora,vraæamo se na 15 m CW dok još ide.Ponovo radi Mark, ovaj puta na 21,038MHz. Držimo se do kraja sata na 15 m,te u 20.00 imamo 1 053 veze, 93 mno-žitelja i 456 165 bodova. Prošli smotreæinu natjecanja. Idemo na 20 m CW.Radimo na 14,041 IU1HQ. Novimnožitelj. Idemo na 14,046. Kreæe CQi odmah ludnica. Zove 15-ak stanica istalno ih je sve više i više. Opseg jeotvoren prema Europi. RadimoDL8UNF, HA5KY, HG15R, OK2RU.Javlja se i Tomo, 9A2AJ. Zove nas punopostaja iz 9A. Javlja se i Mate, 9A4M.Mijenjamo se nekoliko puta, pile-up jestrašan. I dalje smo na 20 m CW.Komentiramo da je pile-up kao da smona Clippertonu. U 21.00 imamo 1 214veza, 107 množitelja i 608 830 bodova.Nemamo osjeæaj kako stojimo u odnosu

na druge, no, nadamo se da nije bašstrašno loše. Držimo se još 10-ak minu-ta na 14,046 CW, pa nakon toga poku-pimo par novih HQ množitelja na bandu.Mijenjamo se ponovo za stanicom iidemo na 14,254 SSB. Pile-up jesnažan, QRM-a isto ima dosta. Radimou prosjeku 6 veza po minuti (u 21.33radimo ih 8 u jednoj minuti). Do 22.00držimo se na istoj frekvenciji te imamo 1369 veza, 123 množitelja i 787 569bodova. Još dva sata do pola natjeca-nja. Ne izgleda nam tako loše za sada.Idemo po prvi puta na 40 m. Mark jepripremio listu množitelja na 40 m te jaradim jednog po jednog. 22 veze od22.02 do 22.16, 20 novih množitelja.Dok ja radim množitelje na 40 m, Markpronalazi nove množitelje na 20 m, paodlazimo natrag na 20 m i radimo 7-8novih množitelja na 20 m, uglavnom HQstanice. Ponovo se vraæamo na 40 m iradimo 8 novih množitelja prije negodolazimo na 7,021 CW. Pozivamo CQ,no, imamo dosta problema s QRM-om.Mijenjamo frekvenciju, dolazimo na7,006 CW. Mark je ponovo za ureðajem,ide nam dosta dobro. U 22.57 javljanam se Ivo, I7/9A3A. Nakon njega u23.00 javlja se i Emil, 9A9A, kao 9A1A.Sada imamo 1 437 veza, 161 množiteljai 1 063 083 bodova. Prešli smo1 000 000. Iako imamo samo 68 vezau prošlom satu, 38 novih množiteljadonijelo nam je novih 280 000 bodova.Još sat vremena i na pola puta smo dokraja. Oprema radi kako treba, Acom

1010 je skroz hladan. I daljene pretjerujemo sa snagom,držimo se na oko 600 W, iakopojaèalo može dati kojih100-150 W više. Bolje tako,nego da izgori prije krajanatjecanja pa smo ondaosuðeni na samo 100 W.Mark se drži na 7,006 CW, jaslušam na drugom ureðajuna 80 m CW. Trebaju namnovi množitelji. Pomalo seèuje ponešto na 80 m, radi-mo listu novih množitelja ubandmapi. U 23.41 idemo na80 m CW. 3,523, èuje seOE1A, HQ stanica. Mark

KV


KV

zove, OE1A nas èuje iz prve. Savršeno.Nakon toga slijede UT7I, OH6XX,EM5HQ, HG0HQ, OM6HQ, RW1AC.Radimo još PT5C i PT5L. Sve skupa 8novih množitelja u 20 minuta na 80 mCW. Pola kontesta je za nama i imamo1 503 veze, 172 množitelja i 1 185 596bodova. Broj veza po satu pomalo pada.Iduæa tri sata snalazimo se izmeðu 40 mi 80 m, tražeæi što je moguæe višemnožitelja. Imamo osjeæaj da su prilikena donjim opsezima puno lošije negoprošle noæi. Uglavnom, patimo se uz30-40 veza po satu pa u 03.00 imamo1 620 veza, 186 množitelja i 1 361 148bodova. Na 20 m ne èujemo previšestanica, tu i tamo nekoga iz Europekako radi drugu stanicu iz SjeverneAmerike ili obratno. Oko 03.00 ujednose i pojavljuje statika, imamo osjeæaj danam se približava oluja. Gledamo van,ništa ne vidimo, puše jak vjetar. Nadamose da æe biti sve u redu s antenama.40 m se pomalo otvara, mi smo na 7,034CW, sad veæ ide bolje. Radimo novih 79veza, pa u 04.00 imamo 1 699 vezu, 187množitelja i 1 441 957 bodova. Statièkesmetnje se i dalje pojaèavaju, sve suèešæe i jaèe i znakove je sve teže pri-mati. Na istoj frekvenciji smo i iduæih satvremena, osluškujuæi istovremenosituaciju i na 80 m, gdje jeQRN još veæi. U 05.00imamo 1 764 veze, 189množitelja i 1 518 804 boda.Statièke smetnje su sadaveæ dosegle 9 S jedinica, pri-jam je katastrofa. Svakogapitamo za znak gotovo po triputa. Nadamo se da æe taoluja veæ jednom proæi, pada možemo napokon raditinormalno. Pokušavamomalo i na 80 m, radimonešto novih množitelja, no,QRN je sve jaèi i jaèi. Sadase S-metar drži uglavnomizmeðu 59 i 59+20 dB,statika je veæ nepodnošljiva.Uz sav taj QRN, probavamoraditi sve što èujemo na 40 m i 80 m,pa mijenjamo opsege èim nam seukaže prilika. Vjetar je veæ toliko jak darotator jedva zadržava antene, a kadapokušavamo okrenuti antene u željenomsmjeru, ide vrlo teško. Napokon, poslije08.00 poèinje kiša praæena munjama igrmljavinom. Probavamo raditi jošponeku stanicu na 80 m, kad nas sudacupozorava da nešto svijetli vani u ritmutelegrafije. Gledamo kroz prozor, INV Vza 80 m probija na jednoj strani prekoizolatora, a onda vidimo na drugoj stranida je izolator (komad plastike) izgorio dokraja i ta strana antene visi ispod stupa ina predaji probija prema stupu. Markodmah mijenja opseg na 40 m, a jaodlazim van upravo u trenutku kada kišapoèinje još jaèe padati. Kroz mrakpronalazim put do stupa i do jednog

kraka INV V antene za 80 m. VF je"probio" izolator, pa ne preostaje ništadrugo nego vezati kraj antene direktnona konopac kojom je INV V uèvršæenza krajeve. Nakon 10-ak minuta, sve jefiksirano i ja sam ponovo u PPS-u,poprilièno mokar. Ponovo se vraæamona 80 m. Radimo par veza, nakon èegagori i izolator na drugom kraku INV V.Ponovo prelazimo na 40 m, a ja opetizlazim van po kiši. Isti popravak kao iprvom prilikom. Sve skupa traje 20-akminuta i ponovo sam u PPS-u. Naravno,kiša pada jako cijelo vrijeme, a put odPPS-a do stupa i natrag osvjetljavajumunje. Dobro, idemo još jednom na80 m, odraditi što god bude moguæe.Zbog kiše i grmljavine, statièke smetnjesu strašno jake, no, radimo još nekolikoveza na 80 m. 10:00, 1 964 veze, 209množitelja i 1 852 576 bodova. Još dvasata do kraja. 80 m je zatvoren kod nas,40 m djeluje isto tako. 20 m, èujemoTM0HQ i EM5HQ. Kiša prestaje, no, miimamo "kišni" QRM oko 59+10 dB.Zovemo TM0HQ, javlja se iz prve.Odlièno. EM5HQ zovemo nekih 5 minu-ta. Konaèno uspijevamo. Još jedanmnožitelj. Slušamo dalje i pronalazimojoš PY5HOT, OP0HQ, OK1WCF iRW1ZA. 10:12, idemo na 20 m CW.

Radimo PT5A, pa K1RM. Idemo na14,025 CW i zovemo CQ. Opseg seotvara prema Sjevernoj Americi, nisujaki signali, no radimo. Ujedno sestišavaju i smetnje od oluje i do 10:41smo na 14,025 CW. Uvjeti postaju punobolji, smetnji uopæe nema i mi prelazimona 20 m SSB. U 11:00, sat vremenado kraja natjecanja, imamo 2 028 veza,218 množitelja i 1 991 648 bodova.Držimo se na 14,214 SSB do krajanatjecanja. Uvjeti su dobri i radimo još127 veza do kraja natjecanja i 8 novihmnožitelja. Gotovo je. Zadnja veza udnevniku nam je Siniša, 9A3OS.Konaèan rezultat: 2 155 veza, 226množitelja i 2 187 906 bodova. Zovenas ekipa iz Varaždina, no, mi moramojoš kreirati Cabrillo datoteku i predatije sucu. Imamo za to samo 15 minuta,

pa obavijestimo ekipu da æemo se javitikroz koju minutu. Kreiramo Cabrillodatoteku, brzinska provjera da li je svekreirano kako treba, snimamo na CD ipredajemo sucu toèno u 12:04. To je to.

Mark koristi priliku na 15 m za popri-èati sa svojom ekipom iz Varaždina.U meðuvremenu saznajemo da smo secijelo vrijeme držali oko èetvrtog mjesta.Prema prijavljenim rezultatima smošesti. To stvarno nismo oèekivali. U12:15 iskljuèujemo sve i kreæemo paki-rati opremu. Domaæini nas èaste doru-èkom i jutarnjom kavom. Komentiramorezultat i lokaciju. Zadovoljni smo jer jeoprema radila kako treba od poèetka dokraja. Šteta što nas je pogodila oluja.Mogli smo još biti i malo bolji. No, iovako je sasvim dobro. Dok mi pakiramoopremu, vani ponovo poèinje kiša.Ponovo prenosimo opremu u dva navra-ta autom našeg domaæina do lokalnogbara odmah ispod svjetionika. Èekamoautobus 30-ak minuta te kreæemo natragprema Florianopolisu. Rumunji su veæu autobusu, pa komentiramo kako jeprošlo natjecanje, koliko imamo bodova,kako je tko prošao. Ovaj puta se vozimojako brzo i za nešto više od 4 sata dola-zimo u Florianopolis. Iako neispavani iumorni, ne odlazimo na spavanje veæ

kreæemo do HQ-a, pogledati islužbeno objavljene prijavljenerezultate. Mi smo prema pri-javljenom rezultatu šesti i višesmo nego zadovoljni. Ovajputa, koga god sretnemo odnatjecatelja ili sudaca, svi namredom èestitaju na rezultatu.Pokušavamo pronaæi Davora,9A1UN i Hrvoja, 9A6XX, no,ne vidimo ih nigdje, pa odlazi-mo natrag do sobe, malo seosvježiti, proèitati mailove ipogledati komentare po foru-mima na Internetu. Ubrzo, donaše sobe navraæaju ispomenuta dvojica, èestitajunam. Prièamo o lokacijama inatjecanju, pokazujemo slike

lokacija meðusobno. Vrijeme brzo pro-lazi, odlazimo na veèeru nakon kojebrzo odlazimo na spavanje, umorni iiscrpljeni.

Ponedjeljak, 10. 7. 2006.Nakon buðenja i doruèka, dan

provodimo u razgledanju obližnjih mje-sta. Èekamo ceremoniju proglašenjapobjednika i zatvaranje WRTC-a.Obavljamo i obavezni shopping raznihsitnica. Napokon dolazi veèer, a cere-monija koja je trebala poèeti u 18.00kasni sat i pol. Uobièajena stvar zaJužnu Ameriku, veæ smo navikli proteklihdana na sve to. Dok èekamo, prilazinam i Raša, YU1RL (inaèe veleposlanikSiCG u Brazilu). Prièamo o natjecanjui prijavljenim rezultatima. Uskoro poèinjei proglašenje pobjednika, pa zauzimamo


svoja mjesta. Ceremoniju predvodiOms, PY5EG, a èast proglašenja pobje-dnika pripada Rogeru, G3SXW. Nanaše iznenaðenje, dobivamo plaketeza najveæi broj osvojenih bodova SSBnaèinom rada, iako smo oèekivali dabolje stojimo u telegrafiji. Ukratko, dobi-tnici plaketa po kategorijama su:

sati od polaska iz Florianopolisa. U zra-ènoj luci nas doèekuje gotovo identiènaekipa: Mate, 9A4M, Robert, 9A4R, Petar,9A6A, Mario, 9A2RD, Davorova mama,moja supruga Jasminka, 9A6PET i mojideèki, Krešo i Hrvoje. Nakon kraæegslikanja u zraènoj luci, odlazimo nazajednièku veèeru. Ubrzo se rastajemonakon predivnih i uzbudljivih 8 danaprovedenih zajedno.

Još jednom se želimo zahvaliti svimakoji su nam na bilo koji naèin pomogli u

ostvarenju našeg sna o sudjelovanju naWRTC-u u Brazilu. Takoðer hvala svimakoji su nam se javili, posebno onima kojisu nam se javili na opsegu. Bilo je lijepoèuti kako zvuèe 9A postaje na drugojstrani svijeta. Posebna zahvala svimsponzorima, a najviše, dakako, našemglavnom pokrovitelju, Hrvatskom radio-amaterskom savezu, i posebno dopre-dsjedniku Mati, 9A4M, bez kojeg se sveovo definitivno ne bi dogodilo. Hvala ti,Mate!

Neslužbeni dio ove ceremonije trajaoje do dugo u noæ. Ujutro smo, nakondoruèka, poèeli s pakiranjem stvari iopreme za put natrag u Hrvatsku. Ovajputa put traje ipak nešto kraæe negoprilikom odlaska u Brazil. Letimo izFlorianopolisa za Sao Paulo gdje mije-njamo zraène luke i kreæemo premaParizu. U Pariz slijeæemo u srijedu oko10.00 sati, gdje èekamo naš let zaZagreb do 19.15 sati. U zraènu lukuZagreb slijeæemo oko 21.00 sati, oko 26

KV


"Funkexpedition SAILHAM 2005 zu seltenenInseln in der Adria" naslov je priloga objavljenogau najuglednijem njemaèkom radioamaterskomglasilu "CQ DL", u lipnju 2006. godine. Na zanimljivnaèin predstavljeno je radioamatersko jedrenjeu sklopu IOCA programa petorice radioamatera.U ekipi su bili: Christoph (Chris), DL9CHR,Schorsch, DL1GEO, Helmuth (Heli), DH1ABC,Wolfgang, DJ8MWB, i Emir, 9A6AA. Rijeè je oekspediciji po hrvatskim otocima koju su ostvariliod 15. do 22. listopada 2005. godine, a o kojoj smopisali u broju 114 ovoga èasopisa.

