bulletinAtlant PROSINAC 2013.

ISSN 1332-4594 broj: 32

DODJELA NAGRADE

„DOBRO MORE“

m/b AP ARGOSY

m/b AP ARGOSY

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika mag.oec, BORIS ROZIĆ, članovi: kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing.,BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing.

S mirisima božićnog drvca dolazi nam mjesec prosi-nac budeći u nama poseb-

ne emocije i svečarsko raspolože-nje. U svijetu koji neumorno trči naprijed i guši se u bezbrojnim slikama, božićne oči vide nove putove nade do punine ljudsko-ga života. Stoga bih, uz čestitke, ovaj trenutak iskoristio i za kra-tak osvrt na glavna obilježja po-slovanja u 2013. godini.Nakon otužne prve polovice go-dine tijekom koje su prosječne vozarine za Capesize brodove iznosile tek nešto iznad 6.000 USD dnevno, tržište rasutih tere-ta vratilo se u život krajem trećeg i početkom posljednjeg kvartala, kada su vozarine za najveće bro-

dove narasle i do preko 30.000 USD dnevno. Iako povećanja vo-zarina za ostale tipove brodova u sektoru nisu bila tako dramatič-na, ipak raduje činjenica da pro-sječni dnevni iznosi najmova za Panamaxe, Supramaxe i Handy brodove rastu već treći kvartal zaredom.Sukladno tome, nije iznenađuju-će da su se i vrijednosti brodova za prijevoz rasutih tereta tijekom godine povećavale i sad se čini potpuno izvjesnim da cijene no-vogradnji imaju samo jedan put, put rasta. Ta nas činjenica raduje osobito u svjetlu naše narudžbe 2+2 novogradnje u kineskom državnom brodogradilištu Qin-gshan za brodove tipa Green Do-

lphin 38. Od trenutka potpisa navedenog ugovora cijene istih porasle su za oko 15%!Vraćajući se na temeljne čim-benike skoka vozarina u trećem kvartalu moramo po tko zna koji put ponoviti: Kina! Kineska proizvodnja čelika je povećana u trećem kvartalu 2013. godine za oko 10% u odnosu na prošlogo-dišnje podatke, podržana ne samo snažnom domaćom potražnjom već i pojačanim izvozom. Uvoz željezne rude u Kinu pokazuje još impresivnije podatke. Naime, isti raste po stopi od 17%, dok je za usporedbu u prvoj polovici godi-ne ta brojka iznosila 5%.Ipak moramo napomenuti da je i ostatak svijeta povećao trgovi-

Poštovani dioničari, drage kolege pomorci, radnici Glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe!

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave

kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing. član Uprave

za komercijalne poslove

MARIN MATANA, dipl.ing. član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ RELJA, dipl.oecc.

član Uprave za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.član Uprave

za pravne poslove

2

nu sirovinama, a osobito raduje podatak da je konačno i Europa registrirala sramežljivo povećanje trgovine na godišnjoj razini, po prvi put nakon 2011. godine.Ulazeći u 2014. godinu, možemo očekivati lagano usporavanje ti-jekom prvog kvartala, uglavnom zbog sezonskih faktora u trgovi-ni željeznom rudom i žitom. Ali u cjelini, tijekom 2014. godine, očekujemo snažan rast trgovine rasutih tereta od oko 6% na go-dišnjoj razini što bi, u korelaciji sa smanjenim isporukama novih brodova, u konačnici trebalo re-zultirati boljim prosječnim voza-rinama u odnosu na 2013. godi-nu. Ipak, godine iskustva name-ću nam oprez u poslovanju jer je

trenutno tržište vrlo nestabilno i volatilno te snažno reagira na bilo kakav poremećaj. Oporavak jest na vidiku, ali će biti spor i po-lagan. Dugoročnim planiranjem, strpljenjem i postojanošću, koji su nas krasili svih ovih godina, čvrsto i sigurno brodimo dalje.Svima vama, a osobito našim po-morcima koji će za blagdane biti odvojeni od svojih obitelji, naji-skrenije želim sretan i blagoslov-ljen Božić i uspješnu novu 2014. godinu. Neka predstojeći blag-dani donesu obilje zdravlja i mira

vama i vašim obiteljima.

kap. PERO KULAŠ dipl.ing.

predsjednik Uprave

3

Slijedom dvadesetsed-mogodišnje prakse, od 1985. godine, a sukladno odredbama Pravilnika o ustanovljenju i dodjeli javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d. prigodom obilježavanja njezina osnutka (15. prosinca), dodijelit će se našim pomorcima i zaposlenici-ma u Kopnenim služba-ma statua „Dobro more“ (rad sada već preminu-log akademskog kipara Koste Angelli Radovanija) s istoimenom pjesmom dubrovačkog akademika i književnika Luka Paljet-ka, kao znak posebnog priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d.

„DOBRO MORE“

Marko Belin, 3. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 19.09.1982. godine u svojstvu vježbenika palube. Od 23.12.1984. go-dine plovi na brodovima Društva u svojstvu mornara, kormilara i 3. časni-ka palube. 10.11.2001. godine prelazi na brodove obalne plovidbe i plovi u zvanju časnika palube. Od 02.08.2012. godine plovi kao 3. časnik palube. Ukrcan 01.08.2013. godine na m/b Libertas.

Ivica Bušlje, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 17.06.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. 16.09.1981. godine od-lazi u Višu pomorsku školu. Nakon završetka Više pomorske škole vraća se 14.04.1982. godine te plovi u svojstvu vježbenika palube. 06.04.1983. go-dine odlazi na odsluženje vojnog roka te nakon odsluženja plovi na brodo-vima Društva u svojstvu kormilara, 3., 2. i 1. časnika palube. 17.09.2003. godine unaprijeđen u zvanje zapovjednika. Ukrcan 11.11.2013. godine na m/b Orsula.

Ivan Čokljat, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 26.02.1983. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konoba-ra. Od 03.06.1990. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. Ukrcan 04.11.2013. godine na m/b AP Sveti Vlaho..

Lujo Dabelić, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovid-bi d.d. od 15.06.1982. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog ko-nobara. 15.06.1987. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 13.06.1988. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. 03.06.1994. godine unaprijeđen u zvanje glavnog konobara. Ukrcan 05.10.2013. go-dine na m/b AP Držić.

Ðurica Gustin, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 24.11.1983. godine u svojstvu kormilara. Od 04.12.1988. godine plovi kao časnik palube na obalnoj plovidbi. 02.02.1994. godine preuzima duž-nost zapovjednika obalne plovidbe. Od 18.01.2013. godine plovi kao 2. časnik palube. Ukrcan na m/b Orsulu 08.08.2013. godine.

Boris Lončarica, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 28.06.1983. godine u svojstvu vježbenika stroja. Plovi na brodo-vima Društva u svojstvu čistača, 3., 2. i 1. časnika stroja a 08.06.2001. godine unaprijeđen je na poslove upravitelja stroja. Iskrcan 09.08.2013. godine sa m/b Orsula i koristi godišnji odmor.

Ivo Lopižić, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 08.07.1978. godine u svojstvu vježbenika stroja. 08.09.1980. odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se 01.04.1985. godine te plovi na brodovima Druš-tva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika stroja a 14.02.2000. godine unaprijeđen je na poslove upravitelja stroja. Iskrcan 28.09.2013. godine sa m/b Imperial i koristi godišnji odmor.

Ovogodišnji su dobitnici:

44

DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plo-vidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobijaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu.

„DOBRO MORE“

10 godina

Nikša ButiganDino ČulićDenis RadetićJosip TurkaljSaša Žorić

15 godina

Josip CetinićŽivko KljusarićNikola NapicaNikša Lončarić

20 godina

Roberto BenkovićBranko BorlakZdravko GalovIvica JeljenićPero KulašStjepan PopovićSlavko Šarić

25 godina

Gjusti JerinićZdravko PaićLuko Pavličević

30 godina

Marko BelinIvica BušljeIvan ČokljatLujo DabelićĐurica GustinBoris LončaricaIvo LopižićVicko PuhjeraMato RadojeDrago SkočajićIgor StražičićVlatko VerajaŽeljana Vlašić

35 godina

Vlaho AndreuzziMilan BokšićJozo CrnogoracAnte CrnčevićHrvoje HureIvo KesovijaPavo KraljevićNiko MatkovićMladen MileusnićTonći MiloslavićVladimir PipusAnte RabušićBoško Šarić

40 godina

Pavo BašicaBaldo DenderPero GverovićVinko LujakPetar PuhjeraMarija Tošić

Vicko Puhjera, konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovid-bi d.d. od 12.04.1982. godine u svojstvu mladića sobe i po-moćnog konobara. 14.03.1987. godine odlazi na odsluženje vojnog roka.Vraća se 21.03.1988. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. Od 19.05.1997. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. 17.08.2013. godine ukrcan na m/b Atlant Trina.

Mato Radoje, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plo-vidbi d.d. od 21.11.1974. godine u svojstvu mladića palube i 2. kuhara.10.09.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Nakon odsluženja vojnog roka plovi u svojstvu pomoć-nog konobara a od 26.12.1990. godine u svojstvu glavnog kuhara. 29.10.2013. godine iskrcan sa m/b Atlant Frauke i koristi godišnji odmor.

Drago Skočajić, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlant-skoj plovidbi d.d. od 02.10.1979. godine u svojstvu vježbenika palube. 07.10.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 07.07.1984. godine i plovi na brodovima Društva u svojstvu kormilara, 3. i 2. časnika palube. Od 15.08.2003. godine plovi kao časnik palube na obalnoj plovidbi. Od 22.01.2013. godine plovi kao 2. časnik palube. Ukrcan na m/b Imperial 03.09.2013. godine.

Igor Stražičić, konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovid-bi d.d. od 09.04.1982. godine u svojstvu mladića sobe i po-moćnog konobara. 19.12.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka.Vraća se 22.12.1986. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. Od 12.08.2000. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. 29.10.2013. godine iskrcan sa m/b Atlant Frauke i koristi godišnji odmor.

Vlatko Veraja, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plo-vidbi d.d. od 27.05.1982. godine u svojstvu mladića palube, mornara i kormilara. 02.02.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 03.04.1986. godine i plovi u svojstvu mornara i kormilara. 16.09.2006. godine unaprijeđen je na poslove vođe palube. 25.07.2013. godine iskrcan sa m/b Sveti Nikola I i koristi godišnji odmor.

Željana Vlašić, financijski referent. Zaposlena u Atlant-skoj plovidbi d.d. od 20.07.1983. godine kao daktilograf. Od 01.03.1986.godine radi na poslovima komercijalnog referenta za teške terete u Službi za teške terete. Od 01.12.2002. godine zaposlena u Financijskom odjelu na mjestu likvidatora.

5

Poštovani čitatelji. U vremenu od izlaska 31. broja

Atlant bulletina, pa do danas, nije bilo previše događaja od takve važnosti da bi ih trebalo objaviti u ovoj rubrici. Netko „sa strane“ bi iz toga mogao, pogriješno, zaključiti da se nije oso-bito puno radilo u ovom periodu, ali svi mi „insideri“ znamo vrlo dobro da je protekli period bio izrazito dinami-čan, ispunjen brojnim svakodnevnim poslovima praćenja postojećih i ra-zvijanju novih poslovnih događaja o kojima će biti riječi u našim sljedećim izdanjima. A, da uopće ne govorimo o svakodnevnom napornom radu kojeg su obavile naše posade na brodovima.

Prije nego što se prijeđe na navođe-nje konkretnih događaja želja nam je izvijestiti o još jednoj promjeni koja se dogodila u proteklom razdoblju. Uprava Društva je, potaknuta, dulji-nom i dugotrajnošću krize na tržištu rasutih tereta, donijela odluku da se na svim područjima izvrše dodatne mjere štednje, pa su u tom pravcu ponovno analizirani svi troškovi Društva, jedan po jedan, u želji da se uštedi što više sredstava. Kako ne dolazi u obzir da se smanjuju troškovi koji se odnose na sigurnost naših brodova i članova posade, posebna pažnju smo usmjeri-li na smanjenje troškova u uredima. Tako je, između ostalih, analiziran i dosadašnji trošak izdavanja Atlant bulletina. Troškovi Bulletina se sa-stoje pretežito od troškova tiskanja i poštanskih troškova otpreme tiska-nog Bulletina dioničarima Društva. Obzirom da Društvo ima veliki broj

Vijesti IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

M/B OLUJA

dioničara (krajem listopada gotovo 9.000) troškovi tiskanja i poštarine su iznimno visoki, pa je odlučeno da se Atlant bulletin, počev od ovog broja, više neće tiskati za sve dioničare, nego će se tiskati vrlo mali broj primjera-ka i to za potrebe pohrane broja pred nadležnim tijelima i za naše brodove. Ovaj, i svaki naredni broj Bulletina, bit će kao i dosad objavljen na internet stranicama Društva (www.atlant.hr) i svi zainteresirani će ga moći pročitati u elektroničkom izdanju. Istovremeno s objavom Bulletina na našim internet-skim stranicama, Društvo će obavijest o objavi poslati dioničarima putem internet stranica Zagrebačke burze i Hanfe, a obavijest će se uputiti i svim medijima putem Hina-e.

ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA

Kako je najavljeno u prethodnom bro-ju Bulletina, redovna Glavna skupšti-na Društva bila je zakazana za dan 23. kolovoza 2013.g., s početkom u 18,00 sati, a u prošlom broju je objavljen i dnevni red Skupštine s prijedlozima svih Odluka Glavne skupštine.

Kako je i planirano, Glavna skupština se održala navedenog datuma i na njoj su dioničari prihvatili sve predložene Odluke.

6

PRODAJA M/B OLUJA I M/B SVETI NIKOLA I.

Dana 12. rujna ove godine sklopljeni su ugovori o prodaji brodova Oluja i Sveti Nikola I.

Tijekom pregovora o prodaji brodova istovremeno je s kupcem pregovarano da će Društvo ista ta dva broda, i to istovremeno s primopredajom bro-dova kupcima, ponovno preuzeti na temelju sklopljenog bareboat charter party (ugovor o zakupu broda) na vri-jeme od 5 godina. Po sklapanju ugo-vora o prodaji i bareboat charter party održana je i primopredaja, te se tako osiguralo da ova dva broda i dalje, kroz narednih 5 godina, plove u našoj floti.

