−ume Velebita ponos sucasopis.hrsume.hr/pdf/048.pdf · 2009-05-06 · äsopis fiHrvatske ıumefl Ł 1 OBLJETNICE / 235 GODINA OD OSNUTKA −UMARIJE KRASNO I ORGANIZIRANOGA −UMARSTVA

Èasopis �Hrvatske �ume� � 1

OBLJETNICE / 235 GODINA OD OSNUTKA �UMARIJE KRASNO I ORGANIZIRANOGA �UMARSTVA

�ume Velebita ponos sukrasnarskih �umara

U jedinstvenoj �umarskoj tradiciji krasnarskog kraja gostima jepovijesni slijed od dva i vi�e stoljeæa govorio dr. sc. Vice Ivanèeviæ ao liku i djelu prof. dr. sc. Josipa Balena govorio je njegov nasljednik

prof. dr. sc. Slavko Matiæ

Sudionici obilje�avanja 235. g. �umarije u Krasnom

P od visokim pokrovi-teljstvom predsjednikaRepublike Hrvatske

Stjepana Mesiæa, a u organiza-ciji senjskog ogranka Hrvat-skog �umarskog dru�tva iHrvatskih �uma, Uprave �u-ma Senj, u Senju i u Krasnomje 23-24. studenog proslav-ljena 235. obljetnica osnutka�umarije Krasno (1765-2000.)i 110. obljetnica roðenja prof.dr. sc. Josipa Balena (1890-2000).

U Senju je 23. studenogodr�ana sjednica Upravnogodbora Hrvatskog �umarskogdru�tva i struèni kolegij Hrvat-skih �uma a u sklopu pri-godnog kulturno-umjetnièkogprograma predstavljena je nova

knjiga poznatog �umara iknji�evnika Milana Krmpotiæa�Tajne ploda�. O knjizi jegovorio prof. dr. DragomirBabiæ s Filozofskog fakultetau Rijeci. Svojim opusompredstavio se i poznati èa-kavski pjesnik prof. Kre�imirStanèiæ. Vokalni senjski sastav�Pod Nehajem� svojim pjesamauveseljavao je nazoène sudi-onike proslave.

Program obilje�avanjaspomenutih va�nih obljetnica,nastavljen je sljedeæeg danasavjetovanjem u Krasnom. UOsnovnoj �koli polo�en jevijenac ispod biste akademikaprof. dr. Milana Aniæa po ko-jem �kola nosi i ime a u pred-vorju �kole postavljena je

izlo�ba duboreza i skulpturaMilana Aniæa Krasnara, �u-marskog tehnièara iz Crikve-nice.

Nemjerljiv doprinos�umara

Pozdravljajuæi u ime orga-nizatora nazoène dr. ViceIvanèeviæ je istaknuo iznimnuva�nost 235.godi�njice orga-niziranog �umarstva u na�ojzemlji, kada «obnavljamo sje-æanje i na jednog istaknutog�umarskog struènjaka koji jedugi niz godina bio za-nemarivan, prof. dr. JosipaBalena».

U ime grada Senja nazoèneje pozdravio predsjednik

Gradskoga vijeæa Davor Bi-ondiæ a u ime Ministarstvapoljoprivrede i �umarstvadoministar �eljko Renduliæ.Goste su pozdravili i dekan�umarskog fakulteta prof. dr.Ivica Grbac, ravnatelj �umar-skog Instituta dr. Joso Gra-èan, Radenko De�eliæ u imeMinistarstva prostornog ure-ðenja i za�tite okoli�a, dipl.ing. Ðuka Kauzlariæ, upravi-

telj sa �umarijom Krasno zbra-timljene �umarije Vrbovec.Tijekom odr�avanja sveèano-sti pristigli su i mnogi poz-dravni brzojavi, iz Uredapredsjednika Republike, oddr. Jadranka Crniæa, dipl.ing. Vladimira Èambe, hrvat-skog �umara koji veæ dugi nizgodina radi u Austriji.