Ekipu je predvodio Heli, DH1ABC, koji je, kaoskiper (i kuhar tijekom ekspedicije), svakako bionajpozvaniji da na zanimljiv naèin njemaèkimèitateljima iznese svoje viðenje o ovom putovanju.Njegov brodski dnevnik naslovljen "Logbuch derSegelyacht Pelican – Ham Sailing 15.-22. 10. 2005.",kojega je u papirnatome (uvezanom) obliku, ali naCD-u, potom naèinio, bila je izvrsna promidžbanaše zemlje, turizma i, prije svega, IOCA pro-grama. Da je tomu tako, govori i èinjenica da æeista ekipa (a novih kandidata ima još) i ove godineopet na jedrenje: ovaj puta dotaknut æe i iskrcatise na otoke u kornatskome arhipelagu. Izbor jepredivan.

Svakako, prošlogodišnje iskustvo pomoæi æeda ovogodišnji listopadski spoj jedrenja i radio-amaterizma bude još uspješniji.

- WRTC - SSB naèin rada: 1. Team Croatia 9A8A / 9A5K,- WRTC - CW naèin rada: 1. Team Mexico XE1KK / XE1NTT,- WRTC - mlade ekipe: 1. Team Italy / Croatia IZ3EYZ / 9A1UN,- WRTC - sveukupno: 1. Team Canada VE3EJ / VE7ZO,

2. Team USA N6MJ / N2NL,3. Team USA K1DG / N2NT.

IOCA promidžba



Radioamaterske aktivnostina hrvatskim otocimaNajpoznatija svjetska radioamaterska elektronièka glasila

i ove godine najavljivala su brojne operatorske aktivnostis hrvatskih otoka. Kada je sve krenulo, lijepo je bilo vidjeti dasu, pored naših "aktivatora", i ove godine s otoka bili aktivni ioni koji su na naš Jadran došli iz inozemstva. Iz razgovora snjima zamijetio sam da i kod njih postoji vjeèiti radioamaterskiproblem: kako pomiriti obiteljski odmor s radioamaterskomaktivnošæu... "Nikada ne treba pretjerati", kažu. Zbog toga nekeoperatore nismo èuli svaki dan, pa im to ne treba zamjeriti.

Pokušat æu prikazati neke od uhvaæenih aktivnosti, beznamjere da nekoga namjerno ispustim.

- Od 16. lipnja Neno, 9A5AN, boravio je u Saliju na DugomOtoku i u dva tjedna lagano, "turistièki", "aktivirao" 5 novihotoka, dok se 1. srpnja nije udružio s Tomom, 9A2AA, iTiborom, HA3HP. Kako kaže Neno, tada se sve pretvorilou test fizièke izdržljivosti ljudi i tehnike. Iako vrijeme nijebilo idealno za plovidbu (vjetar, valovi, pa èak i kiša),u 6 dana Tom je "aktivirao" 32, Tibor 31 i Neno 23 novaotoka, od Rave i Iža na sjeveru do Abe Male i Dragunarena jugu. Prelijepo podruèje. Ali.... "Bilo je tu svega: valovaod pola metra, iznenadnog proloma oblaka, nesnosnevruæine. Na otoèicu Školjiæ pokraj Iža bilo je toliko vruæeda se FT-897 nije dao upaliti, na Pinizeliæu jedanakumulator je jednostavno "izvršio samoubojstvo" inikakvo punjenje nije ga moglo više vratiti u život.Ponovno se pokazalo da je ljudstvo otpornije od tehnikei što je najvažnije, prošli smo bez i jedne ogrebotine,ali s kojom kilom sala manje. Jedino je obuæa uništenahodanjem i skakanjem po oštrim stijenama", prièa miNeno spremajuæi se na Palagružu. Svugdje, gdje jemoguænosti dopuštale, postavljale su se dvije antene iradilo se istovremeno na 20 i 40 metara tako da suuglavnom svi "lovci" na IOCA-u bili zadovoljni. Bez obzirana sporu barku i vremenske uvjete, svaki dan je odraðenonajmanje 5 otoka, pa su deèki u Sali uplovljavali i pomraku, uvijek mrtvi umorni i gladni. U cijelom pothvatu nesmije se zaboraviti logistièka podrška xyl Jasne koje jedeèke ispraæala obilnim doruèkom i iscrpljene doèekivala

toplom veèerom, uglavnom od plodova mora ili ribe.Kako je Tom nabavio novi FT-897, morao ga je odmahisprobati, pa je Dugi Otok "aktivirao" i na 50 MHz.Odraðeno je oko 5 000 QSO-ova, a bilo je tu i lijepihDX veza. Neno je ostvario novi osobni rekord u brzini.Na otoku Fuliji odradio je potrebnih 50 veza za 14 minuta.Evo nekih od otoka koje su deèki "aktivirali": Rava(CI-099), Ravica (CI-594), Fulija (CI-314), Mrtovnjak(CI-318), Temešnjak (CI-322), Trimuliæ Veli (CI-465),Trstikovac (CI-537), Lavdara (CI-052), Gornja Aba(CI-300), Buè Veli (CI-348), Katina (CI-037), Taljuriæ(CI-598), Gornji Školj (CI-507), Korotan (CI-508),Aba Vela (CI-001), Dragunara (CI-599), Krknata (CI-297),Luški (CI-304), Iž (CI-031), Temešnjak (CI-322),Glamoè (CI-023), Pinizeliæ (CI-482), Žut (CI-154),Buè Mali (CI-560), Kornat (CI-042), Kamièiæ (CI-597),Garmenjak Mali (CI-301), Donji Školj (CI-591), itd.S obzirom na to da je još dosta otoka ostalo"neaktivirano", trio planira sljedeæe godine nastaviti"akciju èišæenja" oko Dugog Otoka.

- Radovan, 9A/S52BT, je bio aktivan na 40, 20 i 10 metaras otoka Paga (CI-082), od 28. srpnja do 4. kolovoza.

- Mladen, 9A3FO, radio je s otoka/lanterne Babac (CI-005)smještene izmeðu otoka Pašmana i kopna. Po obièaju,radio je samo telegrafijom, što nije ni èudo buduæi da jeutemeljitelj hrvatskoga telegrafskog kluba (CTC). Èuosam ga 3. kolovoza na 20 metara.

- Od 22. srpnja pa do 12. kolovoza, s Krka (CI-046) bio jeaktivan, Okko, 9A/PH2CV, i to na svim podruèjima ivrstama rada, što je, kada je telegrafski rad u pitanju,prava rijetkost (ako izuzmemo rad tijekom IOTAnatjecanja). S istoga otoka radili su i: Ewe, 9A/SM7BHM,Zoran, 9A/S58L, Braco, 9A/T93J (na nekoliko kratkovalnih

Neno, 9A5AN, Tom, 9A2AA, i Tibor, HA3HP na otoku Aba Mala, CI-342.Idilièno podruèje za radioamaterske otoène aktivnosti. Za buduæe "aktivatore":

ovaj otok (kao ni Sestrice Vela i Mala), ne pripada NP Kornati.

Dok Daki, 9A2WJ/p, radi, svjetionièar Zvone i njegova kæerkaIvana strpljivo èekaju operatore kako bi ih vratili u bazu.

Tijekom ekspedicije na Dugi otok (lanterna Veli Rat),dio ekipe ovdje radi s otoka Bršèaka, CI-299…

IOCA


- S Pašmana takoðer bili su aktivni Peter, 9A/HA9MDP, iTamas, 9A/HG9MET, od 3 do 13. kolovoza, ali i s Ugljana(CI-134). Peter i Tamas sudjelovali su i u Alpe-AdriaVHF natjecanju kao 9A/HG9VHF iz JN73QW.Ureðaji su bili FT-897 i FT-736, dipol za 80…40 m,vertikalka za 20…10 m, 6 el. Yagi za 6 m, 14 el. DJ9BV i9 el. F9FT Yagi za 2 m.

- Martina, 9A/OK1FZM, mogli ste èuti na 40, 20 i 6 metarasa Šolte (CI-126) od 6. do 13. kolovoza, a 14. kolovoza sBalkuna (CI-155).

- Darko, 9A8DX, došao je u moje susjedstvo na Lošinj, nonažalost, nismo se sreli. Radio je na 20 metara od 6. do14. kolovoza. S Lošinja su povremeno bili aktivni Ewald,9A5ID, Danijel, 9A/S58D, a takoðer i moja malenkost,9A6AA/p.

- Željko, 9A6BRI, bio je vrlo aktivan s otoka Ugljana(CI-134). Mogli ste ga odraditi na 20 metara od 28. srpnjado 13. kolovoza.

- "We will go to 9A between 15 and 30 July. Of course weplan, that we will go to different islands especially nearMurter and near Šibenik", najavili su na vrijeme svojuovogodišnju aktivnost poznati radioamaterski par Feri,HA5AZZ i Aniko, HA5TAA. Kao bazu rabili su otok Murter(CI-074). Tijekom dijela njihovih aktivnosti, do 21. srpnja,pridružio im se i Tom, 9A2AA. Potom su Aniko i Feriprodužili svoj aktivatorski pohod, a uz support Rolanda,9A3MR, uspješno "aktivirali" nove IOCA otoke. Dokèekam njihovo upotpunjeno izvješæe, evo nekih od otokas kojih smo ih èuli: Kukuljar (CI-231), Babuljak (CI-495),Vodnjak (CI-494), Vinik Veli (CI-375), Žminjak (CI-153),Radelj (CI-097), Prišnjak (CI-488), Gubavci (CI-487),Artica Vela (CI-294), Artica Mala (CI-600), Èavlin (CI-423),Tetovišnjak Mali (CI-424), Æerigul (CI-601), Kablinac(CI-602), Babuljaš (CI-529), V. Školj (CI-490), Sv. Justina(CI-528), Arta Vela (CI-004), itd. S Tetovišnjaka Malog(CI-424) èuli smo 25. srpnja i Rolandovu kæerku Jasnu,9A3AWY. ‘Tata nije bio radioaktivan. Samo je navigava'...

- Zeki, 9A5ST/p, po obièaju skoknuo je na "njegov" DrvenikVeli, s kojega je bio aktivan na kratkome valu ali i na6, odnosno 2 metra. Prvi puta èuo sam ga 14. kolovozana 40, a potom i na 20 metara.

- Pretpostavljam da æe ekipa 9A7T, koja je tijekom IOTAnatjecanja radila s Trstenika (CI-132) poslati pisanoizvješæe o svojim iskustvima i radu. Pod 9A7T radili suLepi, 9A2EU, Oto 9A4OP, Dino, 9A2NO, Davor, 9A4KJ,Leon, 9A2KL, Zdenko, 9A2QF, Mato, 9A3SM, i Marijo,9A5MR. Neke od njih èuli smo s Trstenika i pod osobnimpozivnim oznakama.

Izvrstan antenski sustav ekipe 9A1V na Sestricama, CI-237, odskakao je oduobièajenog poimanja kada su u pitanju antene tijekom IOCA aktivnosti.

Takav je bio i rezultat.

... i skupine Lagniæi, CI-419: Boro, 9A3KB/p, s uobièajenimkompletom: KV postaja (IC-706 MKIIG) i antenski tuner

(LDG-ov Z-100) na omiljenoj èetrdesetmetarskoj frekvenciji.

podruèja poèetkom i krajem srpnja), Jürgen, 9A/DL2AMT(na 40 i 20 metara, od 7. do 15. kolovoza), Tom,9A/OK6Y (OK2PTZ) poglavito CW u IOTA natjecanju, ...

- Èuo sam kako pojedinci održavaju QSO i s postajom9A/TA3J, no oèigledno je da se radi o nesporazumuili piratu, kako kaže Berkin, TA3J. Javio mi je da još nijeradio s hrvatskih otoka.

- S otoka Šolte (CI-126), 15. kolovoza èuli smo postaju9A/OK1WZM, no pretpostavljam da nije radila samotaj jedan dan.

- Zlatka, 9A4A, mogli ste odraditi cijelo ljeto na svimkratkovalnim opsezima. No, u zadnje vrijeme svidio muse i rad na 6 metara: "Èak su i neke USA postaje došlena moj CQ", zadovoljno æe on. Upotrebljava samovertikalku za 50 MHz, ali, "kad ide – ide", kaže on.

- Roberta, 9A/S52DK, mogli ste èuti s otoka Žminjaka(CI-153), èini se samo 21. srpnja na 20 metara.

- Ron, 9A5JR (OE3REB), bio je vrlo aktivan tijekom ljeto-vanja na svojoj Vrgadi (CI-143). U drugoj polovini srpnjamogli ste ga èuti na svim opsezima od 40 do 15 metara.

- Norbi, 9A/HA3FIN, je radio od 25. do 31. srpnja s otokaPašmana (CI-085), dok ste ga tijekom IOTA natjecanjamogli èuti kao 9A/HG3X. QSL via HA3FIN.

- U organizaciji Radiokluba iz Vela Luke, hrvatsko-slovaèkaekipa u sastavu Mate, 9A4M, Romildo, 9A4RV, Mika,9A7KNB, Tibor, 9A8RR (takoðer i OM3RM), Jožo,OM3GI, Rasto, OM3BH, Laci, OM2VL i Vinko, 9A-RS22,radila je 1. i 2. kolovoza pod oznakom 9A1V/p s lanterneTri Sestrice (CI-237, LH-1084, CRO-016). Održano je oko1 500 radioveza. Neki od njih su radili i pod osobnimpozivnim oznakama i s Korèule, CI-041 (9A/OM2VL,9A/OM3GI, 9A8RR, 9A4M/p,…). Komentari koje dolazeod DX postaja govore da je ekipa odlièno radila...

- Pretpostavljam da je Leo, S50R, kao strastveni ronilacopet istraživao neka zanimljiva mjesta našega podmorja.No, našao je vremena i za radiopostaju. Èuli smo ga(9A/S50R) s otoka Ista (CI-030), 14. kolovoza na40 metara. Trebali smo zajedno poæi put Crne Gore, teraditi kao 4O3T, ali bio je sprijeèen...

- Mihine, 9A/S51FB, RTTY signale èuli smo s otoka Raba,od 7. do 10. kolovoza poglavito na 20 metara. Èini se damu je dobro išlo...

IOCA


- Lada, 9A5LO (OK1LO), izvrsno je radio RTTY i BPSK31s otoka Pašmana (CI-085), prva dva tjedna u kolovozu.QSL via OK1LO.