DEKLARACIJA OPCIJE ZA HANDYSIZE NOVOGRADNJE

U prethodnom broju Bulletina smo detaljno izvijestili o pregovorima i

sklopljenim ugovorima o gradnji če-tiriju novogradnji (handysize) u kine-skom brodogradilištu Qingshan. Radi se o brodovima koji će imati nosivost od 38.700 tona koji se grade prema novom projektu nazvanom „Green Dolphin“ pa se iz samog imena može naslutiti da će to biti ekološki vrlo pri-hvatljiv brod koji će s obzirom na novi design trupa i glavnog stroja trošiti znatno manje goriva u odnosu na slič-ne današnje brodove.

Kao podsjetnik onim čitateljima koji nisu primijetili tu vijest, dva od uku-pno četiri sklopljena ugovora o grad-nji su stupila na snagu u travnju ove godine, a preostala dva ugovora su tzv. opcijski ugovori po kojima Društvo ima pravo deklarirati opciju gradnje tih brodova. Za prvi opcijski brod rok za deklariranje opcije bio je do kraja studenoga ove godine.

Uzimajući u obzir stanje pomorskog tržišta, prognoze njegovog razvoja, te komercijalne uvjete postignute u Ugovoru o gradnji, Uprava Društva je odlučila deklarirati opciju gradnje pr-

vog (od dva) opcijskog broda, o čemu je upravo obaviješteno i brodogradili-šte. Da bi taj Ugovor o gradnji stupio na snagu potrebno je obaviti još neke dodatne formalnosti, naročito na stra-ni brodogradilišta. U Ugovoru o grad-nji dogovorena je primopredaja ove novogradnja na dan 31.07.2015.g.

Za drugi opcijski brod je rok za dekla-riranje opcije do kraja siječnja 2014.g. i Uprava Društva će o tome donijeti odluku do ugovorenog roka o čemu ćemo Vas izvijestiti u sljedećem broju Bulletina.

M/B SVETI NIKOLA I.

7

Donijeli ste i neke fotogra-fije s brodova na kojima ste navegavali.

M/b Petka. Znate li tko mi je bio za-povjednik? Pokojni kap. Vlaho Regjo. S Prijekoga. Ovo je, 1986-e, negdje u Kanadi, na minus 32. A znate li tko je ovo? Kapetan Miloš Dobud. Najdraži zapovjednik.

Već za nekoliko dana pono-vo ste na brodu.

Orsula. Nakon pet i pol mjeseci doma, idem u Englesku, pa za Velika jezera.

Razgovor

Kapetan IVICA BUŠLJE

Rođen 11.12.1960. godine

7.6.1981. Ukrcan kao kadet na m/b Petka (prvi motorni brod AP)

8.3.1985. - 1986. Plovi kao kormilar na brodovima: Gundulić, Jahorina, Cast Caribou i Pelješac.

1986. - 1987. Plovi kao III. časnik palube na m/b Pelješac.

19.9.1987. - 1.03.1991. Plovi kao II. časnik palube na brodovima: Molunat, Kupari, Pelješac, Plitvice i Sveti Vlaho.

14.4.1992. - 14.11.2002. Plovi kao I. časnik na brodovima: Kupari, Gruž, Dubrovnik, Plitvice, Atlant 1, Miho Pracat, Imperial, Favorita, Koločep

17.9.2003. Prvi ukrcaj kao zapovjednik na brod Oluja

„... LJUDI OD „POŠTOVANJA“: FRATAR, UČITELJ I KAPETAN“

8

Nećete biti na tradicional-noj svečanosti u Dubrov-niku, 15. prosinca, prigo-dom obilježavanja obljetnice osnutka Atlantske plovidbe.

Na žalost neću moći biti fizički pri-sutan, ali ću u mislima sigurno biti sa svim djelatnicima AP.

Neki kažu: Vama je najlak-še. Priznanje „Dobro more“ za 30 godina uspješnog rada u Atlantskoj plovidbi umje-sto Vas, može primiti i Vaša supruga, koja je također, stalno zaposlena u Atlant-skoj plovidbi, u kopnenoj službi.

Tako će sigurno i biti. Ona je to pri-znanje dobila prije 4 god. tako da to nije prva statua u našoj familji.

Treći časnik 1986-te na m/b Pelješac.

Devet mjeseci i onda drugi. Na teš-kašu. Molunat. Mali brod. Bilo nas je samo devet. Lijepo iskustvo. Na bro-dovima za teške terete je interesan-tno i zanimljivo. Uvijek neka akcija. U zadnje tri godine: Regina, Frauke i Trina. Prošao sam dvadesetak puta kroz piratsko područje. Znači: Crveno more, Perzijski zaljev, prema Indiji. I oko Afrike. Čak i na Sejšelima. Mada-gaskaru. Fala Bogu bez napada, iako je bilo par opasnih približavanja.

Prezime Bušlje, ili obitelj Bušlje, najviše se spominje u Rijeci dubrovačkoj.

Samo u Komolcu. Tamo smo starosje-dioci. Moj je djed 56-te kupio kuću u 400 godina starom Orsanu. Bili smo poljoprivredna familija. Imao je osmo-ro djece, svi su radili na zemlji i ško-lovali se.

Posljednjih godina najpo-znatiji Bušlje je vaterpolist dubrovačkog „Juga“ i naše reprezentacije Andro.

Rođaci smo i kumovi. Andro je na-pravio lijepu karijeru. Vrhunski igrač. Jedan od najboljih bekova na svijetu. Ali, nije bilo lako. Sjećam se kada smo s njegovim ocem Perom i cijelom obi-telji bili prognanici u hotelu. Rat. Sve upaljeno i srušeno.

Dubrovački kapetani po ko-jima je pomorski Dubrovnik oduvijek poznat?

Bilo ih je sigurno puno, a iz Rijeke dubrovačke su kap. Veseljko Vlašica, kap. Marko Margaretić iz Sustjepana, kap. Marko Lazibat iz Mokošice i kap. Pero Jakobušić iz Šumeta.

Na dubrovačke kapetane, već tradicionalno ponosni smo. Iako je i to zadnjih go-dina, i u Dubrovniku, možda postalo onako više prigod-no. Najviše uz neke feste.

Da, uglavnom za Festu svetoga Vlaha kad s brodova čestitaju svome puku. Tu su i festanjuli, pa blagdan Velike Gospe, kad se nosi Gospa od Porata. Nosio sam je tri puta i to mi je bila velika čast. Slušajte, kad sam bio mali i kad bi se okupili u staroj kući, moj je pokojni đed Ivo vazda govorio da su to ljudi od “Poštovanja”: fratar, učitelj i kapetan. Njima su se skidali klobuci. I danas, kad mnogi misle da nam je lako, ne znaju koja je to velika odgo-vornost i za ljude i za brod. U svijetu to znaju cijeniti. Kad u Americi poka-žete da pored satelita i svih navigacij-skih sistema radite nautičke zadatke, snimate zvijezde, sunce, kontrolu de-vijacije, oni se oduševe!

Što, po Vašem mišljenju, danas u pomorstvu, a i u Gradu znači Atlantska plo-vidba? Kod nas je i dalje među prvima ili najbolja po poslovanju. U svijetu, kao i naša zemlja, Atlantska plo-vidba je manja i zanimljiva pomorska kompanija, koja, bez obzira na veliku i više-godišnju pomorsku krizu,

9

rudača iz Kanade. Onda, u međuvre-menu, bunker, opskrba broda, pre-gled, neka kontrola i u tih osamnaest ura spavate možda po ure. I onda, ide novih dvanaest ura. Nema odmora, a brod mora navegat. Vazda. Na brodu ste i mali od kamare, i kuhar, i zapo-vjednik i doktor. Morate se znat snać u svakoj situaciji.

Jeste li zadovoljni?

Jesam. Trideset godina na moru nije mala stvar. Zadovoljan sam s poslom, ali i sa svojom familjom. Imam dvi-je cure u Zagrebu. Ivana je magistra socijalnog rada, a Katija je na drugoj godini Akademije likovnih umjetnosti - kiparstvo. Stjepan je maturant Po-morske škole – smijer elektrotehnika. I njegovi su planovi vezani za brod.

Gospođa mi je rekla da Vas pitam zašto nemate mobi-tel.

Ne treba mi. Ni sat ne nosim. Kad sam na barci ili u đardinu nigdje mi se ne žuri.

uspješno plovi među veliki-ma.

Tako je. To je, prije svega, zasluga ma-nagementa, naših rukovoditelja, ali i svih onih ljudi koji su radili i sada rade u AP. Krize dolaze i prolaze. Sigurnost i stabilnost traju. Tu sam 30 godina i nikad nisam pomislio poć negdje dru-go, iako je bilo poziva.

Svi, posebno, ističu i profe-sionalni odnos naših pomo-raca.

Slažem se. Pogotovo ljudi iz Grada i okoline. Pa, iz Splita, Rijeke, čak i iz Slavonije. Baš sad sa mnom ide kadet iz Slavonskog Broda. Ima dosta tih mladića koji su vrlo vrijedni i dobri. Neki su više, a neki manje zaintere-sirani za brod, ali na kraju puno njih zagrize taj kruh sa sedam kora. A da je lako - nije! Iako se dosta toga promije-nilo na bolje postoje stvari koje su bile i bit će uvijek iste i ne promjenljive za sve pomorce svijeta, a to su - duboko more ispod vas i visoko nebo iznad vas.

Godine 1981. ukrcani ste, kao kadet, na m/b Petka. Prije deset godina, 2003., kao zapovjednik na brodu Oluja.

„Petka“, stari brod, koji je imao nad-građe na sredini. Pet skladišta. U to doba se vozilo drvo za tvornice celu-loze. Ukrcao sam se u Baru. Bilo nas je 36 na brodu. Nije bilo žurbe, kao sada, kad je važna svaka minuta. Is-punio mi se dječački san. Znao sam da ću u Nautiku već u šestom razredu osnovne škole. Kuća mi je na Tenturi-ji, par metara od rijeke, pa nije čudno da sam ko mali činio brodove od suhih grana palmi, i potezao ih uz i niz rije-ku. Nakon srednje škole odmah sam finuo Višu pomorsku i položio ispit za radare u Rijeci. Bio sam kormilar sa završenom Višom pomorskom na če-tri broda. Bila je kriza, nije bilo mjesta ni izbora. Na “Oluju” sam se ukrcao u Japanu. Majka mi je tada bila teško bolesna. Umrla je nedugo nakon mog povratka, sretna, jer je dočekala da joj sin bude kapetan. A dosta se napatila kroz život. Otac je bio invalid, u koli-cima, pa je ona išla na placu i prodava-la. Skromno se živjelo.

Danas: novi brodovi, teret, luke...?

Prije četiri godine bio sam na Zagre-bu. Godinu star. Više elektronike. Lakša navegacija. A ljudi onda ne ra-zumiju kad im kažem: „Ako mister Bush iskopča satelit mi moramo doć do Amerike ili do Japana.“ Moramo se snaći i navegat po zvijezdama. Mora-mo stalno imati trening. Nisu s time baš oduševljeni. Vazda računaju: „Dva su satelita i drugi sistemi. Ne može se ništa dogodit.“ Rekao sam, dosta sam proveo i na teškašima. Bilo mi je drago tamo navegat. Kao zapovjednik odgo-voram za svaki komad preko 50 tona. Znači, tu se ukrcavaju velike plinske turbine, po 200 tona, za rudnike u Južnoj Americi. Vrlo skupi tereti, od 10 do 15 milijuna dolara. Pa, genera-tori ili velike skupe jahte. Vrlo inte-resantan posao. Radi se dosta i više je plaćen.

Rekli su mi, da ste se javlja-li, da ste pisali i za Atlant bulletin, s nekog od naših brodova, ali i za druge.

Jesam. S broda Atlant Frauke pisao sam za Bulletin i Du list „Pozdrav s Kariba“. Kakav je naš život. Jamaica, Trinidad, Kolumbija, Venezuela. Pet luka u tri dana. Ujutro se vežete, iskr-cate dva transformatora i odmah idete dalje. Nema odmora. Stalni presing.Pogotovo u Americi. Gore za Balti-more. Otprilike, imate pilota dvanaest ura. Normalno, stalno ste na mostu. Gore stojite osamnaest ura. Iskrca se

10

Izlazak ovog broja At-lant bulletina podudara se s dva važna datuma u

izgradnji nove poslovno – stambene zgrade Atlantske plovidbe. Prije nešto malo više od dvije godine, točnije 4. studenoga 2011., započeli su radovi na pripremi terena za izgradnju i „za-grijavanje“ za ozbiljan posao, a da-nas, dok ovo čitate, nakon samo dvije godine, u tijeku su završni radovi na zgradi i njenom okolišu. Splitski „Tro-mont“, kao glavni izvođač, zajedno sa svojim podizvođačima, ali i svi drugi sudionici uključeni u projekt, mogu biti ponosni na činjenicu da u vrijeme teške gospodarske situacije, kad smo svakodnevno svjedoci otkazivanja i produživanja rokova raznih projekata, poštujući sve rokove dovršavaju jedan ovako zahtjevan projekt.

Zgrada je izvana u cjelosti dovršena dok u njezinoj unutrašnjosti još traju fini završni radovi te popravci sitnih nedostataka. Radovi na stanovi-ma na trećoj, četvrtoj i petoj etaži su

u potpunosti dovršeni te su u tijeku testiranja ugrađene opreme kako bi se budućim stanarima jamčila puna funkcionalnost. Tri podzemne etaže su asfaltirane te će nakon ugradnje prometne signalizacije i sistema reg-ulacije ulaska i izlaska iz garaže biti spremne za prihvat više od 220 auto-mobila istovremeno, što će omogućiti pronalaženje parkinga u dijelu Grada gdje je to do sada bila nemoguća misi-ja. Radovi na okolišu, usprkos kišnom razdoblju godine, također se priv-ode kraju. Građani i gosti Grada će ovdje, osim reprezentativnog objekta, na mjestu gdje su godinama navikli gledati parkirane autobuse, dobiti i novu gradsku prometnicu na prostoru između zgrade i gradskog bazena što će znatno olakšati prometovanje.

Usporedno s gradnjom zgrada je dobivala i druge buduće korisnike koji su prepoznali kvalitetu projekta pa će tako u prostorima trgovačko – poslovnog dijela zgrade u prizemlju i na prvoj etaži svoje prostore imati i

Privredna banka Zagreb, Hrvatska poštanska banka, Jadroagent, Eu-ropa 92, Atlant putnička agencija te mnogi drugi poslovni subjekti koji će svojom ponudom oplemeniti zgradu i omogućiti željenu fluktuaciju ljudi u tom dijelu objekta.