Temu o 235.obljetnici osnu-tka �umarije Krasno, najstarije�umarije u na�oj zemlji pri-premio je dr. Vice Ivanèeviæ.On se osvrnuo na povijesneokolnosti nastanka i rada�umarije u Krasnom, a istotako i na povijest samogmjesta te organiziranost �u-marstva toga kraja kroz pro-tekla dva stoljeæa.

Foto: V. Ple�e

2 � Èasopis �Hrvatske �ume�

OBLJETNICE / 235 GODINA OD OSNUTKA �UMARIJE KRASNO I ORGANIZIRANOG �UMARSTVA

O liku i djelu prof. dr.Josipa Balena govorio je prof.dr. Slavko Matiæ. O tom ug-lednom svjetskom �umar-skom struènjaku roðenom 18.o�ujka 1890.godine u mjestuKrmpote kotar Novi Vinodol-ski, godinama se nije ni�tajavno govorilo, namjerno sezanemarivao njegov rad i do-prinos �umarskoj struci una�oj zemlji, ali i u svijetu gdjeje radio i �ivio mnoge godine(Argentina, Èile). Tek 1995posmrtno je rehabilitiran na�umarskom fakultetu u Zag-rebu, i tek se onda vi�e po-zornosti posveæuje njegovubogatom radu i stvarala�tvui njegovoj ulozi u razvoju �u-marstva ne samo na podruèjudana�nje senjske Uprave �u-ma nego i �ire.

O �ivotopisima dvadese-tak krasnarskih �umara i �u-marica, diplomiranih in�e-njera govorio je prof. dr. Mi-lan Glava� koji je tu temupripremio zajedno sa prof.dr. Josom Vukeliæem. Osimakademika Milana Aniæavalja spomenuti i imena po-znatijih krasnarskih �umara:prof. dr. Milana Glava�a,prof. dr. Jose Vukeliæa, sa-da�njeg pomoænika direkto-ra �Hrvatskih �uma� MilanaDevèiæa, upravitelja �umari-je Senj Jurice Tomljanoviæai drugih.

Na kraju savjetovanjanazoène je o osnovnim po-dacima o senjskoj Upraviizvijestio dipl. ing. DaliborTomljanoviæ.

Polaganje vijenaca na grob Jurja Saboliæa

Za �ume Velebita

U spomen na 235 godinaod osnutka �umarije Krasno,utemeljenja Hrvatskog �umar-skog dru�ta te u èast mnogih�umarskih struènjaka koji susvojim djelovanjem ostaviliono najljep�e, �ume Velebita,na zgradi �umarije otkrivenaje spomen ploèa koju su uznak zahvalnosti podigli H�Dogranak Senj i Hrvatske �ume.Simboliènim èinom ploèu suotkrili najstariji �ivuæi upravi-telj �umarije Krasno MiroslavPrpiæ i sada�nji upravitelj MileTomljanoviæ.

Svi sudionici dvodnevnesveèanosti na kraju su se oku-pili na krasnarskom groblju,gdje je polo�en vijenac na

grob Jurja Saboliæa jednog odupravitelja �umarije Krasno,poginulog nesretnim sluèa-jem na Zavi�anu godine 1955.i na taj naèin odali poèast nesamo tom preranom umrlom�umarskom struènjaku,nego isvim onim �umarima koji suzadu�ili svojim djelima, nesamo �umarstvo toga kraja,nego i cijele Lijepe na�e.

A koliko je znaèajan Vele-bit ne samo tome kraju, negou cijeloj na�oj zemlji, i kolikose �umari njime ponose naj-bolje nam govore i stihoviupisani na grobu pokojnoging. Saboliæa:� Velebit je dika,a Zavi�an i okolina, je krunadike na�e lijepe struke.�.