- Dean, 9A5CY, i ove godine nije mogao izdržati bez rada snaših otoka. Nekako je pomirio ono izneseno u uvoduovoga priloga te od 3. do 11. kolovoza, radeæi na 40, 30,17 i 20 metara "aktivirao" pet otoka: Ošljak (CI-081),Galovac (CI-604), Pašman (CI-085), Garmenjak (CI-472)i Babac (CI-005). "S Pašmana sam radio prave DX veze",kaže Dean, podsjeæajuæi me da je imao istu onu8-metarsku vertikalnu antenu postavljenu uz teleskopskistup koju je rabio kada me je prošle godine posjetio uLošinju.

- S Pašmana je i ove godine od 7. do 11. kolovoza radioMilan, 9A5DJ (OK1DJG), radeæi poglavito na 30 metara.

- Nakratko, s naših otoka (nisam saznao s kojih) javili suse: Steve, 9A/G4EDG, 9A/OK1DSM, i 9A/S52AA(sva trojica iz EU-136), te 9A/ON5JE, 9A/DL4WE,9A/S57YX i 9A/S56C (svi iz EU-170).Dojmovi se još slažu...

Evo 14 otoka koji su od izlaska prošloga broja našegèasopisa dodani na IOCA listu. Nadam se da æe do poèetkasljedeæe "aktivatorske" sezone biti tiskane nove IOCA knjižice,u kojima æe se i oni naæi uz još neke zanimljive sadržaje.

Premda se oni koji se bave turizmom žale da ova godinanije baš najbolja, mi možemo biti zadovoljni: "aktivatori" supokrili cijeli Jadran. Uvjeren sam da æe izmeðu pisanja iobjavljivanja ovoga materijala, u eteru biti još zanimljivih"aktivacija!. Upravo se spremam s Ewaldom, 9A5ID, poæi doPremude te "aktivirati" tri otoka u njenoj blizini... O njimasljedeæi puta.

Iako smo u prošlom broju našega èasopisa najavili da æemoobjaviti listu "aktivatora", zbog brojnih promjena koje su nastu-pile tijekom ovoga ljeta, to neæemo sada uèiniti. Nadam se daæe "aktivatorska" lista ugledati svjetlo dana u sljedeæem brojuRadio HRS, kada æemo opširnije izvijestiti i o novim osvaja-èima IOCA odlièja.

I ove godine, tijekom sajma u Friedrichshafenu talijanski operatori pokazalisu izuzetno zanimanje za IOCA program. Osobno su poželjeli da se ukljuèe

u IOCA program: Nando (IT9YRE), Giuliano (IK2VUC), Walter (IK2WZQ),Carlo (IK2IWU), Luca (IK5XLB), itd.

S lijeva: Walter, IK2WZQ, Emir, 9A6AA, Giuliano, IK2VUC, i Tom, 9A2AA.

Tibor, HA3HP, poslao je cijelu kolekciju fotografiija snimljenih tijekomovogodišnjega aktiviranja naših otoka. Evo ga pored otoka Gangara,

na Kotuli Veloj, CI-309.

IOCA

IOCA otok smještaj koordinateCI-591 Donji Školj uz Dugi otok 43°55,2N 15°08,4ECI-592 Trimuliæ Mali pored otoka Glamoèa 43°54,5N 15°14,9ECI-593 Pohlib uz Dugi otok (pored Salija) 43°57,1N 15°09,4ECI-594 Ravica uz otok Ravu 44°00,4N 15°05,6ECI-595 Školjiæ uz otok Iž 44°00,9N 15°09,5ECI-596 Mala Aba uz Gornju Abu 43°53,2N 15°14,6ECI-597 Kamièiæ blizu Buèa Malog 43°52,5N 15°15,0ECI-598 Taljuriæ uz Dugi otok 43°51,8N 15°11,9ECI-599 Dragunara izmeðu Abe Vele i Šila Velog 43°51,7N 15°13,6ECI-600 Artica Mala pored Arte Vele 43°52,1N 15°32,2ECI-601 Æerigul uz otok Dužac 43°43,7N 15°36,9ECI-602 Kablinac uz otok Tetovišnjak Mali 43°43,0N 15°36,7ECI-603 Klještac ispred Kleka 42°55,3N 17°30,5ECI-604 Galovac uz otok Ugljan 44°05,1N 15°11,6E


KV

U kriznim situacijama koje nas svakodnevno mogu zadesiti (kao

potres, veliki požari, poplave, nametisnijega, rat, itd.), najèešæe uobièajenatelefonska veza zakaže i prisiljeni smokoristiti radiovezu kao jedinu koja može"donijeti" pomoæ. Prije toèno godinudana, veliki plimski val tsunami potopioje veliko podruèje jugoistoène Azije.Upravo su radioamateri prvi u svijetprenijeli vijest o toj strašnoj tragediji iprenosili vijesti s terena pogoðenihnesreæom tražeæi pomoæ. Izvrstanèlanak o pomoæi radioamatera unesre-æenim je napisan u èasopisu RadioHRS broj 110 (svibanj 2005. godine).Podruèje SAD-a je prošle godine poho-dio uragan Katrina gdje je stradaloveliko podruèje, iako se radi o vrlorazvijenoj državi. Svi sustavi veza su"pali" i radioamateri su od prvog tre-nutka pomogli u spreèavanju još veæeštete i ljudskih žrtava (Radio HRSbr. 113, studeni 2005.).

I u domovinskom ratu radioamateri susvojim ureðajima, znanjem i snalažlji-vošæu povezivali sve krajeve lijepenaše, prenosili sreæu i tugu u potrazi zanajbližima, osvajali vojarne, prenosilizapovjedi.

Za sam rad potreban je radioureðajkoji bi trebao biti zaštiæen u prikladnojkutiji za transport, antene, ureðaji zanapajanje te, ako je moguæe, prijenosnoraèunalo i razlièiti modemi za digitalnevrsta rada.

Ureðaj može biti bilo koji, no za rad ukriznim situacijama trebao bi biti štomanji, a da daje barem 100 W na kratko-valnom podruèju, 25 W na UKV podruèju,da ima sve vrsta rada i moguænostprikljuèka PC raèunala. Te referencezadovoljava cijeli niz radioureðaja razli-èitih proizvoðaèa kao što su: ICOM,KENWOOD, YAESU, ALINCO, itd. Svakiod navedenih proizvoðaèa ima barem2 ureðaja iz svoje palete proizvoda kojisu velièine autoradija, imaju snagu od100 W, sve vrste rada i nekoliko frekve-ncijskih podruèja. Na kratkom valu u timsituacijama za manje udaljenosti najèe-šæe se koriste frekvencije 3,5 MHz i7 MHz, dok se za daleku komunikacijunajèešæe koristi frekvencija od 14 MHz.Na UKV-u se koristi podruèje 144 MHz,rjeðe više frekvencije (osim za satelitskirad).

Jasno je da uspješnu komunikacijumožete ostvariti i manjom snagom. SvakiQRP ureðaj ili vokac na UKV-u uz dobruantenu može ostvariti zadanu zadaæu.No, kako je to ipak rad u kojem trebabrzo i promptno reagirati na dogaðaje kojisu u tijeku, potrebna je "èista" i jasnakomunikacija (koja s 5 W baš i nije ako

se radi fonijom). Naravno, može se koris-titi repetitorska mreža na višim frekvenci-jama ako je u funkciji. Kod telegrafskog ilidigitalnog signala (RTTY, PSK31, Paket)sama snaga nije odluèujuæa.

Svima je jasno da bez kvalitetneantene nema ni kvalitetne veze. Za bližeudaljenosti pogodne su razlièite žièaneantene razapete kao kvadovi, delte,dipoli, inverted V na kratkom valu ilivertikalne i Yagi antene za UKV podruèje,dok za udaljene veze koristimo vertikalneGP antene, vertikalne multiband antene,beam antene, dvostruke kvadove, itd.Sheme kratkovalnih antena koje se lakomogu sagraditi opisao je Andra u RadioHRS broj 109-112 iz 2005. godine. Meninajdraža i u praksi mnogo puta dokazanaje inverted V antena s kojom možete ra-diti bliske i daleke veze malom snagom.Takoðer, lagana je za transport i za izraduprema shemi iz Metzgerovog priruènikagdje se bandovi mijenjaju spajanjemkvaèica. Za UKV svojom jednostavnošæuse nameæe GP, Jot antena te kvadovitakoðer opisani u Metzgerovom priru-èniku. Ako ne možete postaviti vanjskuantenu, veoma dobra zamjena su imagnetne loop antene ili EH antenekoje mogu biti odmah do vas, a prijam ipredaja su izvrsni.

Prijenosnik VF energije izmeðu preda-jnika i antene u suvremenim ureðajima jekoaksijalni kabel. On se na antenu spajadirektno ili preko baluna koji ravnomjernoprenosi VF energiju u antenu. Kakonajèešæe u kriznim situacijama nemamovremena ispravno postavljati antene dabismo mogli raditi, koristimo razlièiteantenske prilagoðivaèe (ruène ili automa-tske). S njima namještavamo da radio-ureðaj "vidi" ispravno na svom izlazu

pravilno namještenu antenu. Rad sameantene ili prilagoðivaèa možemo kontro-lirati SWR metrom koji je u novijim ure-ðajima ugraðen. Pravilno postavljena inamještena antena je najbolji pretpo-jaèivaè i linearac.

Kod napajanja radioureðaja u takvimsituacijama najèešæe se koriste auto-mobilski akumulatori koji daju potrebnih12 V. Kako ureðaji od 100 W u punojsnazi iz akumulatora crpe oko 20 A stru-je, pri dužoj upotrebi æe se isprazniti.Za dopunjavanje koristimo punjaèeakumulatora, no ako nema struje, moratæemo ih nadopunjavati (agregatima,vjetrenjaèama, ruènim generatorima ilisolarnim panelima). Jedan od naèinabilo je povezivanje automobilskog alter-natora preko remena na sobni bicikl.

Najèešæe se u kriznim situacijamaradi "otvorenim" tekstom raznim vrsta-ma modulacija (FM, SSB, AM), no zabolje razumijevanje radioureðaj bi tre-

balo imati kompresor dinamike kojimizdižemo našu modulaciju iznad šuma ipoboljšavamo razumljivost. Telegrafijomse u takvim situacijama ne može poslativelika kolièina podataka, no tim naèinomrada možemo uvijek uspostaviti vezu (jerse telegrafski signal probija kroz šumovepa se pribjegava digitalnom prijenosupodataka kao što su Paket radio, RTTY,PSK 31 a u novije vrijeme ako postojiprikljuèak na Internet i ECHOLINK(http://echolink.org)). Za rad digitalnimnaèinima potrebni su nam razlièiti mode-mi i PC kompatibilno prijenosno raèunalos instaliranim programima. Veæina pro-grama je besplatna i može se naæi naInternetu (kao i sheme razlièitih modemakoji induktivno odvajaju radioureðaj iraèunalo). O jednoj vrsti modema za veli-ki broj digitalnih vrsta prijenosa pisano jeu Radio HRS-u 109 od ožujka 2005. Timili sliènim modemom možemo raditi sasvim programima koji imaju digitalni pri-jenos podataka, a koriste zvuènu karticu.

Na kraju što reæi? Svakodnevno,najèešæe bez najave, možemo se naæi ukriznoj situaciji. Zbog toga bismo u na-šem primopredajnom kutu trebali imati,ako je moguæe, uvijek spreman radioure-ðaj kojim možemo otiæi izvan standa-rdnog okruženja, postaviti antenu ipokušati pomoæi. Napajanje ureðaja utakvim situacijama je najèešæe iz baterijaili automobilskog akumulatora, stoga nebi bilo loše nabaviti jedan koji ne možepokrenuti auto, no za prvih par sati možedati napajanje ureðaju. Žièanu antenu zaKV ili UKV podruèje s potrebnim koma-dom koaksijalnog kabela za napajanjemožete u nekoj vreæici uvijek držati krajureðaja. Jer ako spasimo i jedan život,naš život je imao smisla.

Rad u kriznim situacijamaPiše: Oto Predaniæ, 9A4OP


Kako raditi DX-ove?Piše: Martin Švaco, 9A2JK

KV

Uposljednje dvije velike DX ekspedicije, K7C i 3Y0X, bilismo svjedoci sve više i više neamaterskoga ponašanja

na opsezima. Zbog male sunèeve aktivnosti, napraviti vezubio je pravi izazov i test za operatora, njegov antenski sustavi ureðaje. Pri tome su znanje i iskustvo operatora na prvommjestu, pa tek onda antenski sustav i ureðaji.

Glavni razlog ovakvim ponašanjima su sniženi kriteriji zapolaganje radioamaterskih ispita u cijelom svijetu. Na ispitimase provjerava sve osim znanja kako održati vezu. U programuza radioamaterski ispit nema ni rijeèi o tome što je DX ekspe-dicija, kako se rade veze s DX postajama ili u natjecanjima.Vezu uspostavlja èovjek. Tehnièko znanje, koliko god je prijekopotrebno za pravilno korištenje radijske postaje, samo po sebinije dovoljno za uspostavljanje veze. Nepoznavanje naèinarada DX ekspedicija znaèajno umanjuje priliku za uspostavuveze, rezultira frustracijama i osobnim nezadovoljstvom, aonda, u krajnosti, i neamaterskim ponašanjem na opsegu.

Što je DX veza i DX ekspedicija?DX je veza s udaljenom i rijetkom postajom. Još preciznije,

DX je veza s dijelom svijeta u kojem ima malo radioamateraili ih ima samo povremeno.

Radioamateri odlaze na udaljene i nenastanjene otoke ilidržave u kojima nema radioamatera samo s jednim ciljem: dabismo održali što više veza s drugim radioamaterima. Odlazakna udaljene otoke je vrlo skupa, stresna, a ponekad i po životopasna, avantura. Na DX ekspediciji na otok Aves (travanj2006. godine) život je izgubio Jose, YV5LIX. Umro je odsrèane kapi, iako je meðu èlanovima ekspedicije bio i lijeènik.

Kako rade DX postaje?DX uvijek radi u split (odvojenom) naèinu rada. To znaèi da

odašilja na jednoj, a sluša na drugoj frekvenciji (primjericeodašilja na 14,023 kHz, a sluša izmeðu 14,025 i 14,028 kHz).Za to postoje dva razloga:a) DX postaju istovremeno poziva vrlo veliki broj amatera.

Na frekvenciji nastaje neopisiva gužva i zbog velikogbroja pozivatelja više nije moguæe èuti DX postaju.Zbog toga DX ne sluša frekvenciju na kojoj odašilja.

b) DX sluša na frekvenciji koja je obièno viša od one nakojoj odašilja. Èesto to nije jedna, nego podruèjefrekvencija. Kada bismo svi pozivali na istoj frekvenciji,DX operator ne bi mogao razdvajati pozive.Zato DX traži pozivanje na podruèju frekvencija. Što jeveæi broj pozivatelja, DX proširuje podruèje slušanja.