Idućih nekoliko mjeseci proteći će u manjim kozmetičkim radovima na zgradi i okolišu dok će glavnina posla biti usmjerena na pro-ces ishođenja potrebne dokumentacije za evidentiranje građevine u katastru i zemljišniku, etažiranje, ishođenje energetskog certifikata te niz drugih „papirnatih“ aktivnosti. Usporedno s navedenim poslovima radit će se i na opremanju zgrade svom potrebnom opremom i namještajem kako bi nakon ishođenja spomenute dokumentacija Atlantska plovidba na proljeće iduće godine „otplovila“ iz dosadašnjih, te ušla u nove prostore.

Marko Asić, voditelj prodaje i marketinga

APC Atlant poslovni centar

Za više informacija posjetite

www.apc.hr

11

prošlogodišnji uspjeh, i nove tržišne uv-jete nastale kroz 2013. godinu, ovo je još jedan vidljiv rezultat uzlaznog tren-da poslovanja. Najznačajnija poslovna uspješnica je svakako primitak nagrade Connie Award, priznanja za najbolji Hilton u Europi. Budući da nagrada proizlazi iz financijskog rezultata, nenajavljenih kontrola kvalitete i zadovoljstva go-stiju, dodatna je potvrda i pokazatelj odličnog poslovnog rezultata. Četvrtu godinu za redom nagrađeni smo nagra-dom svjetski priznate institucije, World Travel Awards, poznatijom kao nagra-da Turistički Oscar. Naša treća nagrada dolazi direktno iz ruka naših klijenata, a riječ je o nagradi Tripadvisor 2013 Winner – Travelers’ Choice Award, koja nas je istaknula kao najbolji hotel u Dubrovniku. Posljednje priznanje sti-že s Dana hrvatskog turizma, gdje smo osvojili Turistički cvijet za drugi najbolji hotel s pet zvjezdica na Jadranu, te smo pozicionirani u 3 top hotela u izboru za hrvatski hotel godine.

Uz nezaobilaznu podršku vlasničke kompanije koja nam daje permanen-tni poticaj u pružanju samo najboljih usluga gostima, uspješno smo priveli kraju proces adaptacije internet usluga. Sada smo u mogućnosti pružiti visoko kvalitetnu uslugu brzog bežičnog in-terneta i u našim smještajnim jedini-cama. Koristimo zimski period niske

Hilton Imperial Dubrovnik

Ruhsar Eryoner, glavna direktorica

hotela Hilton Imperial Dubrovnik

Kako se približavamo kraju 2013. godine, zadovoljstvo mi je izvjestiti o izvrsnim po-

slovnim rezultatima. Maksimizirajući potencijal Dubrovnika kao destinacije koja i dalje održava jed-no od vodećih mjesta među europskim destinacijama, zajedničkim trudom ho-telske i regionalne prodaje Hilton gru-pacije, očekujemo da ćemo zaključiti godinu s povećanjem ukupnih prihoda za 3% u odnosu na prethodnu godinu.

Unatoč neizvjesnosti i manje opti-mističnom početku poslovne godine, uspjeli smo napraviti iskorak i čak pre-mašiti prošlogodišnji rezultat. Usprkos iznimnom prošlogodišnjem rezultatu, uspjeli smo ostvariti veću ukupnu po-punjenost kapaciteta i veću prosječnu cijenu smještajne jedinice. Fokusirajući se na prihode, ponovno smo razmotrili strukturu troškova, i kao rezultat ima-mo poboljšanje od 5,5%. S obzirom na

12

zauzetosti smještajnog kapaciteta kako bismo izveli redovite radnje na zaštiti i obnovi namještaja i ostalog hotelskog inventara te održali kvalitetu proizvoda i spremno ušli u novu sezonu. Slijede-ći našu startegiju u odjelu hrane i pića, prilagodili smo postojeći Lounge bar i uveli novi Pommery proizvod, koji je privukao veliku pozornost i generirao dodatne prihode. Primjenjen je i novi uspješan koncept tematskih večeri, ovog puta nudeći širu ponudu lokalnih i nacionalnih specijaliteta. Uspješno je završen i Hiltonov proces izmjene vi-zualnog identiteta, koji je uspješno pri-mjenjen u cijelom svijetu, a ipak prila-gođen svakom pojedinom smještajnom objektu.Jednako, kao što investiramo u infra-strukturu, tako ulažemo i u članove našeg tima koji su naš najveći i najvri-jedniji potencijal. Tijekom niske sezone organizirali smo lepezu ciljanih ili spe-cijalističkih treninga i seminara kako bismo djelatnike obogatili za strateške vještine i znanja u cilju unaprijeđenja efikasnosti poslovanja i samog zado-voljstva radom i radnom sredinom od strane članova našeg tima. Neki će imati priliku otići u druge Hilton ho-tele u regiji kako bi putem izmjene iskustava i znanja nadalje obogatili vla-stita znanja i vještine, a time doprinijeli i ukupnoj produktivnosti cjelokupnog brenda. Za neke od ključnih pozicija, kao što su Odjel prodaje i supervizori, koji su u direktnom doticaju s gostima, osigurali smo dodatne tečajeve unutar hotela.

Kao dio kulture našeg brenda, usre-dotočeni smo i na socijalni aspekt te interakciju s lokalnom zajednicom. Stoga smo uz veliku pomoć i podršku svih članova našega tima organizirali razne aktivnosti od onih namijenjenih najpotrebitijima do aktivnosti namije-njenih široj publici. Tako smo ove go-dine ostvarili brojne nove i potvrdili postojeće suradnje s vrtićima, školama i neprofitnim organizacijama. Uz podrš-ku našega tima Plave energije, postigli smo izvanredne rezultate u područijima lokalne zajednice, odnosa s gostima, aktivnostima zaposlenika i održivog razvoja. Dva događaja imaju poseban značaj. To je Bright Blue Future u su-radnji s Osnovnom školom Marina Dr-žića, gdje smo učenicima osmih razreda predstavili brojne pozicije unutar hote-la, u nadi da će im to pomoći prilikom

odabira daljnjeg školovanja. Drugi do-gađaj humanitarnog karaktera odrađen je u suradnji s Udrugom za djecu s po-sebnim potrebama Idem.

Naše brojne aktivnosti u Odjelu ljud-skih potencijala također su obilježili 2013. godinu. Od Tjedna karijera, brojnih posjeta studenata, učenika tu-rističkih škola do brojnih susreta i ak-tivnosti organiziranih za članove tima. Naš izvanredan uspjeh rezultat je prije svega teškog rada, fokusiranosti i pre-danosti članova našeg tima. Stoga su kao posebno priznanje organizirane proslave poput dodjele nagrade Connie Award na brodu Seastar i druženje na-šeg tima na već tradicionalnom izletu na brodu Tirena. U smislu kvalitete i zadovoljstva gosti-ju, i dalje smo u samom vrhu ljestvice najboljih Hilton hotela u Europi, s tre-nutnim rezultatom od 82 boda i to u kategoriji općeg zadovoljstva uslugom prema mišljenju gostiju.

Završavajući moju drugu godinu na poziciji direktorice Hilton Imperiala, još jednom bih naglasila da sam uistinu ponosna jer vodim ovako uspješan i na gosta orjentiran tim. Moram istaknuti da smo i dalje usmjereni na postizanje još boljih poslovnih rezultata o čemu svjedoče započeti procesi i angažman cjelokupnog tima u projektima za 2014. godinu. Također bih iskoristila ovu prigodu da svima zaželim sve naj-bolje povodom nadolazećih blagdana, sretan Božić i uspješnu novu 2014. go-dinu.

13

Dragi čitatelji Atlant bulle-tina.

Zaista je lijep osjećaj pisa-ti tekst o poslovanju Hotela Lapad u ovoj sezoni. Nakon izvrsne 2012. go-dine Hotel Lapad je imao još bolju i još uspješniju 2013. godinu. Iako ova sezona još nije u potpunosti završila, generalno možemo donijeti zaključke što se tiče fizičkih pokazatelja, dok ćemo na financijske podatke, što se tiče hotelijerstva u Dubrovniku, još malo pričekati.

Ova sezona bila je vrlo speci-fična u svim dubrovačkim hotelima, pa tako i u Hotelu Lapad. Naime, zbog ulaska Hrvatske u EU, uvedene su vize za Rusiju, Ukrajinu i Tursku što je dovelo do značajnog pada turističkih dolazaka, posebno iz Rusije, u glavnoj sezoni. Dubrovnik je hotelskom smje-štaju bilježio porast broja turista do srpnja, a zatim je u padu bio od 3 - 6% od 1. srpnja do 31. listopada (znači 4 mjeseca za redom). Gore navedeno re-zultiralo je padom noćenja od 1% za prvih deset mjeseci u dubrovačkim hotelima, iako je po podatcima Turi-stičke zajednice grada Dubrovnika, Dubrovnik u svim vrstama smještaja ove godine ostvario rast od 8%. Ovaj rast je generiran isključivo iz porasta broja noćenja u privatnom smještaju.

Hotel Lapad je izvrsno odra-dio sezonu, posebno glavni dio sezone, te smo uspjeli zadržati jednako visoku popunjenost kakva je bila i prošle se-zone. Iako je hotel otvoren od sredine ožujka do kraja listopada, glavna sezo-na u hotelu Lapad traje od 1. svibnja do 30. rujna (znači 5 mjeseci), a u tom razdoblju smo ostvarili popunjenost od visokih 97%. Ako uzmete u obzir da hotel ima 163 smještajne jedinice jasno je koliko napora treba uložiti pogotovo u glavnoj sezoni kada se je ostvarivao pad u Dubrovniku (od 3 – 6%) da bi se zadržala lanjska popunje-nost.

Strateški smo ponovo poveća-li udio induvidualnih gostiju, što nam je donijelo povećanje prihoda od smje-štaja u iznosu od 9%, zahvaljujući vi-šim prosječnim cijenama. Udio indu-vidualnih gostiju smo podigli na 54%. Udio grupa nam je bio 13%, a udio alotmana, tj. tour operatorskog posla 33%. Hotel Lapad ima jako visoki udio induvidualnih gostiju, u prosjeku dnevno je preko 80 soba prodano in-duvidaulcima, a prosječna cijena koju induvidualni gosti plaćaju na razini godine je 161,20 eura. Najjača tržista su nam: tradicionalno i dalje visoko na prvom mjestu Velika Britanija s 53%, zatim Sjedinjene Države s 9%, Belgi-ja 7%, a slijede: Norveška, Finska,

Švedska, Irska i Njemačka. Zanimljivo je da hrvatskih gostiju imamo samo 0,8%. Popunjenost na razini otvore-nosti hotela 22/3-1/11. je bila 86%. Popunjenost na razini godine je 52 %.

Dobri rezultati su posljedi-ca izvrsne usluge koja je prepoznata i nagrađena i ove sezone, pa je tako Hotel Lapad dobitnik novih vrijednih priznanja poput Quality aword winner – agencije Jet2 holidays, te Traveler choice winner za 2013, portala Tri-padvisor.

Spremniji nego ikad, Hotel Lapad očekuje sezonu 2014. u kojoj će proslaviti svoj jubilarni 100. rođen-dan. Taj veliki događaj za Hotel će biti popraćen brojnim PR i marketinškim aktivnostima, o kojima ćemo detaljni-je pisati drugom prigodom.

Na kraju želim se zahvali-ti na zaista uspješnoj suradnji svima: prije svega djelatnicima Hotela, svim poslovnim partnerima i na kraju vla-snicima, odnosno Atlantskoj plovidbi d.d. Bez dobre suradnje sa svima gore navedenima, jednostavno ne bi bilo moguće ni polučiti rekordne poslovne rezultate koji su ostvareni ove godine.

mr.oec. Željko Miletić,direktor Hotela Lapad d.d.

Hotel Lapad

Rekordna 99. s ezona

14

15

Zdravi bili,drage moje čitateljice i čitate-lji Atlant bulletina.

Tokalo bi što napisati o našim putova-njima po Baltiku i Sjevernome moru.Napisati nešto zanimljivo, ali da ne bude nabrajanje činjenica jer većina vas to ipak zna ili je barem čula, pa čini mi se najboje je pustiti ‘Trubadure’ neka pjevaju i mislima odlutati u naš Grad, i onda vam nekako to sve ispri-čati/napisati, ma nijesan ni Drzić,ni Vojnović, Bože moj ni blizu, ma što mi je, više san za Bokčila........

Naš brod AP Argosy, navega između baltičkih luka Ust Luga/Rusija, Riga/Litva,đe krcamo garbun (ugljen), i luka Europske unije, čiji smo i mi član napokon postali, tu ga iskrcavamo kako bi se naša Europa mogla zimi ugrijati, jerbo nakon tragedije u Fuk-ushimi, poceli su se svi bojati nuklear-ne nevoje, Bogu fala.

Ovi broj AB izlazi u dvanestome mje-secu, a tada će odi biti prava ‘ruska’ zima ........Čuvena ruska zima, koja nema milo-sti, snijega i leda ima ,ko turista viken-dom u Gradu, previše.Učili smo kako su mnogi mahniti osvajači slomili zube na ruskoj stude-ni/ledu/zimi. E, a mi polako, ali sikuro guramo taj veliki bijeli i debeli led na-šijem provama, nekada sami, a nekada nam pomažu ledolomci ruske flote. To su vam jaki i kažu Rusi ‘moćni’ brodo-vi , navegaju kroza led kao kroz maslo

m/b AP ARGOSY

Zapovjednik m/b ‘AP Argosy’kap. Antun Rakigjija

slika posada palube 1 (s lijeva na desno):kormilar Vinko Cvjetkovićvježbenik palube Antun Staničićkormilar Ivica Brletićkormilar Budimir Milinkormilar Sanjin ŠpanićVođa palube Arsen Madirkormilar Joško Vučićkormilar Ivan Iličić

slika posada palube 1 (s lijeva na desno):kormilar Vinko Cvjetkovićvježbenik palube Antun Staničićkormilar Ivica Brletićkormilar Budimir Milinkormilar Sanjin ŠpanićVođa palube Arsen Madirkormilar Joško Vučićkormilar Ivan Iličić

16

m/b AP ARGOSY otvarajući tanki prolaz za naše brode, učinu konvoj od desetak brodova i onda nas ‘sprovode u kononi po jedan’ prema tanjemu ledu đe onda svako na svoj način traži izlaz.To vam dođe kao kad ljeti pokušate pasat preko Stradu-na, ali ne ide pa ne ide,onda krenemo okolo kroz ulice, ali ni tuda se ne more od trpeza ......Ljeti plovidba kroz Gulf of Finland tra-je dva dana, a zimi plovidba (tu je led najtvrđi) uža potrajati i po pet-sedam dana. Tada zapovjednik ‘kampira’ na mostu nadgledajući ‘ledenu’ plovidbu. Dolaskom treso Talina se obično izho-di iz ‘ledenoga polja’ a olakšanje koje

nastupi opisati je jako teško. To vam je kao da ste nosili dvije vreće cimenta na škini uz Bužu i onda hi na tenisu spustili na tle i ko ptica ste.

Navegavamo mi i kroza Skaterag i Katerag, kao što je nekada navego i Gallileo iz ‘Našega maloga mista’, pa-savamo i pored Hamleta, dobro - ne baš kraj Kraljevića, nego pored onega njegovoga dvorca, ko zna luta li još onijem hodnicima obavijenim ma-glom, a mene ipak više gusta oni ‘naš’ Hamlet na Lovrjencu.

Od europskih luka obilazimo od Polj-ske, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Francuske i do Velike Britanije.Pa evo nešto i o nekima od njih.

Porat Amsterdam. Pred samim ula-zom u kanal kojim se plovi prema ne-kom od vezova u Am’damu, još stoje bunkeri dio velikoga ‘atlanskoga zida’ iz II.rata,djeluju moćno/zastašujuće, nešto se oko njih uređuje,gradi/čiste, nemaju poduzetničkoga duha.U nas bi to sigurno već bio jedan od onijeh silnijeh kafića / restorana / trpeza, vje-rojatno se bunkeri ne bi ni vidjeli, ko što se u nas ni Grad ne vidi. Za rivom nas dočekaju ‘divovske’ dizalice koji-ma se brod iskrca za 48 ura, tako da za posjetu znamenitostima/’red light dis-trict’ ili lijepome gradu Amsterdamu vremena nema.

Porat Tyne, Velika Britanija, nam je jedan od drazih gradova / porata na ovoj liniji. Baš je po našemu gu-stu, stoji se u portu barem tri / četiri dana, ona robna kuća ‘Asda’ nije da-leko za učinit shoping malo čokolada, bjankarije,kozmetike za brijanje,sitnih stvari bez kojih se ni doma ne more. Sve je nekako pod nogu, ‘na ruku’, u ovome mjestu je boravio, i čak se tu i oženio ‘Ja Najveci’ boksač svijeh vre-mena Ali, lijepo je znati i tu kundura-riju, a mi smo iz Grada (priznali ili ne) kuriozna čejad.

slika posada palube (s lijeva na desno):kormilar Ivica Brletićkormilar Vinko Cvjetkovićkormilar Joško Vučićkormilar Sanjin Španićvoda palube Arsen Madirkormilar Budimir Milinvježbenik palube Antun Staničićkormilar Ivan Iličić

slika posada stroja (s lijeva na desno):drugi časnik stroja Miho Salatićtreći časnik stroja Tonći Pavkovićupravitelj stroja Baldo Smrdeljelektričar Mato Perovićmehaničar Nazif Čustovićprvi časnik stroja Joško Vulešaasistent stroja Hrvoje Boro

slika posada palube (s lijeva na desno):kormilar Ivica Brletićkormilar Vinko Cvjetkovićkormilar Joško Vučićkormilar Sanjin Španićvoda palube Arsen Madirkormilar Budimir Milinvježbenik palube Antun Staničićkormilar Ivan Iličić

slika posada stroja (s lijeva na desno):drugi časnik stroja Miho Salatićtreći časnik stroja Tonći Pavkovićupravitelj stroja Baldo Smrdeljelektričar Mato Perovićmehaničar Nazif Čustovićprvi časnik stroja Joško Vulešaasistent stroja Hrvoje Boro

17

Gdansk, stari porat, odi se stoji za ri-vom koji dan više pa nam je odmah draži nekako, a naročito stari dio gra-da ‘Duga ulica’ nešto ala naš Stradun, restorani, kafići, picerije, lijepi spome-nik Neptunu, ima jedna stara drvena dizalica iz onijeh vremena, butiga za kupit poljski jantar- ima hi masu, ne-kako fino ugodno i pristojno za učinit đir ako se ima vremena. Vrijeme je jedino što nam baš nedostaje, fali ga, vazda je neka preša.Ovi put se potre-fio i naš ‘Miho Pracat’ u Gdansku, pa smo hodili u vizitu našim prijateljima

/ kolegama / drugovima, vidjeti po-znate i drage face , doznati novitati iz Grada,nekako vam je to drago kad se dogodi,nije često, ali čovjeka veseli.Ama red je nešto rijet i o judima koji plove na ovome brodu, ovim odraslim ‘gusarima s Porporele’.

Da je lako navegati, svi bi onda bili pomorci, i pjevali ‘serenadu Gradu mome’, ali Gospe mi, nije.Za rijet pošteno nijesmo mi ‘nadljudi’ nego smo navikli na ovi teški život, naučili.

slika časnici palube (s lijeva na desno):3. časnik palube Juraj Butigan 2. časnik palube Mario Dominiković1. časnik palube Luko Dobrić

slika časnici palube (s lijeva na desno):3. časnik palube Juraj Butigan 2. časnik palube Mario Dominiković1. časnik palube Luko Dobrić

18

Ima nas odsvaklen, jednoga zovemo Lika,tako je lakše, eto oklen je navega-ti došo. Većina nas je ipak s mora, nije-su svi za Ajduka ima nas i Dinamova-ca, od Zadra pa do Grada i Konavala, e a taj iz Konavala je vrlo, vrlo važan, jer u kužini vrijeme provodi i moran se pofaliti jedan od najbojih u nas me-štar od teće i prosuje,a kolači su sva-kodnevni za na pjat i zamotat u kartu za posje,bilo je nekad u pok.Šikića u pastičeriji, i fala onima što su izventali

gaće na lastiku, inače bi mnogi morali mijenjat garderobu nakon ugovora sa Lukšom. Dobri i vrijedni su to ljudi.

O čemu se najviše na brodu među nama govori kada se sjedne posje večere,naravno o našima doma, svako ima nekoga dragoga u srcu i duši, fa-mijama, porezu, utakmicama, vječita tema su smjene, vazda neko ide doma ili će uskoro pa se planovi prave, kon-ta se uvijek nešto, u današnje vrijeme interneta vijesti su tu na dohvat ruke, nije to ko nekada kada se pismo čeka-lo ko ozeblo sunce, to znamo mi koji imamo nešto duže pamćenje, mlađi baš to i ne mogu razumit.

Reko bi Bokčilo ‘za česa su dukati nego da se ije, pije i trumpa’. E, moj Bokčilo, tempi pasati. Vaja svaki talir čuvati za doma, druga su neka vreme-na nastupila, sada Ti svi paramo ko Skup : čuvamo,skupjamo tezoro za ga nosit doma, ‘zlato je amor’.

Mogo bih ja ovako još dugo i na širo-ko, ne može sve stanut u ove foje, svi ti naši doživljaji lijepi, i oni manje lijepi.

Čejadi moja valjda vas gusta ovo na-pisano, da je lako pisati bilo bi masu Drzića, Vojnovića....ali nije, ma ništa nije lako ako ćes raditi pošteno, nego vazda je onome drugome lakše.Za kraj malo prepravljene ‘Kafetari-je’, bilo bi je lijepo opeta pogledat....Gospar Lukša: „Oklen si ti mali, đe navegas?“Pomorac: „Moj gosparu Lukša po Bal-tiku i Sjevernome moru.“Gospar Lukša: „Tako daleko, tako da-leko, ja samo do Kaša.“Pomorac: „Jes, moj gosparu Lukša, ali navegati se mora.“

Svima skupa, a posebno pomorcima želim od srca čestit Božić, sretnu i berićetnu novu godinu, dobro more i mnogo zdravlja.

Adio vam,zapovjednik m/b ‘AP Argosy’kap. Antun Rakigjija

slika bijelo osoblje (s lijeva na desno):pomočni konobar Luka Ivanišević kuhar Lukša Radovackonobar Baldo Vuličević

slika bijelo osoblje (s lijeva na desno):pomočni konobar Luka Ivanišević kuhar Lukša Radovackonobar Baldo Vuličević

19

Spoznaja da Prvo dalmatinsko trgovačko druš-tvo s.o.j. iz Dubrovnika nije u povijesti jadran-skog brodarstva igralo značajniju ulogu, te da

bi njegovo brodovlje mogli nazvati gruškom družbom sta-raca, sigurno nije opravdanje što o njemu gotovo da nema traga u hrvatskoj pomorskoj publicistici, a čak i dubrovački autori spominju ga preskromno i površno. Upravo zato taj dio dubrovačke pomorske povijesti sada opisujemo.

U Dubrovniku II., kako je nazivan Gruž, uteme-ljila je 1907. godine skupina poduzetnika i novčara Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. namijenivši mu broj-ne djelatnosti, ponajprije u trgovini. Tek 1924., osnutkom parobrodarskoga odjela, društvo se širi i na brodarstvo. Prvi brod kupljen je iste godine, a u duhu nekoć slavno-ga Dubrovačkog pomorskog društva, odabrano mu je ime ‘Prvi dalmatinski’. Nije to bio parobrod kojim se tada vrlo uspješna tvrtka mogla ponositi - bio je star već pola stoljeća!

Dug 57 i širok 9 metara, nosivosti 835 tona, iz-građen je u srpnju 1875. u brodogradilištu J. Laing u Sun-derlandu pod imenom ‘Devonshire’ za Williama Milnesa iz Londona. Ubrzo ga preuzima londonska tvrtka H.T. Mor-ton & Co.,a još nekoliko puta mijenja gospodare prije nego ga je 1905. godine tvrtka Lambton Colliers Ltd. prodala Grcima, kompaniji D.J. Theophilatos & Co. s otoka An-drosa. Tada postaje ‘Antonios’, no već 1912. vraća se pod britansku zastavu kao ‘Stottgate’, vlasništvo Jura Steamers Trading Co. Ltd. iz Liverpoola. Od te će ga tvrtke Dubrov-čani i kupiti.

Nabavka ‘Prvog dalmatinskog’ očito nije bila do-bar posao, jer je nakon nepune dvije godine, prastari paro-brod prodan Talijanima iz Molfette. Tek se jedno ljeto zvao ‘Aurora’, zatim je dobio jednako zvučno ime ‘Aida’, da bi koncem 1933. godine konačno bio izrezan. Nekoliko mje-seci nakon prodaje ‘Prvog dalmatinskog’ u Gruž stiže ‘Dru-gi dalmatinski’, nešto veći i mlađi parobrod britanskih ko-rijena, no ipak veteran iz 19. stoljeća. Pod imenom ‘Norna’

Spoznaja da Prvo dalmatinsko trgovač-ko društvo s.o.j. iz Dubrovnika nije u povijesti jadranskoga brodarstva igralo značajniju ulogu, te da bi njegovo bro-dovlje mogli nazvati družbom staraca, sigurno nije opravdanje što o njemu go-tovo da nema traga u hrvatskoj pomor-skoj publicistici.

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE Sjećanje na

nepravedno

zaboravljenoga

dubrovačkog brodara

Najveći – parobrod ‘Treći’ potonuo je 1933.

Marijan Žuvić

20

Gruška družba staracaizgrađen je u kolovozu 1889. u Leithu, u brodogradilištu S. & H. Morton & Co., za brodovlasnika Salvesena iz Grangemoutha. Bio je to nevelik te-retnjak, dug 68 i širok 10 metara, no-sivosti 1560 tona.

Put Jadrana se uputio 1912. godine, ali ne u Dubrovnik, već u Ve-neciju. Kupila ga je tvrtka Salvagno e Nipoti i odabrala mu ime ‘Venezia’. Dvanaest godina poslije isti će mu vlasnici ime promijeniti u ‘Palmano-va’. Samo nakratko, jer 1926. postaje ‘Drugi dalmatinski’. U Gradu će osta-ti zavidnih 11 godina, a onda se seli u Vranjic. Parobrodarsko društvo Grgić s.o.j. kupilo ga je 1937. godine, te mu odabralo poletno ime ‘Vihor’. I upravo pod tim imenom starac će se naći na udaru vjetrova rata! U travnju 1941. godine ‘Vihor’ će postati jedan od aktera ‘Lisabonskog slučaja’. U glav-nu luku tada neutralnoga Portugala, čekajući rasplet Travanjskoga rata, sklonili su se jugoslavenski parobro-di ‘Olga Topić’, ‘Sud’. ‘Vihor’ i ‘Ante Matković’.

Nakon što je Jugoslavija ka-pitulirala brodovi su se našli na meti Talijana koji su ultimativno tražili da skinu zastavu propale države i prijeđu u njihovu službu. Bili su to iznimno teški trenutci za naše pomorce, dvade-setak ih je popustilo pritiscima i prijet-njama te napustilo brodove, od kojih, ipak niti jedan nije bio predan Tali-janima. U konačnici su tri parobroda uspjela napustili Lisabon, pa je u luci ostao samo prastari ‘Vihor’. Njega je 1942. godine formalno preuzelo bri-tansko Ministarstvo ratnoga transpor-ta i dalo ga na upravljanje londonskoj tvrtki Billmeir. No, Portugalci ga nisu puštali pa ‘Vihor’ nikad više nije zaplo-vio! Tek kad su 1946. godine razrije-šene sve dvojbe oko njegova pravnoga

statusa, prodan je lokalnome rezalištu. A u to vrijeme već je punih

13 godina na dnu Jadrana ležao ‘Tre-ći’, najveći parobrod Prvoga dalma-tinskoga. Ušao je u flotu 1927. godi-ne, a u odnosu na prvijence, ne samo da je izgubio pridjev ‘dalmatinski’ iz imena, nego nije bio ni malen ni toli-ko star. Dovršen je u kolovozu 1902. u brodogradilištu Short Bros Ltd. u Sunderlandu kao ‘Hindustan’. Dug 110 i širok 14 metara, nosivosti 6450 tona, bio je to tipični britanski tram-per. Isprva je njime upravljala tvrtka J.W. Squance & Co. iz Sunderlanda, a potom poznata kompanija Common Bros.