U radu telegrafijom DX obièno sluša u podruèju od 1 do3 kHz više od frekvencije na kojoj odašilja. U telefoniji,podruèje slušanja najèešæe je od 5 do 10 kHz "u plus" odfrekvencije odašiljanja. Podruèje slušanja može biti i veæe, aponekad i niže od DX frekvencije. Slušajte druge koji suuspjeli uspostaviti vezu s DX-om i pokušajte ustanovitiobrazac rada DX operatora. Otkrijte gdje on sluša i tadazovite. Jednostavno, s drugim VFO-om vašeg ureðaja pre-tražujte frekvencije više od DX frekvencije. Ubrzo æete èutimnoštvo postaja koje pozivaju. Uz malo strpljenja, naæi æetei postaju koja je upravo u vezi s DX-om. Naravno, da bisteèuli s kim je DX trenutaèno u vezi, èesto treba prebacivatiVFO-A na VFO-B i obratno. Kada ste utvrdili granice najniže inajviše frekvencije na kojima DX sluša, tj. obrazac rada DXoperatora, na VFO-B odaberite frekvenciju za poziv, pritisnitetipku SPLIT i spremni ste za pozivanje. U uputama vašeg ure-ðaja detaljno je opisano kako ureðaj namjestiti za SPLIT rad.

Npr. 3Y0X emitira na 14,023 kHz. Slušanjem ste utvrdili dasluša na podruèju od 14,025 do 14,035 kHz i to tako da upodruèju slušanja ide od niže frekvencije prema višoj. Otkriliste da je upravo odradio vezu s 9A1CBK. Brzo namjestitedrugi VFO svojeg ureðaja (VFO-B) na frekvenciju malo više odfrekvencije na kojoj je odašiljao 9A1CBK i na svojem ureðajupritisnite tipku SPLIT. Pozovite kratko, vaša pozivna oznaka,jednom, bez 3Y0X, bez DE i bez K na završetku poziva.

Kako uspostaviti vezu s DX postajom?Èarobna rijeè je slušanje! 99% slušanje, 1% pozivanje u

pravom trenutku, na pravom mjestu i na pravi naèin. Kako topostiæi?

U jednom èlanku nije moguæe napisati sve o DX ekspedici-jama niti o DX radu, ali vjerujem da je moguæe dati glavnesmjernice, posebno mlaðim radioamaterima.

1. Veza s DX postajom je kratka. U vezi s DX-om nikada nedajete pozivnu oznaku DX-postaje, veæ samo vašupozivnu oznaku i raport, a sve s ciljem da bi veza trajalašto kraæe. DX postaju ne zanima vaše ime ili drugi osobnipodaci.

2. DX postaju pozivate samo vašom pozivnom oznakom.Kod pozivanja nemojte tipkati DE. DX postaju (a posebnoako je to ekspedicija) istovremeno poziva stotine, pa itisuæe amatera. Operator na drugoj strani oèekuje samovašu pozivnu oznaku i ništa više.

3. DX postaja ne daje svoju pozivnu oznaku u svakoj vezi,nego jednom svakih 10-ak minuta.

4. Slušajte DX postaju. Pozivajte samo ako ste sigurni damožete èuti kada i ako vas DX bude zvao.

5. Pažljivo slušajte upute DX postaje.6. Pozivajte samo kad ste sigurni da je DX završio prijašnju

vezu. Nikad ne upadajte u nezavršenu vezu.7. Kod pozivanja dajte cijelu pozivnu oznaku. Nemojte

pozivati sa zadnja dva slova vaše pozivne oznake, osimako to DX nije izrièito tražio.

8. Pozivajte kratko. Dajte vašu pozivnu oznaku samojednom i onda poslušajte. Ako vas je DX èuo, odmah æevam odgovoriti. Dugo pozivanje je gubljenje dragocjenogvremena. DX postaja neæe èekati da vi peti putauzastopno ponovite vašu pozivnu oznaku, nego æe vasjednostavno preskoèiti.

9. Odgovorite DX postaji samo ako se apsolutno sigurni dazove vas. Ako niste sigurni, prièekajte i DX æe ponovitipoziv.

10. Ako DX zove npr. AK znaèi da nije "primio" cijelu pozivnuoznaku i želi da ga ponovno pozove samo postaja saslovima AK u pozivnoj oznaci. Ako niste AK nemojtepozivati.

11. DX ponekad radi po naèelu broja u pozivnoj oznaci. Akonpr. DX traži samo stanice s brojem 3, nemojte pozivatiako vaša pozivna oznaka nije 9A3...

12. Ako DX traži samo odreðeno podruèje, kontinent, državu isl. nikad nemojte pozivati ako niste iz traženog podruèja.

13. Nikad ne postavljajte pitanja DX postaji. Ne pitajte zaQSL informaciju i sl. Pažljivo slušajte, a DX æe nakonnekog vremena ponoviti svoju pozivnu oznaku,QSL informaciju i ostale podatke o sebi.

14. Ako ne èujete DX postaju, ne možete ni uspostaviti vezu.Zato nikad na pitajte koja DX postaja radi na frekvenciji.Time samo pravite smetnje drugima koji èuju DX postaju.


KV

15. Nemojte uspostavljati višestruke veze s DX ekspedicijomna istom opsegu i istom vrstom emisije. Dajte i drugimapriliku.

16. Nikad, baš nikad, nemojte biti DX policajac. DX policajacje operator koji druge upozorava da DX sluša na drugojfrekvenciji, daje QSL informacije i sl., a sve to na DXfrekvenciji i vrlo èesto ružnim rijeèima, èime pravi samoveæe smetnje. Svatko može pogriješiti. Ako je zaistapotrebno upozoriti drugoga da poziva na krivojfrekvenciji, onda se to ne radi pogrdnim rijeèima, nitijednostavno: "UP UP". Samo "UP UP" ništa ne znaèi.Kratko dajte samo dio pozivne oznake postaje koju trebaupozoriti i nakon toga UP. Npr. "2JK UP 2". Postaja kojau pozivnoj oznaci ima 2JK shvatit æe da je porukanamijenjena njoj, tj. da poziva na frekvenciji DX postaje.

17. Nikad nemojte "pomagati" DX postaji. Ako DX tražiponavljanje, strpljivo prièekajte da DX završi vezu.

18. Nemojte namještavati odašiljaè na DX frekvenciji. Ako sebojite da æete izgubiti DX postaju, zapišite frekvenciju.Memorirajte DX na jedan VFO, a odašiljaè namještajtena drugom VFO-u, 10-ak kHz od DX frekvencije.

19. Informirajte se o radu DX postaja, posebno o naèinu ivremenu rada DX ekspedicija. Na Internetu postojimnogo DX biltena.Neki od besplatnih su: 425 DX NEWS MAGAZINE(www.425dxn.org), DX Newsletter (www.darcdxhf.de),Ohio/Penn DX Bulletin (www.papays.com/opdx.html) iARRL DX News (www.arrl.org).

20. Prouèavajte uvjete. Ako u OE ili DL èuju daleku DXpostaju, ne znaèi da taj DX morate èuti i u Hrvatskoj iobratno. Dobar i besplatan program za prognozuionosferskog prostiranja radio valova jeW6ELProp (www.qsl.net/w6elporp/).

21. Velika snaga odašiljaèa nije nužna za DX rad. Stararadioamaterska izreka glasi: antena je pola ureðaja!Mnogo više vrijedi dobra antena nego linearno pojaèalovelike snage. Kako zraèi vaša antena, u kojem smjeru iposebno pod kojim vertikalnim kutom, najèešæe jepresudno za uspostavu daleke veze.Za ilustraciju: imate 10 elemenata yagijevu antenu za20, 17, 15, 12 i 10-metarski opseg, na visini 20 metaraiznad zemlje. Krasan (i skup) antenski sustav koji nemaisti vertikalni kut zraèenja na svakom opsegu, što znaèida na nekim frekvencijama dobar dio izraèene energijeide visoko u atmosferu, umjesto prema DX postaji.Što uèiniti? Ukljuèiti pojaèalo snage i tako još višepridonijeti globalnom zatopljenju? Naravno da ne.Iskoristite ionosferske uvjete i pozivajte kada su uvjeti zarad izmeðu vas i DX postaje najbolje. Sve o antenamamožete nauèiti na: www.cebik.com i www.w8ji.com.

22. Kao u svim drugim ljudskim djelatnostima, i meðuradioamaterima ima loših ljudi. Razumljivo je da æe vasponekad ponašanje pojedinca opravdano naljutiti.Jednostavno, nemojte se ponašati kao oni.

Sada veæ imate ideju kako pozivati DX postaju i gdje.Ostalo je još ono kljuèno pitanje: kada pozvati? Odgovor æetesaznati, veæ pogaðate, slušanjem. Iskustvo dolazi samoslušanjem, a s iskustvom æe doæi i onaj "pravi" osjeæaj kadatreba pozvati, tj. kada su šanse da vas DX èuje najveæe.

I konaèno, kada na opsegu èujete autora da èini ono štovam savjetuje da nikad ne radite, samo se nasmiješite ipokušajte ne ponoviti istu pogrešku.

Meðu vijestima koje sam tijekomsvibnja ove godine dobio preko bro-

jnih radioamaterskih DX-biltena, jedna mije posebno zapela za oko: InternationalDX Festival – Montenegro 2006. Onimakoji najviše vremena provode na kratko-me valu, jasno je o èemu se radi.Odvajajuæi se od unije sa Srbijom, CrnaGora postala je operatorima zanimljivajer je time dobila status novog entiteta.Izgledalo je kao da je samo pitanje danakada æe se pojaviti novi predmetak (pre-fiks), što bi bio znak za sveopæu gužvu ueteru...

Oèekujuæi novi prefiks, ali ne sjedeæiskrštenih ruku, idejni tvorac spomenutogFestivala, Ranko, YT6A, (utemeljitelj SKYContest Cluba, A1 OP, èlan VHSC-a) izHerceg Novog, krenuo je u akciju: cilj muje bio okupiti iskusne operatore i svijetupredstaviti novu državu, a brojnim radioa-materima širom svijeta omoguæiti vezu snovim DXCC entitetom. Svaka "nova

zemlja" pobuðujegolemo zanimanje uradioamaterskim kru-govima, pa je to biodovoljan razlog itemelj za uspješnoorganiziranje ovakveakcije.

Inaèe, Ranka samupoznao tijekom Pri-premne IARU konfe-rencije koja je 2005.održana na Murteru.Ovaj samozatajniradioamater odska-kao je od stereotipakojega imamo o ljudi-ma s tog podruèja.Njegov nenapadni stav tijekom tadašnjihmurterskih razgovora o odvajanju dvijuradioamaterskih udruga, mnogima jeimponirao. Razišli smo se u uvjerenju daæe pojava novog entiteta biti odreðena

politièkim dogaðanjima na trusnom balka-nskom podruèju, ali da s pripremamatreba zapoèeti odmah.

Tijekom sajma u Friedrichshafenu, naRankovu preporuku, susreo sam se s

4O3T – Republika Crna Gora –novi DXCC entitet

Osvrt na prvi tjedan


Jedno od idejnih rješenja za izgled QSL-kartice kojom æe se potvrðivativeze s postajom 4O3T. Prikazuje 20 operatora koji su prvi bili

"aktivni" iz novog entiteta.


KV

Hansom, PB2T, èlanom njegovoga orga-nizacijskog odbora te porazgovarao otom meðunarodnome projektu. Doveosam mu i moje prijatelje, poznati par sraznih ekspedicija, Andreu, IK2PMR, iClaudiu, K2LEO, koji su se odmahoduševili i obeæali da æe i oni doæi.

Nakon prvih kontakata s Rankom,javio mi se i Dragan, YT6Y, njegova"desna ruka". Dogovorili smo okvirnitermin moga dolaska u Crnu Goru, kojise trebao uklopiti u vrijeme trajanja DXfestivala (od 20. srpnja do 12. kolovoza2006.). I osobne planove uredio sam utom smjeru, kako bih sudjelovao u prvomtjednu nadolazeæe aktivnosti. Dok jeRanko boravio na WRTC natjecanju uBrazilu, ja sam s obitelji skoknuo doLošinja, da bih 19. srpnja bio spremankrenuti iz Zagreba prema Crnoj Gori.U meðuvremenu, popunjen je organi-zacijski odbor u kojemu su uz Ranka,YT6A, bili: Hans, PB2T, David, K1ZZ,

Martti, OH2BH, Bob, N6OX, Linda,KA1ZD, Waynes, N7NG, Carsten,DL6LAU i Vladan, YT3T. S obzirom nato da su prva dvojica èelnici IARU-a(a Hans, PB2T, i predsjednik EuropeanDX Foundationa), a treæi sudionik brojnihdx-ekspedicija, odmah se vidjelo da seradi o ozbiljnome projektu.

Iako sam osobnim autom od Zagrebado Boke Kotorske putovao sam, put jeprotekao bez problema (naravno, poka-zao se nedostatak autoputa od Splita doDubrovnika). Na graniènome prijelazu uCrnu Goru – kolona. Oèigledno je da suslužbenici nove države preozbiljno shva-tili svoju ulogu. Nakon polusatnog èeka-nja otvara se i drugi ulaz. Upravo htjedohizustiti da imam radioamaterske ureðaje,te se time suoèiti s problemima glede nji-hovog unošenja u novu državu koja (još)nije potpisnica CEPT-a, kad me carinskidjelatnik rukom požuri da produžim.Debeli Brijeg je konaèno iza mene.

Prvi susret s mojim domaæinima bio jeu hotelu u Igalu. Ugodno je bilo susrestise opet s Rankom i Hansom, ali i po prviputa s Draganom, YT6Y, te poznatimMarttijem, OH2BH. Ostavljam ih uHerceg Novom, a ja se, prema naputkudobivenom od Dragana, sam upuæujem

na jednu od pripravnih lokacija.Cilj mi je selo Klinci, na poluo-toku Luštici, 38 kilometara odIgala. Do njega trebam, nakonHerceg Novog i Bijele, prijeæimalim trajektom na istoènustranu zaljeva (kojega mnogi uneznanju jednim imenom nazi-vaju Bokokotorski, a rijeè je oHercegnovskom i Tivatskom za-ljevu), te pored tivatske zraèneluke skrenuti prema Luštici. Ovajtrajektni prijelaz je vrlo važan.Njime se put za Tivat, Budvu,Bar i Ulcinj skraæuje za oko 40kilometara, izbjegavajuæi krivu-davi obilazak oko Morinjskog,Risanskog i Kotorskog zaljeva.Crna Gora je veæ prije kaoplatežno sredstvo uvela euro, pa zaprijelaz s osobnim automobilom plaæam1,8 eura. Nakon naporne vožnje po lošojcesti, koja nakon Tivta vodi kroz prena-

puèena i spojena sela, konaèno, pomraku (jedva) pronalazim napušte-nu i djelomièno obnovljenu zgradunekadašnje vojarne. Mobitel ihrvatska mreža koja dopire do ovihkrajeva, pomogli su mi u tome...