Pod britanskim je stijegom ostao točno desetljeće, a tada seli u Sankt Peterburg. Ruska tvrtka Sever-noe parohodskoe obščestvo dala mu ime ‘Altaj’. U ljeto 1918. godine brod je prezela britanska Vlada kako ne bi pao u ruke boljševicima. Dvije godine poslije vraćen je vlasnicima koji su već bili napustili Rusiju, te su parobrod pod imenom ‘San Martino’ upisali u francuskoj luci Rouen. Godine 1924. dobija ime ‘Romanitza’, zastava je i dalje francuska, a gospodari Rusi. Oni će ga 1927. prodati Prvom dalmatin-skom trgovačkom društvu.

Slava ‘Trećeg’ i najvećeg nije dugo trajala. Šturo Lloyd’sovo izvješće o brodolomima iz 1933. bilježi da je u kolovozu isplovio iz Šibenika nakrcan boksitom za Rotterdam. Već na počet-ku putovanja, 10. kolovoza, kad se na-lazio nekih 25 milja sjeveroistočno od Brindisija, došlo je do puknuća trupa i prodora mora u skladišta. Nakrcani brod je vrlo brzo potonuo, no srećom nitko od članova posade nije stradao.

A poslije ‘Trećega’ stigao je 1930. godine ‘Četvrti’. U Gružu su se vratili starcima, jer je taj paro-

brod bio izgrađen u Hamburgu još pradavne 1884. godine. O njegovoj smo zanimljivoj povijesti iscrpno pi-sali u ‘Atlant bulletinu’ u studenome 2012. godine. Spomenimo zato peti i posljednji brod Prvoga dalmatinskog trgovačkog društva, danas posve za-boravljeni ‘Svarog’. Nažalost, u rado-vima o dubrovačkome brodarstvu on se redovito pojavljuje pod pogriješnim imenom ‘Švarcog’.

Brod slikovita životopisa samo je dvije godine bio u gruškoj floti. Izgrađen je 1901. godine u bro-dogradilištu Oderwerke A.G. u Stetti-nu, današnjemu poljskome Szczeci-nu, kao ‘Diamant’ za brodovlasnika E.G. Tramma iz njemačkoga gradića Tönninga. Bio je dug tek 62.8 i širok 9.5 metara, a mogao je ukrcati 1208 tona tereta. Početkom 1912. kupuje ga tršćanska tvrtka Brajak i Arnerić te upisuje u Metkoviću ne mijenjajući mu ime. Nakon rata ‘Diamant’ prelazi pod okrilje sušačke tvrtke ‘Oceania’, da bi 1933. bio prodan Dubrovčani-ma. No, ni oni mu nisu odmah pro-mijenili ime, nego tek 1934. postaje ‘Svarog’ u čast vrhovnoga božanstva starih Slavena.

Već je iduće godine prodan Talijanima, te kao ‘Laura Moschini’ biva upisan u Veneciji. Novo ime ‘Cer-vo Ligure’ dobio je 1938., da bi 1940. otplovio u Genovu i postao ‘Lauretta’. Činilo se da je staroga teretnjaka kraj stigao u rujnu 1943. godine kada su ga, nekoliko dana nakon pada Italije, Nijemci potopili u Manfredoniji. Ali se nekadašnji ‘Svarog’ nije dao! Izva-đen je i popravljen, godine 1950. je još jednom dobio nove vlasnike i novi ime ‘Valsale’, da bi nastavio broditi sve do jeseni 1953. kada je konačno izrezan u luci Vado Ligure...

21

mr. Anica Kisić, prof.TragedIja kap. vaCCHeTTIa

Živeći 40 godina s prosto-rima Pomorskog muzeja uz slike jedrenjaka uvi-

jek sam se zanosila njihovom ljepo-tom i veličanstvenom elegancijom na moru, a nerijetko sam se pitala kakve sudbine kriju slike tih lijepih brodova, jer je teško danas sebi predočiti njiho-ve sudbine, pa čak i onda kad su nasli-kani u olujama. Prilikom boravka na Expou 1998. godine u Lisabonu u ekipi falkuše imala sam prigodu stupiti na palubu jednog sačuvanog portugalskog tro-jarbolnog jedrenjaka iz 19. stoljeća, kojeg su Portugalci temeljito i izvan-redno restaurirali. Oduševljena, bila sam na njemu više puta zavirivši u sva-ki kutak, osjetila ga pod nogama i vi-zualizirala konačno u zbilji pravi brod, čije slične slike godinama gledam u muzeju i to je za mene bio jedan od najuzbudljivijih iskustava u struci. Opće prilike u pomorstvu 19. sto-ljeća u našim krajevima opisuje vidno stagniranje dubrovačkog pomorstva u prvoj polovini stoljeća i žal za prošlim slavnijim vremenim. Otvaranje Sue-skog kanala 1869., kada Jadransko more postaje najbliži put iz Europe prema Indijskom oceanu i Aziji, daje šansu oživljavanju pomorstva ne samo Dubrovniku, nego i drugdje, primje-rice na Pelješcu i Senju. Na inicijativu narodnjaka osnivaju se moderna dio-ničarska društva za gradnju brodova i poticanje pomorskog gospodarstva. Dubrovačko pomorsko društvo osnovano je 1869. godine. Na oživjelim gruš-kim brodogradilištima sagrađeno je

7 jedrenjaka barkova od ukupno 13 koliko ih je Društvo imalo. Nazva-ni su jednostavno brojem („Prvi du-brovački“ i dalje). Najveći je bio nava „Dvanaesti dubrovački“ i zadnji brik-škuna „Petka“. Prvih godina brodovi su poslovali vrlo uspješno prevozeći najviše pšenicu iz crnomorskih luka za Englesku. Nažalost, labuđi pjev jedre-njaka nije dugo izdržao konkurenciju parobroda i ostale okolnosti pa su se brodovi prodavali i Društvo je presta-lo djelovati 1888. godine. Dubrovačko pomorsko društvo opširnije sam u Atlan-tu predstavila 2004., br. 13. U Pomorskom muzeju u Dubrov-niku izloženo je nekoliko dokumenata koji svjedoče o najtragičnijem doga-đaju u kratkom vijeku djelovanja Du-brovačkog pomorskog društva, a dogodio se na barku „Četvrti dubrovački“ 20. prosinca 1872. godine i tužno odje-knuo čitavim Gradom. U strahovitoj oluji utopio se mladi zapovjednik bro-da kap. Jakoba Vacchettia. O ovom nemilom događaju znamo iz opširnog iskaza časnika Mata Turči-novića, koji je preuzeo zapovjedništvo, pred bilježnikom Hayes Allenom 6. siječnja 1873. u Queenstownu u gro-foviji Cork u Ujedinjenom Kraljev-stvu. Iskazu su nazočili i svjedoci, prvi časnik Ivo Knežević i mornar Mato Mlinarić prisežući na Bibliju. Ovu Pri-javu dao je prevesti s engleskoga Ðivo Bašić i bez komentara objavio u „Na-šem moru“ 2009. godine. Bark „Četvrti dubrovački“ iz Du-brovnika, imao je 487 registarskih tona nosivosti i isplovio je 7. prosin-

ca 1872. iz New Yorka u pratnji pi-lota za Queenstown, a u Engleskoj je nakrcan kukuruzom. Brod je bio u odličnom stanju, dobro opremljen i s dostatnim brojem posade. Devet-naestoga dana plovidbe more je po-stalo mutno i prijeteće, da bi u noći zapuhao olujni vjetar s JZ zaokrećući na Z-SZ. Mornari su, opreza radi, po-stupno podvezivali jedra i vezali sve po palubi. Sutradan, 20. prosinca, oko 8 sati nadolazeća oluja stuštila se sa SZ strašnom silinom, a mornari su prije-teću situaciju pokušali izbjeći uz niža križna jedra da bi olakšali pritisak na jedra, dok su sisaljke stalno izbaciva-le vodu. Poslijepodne oluja je okretala prema sjeveru još većom silinom, da bi oko 3 sata popodne strahoviti val udario u lijevi bok preplavivši palubu i otrgnuo kormilara s kormila. Zbog toga je brod počeo posrtati i okretati pramac na vjetar prije nego se kormilo moglo vratiti nalijevo. Novi strahovi-ti udarac vala nošen vjetrom udario je u brod tako da je čitava desna ogra-da potonula u moru, a brod se nije uspio pokoriti kormilu prema desnoj strani. Da ne izgube jarbol mornari su odsjekli konope prvog jarbola, koji su otpuhani u more, da bi olakšali brod. Otvorili su i nekoliko otvora na ogra-dama da more brže otječe s palube. Brod se konačno djelomično uspravio uz pomoć kormila. U noći oluja se pogoršala i okre-tala prema sjeveru što je uzrokovalo ukrižavanje velikih valova. Oko pola sata iza ponoći strahoviti val udario je brod preko kasara pokrivši krmenu

22

TragedIja kap. vaCCHeTTIakućicu, pomaknuvši je na palubi pre-ko kola kormila i tako oštetio kompas, razbio u komade časničku kućicu i otplavio je u more. U velikoj provali vode val je odnio u more i zapovjed-nika Vacchettia, kojega se nije moglo spasiti jer je odmah nestao u valovima i utopio se. Kad je časnik Turčinović preuzeo zapovjedništvo kolo kormi-la nije radilo. Pobacali su u more sve predmete koji nisu bili neophodni, a otvor na palubi zatvorili su daskama i pokrili jedrom da more ne prodre u teret. Probili su još otvora na ogradi da more brže otječe. Međutim, novi strašni val slomio je deblo stražnjeg jarbola i nagnuo brod toliko da se teret rasuo na stranu. Brod je postao gotovo nepokretan, pa je trebalo još nešto poduzeti za njegov spas. Sve su pobacali s broda uključujući i desni bočni čamac, zapinjače i teške željezne sohe. Bacili su i dva pomoćna jedra, i sve što je opterećivalo brod. Tako su se nekako održali na površini cijelu noć uz košno niže jedro i veliku donju let-njaču s pramcem u smjeru I-JI. Stalno su radile crpke, ali je dio kukuruza po-čeo isplivavati kroz sisaljke, katkad ih i začepiti. Kad je 21. oluja počela jenjavati po-sada je raščišćavala i popravljala što se dalo popraviti. Našli su stalak kormila i montirali rezervni kompas. Budući je oluja popuštala smotali su rezervno prednje jedro i razapeli rezervno donje vršno jedro. Sljedećeg dana razapeli su još jedara i popravili ogradu rezervnim daskama, te nastavili ploviti podno-seći još uvijek velike valove koji su se

stalno ukrižavali i preplavljivali palu-bu. Dana 4. siječnja ugledali su svjetla Fastnet grebena i rano popodne ukr-cali pilota, a u 9 sati popodne konač-no sretni privezali brod u luci Queen-stownu. Održano je vještačenje, a brod je otegljen na popravak na gat doka. Vijest o pogibiji mladog kapetana Jakova Vacchettia bolno je odjeknu-la u našem malom Gradu izazvav-ši žalost. Tiskana je spomen knjižica „SPOMENI JAKOBA VACCHETTI“ kapetana „Četvrtog dubrovačkog“, u Dubrovniku 1873., troškom Pomor-skog Društva“. Iz knjižice doznajemo da se Jakov rodio 1835. u Cavtatu od oca Jakova i majke Ane Kazilari i stradao mlad u 35-oj godini, ostavivši ucviljenu suprugu i troje dječice. Gi-mnaziju je završio u Dubrovniku, a nakon toga podučava se u pomorskim vještinama u velikoj želji da postane pomorski kapetan. Postaje prvo po-bočnikom (tenentom, časnikom) na brodu, dok nije završio pomorski nauk i dobio kapetanski list. Nastavio je ploviti kao časnik ili kapetan. Iskrcao se 1869. i odsjeo kod oca u Gružu koji je dobio dužnost predstavnika Lučkog i Zdrastvenog ureda. Mladi Jakov nad-gleda 1870. gradnju „Četvrtog dubro-vačkog“ na škaru u Gružu. Poznavali su ga kao mirnog čovjeka ugodnog u duštvu, postojanog i dobrog pomorca, i gorljivog narodnjaka. Kao zapovjednik „Četvrtog dubro-vačkog“ odjedrio je 14. veljače 1871. i napravio više putovanja iz New Yorka za Englesku, ne vrativši se živ u svoj voljeni Grad.

U Spomen knjižici tiskano je ne-koliko osmrtnica, tužbalica i stihova, među njima i pjesma Meda Pucića iz njegove zbirke „Cvijeta“, Dio II. Dubrovački kapetani užasnuti i ožalošćeni objavili su osmrtnicu sa sljedećim tekstom: „Kapetani pomorski prijatelji po-kojnog JAKOBA VACCHETTI ro-dom iz Cavtata, vrlog zapovjednika broda „Četvrtoga“ Društva Dubro-vačkog, koji dne 20. Decembra 1872. jedreći preko Antlantičkoga mora u 36-oj godini svoga života žalostno poginu, davaju na znanje V.G. da u Utornik 21. ovoga mjeseca na 10 ura ujutro, u crkvi S.a Križa u Gružu biće služba Božja za pokojnikovu dušu. U Dubrovniku na 10. Januara 1873.“ Bez obzira što se i u današnje doba visoke tehnologije događaju teš-ke nesreće na brodovima, trebalo bi se povremeno prisjetiti kakve su nevolje i nadljudske napore stoljećima proživ-ljavali pomorci ploveći na drvenim je-drenjacima, spašavajući brod i vlastiti život, a koje danas jedva da možemo i zamisliti, pa nije čudo da zanimanje pomoraca nazivamo još uvijek „kruh sa sedam kora“.

23

Izložba “Stjepan Gradić: Otac do-movine” centralni je projekt Du-brovačkih muzeja u 2013. godini

kojim se nastavlja višegodišnje pred-stavljanje javnosti značajnih osoba iz slavne povijesti Dubrovačke Republi-ke. Izložbu je bilo moguće razgleda-ti u Kneževu dvoru od 9. srpnja do 17. studenoga. Cjelokupni projekt i izložba su realizirani povodom obilje-žavanja 400. obljetnice rođenja ovog velikog Dubrovčanina: filozofa, teolo-ga, pravnika, povjesničara, govornika, prevoditelja, jezikoslovca, diplomata, matematičara, fizičara, astronoma, meteorologa…pravog homo universa-lisa, svestrane i briljantne osobnosti. Izložba postavljena u Kneževu dvo-ru prezentira Gradićev život i djelo. Tematski je podijeljena u nekoliko cjelina, koje su kao zasebne teme de-taljno obrađene u bogatom Katalo-gu na više od 400 stranica. Po prvi put je korištena i iznimno zanimljiva multimedijalna prezentacija. Postav-ljen je hologram Stjepana Gradića koji izgovara izbor iz svojih pisama i savjeta upućenih dubrovačkoj Vladi u teškim trenutcima nakon tragedije koja je zadesila njegov rodni Grad, te 3D animacija potresa u kojoj se kroz tri minute može vidjeti Dubrovnik prije potresa, sam potres, detalji ruše-nja brojnih zgrada, te podizanje novih zgrada i obnova. Izložba je realizirana pod visokim pokroviteljstvom pred-sjednika Hrvatskog sabora, gospodina Josipa Leka, te uz pokroviteljstvo Gra-da Dubrovnika i potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Ljerka Dunatov, prof.

STJEPAN GRADIĆ

24

Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6. 3. 1613. – Rim, 2. 5. 1683.) bio je pri-padnik dubrovačke vlastele, isusovac i diplomatski predstavnik Dubro-vačke Republike pri Svetoj Stolici.Jednako tako, obavljao je diplomat-ske poslove za Papinsku Državu, a bio je i dugogodišnji posrednik između vrha Družbe Isusove i Du-brovačke Republike u pregovorima o osnivanju isusovačke crkve i kole-gija u Dubrovniku. Najveće zasluge stekao je u službi vlastite Domovi-ne. Gradić je bio glavni upravitelj Vatikanske knjižnice, te je pripadao književno-znanstvenom krugu pape Aleksandra VII.. Bio je i član Knji-ževne akademije Dei Ricovrati u Padovi i Kraljevske književno-znan-stvene akademije kraljice Kristine u Rimu te je uspješno surađivao sa Znanstvenom akademijom Del Ci-mento u Firenci. Surađivao je i odr-žavao veze s brojnim književnicima i znanstvenicima, ne samo u Rimu i Italiji, nego i u Francuskoj, Njemač-koj, Belgiji i Nizozemskoj, kao i s onima u Dubrovniku, Splitu, Trogi-ru i Zadru. Ipak, najveće je zasluge stekao u službi vlastite Domovine. Zahvaljujući njegovu zauzimanju isusovci su 1658. u Dubrovniku otvorili srednjoškolski zavod Colle-gium Ragusinum. Vodio je upornu diplomatsku i političku borbu protiv urotnika, koji su otok Lastovo htjeli izručiti Mletačkoj Republici. Uložio je mnogo truda i diplomatske vješti-ne u obrani dubrovačke pomorske i kopnene trgovine, koju su Mlečani nastojali onemogućiti. Svi ovi po-datci samo su neki od javnosti manje poznatih činjenica iz života ovog ve-likog Dubrovčanina kojeg Dubrov-nik do danas pamti, u prvom redu, kao obnovitelja Grada. Za njegove zasluge Senat ga je 1680. godine htio imenovati dubrovačkim nadbi-skupom, ali je on to odbio s obra-zloženjem da kao običan svećenik u Rimu može bolje služiti Domovini nego kao nadbiskup u Dubrovniku.

U svojem razmjerno dugom životu Stjepan Gradić napisao je i objavio velik broj različitih dijela, kako po njihovu sadržaju, tako po obliku i ve-ličini. Osim kulturnog rada i bavlje-nja humanističkim znanostima, napi-sao je cijeli niz rasprava i radova s po-dručja egzaktnih i tehničkih znanosti i disciplina. Znanosti koje su u ovo doba možda najviše napredovale bile su astronomija, matematika, anato-mija i mehanika. Razvoju znanosti umnogome je pogodovala činjenica da su usporedno sa znanstvenim opa-žanjima, bila konstruirana brojna po-magala i instrumenti koji su višestru-ko povećavali moć ljudskih osjetila i znatno pridonijeli razvoju znanosti.

Znanstvene rasprave o tome koje sve sile djeluju na kormilo te se nji-me može tako uspješno upravljati brodom, bile su brojne u 17. stolje-ću. Naime, nakon što su još u 13. stoljeću bočna vesla bila zamijenjena kormilom na kraju krme, mnogi su znanstvenici pokušavali znanstveno objasniti način njegova djelovanja na smjer kretanja broda. Cijela Gra-dićeva rasprava De directione navis ope gubernaculi (O upravljanju broda pomo-ću kormila), objavljena u Dissertationes physico-mathematicae quotuor, posveće-na je bitnom pitanju: kako kormilo, unatoč svojoj kratkoći, djeluje na smjer kretanja broda i koje sve fizičke sile pritom utječu na njega. U svojoj raspravi Gradić se slaže s suvremeni-kom Borellijem, u čijim je raspravama i predavanjima i sam aktivno sudje-lovao, da je za skretanje broda važno da brod s kormilom čini, zamišljenu, savijenu polugu. Međutim, on drži da to nije jedini način da se objasni djelovanje kormila. Prema njegovom mišljenju, uzrok skretanja broda na-lazi se u pokretačkoj sili koja nekom predmetu daje sposobnost kretanja, ali se s vremenom i sama istroši. Gra-dić tu silu naziva: impetus. Teorijsko objašnjenje utjecaja kormila na smjer broda Gradić dakle nalazi u djelova-nju impetusa, koji nastaje gibanjem

broda. On to djelovanje objašnjava načelom inercije kojemu posvećuje dosta prostora u raspravi o slobod-nom padu. Impetus koji nastaje giba-njem broda, tvrdi on, sličan je impe-tusu koji težina utiskuje u tijelo pri slobodnom padu. Dok se, međutim, zbog akumulacije impetusa tijelo u slobodnom padu giba sve brže, dotle se, kad je riječ o brodu, impetus tro-ši na svladavanje otpora vode. Da bi dokazao svoje tvrdnje Gradić je izveo niz eksperimenata čamcem i daskama na Tiberu. Ovo Gradićevo tumačenje izazvalo je prilično veliku pozornost među ondašnjim znanstvenicima. Švicarski matematičar Jacob Ber-noulli, u svojem djelu Cogitationes de gravitate aetheris (Amsterdam, 1682.), slaže se s Gradićem da se djelovanje kormila ne može svesti samo na na-čelo savijene poluge. On izričito spo-minje Gradića kao pobornika jednog novog tumačenja i oslanja se na nje-gove rezultate temeljene na pokusu. Kako Gradićev rad pada u doba kad nisu bili poznati neki bitni hidrodina-mički zakoni, to je još značajniji jer će bitno pridonijeti njihovu otkrivanju.Iako je problem upravljanja brodom bio potpuno razjašnjen tek u 18. sto-ljeću, Gradić je u njegovo rješavanje uložio poprilično vremena i truda. On nije kao drugi znanstvenici koji su se bavili tom problematikom pitanju pristupio samo s teoretskog gledišta, već je svoje tvrdnje provjeravao u praksi eksperimentirajući modelima broda i splavi. Izrazito je važno da se problemu pristupilo pokusom kojim se provjeravala teorija, što će u 18. stoljeću, otkrivanjem odgovarajućih hidrodinamičkih zakona, omogućiti da se pravilno odgovori na to pitanje. Bez Gradićeva rada do konačnog bi se rješenja zasigurno došlo kasnije, pa je taj rad značajan, ne samo u hrvat-skim, već i u svjetskim mjerilima.

25

MATO GJAJAZaposlio se u Atlantskoj plovidbi d.d. 25. studenog 1970. kao vježbenik stroja. Radni odnos preki-da 2. studenog 1973. zbog odlaska na Višu pomorsku školu. Privremeno prekida studij i plovi kao 3. časnik stroja. Od 12. siječnja 1979. neprekidno plovi na brodovima Društva kao 2. i 1. časnik stroja. Unaprijeđen je za upravitelja stroja 4. kolovoza 1993.

ÐURO BUŠKOVIĆZaposlio se prvi put kao pripravnik poručnika trgovačke mornarice 30. lipnja 1982. Kao časnik palube plovi na brodovima društva od 1. prosinca 1986 do 28. veljače 2005. Kao zapovjednik ukrcava se prvi put 5.srpnja 2005. godine na brod Sveti Nikola I. Posljednje ukrcanje u svojstvu zapovjednika na brodu Atlant Frauke od 20. svibnja do 11. listopada 2008.

Tamara Spajić, prof.

Između otočića Olipe, Tajana i pe-lješke obale nalaze se morski prola-zi Mali i Veliki Vratnik. U narodu

su ovi tjesnaci od davnina poznati pod talijanskim imenom hrvatske grafije Boke false, što bi značilo varljivi prolazi.S pravom su dobili ovo ime, jer postaju mjesto nesigurne i opasne plovidbe za olujnog vremena kad puše jugo.U našim krajevima postoji mišljenje među putopiscima i znanstvenicima da su ovi morski prolazi poznata Scila i Haribda koju opisuje Homer u Odiseji kao dva strašna morska čudovišta koja gutaju lađe. S jedne strane nalazila se Scila, šesteroglavo čudovište, a s dru-ge strane opasan vir Haribda. Bile su, kako spominje Homer, na dometu stri-jele jedna od druge, tako da su mornari koji bi prolazili kraj Scile bili preblizu Haribdi i obratno. Danas se smatra da su ove morske nemani zapravo Mesin-ski tjesnac, odnosno stjenovita obala Si-cilije nasuprot talijanskom kopnu. Odiseja, ep spjevan vjerojatno u osmom stoljeću prije Krista, opisuje desetogo-dišnje lutanje mitskog junaka Odiseja, koji se nakon pada Troje vraća rodnoj Itaci i vjernoj Penelopi. Voljom bogova – a zbog nekih svojih nedjela - Odisej je bio osuđen na dugo lutanje dok na-pokon ne dođe rodnoj kući. U svojim nastojanjima da se vrati kući Odisej dolazi u zemlju miroljubivih Lotofaga,

bježi od jednookog diva Polifema, pri-ma Eolov mijeh s vjetrovima, uspijeva se izvući živ od ljudoždera Lestrigona-ca. Potom upoznaje čarobnicu Kirku koja njegove mornare pretvara u svinje, putuje u podzemni svijet, svojim lukav-stvom izbjegava sirene, prolazi pokraj Scile i Haribde, boravi sedam godina kod nimfe Kalipso na Ogigiji te se na-kon gostovanja na dvoru feačkog kralja Alkinoja na otoku Sheriji opet voljom bogova vraća na rodnu mu Itaku, gdje započinje borbu s proscima za svoju vo-ljenu i vjernu Penelopu.Kao što su mnogi gradovi Mediterana prisvajali (slijepog) pjesnika Homera, tako su kroz povijest mnogi znanstve-nici, povjesničari i putopisci pokušavali dokazati, na temelju Homerovih opisa, kuda je lutao Odisej. Ostaje uvriježeno mišljenje da je grčki junak lutao Sredo-zemljem, odnosno Sicilijom i okolnim područjima.Vrlo je zanimljiv nedavno objavljeni putopis Jasena Boka Tragovima Odiseja u kojemu se kao područje Odisejevih zgoda i nezgoda opisuju otoci Jadran-skog mora, u to vrijeme grčkim juna-cima nepoznat, nedovoljno istražen i udaljen svijet, za koji vezuju postojanje mnogih mitskih čudovišta, divova, ča-robnica i ljudoždera. Zasad je izgubljen putopis Aristida Vučetića, Korčulana iz Vela Luke, u kojem je, sredinom proš-

log stoljeća, razvio teoriju o lutanju Odiseja Jadranskim morem. U njoj je, kako tvrdi Jasen Boko, povezao otoke, vjetrove, more i Odiseja, koji je lutao od otoka do otoka, gonjen nepovoljnim vjetrovima i srdžbom bogova. Osim toga, svugdje se u epu spominje jugo, vjetar koji junaku ne dopušta po-vratak kući i koji ga je preko Otrant-skih vrata bacio u Jadransko more. U prilog tvrdnji da su Scila i Haribda Ve-liki i Mali Vratnik ide i činjenica da su ovi prolazi široki tek nekoliko stotina metara, a Mesinski tjesnac širok je tri kilometra.Nikad nećemo znati je li mitska Eeja zapravo Korčula, Ogigija Mljet, ze-mlja Lestrigonaca Omiš, Scila i Ha-ribda Veliki i Mali Vratnik niti jesu li se upravo na Šipanu napasala Helijeva goveda. Unatoč tome ostaje zanimljiva mogućnost da je slijepi pjesnik Homer u svojoj mašti zamislio Odisejevo puto-vanje upravo duž naše obale. Treba spo-menuti i činjenicu da bi, kako navodi spomenuti autor zanimljivog putopisa, Jadransko more moglo postati Odiseje-vo more te da bi se mogućnost mitskog putovanja grčkog junaka, opjevanog u heksametrima, mogla iskoristiti u svrhu obogaćivanja hrvatske turističke ponude.

Boke false

In memoriam

– Scila i Haribda Jadranskoga mora

26

Tonko Pepe Kalafat

– Scila i Haribda Jadranskoga mora

27

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2013.g.