Naša baza u vojarni u Klincimanalazi se na 200 metara nadmo-rske visine. Tu æe boraviti (spavati)jedan dio ekipe. Trgovina za prijekopotrebne potrepštine udaljena jepetnaestak minuta automobilom.Slobodnih soba ima dovoljno te æeu jednoj spavaonici biti postavljenjedan komplet radioureðaja. Pede-setak metara sjevernije, na poviše-nom mjestu, smješten je jednos-tavni jednosobni objekt s ravnimkrovom. Na njemu rešetkasti stup s

usmjerenim antenama. Idealno za opera-torski rad! To æe biti druga radna lokacija.Izmeðu prvog i drugog objekta nalaze segolemi poploèani platoi koji su skupljalikišnicu za potrebe nekadašnje vojarne.Još su u uporabi. S kuæice se dolje lijepovide naselja na sjevernoj strani Herceg-novskog zaljeva.

Ubrzo smo saznali da još nisu posta-vljene sve antene, a kod nekih ni koaksi-jalni kabeli, pa je valjalo prionuti naposao. Spomenuti platoi pokazali su seidealni za postavljanje nekoliko novihantena: Titanex vertikalka te multi-band usmjerena SteppIR antena,dobivena od Northern California DXFoundation (NCDXF).

S obzirom na to da su operatorisvakodnevno pristizali, Dragan, YT6Y,trebao je odraditi golemi posao okonjihovoga prihvata i ukljuèivanja urad. On je takoðer imao obvezu nakraju svakoga dana pokupiti svelogove iz nekoliko prijenosnih raèu-nala, a to nije bio mali posao. Baš senaradio...

Iako smo se do zadnjega trenutkapotajno nadali da æe stiæi dozvola snovim prefiksom, to se nije dogodilo.Govorilo se o E6... Odgovorni u ITU

oèigledno nisu znali za naše planove...Iznenada saznajemo da æemo raditi kao4O3T (Èetiri Oskar Tri Tango). Naime,dogovoreno je da Crna Gora u meðuvre-menu može koristiti sve kombinacijebivše države, ali s brojevima 3 i 6 u sufi-ksu (YU3/6, YT3/6, 4O3/6, 4N3/6,…).Domaæini su malo požurili i tako nespre-tno napravili majice za sve sudionike, alis pozivnom oznakom 4O3NT. Šteta...

Prevladavajuæi prvotnu zbunjenost ipripreme oko poèetka rada, dogovaramose da Rain, PA0R, prvi poène raditiCW na 30 m, i to iz svoje kamp-kuæice,smještene u našoj neposrednoj blizini.On i supruga došli su nekoliko danaprije nas i veæ je bio nestrpljiv. I tako jekrenulo...

Toèno u podne, 20. srpnja, u ugodnimrestoranu tik uz more u Krašiæima,sveèano je otvoren ovaj radioamaterskiFestival. Službena zastava IARU-a kojase našla u mome auto (ne pitajte kako)posebno je obradovala organizatore, te jeodmah, kao jedina, postavljena na zid.Da se u novoj državi neke stvari još nisupomakle s mjesta govori i nazoènosttrojice èasnika Crnogorske vojske...

Istoga dana u veèernjim satima,Martti, OH2BH, saziva sastanak. Želi snama podijeliti svoje bogato iskustvo tedati naputke kako raditi i ponašati se uovakvim situacijama. Do sada smo "lovili"DX-ove, a sada smo mi "lovina", pa totreba uspješno odraditi. Za neke od nasovo je dogaðaj koji se dogaða jedanput

Ispred objekta bivše vojarne na lokaciji Klinci: s lijeva: Andy(UA3AB), Bruce (W6OSP), Ranko (YT6A),

Emir (9A6AA), Martti (OH2BH) i Dave (K1ZZ). Druženje kojese ne zaboravlja

Dok Dave, K1ZZ, radi na postaji, Martti, OH2BH, i Hans,PB2T, "asistiraju". Dave je ugodno iznenadio svojom

izdržljivošæu: cijelu noæ, bez prekida, radio je telegrafijom.

Koliko zvjezdica ima ovaj hotel? Unutrašnjost Rankovog,YT6A, objekta na natjecateljskoj lokaciji na Obosniku

(585 m), do kojega je potrebno èetrdesetak minuta poteško prohodnom putu.


KV

u životu: biti s druge strane pile-upa.Pojedinci veæ imaju golemo iskustvo:Martti je bio sudionik brojnih ekspedicijate radio iz rijetkih entiteta, dok su Robert,SP5XVY, Bob, N6OX, i Andy, UA3AB, bilièlanovi jedne od najskupljih ekspedicija,(one na antarktièki otok Peter One –3Y0X). Andy, UA3AB, bio je èlan eks-pedicija kao 4J1FM, KH4/AH0W, K7K,K4M, itd. Felix, DL7FER, i Dietmar,DL3DXX, bili su èlanovi ekspedicije uSudan (ST0RY), dok je Felix radio iznekoliko raznih entiteta (TS7N, 4S7, E4,P3, GJ i GU). Isto tako, Dave, K1ZZ(inaèe, tajnik IARU-a), kontinentalni jepobjednik u zadnjem Hrvatskome CWnatjecanju u kategoriji jedan operator –velika snaga, a i ostali su èesti sudionicinajpoznatijih natjecanja. Previše bi mje-sta zauzelo nabrajanje ostaloga... Mojeiskustvo u radu s brojnih naših otoka ilanterni, poglavito ekspedicija naPalagružu, puno mi je pomoglo i olakšalosnalaženje u gužvi u eteru. Dogovorilismo se da æemo raditi po 3-4 sata, a akose ukaže potreba i duže.

Upravo kada sam si odredio mjesto zapoèinak i iz auta prenio osobne stvari,uslijedila je promjena plana. Dio ekipe ukojoj sam i ja, treba prebaciti na drugomjesto. Rijeè je o Rankovoj natje-cateljskoj lokaciji na brdu Obosnik uda-ljenoj od nas 3 400 metara zraène linije.Domaæini su mi "savjetovali" da ni nepokušavam poæi osobnim autom. Tekkada smo krenuli landroverom, bilo mi jejasno o èemu se radi. Lošijega puta uživotu nisam vidio! Noæna vožnja uzbrdotrajala je punih 40 minuta. Èudno kakovozilo uopæe to izdrži! Udarce koje samprimao "sa svih strana" nikada neæuzaboraviti. A to se dogaðalo svaki putakada je jedan od kotaèa naišao na nekuod tisuæu kamenih gromada razasutihpo putu ili su njegov sastavni dio... Okonas neprohodna makija i poluvisokorazno raslinje... Poneki izbezumljeni zecnašao nam se na putu...

Dolazak na vrh Obosnik (585 m!) i onošto sam tamo vidio vrijedilo je uloženogatruda. Èvrsti objekt s radnim prostorom,prostorijama za spavanje, ostakljenomterasom, sanitarnim èvorom, sve s klimaureðajima! Sva radna mjesta imala suumrežena raèunala, spojena preko wire-lesssa na Internet. A oko i na objektu Yagiantene kakve poželiš... Èovjek jednosta-vno ostane bez rijeèi... S ravnoga krova,kao na dlanu, vide se sva naselja u obazaljeva koja sam obišao. Tu, odmahispod nas na udaljenosti od oko 6 000metara je i poluotok Prevlaka, nekadasporno podruèje i "otvoreno pitanje"izmeðu Republike Hrvatske i Srbije i CrneGore. Kao da je nadohvat ruke... Dolje sevidi i otok Mamula sa svojom tvrðavom,koji, nažalost, ne udovoljava uvjetimaIOTA programa za dobivanje posebnogbroja. O tome sam, neposredno predpolazak razmijenio nekoliko e-mail poru-ka s Rogerom, G3KMA.

Sve što sam vidio nadmašilo je sva moja

oèekivanja! Radioamatersko "krštenje"imao sam na 40 m. Iako propagacije nisubile najbolje, zadovoljan sam s postignu-tim... Mnogi su nas veæ oèekivali u eteru,pa je užitak bio potpuni.

Ujutro, još jedna promjena plana... Evo me opet u Klincima. Spuštanje s

Obosnika nekako sam preživio, a najtežemi je bilo držati moje novo prijenosnoraèunalo u mirnome vodoravnompoložaju. Nemoguæa misija!

Kako sam veæ rekao, mreža hrvatsko-ga T-Mobile doseže do ovih krajeva, štome posebno obradovalo (èitaj: doneklesmanjilo troškove razgovora). Potrebnoje u postavkama to i odrediti tako damobitel ne "šara" po crnogorskim i srps-kim mrežama. Zahvaljujuæi domaæinima, ina lokaciji u Klincima imali smo mogu-ænost uporabe wirelessa. No, niti jedanod prijenosnih raèunala koje su ostalidonijeli nije imao tu opciju. Gotovo dasam morao napraviti listu onih koji supreko moga prijenosnika željeli iæi naInternet! Tome su prednjaèili Bruce,W6OSP, Hans, PB2T, Andy, UA3AB, iMartti, OH2BH. Najèešæe su provjeravalie-poštu ili pogledali najnovije vijesti izsvoje zemlje. No, i svjetsko burzovnoizvješæe bilo je nekome zanimljivo. Marttije iskoristio prigodu te poslao nekolikonaših fotografija urednicima nekihèasopisa u Japan, SAD i Finsku.

S obzirom na to da se nije znaotoèan dolazak svakog operatora, èvrstiraspored rada nije postojao, veæ seplan radio u hodu. Kako smo postavljalipojedinu novu antenu, naša aktivnostpoprimala je sve veæe i veæe razmjere.I apetiti onih koji su s nama željeliodržati QSO postupno je rastao. Èestoje postavljan upit kada æemo proradilina 50 MHz. Vidjevši na clusteru da je6-metarsko podruèje otvoreno, požuriosam na taj magièni band. No, slobodnihureðaja na donjoj lokaciji nije bilo. Sobzirom na to da sam netom došao s

Obosnika, prisjetih se da sam gore zabo-ravio ispravljaè. Nisam se dao smesti veæuzeo moj IC-706 i spojio ga na akumula-tor (75 Ah) kojega inaèe rabim za mojeotoène aktivnosti. (Uvijek je u autu, jernikada ne znam od kuda æe se pojavitineki otok. No, zadnji puta punjen jetijekom travanjske ekspedicije na lante-rnu Veli Rat.) "Neæeš s time održati ni 50veza", reèe mi Martti, OH2BH. No, nakonmojih 220 veza na tome bandu (prva jebila s 9A6R), Martti nije više bio tako jakosiguran u svoje prosudbe... Sada smo naclusteru sve èešæe nalazili pitanja što je sCW radom na 6 m. Kada smo konaèno"popunili" sve bandove SSB i CW radom,mnogi su željeli održati RTTY veze...

Nakon nekoliko dana ustalilo se pra-vilo da s lokacije u Klincima radimopoglavito na WARC bandovima, ali i CWna 15 i 20 metara. Ekipa s Obosnikapokrivala je ostala podruèja. Evo kratkeinformacije koju je Martti, OH2BH, poslaou svijet glede dijela tehnike koju su rabilièlanovi naše ekspedicije:

… Many people have commented onthe huge signals emanating from 4O3T.Here is the lineup: the Obosnik site islocated on top of a 600 m mountain over-seeing the beautiful Boka Bay with thefollowing antennas: 10M: 5-L, 15M: 3-L &4-L, 20M: 3-L and 5-L beams fed togeth-er, 40M: 5-L beaming to USA, 80/160M:slopers from a 45m tower plus NE andNW beverages; on the Klinci site a TB36tribander is used plus a Titanex verticaland a variety of other vertical and wireantennas. On both locations they use 2-LSteppIR beams on WARC bands dona-ted by SteppIR and the NorthernCalifornia DX Foundation (NCDXF).

Five (5) Yaesu FT1000 transceiverswith a range of amplifiers are employedwhile a new FT2000 has undergonesevere field testing, driving a huge Henryamplifier to provide Yaesu with a com-plete field report. Other smaller radios areused for a number of special tasks…

Pred kraj moga boravka "aktivirana"je još jedna lokacija: kod Bara su posta-vljene antene za low band. Ditmar,DL3DXX, i Jane, Z35G, prebaèeni sudolje, tako da je i rad na 160 metarakrenuo punom parom.

I dok smo 27. srpnja, uživajuæi u pra-vim dalmatinskim specijalitetima, sjedili na

Veliki dio tereta oko organizacije ovoga radioamater-skog festivala podnio je Dragan, YT6Y. Ugrabio je

vremena i za radioveze.

I dok na lokaciji Klinci jedna ekipa u pozadinipostavlja usmjerene antene, Andy (UA3AB),

Jane (Z35G) i Hans (PB2T) poziraju ispod noveSteppIR antene.


KV

oproštajnoj veèeri na koju nas je pozvaoRobert, SP5XVY, razmišljao sam oprošlom tjednu. Sve je brzo prošlo. Biloje ugodno provesti vrijeme u radioama-terskom društvu i pri tome upoznati noveprijatelje. I s mojih održanih nekolikotisuæa veza, dajuæi time mali obol ovojakciji, vrlo sam zadovoljan. Još jednonovo iskustvo i dogaðaj za pamæenje.Ipak, ne dogaða se to svaki dan.

Tijekom moga boravka u Crnoj Gorii rada pod pozivnom oznakom 4O3T,radost u susretu našao sam sa sljedeæimoperatorima: Dave (K1ZZ), Linda(KA1ZD), Dietmar (DL3DXX), Felix(DL7FER), Robert (SP5XVY), Marcus(DJ7EO), Hans (PB2T), Martti (OH2BH),Rain (PA0R), Bruce (W6OSP), Jane(Z35G), Milan (OK3AA), Nik (LZ1JY),Danny (LZ2UU), Andy (UA3AB), Zoran(YU1EW), Ranko (YT6A), Djurica (YT6T)i Dragan (YT6Y). Smatramo da smo uprvome tjednu postavili dobre temelje zarad onih iza nas.

Dok spremam stvari, stiže Mauro,I1JQJ, sa svojom ekipom. Saznajemo dase radioamaterska oprema koju donoseAndrea, IK1PMR, i Claudia, K2LEO,zagubila negdje u beogradskoj zraènojluci. Nadamo se da æe sve biti u redu.Kažu mi da upravo dolaze i ON6NL,ON4IA, ON5TN, OH2RF, OH2TA, ...