Popis posade na dan 15. studenog 2013.g.AP Sveti City of Miho Atlant Atlant

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Božo Slavko Lukša Ivan Hrvoje Joško Davor Ivica Marinko Zapovjednik Vojko Zvonimir

Rakigjija Orlić Koncul Jovica Poropat Hure Dender Mojsić Bušlje Radić Jovanović CetinićI. časnik Mile Antun Stipo Tomislav Nikola Ivan Miho Ivica Nedjeljko Robert I. časnik Stjepan Andropalube Jurinović Kelez Orhanović Majstorović Hajdić Družijanić Dadić Lučić Bukvić Vukić palube popović Đangradović

II. časnik Stanko Narcis Dubravko Tomislav Kristijan Drago Hrvoje Vlaho Đurica Mladen II. časnik Orsat Antepalube Letica Ćimić Buratović Meštrović Laptalo Skočajić kulušić Andreuzzi Gustin Orlić palube Luetić Čiz

III. časnik Juraj Ivan Ante Blaženko Ivan R%omano Marko Ivica Vlaho Damir III. časnik Đani Pavopalube Butigan Bajić Skaramuca Carević Ivanović Peršić Belin Baričević Jerinić Palunčić palube Vuković Sršenkadet Antun Davor Damir Josip Josip Ivan Damir vođa Marjan Pero

Staničić Batoš Ćormehić ./. ./. Vlastelić Redžović Vukić Kolmanić ./. palube Glavan Đuraškadet Teo kormilar Nikola Stjepo

Šurković ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Tomelić Mozaravođa Arsen Pero Zdravko Dragan Nikša Niko Joso Frano Pero Josip kormilar Valentin Ante

palube Madir Kralj Galov Žilić Gavrilica Matković Bukarica Čoić Radovac Košta Klarin Pervanvođa Rajko kormilar Antun Dubravko

palube ./. ./. ./. ./. Jurković ./. ./. ./. ./. ./. Obadić Rilovićkormilar Budimir Nikica Ivan Jurić Nikica Pasko Slavko Marko Romeo Dominko Velimir mornar Ante Davor

Milin Vučić Šimunović Maslać Kotlarić Drlja Marojica Nizzi Erkapić Končar Šeparović Prnjićkormilar Vinko Ivko Dino Miroslav Svetin Zoran Ivica Miho Matko Željko Upravitelj Mario Dinko

Cvjetković Kero Čulić škarić Mučić Brguljan Jović Zedniček Maškarić Mikulić stroja Soko Radićkormilar Ivica Brletić Aleksandar Radoslav Ivica Branko Božo Nedjeljko Marinko Nikola Slavko I. časnik Baldo Ljubomir

Ivan Iličić Šulja Kordić Bjelopera Borlak Musladin Margaretić Batistić Čornenki Šarić stroja Dender Brailokormilar Sanjin Toni Tomislav Frano Miletić Ivica II čas. Str. Ekrem Dario

Španjić Živković Ćosić Pero Setenčić ./. ./. ./. ./. Bilić ./. Sarić Rončevićmornar Petar Patrik Bore Pero Tomislav Branimir brodski Joško Mišo

./. ./. ./. ./. Zdjelar Nadramija Mitrović Burum Jurčević Šarin mehaničar Poljski HendićMario glavni Teodor Zlatko

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Sprčić kuhar Hricak MatijevićUpravitelj Pavle Zoran Nikola Miro Denis Ivo Nikola Miho Zvonko Joško konobar Ivan Vicko

stroja Čerjan Milat Pavlina Tomašević Radetić Prce Čorak Lonac Miljan Marlais Marinov PuhjeraI. časnik Joško Miho Željko Ivica Nikša Davor Slavomir Nikša Igor Marijan

stroja Vuleša Pavlina Ban Romac Karaman Cvjetković Nikolac Miloslavić Šeparović BraćII. časnik Miho Nikša Mato Pero Nikola Josip Pero Boris Mato Ivica AP AP AP

stroja Salatić Jović Vatović Jeljenić Laptalo Župan Borovina Šijaković Kaznačić Burđelez Astarea Slano StonIII. časnik Tonći Vlaho Mario Tonči Ivo Ivan Goran Dario Ivica Darinko Zapovjednik Leon Ivo

stroja Pavković Šutalo Maslać Pecotić Petković Adžagić Čupić Radetić mimica Radoš ./. Bjelokosić Kukuljicavježbenik Hrvoje Ante Mario Branimir Nikša Mateo Mirko Božo I. časnik Jakša

stroja Boro Smoljko Jelovčić Plenča Maslać ./. ./. Bosotina Sučić Mekišić palube ./. ./. Franićbrodski Mato Ivo Nikša Upravitelj Mateo Jozo

električar Perović ./. ./. ./. ./. ./. Vojvoda Popović ./. ./. stroja Perović Taslak ./.elektroničar Vlado Emir Zlatko Mile Josip Borko

./. Pipus Bavčić Tončić Bilić ./. ./. ./. Cetinić Forstinger NAPOMENA: pripravnik Šime Brodovi Oluja i Sveti Nikola I. imaju stranu posadu.

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Romićbrodski Nazif Enis Branko Ivica Slavko Veljko Edi Libero Pero Danko

mehaničar Čustović Kovač Tomašević Oreb Didak Strukan Barčot Bošković Gverović Dragojevićglavni Lukša Mile Davor Slaven Đani Ante Jozo Josip Želimir Antekuhar Radovac Pavličić Nazor Mrkela Gluščenko Poša Matijević Primorac Jurišić rabušić

konobar Baldo Lujo Gjusti Ivan Goran Jure Josip Ante Drago Nenad Vuličević Dabelić jerinić Čokljat Šango Radić Mikelin Opara Crnčević Kalinić Mladin

pomoćni Laka Mirko Željko Vedran Vedran Saša Vlaho Anđelo Marko Damirkonobar Ivanišević Bezek Račić Udženija Glavinka Mihalić Kvestić Čikato Dikenšajt Živković

28

Popis posade na dan 15. studenog 2013.g.AP Sveti City of Miho Atlant Atlant

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Božo Slavko Lukša Ivan Hrvoje Joško Davor Ivica Marinko Zapovjednik Vojko Zvonimir

Rakigjija Orlić Koncul Jovica Poropat Hure Dender Mojsić Bušlje Radić Jovanović CetinićI. časnik Mile Antun Stipo Tomislav Nikola Ivan Miho Ivica Nedjeljko Robert I. časnik Stjepan Andropalube Jurinović Kelez Orhanović Majstorović Hajdić Družijanić Dadić Lučić Bukvić Vukić palube popović Đangradović

II. časnik Stanko Narcis Dubravko Tomislav Kristijan Drago Hrvoje Vlaho Đurica Mladen II. časnik Orsat Antepalube Letica Ćimić Buratović Meštrović Laptalo Skočajić kulušić Andreuzzi Gustin Orlić palube Luetić Čiz

III. časnik Juraj Ivan Ante Blaženko Ivan R%omano Marko Ivica Vlaho Damir III. časnik Đani Pavopalube Butigan Bajić Skaramuca Carević Ivanović Peršić Belin Baričević Jerinić Palunčić palube Vuković Sršenkadet Antun Davor Damir Josip Josip Ivan Damir vođa Marjan Pero

Staničić Batoš Ćormehić ./. ./. Vlastelić Redžović Vukić Kolmanić ./. palube Glavan Đuraškadet Teo kormilar Nikola Stjepo

Šurković ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Tomelić Mozaravođa Arsen Pero Zdravko Dragan Nikša Niko Joso Frano Pero Josip kormilar Valentin Ante

palube Madir Kralj Galov Žilić Gavrilica Matković Bukarica Čoić Radovac Košta Klarin Pervanvođa Rajko kormilar Antun Dubravko

palube ./. ./. ./. ./. Jurković ./. ./. ./. ./. ./. Obadić Rilovićkormilar Budimir Nikica Ivan Jurić Nikica Pasko Slavko Marko Romeo Dominko Velimir mornar Ante Davor

Milin Vučić Šimunović Maslać Kotlarić Drlja Marojica Nizzi Erkapić Končar Šeparović Prnjićkormilar Vinko Ivko Dino Miroslav Svetin Zoran Ivica Miho Matko Željko Upravitelj Mario Dinko

Cvjetković Kero Čulić škarić Mučić Brguljan Jović Zedniček Maškarić Mikulić stroja Soko Radićkormilar Ivica Brletić Aleksandar Radoslav Ivica Branko Božo Nedjeljko Marinko Nikola Slavko I. časnik Baldo Ljubomir

Ivan Iličić Šulja Kordić Bjelopera Borlak Musladin Margaretić Batistić Čornenki Šarić stroja Dender Brailokormilar Sanjin Toni Tomislav Frano Miletić Ivica II čas. Str. Ekrem Dario

Španjić Živković Ćosić Pero Setenčić ./. ./. ./. ./. Bilić ./. Sarić Rončevićmornar Petar Patrik Bore Pero Tomislav Branimir brodski Joško Mišo

./. ./. ./. ./. Zdjelar Nadramija Mitrović Burum Jurčević Šarin mehaničar Poljski HendićMario glavni Teodor Zlatko

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Sprčić kuhar Hricak MatijevićUpravitelj Pavle Zoran Nikola Miro Denis Ivo Nikola Miho Zvonko Joško konobar Ivan Vicko

stroja Čerjan Milat Pavlina Tomašević Radetić Prce Čorak Lonac Miljan Marlais Marinov PuhjeraI. časnik Joško Miho Željko Ivica Nikša Davor Slavomir Nikša Igor Marijan

stroja Vuleša Pavlina Ban Romac Karaman Cvjetković Nikolac Miloslavić Šeparović BraćII. časnik Miho Nikša Mato Pero Nikola Josip Pero Boris Mato Ivica AP AP AP

stroja Salatić Jović Vatović Jeljenić Laptalo Župan Borovina Šijaković Kaznačić Burđelez Astarea Slano StonIII. časnik Tonći Vlaho Mario Tonči Ivo Ivan Goran Dario Ivica Darinko Zapovjednik Leon Ivo

stroja Pavković Šutalo Maslać Pecotić Petković Adžagić Čupić Radetić mimica Radoš ./. Bjelokosić Kukuljicavježbenik Hrvoje Ante Mario Branimir Nikša Mateo Mirko Božo I. časnik Jakša

stroja Boro Smoljko Jelovčić Plenča Maslać ./. ./. Bosotina Sučić Mekišić palube ./. ./. Franićbrodski Mato Ivo Nikša Upravitelj Mateo Jozo

električar Perović ./. ./. ./. ./. ./. Vojvoda Popović ./. ./. stroja Perović Taslak ./.elektroničar Vlado Emir Zlatko Mile Josip Borko

./. Pipus Bavčić Tončić Bilić ./. ./. ./. Cetinić Forstinger NAPOMENA: pripravnik Šime Brodovi Oluja i Sveti Nikola I. imaju stranu posadu.

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Romićbrodski Nazif Enis Branko Ivica Slavko Veljko Edi Libero Pero Danko

mehaničar Čustović Kovač Tomašević Oreb Didak Strukan Barčot Bošković Gverović Dragojevićglavni Lukša Mile Davor Slaven Đani Ante Jozo Josip Želimir Antekuhar Radovac Pavličić Nazor Mrkela Gluščenko Poša Matijević Primorac Jurišić rabušić

konobar Baldo Lujo Gjusti Ivan Goran Jure Josip Ante Drago Nenad Vuličević Dabelić jerinić Čokljat Šango Radić Mikelin Opara Crnčević Kalinić Mladin

pomoćni Laka Mirko Željko Vedran Vedran Saša Vlaho Anđelo Marko Damirkonobar Ivanišević Bezek Račić Udženija Glavinka Mihalić Kvestić Čikato Dikenšajt Živković

Popis posade na dan 15. studenog 2013.g.AP Sveti City of Miho Atlant Atlant

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Antun Božo Slavko Lukša Ivan Hrvoje Joško Davor Ivica Marinko Zapovjednik Vojko Zvonimir

Rakigjija Orlić Koncul Jovica Poropat Hure Dender Mojsić Bušlje Radić Jovanović CetinićI. časnik Mile Antun Stipo Tomislav Nikola Ivan Miho Ivica Nedjeljko Robert I. časnik Stjepan Andropalube Jurinović Kelez Orhanović Majstorović Hajdić Družijanić Dadić Lučić Bukvić Vukić palube popović Đangradović

II. časnik Stanko Narcis Dubravko Tomislav Kristijan Drago Hrvoje Vlaho Đurica Mladen II. časnik Orsat Antepalube Letica Ćimić Buratović Meštrović Laptalo Skočajić kulušić Andreuzzi Gustin Orlić palube Luetić Čiz

III. časnik Juraj Ivan Ante Blaženko Ivan R%omano Marko Ivica Vlaho Damir III. časnik Đani Pavopalube Butigan Bajić Skaramuca Carević Ivanović Peršić Belin Baričević Jerinić Palunčić palube Vuković Sršenkadet Antun Davor Damir Josip Josip Ivan Damir vođa Marjan Pero

Staničić Batoš Ćormehić ./. ./. Vlastelić Redžović Vukić Kolmanić ./. palube Glavan Đuraškadet Teo kormilar Nikola Stjepo

Šurković ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Tomelić Mozaravođa Arsen Pero Zdravko Dragan Nikša Niko Joso Frano Pero Josip kormilar Valentin Ante

palube Madir Kralj Galov Žilić Gavrilica Matković Bukarica Čoić Radovac Košta Klarin Pervanvođa Rajko kormilar Antun Dubravko

palube ./. ./. ./. ./. Jurković ./. ./. ./. ./. ./. Obadić Rilovićkormilar Budimir Nikica Ivan Jurić Nikica Pasko Slavko Marko Romeo Dominko Velimir mornar Ante Davor

Milin Vučić Šimunović Maslać Kotlarić Drlja Marojica Nizzi Erkapić Končar Šeparović Prnjićkormilar Vinko Ivko Dino Miroslav Svetin Zoran Ivica Miho Matko Željko Upravitelj Mario Dinko

Cvjetković Kero Čulić škarić Mučić Brguljan Jović Zedniček Maškarić Mikulić stroja Soko Radićkormilar Ivica Brletić Aleksandar Radoslav Ivica Branko Božo Nedjeljko Marinko Nikola Slavko I. časnik Baldo Ljubomir

Ivan Iličić Šulja Kordić Bjelopera Borlak Musladin Margaretić Batistić Čornenki Šarić stroja Dender Brailokormilar Sanjin Toni Tomislav Frano Miletić Ivica II čas. Str. Ekrem Dario

Španjić Živković Ćosić Pero Setenčić ./. ./. ./. ./. Bilić ./. Sarić Rončevićmornar Petar Patrik Bore Pero Tomislav Branimir brodski Joško Mišo

./. ./. ./. ./. Zdjelar Nadramija Mitrović Burum Jurčević Šarin mehaničar Poljski HendićMario glavni Teodor Zlatko

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Sprčić kuhar Hricak MatijevićUpravitelj Pavle Zoran Nikola Miro Denis Ivo Nikola Miho Zvonko Joško konobar Ivan Vicko

stroja Čerjan Milat Pavlina Tomašević Radetić Prce Čorak Lonac Miljan Marlais Marinov PuhjeraI. časnik Joško Miho Željko Ivica Nikša Davor Slavomir Nikša Igor Marijan

stroja Vuleša Pavlina Ban Romac Karaman Cvjetković Nikolac Miloslavić Šeparović BraćII. časnik Miho Nikša Mato Pero Nikola Josip Pero Boris Mato Ivica AP AP AP

stroja Salatić Jović Vatović Jeljenić Laptalo Župan Borovina Šijaković Kaznačić Burđelez Astarea Slano StonIII. časnik Tonći Vlaho Mario Tonči Ivo Ivan Goran Dario Ivica Darinko Zapovjednik Leon Ivo

stroja Pavković Šutalo Maslać Pecotić Petković Adžagić Čupić Radetić mimica Radoš ./. Bjelokosić Kukuljicavježbenik Hrvoje Ante Mario Branimir Nikša Mateo Mirko Božo I. časnik Jakša

stroja Boro Smoljko Jelovčić Plenča Maslać ./. ./. Bosotina Sučić Mekišić palube ./. ./. Franićbrodski Mato Ivo Nikša Upravitelj Mateo Jozo

električar Perović ./. ./. ./. ./. ./. Vojvoda Popović ./. ./. stroja Perović Taslak ./.elektroničar Vlado Emir Zlatko Mile Josip Borko

./. Pipus Bavčić Tončić Bilić ./. ./. ./. Cetinić Forstinger NAPOMENA: pripravnik Šime Brodovi Oluja i Sveti Nikola I. imaju stranu posadu.

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Romićbrodski Nazif Enis Branko Ivica Slavko Veljko Edi Libero Pero Danko

mehaničar Čustović Kovač Tomašević Oreb Didak Strukan Barčot Bošković Gverović Dragojevićglavni Lukša Mile Davor Slaven Đani Ante Jozo Josip Želimir Antekuhar Radovac Pavličić Nazor Mrkela Gluščenko Poša Matijević Primorac Jurišić rabušić

konobar Baldo Lujo Gjusti Ivan Goran Jure Josip Ante Drago Nenad Vuličević Dabelić jerinić Čokljat Šango Radić Mikelin Opara Crnčević Kalinić Mladin

pomoćni Laka Mirko Željko Vedran Vedran Saša Vlaho Anđelo Marko Damirkonobar Ivanišević Bezek Račić Udženija Glavinka Mihalić Kvestić Čikato Dikenšajt Živković

29

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 1. srpnja do 1. studenoga 2013. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

AP Argosy Luka Vrijeme U / I Teret

UST LUGA 9.7.2013 U Coal

PORTBURY 4.8.2013 I Coal

UST LUGA 16.8.2013 U Coal

BELFAST 25.8.2013 I Coal

RIGA 2.9.2013 U Coal

AMSTERDAM 10.9.2013 I Coal

UST LUGA 18.9.2013 U Coal

GDYNIA 22.9.2013 I Coal

GDANSK 24.9.2013 I Coal

UST LUGA 1.10.2013 U Coal

DUNKIRK 11.10.2013 I Coal

UST LUGA 20.10.2013 U Coal

WILHELMSHAVEN 27.10.2013 I Coal

LIVERPOOL 1.11.2013 I Coal

RIGA 12.11.2013 U Coal

AP Astarea GULLUK 6.7.2013 U White Marble Chips

LIRQUEN 18.8.2013 I White Marble Chips

CALETA PATILLOS 1.9.2013 U Salt

BALTIMORE 19.9.2013 I Salt

MONTREAL 11.10.2013 U Wheat

PUERTO CABELLO 31.10.2013 I Wheat

AP Drzic

SURABAYA 24.7.2013 I Fertiliser

BUNBURY 8.8.2013 U Alumina

MAPUTO 7.9.2013 I Alumina

MAPUTO 12.9.2013 U Magnetite

HUANGHUA 21.10.2013 I Magnetite

YANTAI 26.10.2013 U Urea

LIANYUNGANG 10.11.2013 U Urea

AP Jadran UST LUGA 3.7.2013 U Coal

PORTBURY 13.7.2013 I Coal

UST LUGA 25.7.2013 U Coal

BELFAST 2.8.2013 I Coal

UST LUGA 10.8.2013 U Coal

IMMINGHAM 22.8.2013 I Coal

UST LUGA 28.8.2013 U Coal

PORTBURY 7.9.2013 I Coal

UST LUGA 19.9.2013 U Coal

ROSTOCK 23.9.2013 I Coal

RIGA 28.9.2013 U Coal

IMMINGHAM 7.10.2013 I Coal

UST LUGA 13.10.2013 U Coal

PORTBURY 23.10.2013 I Coal

UST LUGA 4.11.2013 U Coal

GDYNIA 9.11.2013 I Coal

UST LUGA 13.11.2013 U Coal

AP Slano SAN LORENZO (ARG) 29.7.2013 U Sorghum

SANTA MARTA 20.8.2013 I Sorghum

BARRANQUILLA 25.8.2013 I Sorghum

BARRANQUILLA 29.8.2013 U Coke

CARTAGENA 31.8.2013 U Metcoke

ITAGUAI 21.9.2013 I Metcoke

ITAGUAI 21.9.2013 I Coke

SANTOS 28.9.2013 U Sugar

AP Ston MUARA BERAU 24.7.2013 U Coal

NAVLAKHI 23.8.2013 I Coal

HAZIRA 31.8.2013 U Steel coils

KOHSICHANG 14.9.2013 I Steel coils

BALIKPAPAN 24.9.2013 U Coal

KARACHI 12.10.2013 I Coal

KANDLA 21.10.2013 U Rapeseed

AP Sveti Vlaho PARADIP 13.7.2013 I Coal

BUNBURY 3.8.2013 U Alumina

RICHARDS BAY 23.8.2013 I Alumina

MAPUTO 30.8.2013 U Iron ore

HUANGHUA 4.10.2013 I Iron ore

KWANGYANG 12.10.2013 U COILS

POHANG 18.10.2013 U COILS

City of Dubrovnik UST LUGA 3.7.2013 U Coal

ROSTOCK 7.7.2013 I Coal

UST LUGA 13.7.2013 U Coal

AMSTERDAM 20.7.2013 I Coal

UST LUGA 31.7.2013 U Coal

GDYNIA 3.8.2013 I Coal

GDANSK 5.8.2013 I Coal

UST LUGA 12.8.2013 U Coal

NORDENHAM 18.8.2013 I Coal

BREMEN 20.8.2013 I Coal

UST LUGA 27.8.2013 U Coal

GDANSK 2.9.2013 I Coal

RIGA 14.9.2013 U Coal

AMSTERDAM 21.9.2013 I Coal

UST LUGA 1.10.2013 U Coal

TYNE 15.10.2013 I Coal

UST LUGA 27.10.2013 U Coal

PORTBURY 6.11.2013 I Coal

Imperial WALLAROO 19.7.2013 U Barley

PORT LINCOLN 26.7.2013 U Barley

HUANGPU 22.8.2013 I Barley

NANTONG 30.8.2013 I Barley

QINGDAO 4.9.2013 I Barley

TANJUNG BARA 18.9.2013 U Coal

PORT DICKSON 23.9.2013 I Coal

TABONEO 30.9.2013 U Coal

LUMUT 21.10.2013 I Coal

TABONEO 31.10.2013 U Coal

Libertas MARIVELLES 3.7.2013 I Coal

SAMARINDA 28.7.2013 U Coal

PORT DICKSON 4.8.2013 I Coal

GERALDTON 20.8.2013 U Coal

ZHOUSHAN 5.9.2013 I Coal

JIANGYIN 9.9.2013 I Coal

BONTANG 23.9.2013 U Coal

BRINDISI 25.10.2013 I Coal

Miho Pracat ITAGUAI 6.8.2013 I Coal

UST LUGA 4.10.2013 U Coal

NORDENHAM 11.10.2013 I Coal

BREMEN 12.10.2013 I Coal

UST LUGA 23.10.2013 U Coal

TYNE 13.11.2013 I Coal

Oluja PARANAGUA 6.8.2013 I Ammonium Sulfate

RIO GRANDE 13.8.2013 I Ammonium Sulfate

Orsula MISS RIVER 15.7.2013 U Coal

HULL 7.8.2013 I Coal

NEWPORT WALES 13.8.2013 U HR steel coils

WINDSOR 3.9.2013 I HR steel coils

CHICAGO 6.9.2013 I HR steel coils

THUNDER BAY 12.9.2013 U Canola

VERACRUZ 2.10.2013 I Canola

DESTRAHAN 12.10.2013 U Corn

PROGRESO 15.10.2013 I Corn

MISS RIVER 23.10.2013 U Coal

HULL 13.11.2013 I Coal

Sveti Nikola I INCHON 24.7.2013 I Wheat

OITA 6.8.2013 U SLAG

VUNG TAU 18.8.2013 I SLAG

BEIHAI 30.8.2013 U Fertiliser

Zagreb Luka Vrijeme U / I Teret

ROTTERDAM 1.7.2013 I Coal

RIGA 31.7.2013 U Coal

AMSTERDAM 7.8.2013 I Coal

UST LUGA 12.8.2013 U Coal

PORTBURY 22.8.2013 I Coal

UST LUGA 31.8.2013 U Coal

PORTBURY 8.9.2013 I Coal

UST LUGA 26.9.2013 U Coal

IMMINGHAM 3.10.2013 I Coal

UST LUGA 10.10.2013 U Coal

TYNE 21.10.2013 I Coal

UST LUGA 30.10.2013 U Coal

LIVERPOOL 8.11.2013 I Coal

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

Atlant Frauke MUNDRA 1.7.2013 U project cargo

SOHAR 5.7.2013 U project cargo

SHUAIBA 8.7.2013 I project cargo

UMM AL QASR 10.7.2013 I Coal

DOHA 13.7.2013 U project cargo

HAMRIYAH 17.7.2013 U project cargo

JEBEL ALI 22.7.2013 U project cargo

JUBAIL 29.7.2013 U project cargo

MUKALLA 8.8.2013 I project cargo

YANBU 15.8.2013 I project cargo

CATANIA 29.8.2013 I project cargo

DJEN DJEN 2.9.2013 U project cargo

ORAN 5.9.2013 I project cargo

NAPOLI 13.9.2013 U project cargo

JORF LASFAR 19.9.2013 I project cargo

ANTWERPEN 25.9.2013 U project cargo

HARTLEPOOL 29.9.2013 I project cargo

MOERDIJK 2.10.2013 U project cargo

SOUTH SHIELDS 8.10.2013 I project cargo

ORKANGER 15.10.2013 I project cargo

LULEA 21.10.2013 I project cargo

GDYNIA 24.10.2013 U project cargo

ROTTERDAM 29.10.2013 U project cargo

KALUNDBORG 4.11.2013 U project cargo

GDANSK 6.11.2013 U project cargo

Atlant Trina PORTO MARGHERA 3.7.2013 U project cargo

ELEUSIS 8.7.2013 I project cargo

LIMASSOL 12.7.2013 U project cargo

MISURATA 28.7.2013 I project cargo

JEDDAH 6.8.2013 I project cargo

RAS LAFFAN 16.8.2013 I project cargo

ABU DHABI 18.8.2013 I project cargo

PORT KHALID 19.8.2013 I project cargo

SOHAR 22.8.2013 I project cargo

MUSCAT 26.8.2013 I project cargo

MUSCAT 26.8.2013 U project cargo

JEBEL ALI 31.8.2013 I project cargo

JEBEL ALI 31.8.2013 U project cargo

HAMRIYAH 4.9.2013 U project cargo

JUBAIL 8.9.2013 I project cargo

DAMMAM 10.9.2013 U project cargo

BALHAF 21.9.2013 I project cargo

MUKALLA 24.9.2013 I project cargo

PORT SUDAN 29.9.2013 U project cargo

NOUAKCHOTT 18.10.2013 I project cargo

LEIXOES 25.10.2013 U project cargo

GENOVA 2.11.2013 U project cargo

NAPOLI 7.11.2013 U project cargo

30

PRVA POSADA BRODA KORČULA – svibanj 1968. g.

Osredkar Josip, zapovjednik; Šiljić Mato, I. časnik palube; Vujičić Marin, II. časnik palube; Benić Andrej, III. časnik palube; Krile Mato, RTG; Polić Nikša, upravitelj stroja; Radić Stijepo, I. časnik stroja; Cicarelli Petar, II. časnik stroja; Katić Ivo, III. časnik stroja; Lulić Ivan, vođa palube; Karužić Lovro, tesar; Mrakić Nedjeljko, kormilar; Perkušić Frane, kormilar; Topić Mate, kormilar; Vlašić Antun, kormilar; Jurac Vid, mornar; Begonja Miro, vođa stroja; Butić Petar, električar; Torić Miho, mehaničar; Milin Ante, mazač; Šimunović Roko, mazač; Catela Ivan, I. kuhar; Kaznačić Hrvoje, II. kuhar; Ferri Ivo, I. konobar; Curić Mario, II. konobar; Goga Ljubomir, kadet; Sandri Vedran, kadet; Lise Vlaho, vježbenik stroja; Kotlić Miho, mladić sobe.

Sagrađen u Brodogradilištu „J.L.Mosor“ - Trogir 1968. g.BRT 2.091NRT 850DWT 3.230Dužina preko svega: 102,13 mNajveća širina: 14,83 mVisina na sredini broda: 7,73Pogonski stroj: B&W od 2.426 kWNajveća brzina: 15,0 NMPreuzet u flotu od Brodogradilišta „J.L.Mosor“ - Trogir dana 08.05.1968. g.Prodan 09.04.1984. g. firmi „Mediteranska plovidba“ iz Korčule

m/b KORČULA

Ure

dn

ički

kol

egij

: D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Kam

insk

i, To

nći M

ilosl

avić

, Žel

jan

Petr

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar, D

esig

n:

m&

mFo

tog

rafi

je:

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, L

ekto

r i k

orek

tor:

Mir

jana

Kaz

nači

ć, T

isak

: Ti

skar

a AL

FA-2

, Dub

rovn

ik, N

akla

da:

300

kom

., P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. P

ero

Kula

š

31

Čestit Božić i sretna nova godina2014.dubrovnik.hilton.com

www.hotel-lapad.hr

atlantagent@du.t-com.hr

ATLANTAGENT d.o.o.

www.atlanttravel.hr

www.apc.hr

www.laus.cc

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.

ATLANT POSLOVNI CENTAR d.o.o.

www.atlant.hr

bulletinAtlant

www.atlant.hr

APC