Kada sam zadnju noæ moga boravkakanio sam raditi SSB na 80 m, to smobrzo dogovorili. Iako sam s tih zadnjih480 veza (41 entitet) zadovoljan (moraosam prestati u ranim jutarnjim satima jersam veæ u 06.00 trebao krenuti prema

Dubrovniku), neugodno me je iznenadilazbrka koja je vladala samo na tompodruèju. Nikakve molbe ni upozorenjanisu pomagala. Svatko je zvao prekosvakoga tako da sam na kraju bio potpu-no slomljen... Za razliku od toga, ugodnoje bilo dva dana ranije na 17 metaraodraditi nekoliko stotina Amerikanaca uprijepodnevnim, i isto toliko Japanaca upopodnevnim satima. Bio je to praviužitak...

I dok sam se ja u dubrovaèkoj luciukrcavao u Marko Polo na putu za Rijeku,zapoèeo je drugi tjedan International DXFestivala – Montenegro 2006.

Evo liste operatora koji su sudjelovaliu obilježavanju novog entiteta i tijekomtri tjedna radili kao 4O3T (po abecedi):9A6AA, DJ7EO, DJ9ZB, DL3DXX,DL7FER, F5MOO, F0CYT, G3TXF,I1JQJ, I8NHJ, IK1ADH, IK1PMR,IK8HBA, K1ZZ, K2LEO, K2WR, KA1ZD,N6OX, W6OSP, LZ1JY, LZ2UU,OE1EMS, OE8SKQ, OH2BH, OH2RF,OH2TA, OK3AA, ON4IA, ON5TN,ON6NL, PA0R, PB2T, SP5XVY, T95A,UA3AB, UA4HBW, UA4HOX, YU1AB,YU1EW, YU9VK, YZ1AU, YU3YQ, YT3T,YT6A, YT6T, YT6Y, Z32AF i Z35G.

Pogled na lijepu našu kroz antene na vrhuObosnika. Dolje je Hercegnovski zaljev, a u daljini

granièni prijelaz Debeli Brijeg.

Jedna od diploma koja je nužna svakom KV DX-ru je svakako 5BWAZ diploma. CQ Magazin izdaje ovu diplomu od 1979.

godine, kada je neizbježni ON4UN dobio broj 1 i to 30. 6. 1979.godine. Da stvar bude još teža, postoji i 160 m WAZ, a to znaèida je ukljuèen i opseg od 160 metara. Iznimno je teško odraditisve zone na 80 m, a kako je to na 160 m sam znam, jer jeproblem uopæe imati mjesto za postaviti antenu za tu frekve-nciju. Kada je uspijete postaviti, onda obièno nije tako dobra i"snažna" da se s njom lako èuje i odradi veza s VK, CE, ili JT.O ovoj diplomi sam veæ pisao u ranijim brojevima èasopisai sada samo ponavljam da sve diplome iz programa CQ Maga-zina mogu biti potvrðene kod nas bez slanja QSL karata u SAD.To radim ja, besplatno, za sve one koji su ispunili uvjete i imamovlaštenje CQ Magazina. Rado æu pomoæi svim onima kojiimaju QSL karte.

Ovdje æu iznijeti kako se izdavala ova diploma kad su u pita-nju 9A radioamateri. Kako sam veæ rekao, ON4UN je dobio broj1. SM4CAN je 7. 3. 1980. dobio broj 2 za potvrðenih 200 zonana 5 opsega, ali je zanimljivo da je imao broj 25 kad je apliciraoza prvu razinu diplome. K4MQG 6. 7. 1980. godine dobio jebroj 3, ali je imao broj 6 kad je ušao u osnovnu razinu od 150potvrðenih zona. Broj 2 s potvrðenih 150 ili više zona bio jeAA6AA, ali je dobio tek 4. 12. 1980. broj 4 za svih 200 zona.

YU2TW (sada 9A2TW) je ušao s prvom razinom kao broj35, ali je tek 15. 4. 1986. skupio svih 200 zona i dobio broj 119kao prvi radioamater iz Hrvatske. Kako to obièno biva kad seokupi dobra ekipa i kad vlada zdrava konkurencija YU2AA(9A2AA) je drugi Hrvat koji je skupio 200 zona i za to dobio5BWAZ diplomu 25. 4. 1989. godine kao broj 222. Zanimljivoje da je imao broj 555 kad je ušao preko razina 150 zona ikad je dobio osnovnu diplomu. Nije teško pogoditi da slijedi

YU2CBM (9A1CBM), takoðer iz Splita, s brojem 264 za 200zona 20. 3. 1990. godine. I onda dvije godine ništa.

YU2WV (9A9R), autor ovog teksta, je 27. 4. 1985. dobio broj315 za potvrðeno više od 150 zona, ali je tek 12. 2. 1992.godine skupio svih 200 i dobio broj 335. Vjerujte, puno je lakšeodržati vezu s KL7 Aljaskom na 80 m, nego dobiti QSL kartu, aja sam se naèekao i zone 26.

Radioklub iz Varaždina, 4N2HDE (9A1HDE), je 6. 11. 1992.dobio broj 344. 30. 9. 2000. godine 9A7V potvrdio je 200 zonas brojem 540 kao peti iz 9A, a ušao je s više od 150 zona kao1 163 radioamater na svijetu. Dvanaest godina za pet upornih!

To govori koliko je ovo teška i zahtjevna diploma. Šesti je9A3KR (sada 9A1R), koji je 8. 8. 2003. potvrdio svih 200 zonas brojem 634. Lista završava s oko 1 500 zahtjeva za osnovnudiplomu i oko broja 705 za 200 potvrðenih zona.

I sad se pitate gdje je tu 160 m opseg… Tu je situacija joškompliciranija. Samo je 9A2AJ na toj listi, a i njemu nedostajuneke zone. Ukupno više od 237 radioamatera je ispunilo uvjeteza ovu diplomu. Vjerujem da ima još operatora koji drže kartespremne i nisu se još odluèili potrošiti malo amerièkih dolara das ovom diplomom potvrde i iskažu svima svoj trud i noæi prove-dene u osluškivanju banda. Osobno poznam dvojcu takvih.

I tu nije kraj, jer WAZ se osvaja i na 50 MHz, a tu kao nacijanismo loši. Takvih diploma izdano je 78 komada. 9A8A je broj18, a 9A3JI je broj 19. Obojci nedostaje nekoliko zona, ali jedobro to da su kada su skupili QSL karte za prvu razinudiplome, poslali i upit za nju i tako se izborili za broj i svojemjesto na listi.

Vjerujem da æe nakon ovog teksta 9A pozivnih oznaka naovim prestižnim listama biti sve više.

5BWAZ diplomaPiše: Vladimir Pavlica, 9A9R


Prošle su dvije godine od kada HRS izdaje novu serijudiploma. Vizualno objedinjene, HRS je izdao sljedeæe

diplome: "Županijska diploma", "9A predmetci", "9A lokatori","9A CW", dvije diplome iz programa IOCA i diplomu povodom150 godina roðenja Nikole Tesle. Neke od ovih diplomamoguæe je osvojiti aktivnošæu u domaæim natjecanjima. Takose 9ACW diploma može besplatno osvojiti natjecanjem u9ACW natjecanju i slanjem izvatka iz radiodnevnika. Nažalost,i ne mojom krivnjom, mnoge zahtjeve te vrste koji su poslanie-mailom natjecateljskoj komisiji, nisam dobio. Stoga pozivamsve zainteresirane da pri sudjelovanju u 9ACW natjecanjuispune i formular za osvajanje 9ACW diplome koji se nalazi naweb stranicama (www.hamradio.hr). Tamo se nalaze i vjerneslike diploma i sve potrebne informacije. Sudjelovanjem uovom natjecanju sudionici imaju moguænost osvajanja prverazine diplome besplatno. Svaku diplomu moguæe je osvojiti utri razine: bronèanoj, srebrnoj i zlatnoj.

Èim se proèuo glas o novim diplomama HRS-a, Rafael,9A1R, prvi se potrudio i "prekopao" svoje radiodnevnike, QSLkarte i uglavnom osvojio sve diplome u svim razinama kao broj1. Bravo Raf!

U nastavku donosim osvajaèe ovih diploma.

Diplome HRS-aPiše: Vladimir Pavlica, 9A9R

Županijska diploma – County awardbroj bronca broj srebro broj zlato

1. 9A1R 1. 9A1R 1. 9A1R2. 9A6NKN 2. 9A2JG 2. 9A2JG3. 9A4VV 3. 9A9R 3. 9A9R4. 9A6DR 4. 9A0R 4. 9A0R5. 9A2JG 5. 9A1CEQ6. 9A9R7. 9A0R8. 9A1CEQ9. 9A2GA

10. 9A4OP11. 9A4DI12. YZ6AMD

9A predmetci – 9A prefixbroj bronca broj srebro broj zlato

1. 9A1R 1. 9A6NKN 1. 9A1R2. 9A6NKN 2. 9A1R 2. 9A2JG3. 9A6DM 3. 9A3JG 3. 9A9R4. 9A6DR 4. 9A9R 4. 9A0R5. 9A2JG 5. 9A0R 5. 9A1CEQ6. 9A9R 6. 9A6CEQ 6. 9A4VV7. 9A0R 7. 9A4VV8. 9A1CEQ9. 9A4VV

10. 9A2GA11. 9A5YA12. 9A4OP13. 9A4DI14. OM7VF

9ACW diplomaOC Marijan, S56A, iskoristio je moguænost osvajanja

diplome u sudjelovanju u 9ACW natjecanju i mailomposlao izvod iz radiodnevnika. Na taj naèin je besplatnopostao vlasnik ove diplome kao br. 1.

broj bronca broj srebro broj zlato1. S56A 1. 9A2JG 1. 9A9R2. 9A4MF 2. 9A9R 2. 9A2JG3. 9A3LM 3. 9A0R 3. 9A0R4. 9A5M5. 9A4W6. 9A2JG7. 9A2EY8. DL/9A5AND9. 9A9R

10. 9A0R

9A lokatori – 9A locatorsOva diploma je sigurno najteža iz našeg programa.

Ako dobro prouèite pravila za nju, uvidjet æe te QTH poljekoje dijeli otok Biševo. Ovo polje je sigurno rijetko nasel-jeno, pa je to sigurno dobar povod za naše "aktivatore"otoka da se jave upravo s tog dijela otoka. Iz tog razlogajoš nitko nije osvojio zlatnu razinu ove diplome.

broj bronca broj srebro broj zlato1. 9A1R 1. 9A9R -2. 9A6NKN 2. 9A6NKN3. 9A9R 3. 9A0R4. 9A0R 4. 9A1CEQ5. 9A1CEQ 5. ON4CAS6. ON5SPA7. 9A4OP8. 9A4DI9. ON4CAS

9A150NT, Nikola Tesla diploma 1. 9A3ACZ 11. SV1EML2. YT150AT 12. SM8 80583. YU1AN 13. 9A6NEM4. YZ150VAZ 14. ON4CAS5. YT1FM 15. 9A5AQA6. 9A1RKA 16. 9A6A7. OM7VF 17. 9A4M8. ON3AB 18. 9A9R9. 9A5ZA 19. 9A5BL

10. DJ2RG

Vjerujem da æe ovaj tekst potaknuti sve koji su se do sadadvoumili u vezi osvajanja diploma i da æe njihove zidove krasitidiplome iz ovog programa. Sva pravila i tablice za zahtjevmožete naæi na Internetskoj stranici, a oni koji nemaju tumoguænost neka se jave meni ili u Savez našoj struènoj službi.Rado æemo poslati sve potrebne formulare.

diplome


QSL

QSL kartica kao dio zbirkePiše: Marinko Marušiæ, 9A3JB

Urazgovorima s prijateljima iz cijelog svijeta, kao i s našim radioama-

terima, èesto smo se dotakli temespremanja, ili bolje reèeno, èuvanjaQSL kartica i njihovog sortiranja. Svatkoto èini na naèin za koji smatra da je zanjega najprihvatljiviji i najbolji. Karticese spremaju u razne kutije, ormariæe,albume za QSL kartice ili one za foto-grafije.

No, bitno ih je spremiti i saèuvati štoduže. S vremenom je moguæe primijetitimnogo nedostataka ovog ili onog naèinaspremanja i èuvanja, jer vrijeme i okolinai bitno utjeèu na papir i ono što je nanjemu napisano. Papir zbog izloženostisvijetlu postaje tamniji ili jednostavnopožuti, slova pisana raznim olovkama,osobito flomasterima i na sjajnompapiru poèinju blijedjeti, ljepilo s nalje-pnica se suši i one jednostavno otpadnu.

U mnogim susretima s barba Tomom,9A2AA, imao sam veliku sreæu vidjeti ipregledati mnoge, danas vrlo rijetke,QSL kartice i ono što definitivno pripadau muzejske primjerke. O rijetkim idavno zaboravljenim entitetima da i negovorimo.

Da li ste znali da postoje insekti (jabih ih nazvao "gamad") koja jede papir?Postoji. Barba Tom je to na vrijeme uoèiojer je pregledavajuæi svoje zbirke QSLkartica naišao na one jednostavno pro-grizene, nemalo pojedene! Pažljivimpogledom i pregledom uoèio je sitnu"gamad" koja gmiže i uništava toneprocjenjivo blago iz prebogateriznice! Uzeo je insekticid u prahu iposuo ormar u kojem su spremljenekartice, te tako riješio gotovo fatalanproblem. To je samo jedan od nezgodnihproblema koji Vas može snaæi i unes-reæiti.

Svi koji uživaju sakupljajuæi QSLkartice i slažu ih s velikom ljubavljuželjno oèekuju novu pošiljku. Zamislite

da nakon nekog vremena uzmete Vaše"blago" i vidite izblijedjela slova koja sene daju proèitati, otpale naljepnice nakojima je samo vaš pozivni znak bezznaka DX stanice. Sav trud koji steuložili je propao i takovu karticu više nemožete upotrijebiti.

Evo nekoliko savjeta kako izbjeæinavedene probleme:

- kartice èuvajte od sunèevesvjetlosti,

- pišite olovkama koje su crne ilijako tamne,

- ne koristite flomastere,- ne tiskajte kartice s obje sjajne

površine, veæ tražite da strana nakoju kanite pisati bude "mat",

- ako veæ koristite pisaè zanaljepnice, onda neka to budeink jet, jer laserski se èesto lakoobriše (struènjaci æe znati odabratiodgovarajuæi toner i papir da se tone dogodi).

U mnogim razgovorima smo sedotakli i teme da li više volimo tiskanukarticu ili pisanu rukom? Velika veæinaipak se slaže s èinjenicom da ga viševeseli kartica pisana rukom operatorajer je intimnija i toplija.

Kada se skupi mnogo kartica problemje pronaæi onu koja nam toga trenutkatreba za diplomu ili sliènu prigodu.Najlakše æete ih složiti tako da ih pore-date po abecedi poèevši od A1A. Ja ihimam preko 25 000 komada složene udva ormariæa s ladicama i lako su dostu-pne i pregledne.

Starije kolege æe iz svojih kolekcijaizvaditi kartice koje su nekada biletipske i jasno odražavale i vrijeme imjesto iz kojeg su pristigle. Danas je todrugaèije. Radioamateri se natjeèu tkoæe izraditi i imati, po njegovom ukusu,što ljepšu. Motivi su razni, od uobièajeneflore i faune, do obilježavanja raznihobljetnica i dogaðaja.

Uvriježeno je da se kartice za DXCCslažu u albume, a danas sve èešæe i zaIOTA program. Kada pristignu novekartice, koje su motivom ili izradomljepše od onih koje veæ imamo, sradošæu ih mijenjamo i divimo se novoj.Ovdje se otvara novo polje za kolek-cionare. U filateliji, pa i nekim drugimgranama kolekcionarstva, sakupljaju setematikom odreðene stvari. Naš hobipruža upravo nevjerojatnu širinu imoguænost da kolekcija bude posebnai jedinstvena po prikupljenim QSLkartama.

Ako obratite pažnju na datume ukalendaru ili pogledate TV kalendar idogaðaje koji su se dogodili na taj dan,vidjet æete da se na bandu "vrti" baremjedna stanica s nekom posebnompozivnom oznakom i obilježava baš tajdan ili osobu. Primjer je "Dan D" i"Dan pobjede". Svakodnevno postojedogaðanja kojima možete upotpunitisvoju kolekciju novim karticama i to jedobar razlog da budete aktivni.

Uz dužno poštovanje prema svimdrugim pogledima i stavovima, u pri-premi je osnivanje kluba ljubitelja lijepihQSL kartica koji æe okupiti sve istomi-šljenike i pokazati da je lijepo sam ili sprijateljima pregledavati albume s QSLkartama odreðene tematike ili zamijenitistaru karticu VQ9 entiteta s novom ilijepom VQ9LA. Stoga pozivam sve kojicijene i vole QSL kartice da ih pišu sjoš veæim žarom, osmišljavaju i tiskajute takove šalju svojim prijateljima diljemsvijeta. Ne zaboravite da se kvalitetneQSL kartice mogu dobiti ili tiskati pocijeni od 14 lipa po komadu.

Želim Vam mnogo lijepih, rijetkih ivama dragih QSL kartica, brižnosloženih u Vaše zbirke.


ARG

Kada sam se u kasnim veèernjim satima vraæao sa sastanka voditelja nacionalnih

ekipa, donoseæi èipove i startne brojeve zasutrašnje natjecanje na 13. svjetskom prve-nstvu u amaterskoj radiogoniometriji, buduæisvjetski prvaci podvrgavali su se tretmanimasvojih psihoterapeuta, masera, pa èak i bioe-nergetièara. Naših šesnaestero natjecatelja, utišini svojih soba, svaki sa svojim mislima,brinulo je kako doèekati jutro i svoju startnuminutu, po stoti put nabrajajuæi: goniometar,slušalice, kompas, folija za kartu, sat, flomaster,dres, startni broj, sigurnice, tenisice, vezice,voda, ljepljiva traka, ruksak, ruènik, odjeæaza presvlaèenje, fotoaparat, naoèale, Labelo,toalet-papir,… Budilica...

Nije to noæ kao i svaka druga. Ova je nekakoposebna, èak sveèana. Premda se trudišzaspati i što odmoreniji doèekati sutrašnji dan,misli koje nadiru poput crnomorskih valova toti ne dopuštaju. Po disanju svojih cimera zakljuèuješ da ioni proživljavaju isto. Nekako ti je lakše, ali ne razgovarate otome, svi se prave da tvrdo spavaju.

I konaèno, jutro! Ali samo po satu, Sunce je još daleko izahorizonta, a Mjesec skriven iza oblaka. Sada sve ide ubrzano:kupaonica, doruèak, lunch-paket, još jedna kontrola opremeza natjecanje, autobus, iskrcavanje, odlaganje goniometara,prva startna grupa...

Od naših, Milan starta veæ u treæoj, Tijana u šestoj i takodalje. Petar sa startnom listom u rukama budno prati doga-ðanja i pomaže u pripremama: vreæa za stvari koje te trebajuprièekati na cilju, naljepnica za vreæu. Brže, zovu te na start...

Kad si se probudio, veæ èekaš na startnoj liniji s èvrstopriljubljenim slušalicama, u jednoj ruci goniometar, u drugojkarta i kompas, a vezice dvostruko zavezane i još dobrozalijepljene.

Karta A4, petnaestica, prilièno zelena, s jednom glavnomstazom i nekoliko gotovo nevidljivih. Odreðujem taktiku: trkkoridorom do granice od 750 metara, za to bi mi 5 minutatrebalo biti dovoljno. Cilj je lijevo, vjerojatno prvo treba iæi

desno. Jedinica ispred, dvojka krajnje lijevo, nju ne tražim,trojka desno, èetvorka iza nje, ali se jaèe èuje, peticanajslabija, negdje u blizini cilja. Odluka: 3-4-1-5-cilj. Natrojku malo zaobilazim, bojim se onoga "pa nije na prvombrdu, pa nije na drugom, pa niti na treæem". Dostižem je udvadesetoj minuti, raèunam u sebi 5 × 20 = 100. Procjenjujemda bi bilo dobro doæi na cilj ispod 100 minuta, što æe vjeroja-tno biti dvostruko od pobjednika, ali što se može, takve sutrenutaène moguænosti. "Pièi" na èetvorku, staze više nema,samo grmlje i kamenje. Prelazim suhi potok i uspinjem sepo krèevini. Ovim putem moram natrag kako bih se domogaostaze po kojoj sam trèao na trojku pa njome na jedinicu.Do èetvorke trošim 17 minuta, jedinica tuèe kao da je nadohvat ruke. Zaboravljam varijantu po stazi, usmjerim kompasna sjever pa po azimutu... Ubrzo shvatim pogrešku, ali višenema natrag, a i nisam više siguran gdje se nalazim. Nakon20 minuta ne nalazim jedinicu, refleksije me šetaju po susje-dnim obraslim brdima, koncentracija opada, noge sve teže.Konaèno, tu je, ali su tu i 34 minute na satu. Katastrofa!Sada trk na peticu. Neki "praše" ravno kroz šumu, ja se nedam navuæi. Odaberem stazu, ne pomaže puno kad veæ nemogu držati tempo, a i put je trostruko duži, što se tek kasnijepokazalo: 22 minute. Fuj!

Cilj se èuje, èak i vidi, ali na drugom brdu – još 13 minuta.Hvala organizatoru što je ciljni koridor prilièno ravan pa jošmogu utrèati, iako sam do njegovog poèetka gotovo dopuzao.Danicu i Kristinu koje me bodre jedva èujem, samo da uguramèip u ciljnu stanicu. Netko mi nudi vodu u èaši, kakva èaša, dajflašu! Gotovo!

Što reæi poslije? Ekipa mala, ali odabrana, došla je na svje-tsko prvenstvo pokazati što je nauèila u odnosu na prethodnugodinu i postiæi barem malo iznad svojih maksimalnihmoguænosti. Daleko su prvenstva na kojima je bio uspjeh stiæina cilj u vremenu, sada imamo ekipni plasman u prvoj polovicitablice. Pojedinaèno smo još vrlo razlièiti, što je posljedicarazlièitih i nesustavnih priprema, ali je naèin bodovanja zaulazak u reprezentaciju ipak podigao kvalitetu. Sloga u timukao nikada, ponosnom predsjedniku ostaje vremena zabrojne kontakte s voditeljima timova i ARG menadžerima svetri regije. Svi se slažu: ovogodišnje pripreme bile su na visini,kotizacija uplaæena na vrijeme, ugovoren izvrstan prijevoz,nabavljena jednoobrazna odjeæa, sve se zna, treba samotrenirati, trenirati, trenirati.

Dojmovi iz BugarskePiše: Željko Belaj, 9A2QU


ARG

Rezultati 144 MHzW19 (32)Mjesto Ime, prezime Država Klub Vrijeme Mjesto

1. Simeckova, Alzbeta SVK 73'50 52. Dundrova, Lucie CZE 78'55 53. Klesc, Tania LTH 80'59 5

25. Zivko, Tijana CRO 9A1ACD 111'31 4

W21 (21)Mjesto Ime, prezime Država Klub Vrijeme Mjesto

1. Krcalova, Veronika CZE 66'30 52. Fursa, Olena UKR 67'15 53. Omova, Michaela CZE 68'23 5

18. Krupka, Zeljka CRO 9A1GIJ 105'54 5


1. Provatorova, Lyubov RUS 90'08 52. Simackova, Jitka CZE 90'10 53. Tzenkova, Viktoria BUL LZ1VVC 94'54 5- Janzek, Smiljana CRO 9A1CAL not compl

M19 (42)Mjesto Ime, prezime Država Klub Vrijeme Mjesto

1. Vodenicharov, Alexandar BUL 61'14 52. Cernik, Pavel CZE 65'34 53. Lavryk, Maksym UKR 72'08 5

13. Despetovic, Tihomir CRO 9A1GIJ 88'43 521. Hecimovic, Vanja CRO 9A1KMT 108'28 526. Janusic, Ivan CRO 9A1CMS 114'19 5

EKIPNO1. CZE 148'27 102. UKR 149'52 103. RUS 156'48 108. CRO 197'11 10


1. Shtanko, Sergiy UKR 62'56 62. Panchenko, Evgeny RUS 64'55 63. Chumak, Dmytro UKR 73'38 6

26. Pavlin, Josip CRO 9A1ACD 104'20 629. Orehoci, Robert CRO 9A5E 112'39 633. Predanic, Stipe CRO 9A5SP 120'16 6

EKIPNO1. UKR 136'34 122. RUS 142'52 123. CZE 149'41 129. CRO 216'59 12


1. Herashchenko, Valeriy UKR 62'16 52. Ivanchykhin, Mykola UKR 65'21 53. Nikolov, Daniel BUL LZ3FB 66'58 5

26. Sopina, Slavko CRO 9A6RWF 98'22 530. Vinko, Vladimir CRO 9A6JAW 102'34 5

EKIPNO1. UKR 127'37 102. SVK 144'45 103. RUS 146'14 10

11. CRO 200'56 10


1. Guliev, Chermen RUS UA3BL 57'23 52. Romanenko, Vasyl UKR 58'18 53. Vodenicharov, Georgi BUL LZ1ZF 68'16 58. Vinko, Branimir CRO 9A2UP 79'33 5

15. Makovec, Zvonimir CRO 9A4ZM 92'50 524. Belaj, Zeljko CRO 9A2QU 109'16 5

EKIPNO1. UKR 129'38 102. RUS 132'08 103. BUL 156'12 105. CRO 172'23 10


1. Korshunov, Viktor UKR 60'24 42. Korolev, Lev RUS 64'28 43. Tuttmann, Josef NED PA1RDF 71'37 4

19. Vidovic, Branko CRO 9A2AT 83'38 441. Bozinovic, Milan CRO 9A3AT 124'49 4

EKIPNO1. UKR 134'12 82. RUS 144'28 83. POL 154'14 8

12. CRO 208'27 8

Fotografije snimio: Željko Belaj


ARG


1. Simeckova, Alzbeta SVK 74'35 52. Ovchinnikova, Ekaterin RUS 77'02 53. Wurzelova, Hana CZE 80'18 5

19. Zivko, Tijana CRO 9A1ACD 126'22 5


1. Omova, Michaela CZE 57'36 52. Bubenina, Natalia RUS 60'55 53. Kolomnina, Ekaterina RUS 63'54 5

18. Krupka, Zeljka CRO 9A1GIJ 105'30 5


1. Provatorova, Lyubov RUS 72'31 52. Shcherbatyuk, Nataliya UKR 77'24 53. Scharlau, Nadia USA 78'35 5

24. Janzek, Smiljana CRO 9A1CAL 131'17 4


1. Myslivecek, Marek CZE 66'04 52. Cernik, Pavel CZE 68'50 53. Nazarov, Vladimir RUS 70'27 5

23. Hecimovic, Vanja CRO 9A1KMT 103'28 524. Despetovic, Tihomir CRO 9A1GIJ 108'22 5aL. Janusic, Ivan CRO 9A1CMS 145'20 5

EKIPNO1. CZE 134'54 102. RUS 142'38 103. UKR 162'12 109. CRO 211'50 10


1. Oma, Jakub CZE 58'19 62. Fucik, Karel CZE 59'33 63. Shtanko, Sergiy UKR 61'40 6

23. Orehoci, Robert CRO 9A5E 96'00 630. Pavlin, Josip CRO 9A1ACD 104'17 641. Predanic, Stipe CRO 9A5SP 136'33 6

EKIPNO1. CZE 117'52 122. RUS 135'46 123. SVK 144'59 12

10. CRO 200'17 12


1. Herashchenko, Valeriy UKR 65'46 52. Puhach, Mykhailo UKR 68'28 53. Ivanchykhin, Mykola UKR 69'27 5

23. Vinko, Vladimir CRO 9A6JAW 103'25 533. Sopina, Slavko CRO 9A6RWF 116'00 5

EKIPNO1. UKR 134'14 102. RUS 146'08 103. SVK 148'55 10

11. CRO 219'25 10


1. Romanenko, Vasyl UKR 66'34 52. Hruska, Jiri CZE OK2MMW 68'09 53. Guliev, Chermen RUS UA3BL 72'35 5

12. Vinko, Branimir CRO 9A2UP 93'45 526. Belaj, Zeljko CRO 9A2QU 118'26 527. Makovec, Zvonimir CRO 9A4ZM 125'23 5

EKIPNO1. UKR 142'32 102. RUS 150'40 103. CZE 157'45 106. CRO 212'11 10


1. Korshunov, Viktor UKR 59'54 42. Svensson, Gunnar SWE 73'07 43. Rudolf, Paul SUI HB9AIR 74'14 4

22. Vidovic, Branko CRO 9A2AT 97'17 437. Bozinovic, Milan CRO 9A3AT 120'06 4

EKIPNO1. UKR 144'25 82. NOR 160'28 83. RUS 163'47 8

10. CRO 217'23 8

Rezultati 3,5 MHz


ARG

Generalni plasman

Plasman po kategorijama

Rezultati 12. otvorenog prvenstva Zagreba u ARG-u za slijepeJarun, 20. svibnja 2006.

Mjesto Ime i prezime Kategorija Radio klub Broj TX Rezultat1. Davor Buniæ juniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 1:422. Žarko Dadasoviæ seniori Radioklub slijepih "Galeb" 5 2:453. Emil Punoš seniori Radioklub slijepih "Galeb" 5 2.494. Novica Dražetiæ seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 2:545. Tomislav Liliæ seniori Radioklub slijepih "Galeb" 5 3:116. Jasmin Bajza juniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 3:317. Sanja Štefanoviæ žene Radioklub slijepih "Galeb" 5 4:128. Damir Vuk seniori Nova Gradiška 5 4:189. Matija Podravec juniori Koprivnica 5 4:54

10. Igor Stojèiæ juniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 5:0011. Mihael Ðurašin seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 5:0812. Nijaz Veladžiæ seniori Bihaæ 5 5:2013. Josip Stepinac seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 5:2814. Ramo Smajiæ seniori Bihaæ 5 5:4015. Janko Popovski veterani Radioklub Osijek 5 5:4616. Petar Vrdoljak seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 5:5017. Milan Bunèiæ veterani Radioklub slijepih "L. Braille" 5 5:5218. Stjepan Androiæ seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 5 5:5319. Ratko Nonkoviæ veterani Vinkovci 5 6:2320. Mladen Justinèiæ seniori Radioklub slijepih "Galeb" 5 6:3121. Kristina Ivankoviæ žene Radioklub slijepih "L. Braille" 5 6:5222. Gradimir Kragiæ seniori Tesliæ 5 7:0923. Ljiljana Antolkoviæ žene Radioklub slijepih "L. Braille" 5 7:3024. Miroslav Biæaniæ seniori Bihaæ 5 7:3325. Savo Goliæ veterani Radioklub slijepih "L. Braille" 5 7:5026. Kruno Prevendar seniori Požega 5 7:5227. Ðuro Karažinec veterani Radioklub slijepih "L. Braille" 4 7:3228. Damir Ugrin seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 4 7:5229. Antonija Ivankoviæ žene Radioklub slijepih "L. Braille" 4 7:5530. Damir Hajdina seniori Radioklub slijepih "L. Braille" 2 6:2331. Ivan Rebselj veterani Radioklub slijepih "L. Braille" 2 7:49

Žene1. Sanja Štefanoviæ2. Kristina Ivankoviæ3. Ljiljana Antolkoviæ4. Antonija Ivankoviæ

Juniori1. Davor Buniæ2. Jasmin Bajza3. Matija Podravec4. Igor Stojèiæ

Seniori1. Žarko Dadasoviæ2. Emil Punoš3. Novica Dražetiæ4. Tomislav Liliæ5. Damir Vuk6. Mihael Ðurašin7. Nijaz Veladžiæ8. Josip Stepinac9. Ramo Smajiæ

10. Petar Vrdoljak11. Stjepan Androiæ12. Mladen Justinèiæ13. Gradimir Kragiæ14. Miroslav Biæaniæ15. Kruno Prevendar16. Damir Ugrin17. Damir Hajdina

Veterani1. Janko Popovski2. Milan Bunèiæ3. Ratko Nonkoviæ4. Savo Goliæ5. Ðuro Karažinec6. Ivan Rebselj

Duljina staze: 450 m.Glavni sudac: Željko Ulip.Suci na stazi: Ante Æuzela-Piljac, Ivan Karavida, Goran Nagy, Milivoj Bujaniæ, Hrvoje Havlena.Suci na odašiljaèima (uèenice Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskoga):

Tihana Kuljiš, Antonija Makovièka, Melita Horvat, Dora Dukiæ, Franciska Cvetko, Lorena Kovaèeviæ.


iz drugih saveza

Vijest koju su prije nekoliko dana prenijeli èak i "neradio-amaterski" mediji, da je "... nakon 14 godina i brojnih spo-

razuma izmeðu tri radioamaterske organizacije koji djeluju uBosni i Hercegovini (ARA u BIH, ZRHB i SRRS), konaèno 16.rujna 2006. u Èapljini utemeljena Unija radioamaterskihsaveza Bosne i Hercegovine", nije ostavila ravnodušne dobrepoznavatelje radioamaterskih prilika u BiH. Tom prigodom,kako i dolikuje, donesen je Statut Udruge, imenovanoPredsjedništvo, a za prvoga predsjednika Unije jednoglasnoje izabran Miroslav Nikše iz Èapljine, dugogodišnji predsjednikZajednice radioamatera Herceg-Bosne.

Mnogi su i pretpostavljali da je to oèekivani slijed dogaðaja,ako se uzme u obzir da je tijekom Pripremnog IARUR1 sastanka radioamaterskih organizacija srednjoeuropskihdržava, održanoga u travnju prošle godine na našemuMurteru, dogovoreno i potpisano da æe se "ujediniti trinacionalna saveza u jednu uniju koja æe predstavljati Bosnui Hercegovinu u IARU-u. Istotako, prestat æe se koristitinelegalne pozivne oznake.Potpisano je i Pismo namje-re o prihvaæanju inicijativeza formiranje krovne organi-zacije radioamatera od tripostojeæa saveza ARABiH,SRRS i ZRHB". Tada smojavili da su do ove odluke,kao kompromisnog rješenja,radioamateri iz BiH došlinakon duge i iscrpljujuæediskusije. Svi su na Murteruobranu svojih stavovatemeljili na istome: zaštitiinteresa te zajednièkoj pro-mociji i predstavljanju svihradioamatera Bosne i Herce-govine u IARU-u i premadržavnim organima BiH.

Evo nas u Karaotoku kodÈapljine. Poèinje dugo oèeki-vana utemeljiteljska skupština. Nazoèni su delegati Zajedniceradioamatera Herceg-Bosne i Saveza radioamatera RepublikeSrpske. Na Skupštinu nisu došli, iako su bili pozvani i urednoobaviješteni, zastupnici iz Asocijacije radioamatera u BiH.Poziv s materijalima za skupštinu poslani su im službeno, no,èelnici ARA u BiH nisu dostavili nikakvo objašnjenje o svomnedolasku.

I predstavnici IARU-a su tu: Nikola Perèin, 9A5W, kao èlanIzvršnog odbora IARU-a (R1) zadužen za ovu regiju, ig. Ronald Eisenwagner, OE3REB, bivši predsjednik Austrijs-koga radioamaterskog saveza kao koordinator IARU-a.

O skupštini su obaviješteni Regulatorna agencija za teleko-munikacije (RAK, podruèni ured u Mostaru), Ministarstvokomunikacija BiH te Ministarstvo prometa i veza županijeHercegovaèko-neretvanske.

Prisutne je u ime domaæina, ZRHB, pozdravio njen pred-sjednik Miroslav Nikše, istièuæi zadovoljstvo što je konaènoorganizirana ova osnivaèka skupština. Istovremeno, izrazioje žaljenje zbog nedolaska predstavnika ARA u BiH. Kratkoje iznio kronologiju dogovora te tri udruge. Izrazio je nadu da

æe ova skupština biti korak naprijedu rješavanju dugogodišnje agonijeradioamaterizma u BiH. Apelirao jeda se ubuduæe radi na izgradnjimeðusobnog povjerenja meðuradioamaterima u cijeloj BiH. "Sveaktivnosti odvijale su se u nadi daæe danas ovdje biti sve tri radioa-materske organizacije, ali i nakonnedolaska predstavnika ARA uBiH, ostaje nada da æe nam seARA u BiH prikljuèiti", rekao jeNikše.

Sudionicima se obratio i gosp.Nikola Perèin, 9A5W, istièuæi da je na sjednici IARU-a uFrankfurtu (ožujak ove godine) ispred te krovne svjetskeradioamaterske udruge zadužen za kontakt sa srednjoeuro-

pskim i baltièkim državama.Skupu se obratio sa željomza ureðenjem meðusobnihodnosa izmeðu tri radio-amaterske asocijacije tekorisnim sugestijama za radSkupštine. Podsjetio je i nasvoju obvezu da o raduSkupštine podrobno izvijestiIARU. I gosp. Ronald Eisen-wagner, OE3REB, izrazio jenadu da sve ove aktivnostivode jednom cilju, a to jejedinstveno predstavljanjeradioamatera BiH na meðu-narodnom planu, u prvomredu u IARU-u.

Zahvaljujuæi na izboru zapredsjednika udruge, gosp.Nikše zatražio je podršku ipomoæ u radu. Kako jeistaknuo, jedan od prioritetnihzadataka bit æe mu razgovor

s ARA u BiH u nadi da se i ova organizacija prikljuèi URASBiH. Zatražio je, što je i usvojeno, da Zdravko Vuèiæ budeadministrativni tajnik URAS BiH s uredom u Mostaru, dokpredsjednik bude iz ZR HB. U Nadzorni odbor URAS u BiH,koji treba brojiti tri èlana, izabrani su jednoglasno MilanBarbariæ (ZR HB) i Vaso Krstoviæ (SR RS).

Skupština je, suglasno Statutu, u svim svojim tijelimaostavila po jedno mjesto rezervirano za zastupnike iz redovaARA u BiH. Èeka se njihov odgovor.

Utemeljena krovna radioamaterskaudruga u BiH


Povijesni skup bez predstavnika ARA u BiH. Predsjedništvo URASBiH sèlanovima IARU-a; s lijeva: Jovan Srijemac (SRRS), Nikola Perèin, 9A5W(IARU), Miroslav Mikše (ZRHB), i Ronald Eisenwagner, OE3REB (IARU).


Prodajem linearno pojaèalo za KVsnage 1,2 do 1,4 kW, ovisno o frekvent-nom opsegu. Pojaèalo je profesionalnogizgleda, izraðeno od visokokvalitetnogmaterijala (na izlazu je jednaQB5/1750).Sve informacije: Kruno Feriæ, 9A2OM,tel.: 031/213-313 ili 098/253-283.

Prodaje se sljedeæa radioamaterskaoprema:

- kompletna oprema za 10 GHz:transverter 2 m > 3 cm DB6NT,200 mW (MKU G2), PA 2 W DB6NT(101H), antena loop (feed) spripadajuæim nosaèem, koaksijalnirelej i sve pripadajuæe spojnice ikablovi + ispravljaè– spremno za rad,

- PA za 3 cm, 18 W (TWT), ispravljaè idva izlazna stupnja (nedostaje relej),

- FT-290R CW/SSB/FM 144 MHzureðaj (pogodan za transverterza 3 cm),

- IC-202 cw/ssb 144 MHz RIG,pogodan za transverter,

- PA za 144 MHz s GS31b (1 kW)HA8UG,

- SWR/power metar DAIWA CN663N140…525 MHz, 300 W,

- transverter 28 > 144 – 12 W,- antena 3-el. 3 bander 14, 21, 28,- antena za 6 m – 5 el. F9FT,- antena za 144 MHz

13B2, 13-el. yagi,- antena FD4,- triplexer – DIAMOND,

50/144/432 MHz,- antenski stup – rešetkasti, pocinèani

– 16 m (4 sekcije po 4 m),- AEA PK-232MBX multi modem.

Svi radioureðaji, ukljuèivo i transvertere,su registrirani (imaju dozvolu za rad).

Info: [email protected] 098/177-85-45.

Mali HAM oglasiU ovoj rubrici možete objaviti svojoglas i to posve besplatno. Jediniuvjet je da je sadržaj oglasa HAMnaravi. Oglase šaljite e-mailomna [email protected] ili seosobno javite Ljiljani, 9A5BL, idogovorite naèin dostave.

3B8 – Mauritius – Èlanovi Slovak ContestTeama radit æe s ovog otoka od 17. do 30.studenog kao 3B8/OM0C. Bit æe aktivni uCQWW DX CW natjecanju, a izvan natje-canja posebnu pažnju æe posvetiti radu nanižim opsezima, primarno 160-metarskiopseg i RTTY. QSL via OM2FY.

5A – Libija – Velika grupa njemaèkih ope-ratora i nekoliko operatora iz drugih zemaljaorganizira ekspediciju u ovu rijetku zemlju od15. do 29 studenog. Radit æe s pozivnomoznakom 5A7A na svim KV opsezima, na 6metara i 2 metra te svim vrstama rada. Raditæe i u CQ WW DX CW natjecanju u katego-riji više operatora, više odašiljaèa. QSL viaDL9USA. Više informacija možete pronaæina web stranici: http://5a7a.gmxhome.de/.

KH8SI – otok Swains – Ovaj otok dodanje na DXCC listu kao 337. DXCC entitet.Za novi entitet vrijede veze poslije 0001 UTC22. srpnja 2006. godine.

ST2 – Sudan – Jovica, T98Al, koji je dosada radio kao ST0RM dobio je novu pozivnuoznaku ST2A. Jovica æe dati sve od sebe daove zime "proradi" na 160 metara. QSL viaT93Y.

V2 – Antigua – Marco, HB9OCR, radit æekao V26MH od 27. listopada do 5. studenog.Aktivnost æe biti koncentrirana na opsege 17,20 i 40 metara, a moguæa je i aktivnost na 80i 160 metara. Više informacija možete pronaæina njegovoj web stranici: http://www.hb9ocr.ch/hb9ocr/dxpedition/v26mh/v26mh.htm.

VU7 – otoèje Lakadivi – Pai, VU2PAI,Sarla, VU2SWS, Basappa, VU2NXM,Manohar, VU2UR, Milind, VU2IZO, Gopal,VU2GMN, i Rajaram, VU3KKZ, radit æe sovog otoèja u prosincu kao VU7LD. Grupatraži pomoæ u financiranju ekspedicije i ure-

ðajima i antenama. Više informacija o ovojaktivnosti uslijedit æe kasnije.

XF4 – Revilla Gigedo – Grupa od šestnjemaèkih i deset meksièkih operatora "akti-virat" æe ovaj otok (IOTA NA-030, WW loc.DK48ms) od 17. listopada do 3. studenog nasvim opsezima i vrstama rada. Posebnupažnju posvetit æe WARC opsezima i nižimfrekvencijama i digitalnim vrstama rada(RTTY i PSK63). Radit æe istovremeno s petpostaja, a planiran je EME rad i rad prekosatelita. QSL via DL9NDS. Zbog velikihtroškova ekspedicije svaka donacija je višenego dobrodošla. Više informacija na njihovojweb stranici: http://xf4dl.xedx.org.

DX i QSL infoPiše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

3XD2Z UA6JR3XM6JR UA6JR4A7L WA3HUP4L0G K3PD4U1UN HB9BOU7P8DJ DL7JAN7P8JF DL7JAN

7P8WO DL7JAN9J2VB UA4WHXBY1TX/2 EA7FTRC94KF G3OCAD2DX OH2BADE51APX AI5PFO/KM9D OM2SA

HC1MD K8LJGJT800OK OK1XCLU4ZS LU4DXULU8XW WD9EWKOJ0LA LA9VDATK9Z EA4BTTX5NK DJ8NK

TX5T DL2RUMV51VV/p UA4WHXVP8DJB F5PFPVY0ICE VE2AWRW4PL K4KWKXW1A E21EICYX5IOTA IT9DAA

Call Manager Call Manager Call ManagerCall Manager

QSL via:

DX i QSL info

Documents

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA · 4 Radio HRS – 5/2006 SADRŽAJ Mark, 9A8A, i Krešo, 9A5K, osvjetlali su obraz 9A amaterima osvajanjem sedmog mjesta u generalnom plasmanu