Te rijeèi upisane na spo-meniku, ujedno su i poruka�umarima, sada�njima i budu-æima, da se ponose svojompovije�æu, svojim kolegamakoji su osvjetlali obraz hrvat-skog �umarstva i ime Hrvat-ske kao zemlje, pronijeli svo-jim radom i djelima i izvannjezinih granica. Slijedeæi nji-hovu povijesnu tradiciju ugospodarenju �umama, za�-titi i obnovi, sada�nji i buduæinara�taji �umara, neæe pogri-je�iti nego naprotiv postizatæe one rezultate koji se od njihi oèekuju, koji æe biti ponosstruke i svekolikog hrvat-skoga �umarstva.

V. Ple�e

Foto: R. Mato�eviæ

Foto: R. Mato�eviæ

Foto: V. Ple�e

Savjetovanje u Krasnom privuklo je pozornost �umara

O krasnarskom �umarstvu imalo se �to reæi


RAZGOVOR

Jedinstveno poduzeæe s vi�eprofitnih centara odgovorit æe

zahtjevima buduænostiIstina je da je u proteklih desetak godina bilo razlièitih stavova oko toga kako trebavoditi �umarstvo i mislim da smo iz svega toga sada svi malo pametniji i da smo

izvukli neke pouke. Ovakvo poduzeæe kakvo je prvobitno bilo zami�ljeno uproteklom je vremenu opravdalo svoje postojanje. Sada su se pojavili novi zahtjevi i

potrebe i naèin organiziranja i poslovanja mora se mijenjati. Oèito je da se ihrvatsko �umarstvo mora prilagoditi svjetskim trendovima.

� Hrvatske su �ume na polugodi�tuposlovale s 33 milijuna kuna gubitka anakon devet mjeseci s 60 milijuna. Mo�eli se do kraja godine taj negativni trendzaustaviti, mo�e li poduzeæe «ispli-vati»?

Poduzeæe je poslovalo nega-tivno, no treba vidjeti �to je sve nato utjecalo. U prvome redu, najveæiudar na poslovanje bili su tro�kovikoji su enormno porasli u odnosnuna prihod koji je rastao po stopi od8 posto. No to nije bilo dovoljno sobzirom na to da su tro�kovi porasliza 15 posto. Posebno treba istaknutida je krajem pro�le godine potpisanKolektivni ugovor prema kojem jebod s 1,3 oti�ao na 1,4 kune �to jebio golem udar na tro�kove, s ob-zirom na to da bruto plaæa zaposle-nika iznosi oko 55 posto bruto pri-hoda poduzeæa. Isto tako premaKolektivnom ugovoru predviðeno jeda terenski dodatak bude u plaæièime smo dodatno opteretili plaæu s34 milijuna kuna od èega 20 milijunadirektnog doprinosa �to je dodatnoutjecalo na porast tro�kova a time ina poslovanje poduzeæa. Tometreba dodati da je odlukom VladeRepublike Hrvatske 10 milijuna kunaizdvojeno u proraèun, kao avans oèe-kivane dobiti, koje, sada se vidi, nema.Trebalo je èekati da se ta dobit uplatieventualno na kraju godine, kada se vidikako æe poduzeæe poslovati. Isto tako,na porast tro�kova utjeèe i to �to nismouspjeli ostvariti poveæanje cijena od 5posto, to jest uskladiti se s teèajem marke.Upravni odbor je to odobrio, Ministarstvonije. Zatim, tijekom pro�le godine zbogvelikih smo su�a imali direktne �tete od

oko 50 milijuna kuna. Zato æemo moratiponoviti neke uzgojne zahvate jer su sena pojedinim povr�inama posaðene biljkeosu�ile, od 20 do 80 posto. Bilo je i do-datnih radova na protupo�arnoj za�titi s

obzirom na velike po�are ove godine ukojima je izgorjelo vi�e od 68 tisuæa hektara.Sve to je negativno utjecalo na poslovanjeu devet mjeseci.

� �to bi bio zadovoljavajuæi rezul-tat? Pitam to u kontekstu opetovaneizjave ministra Pankretiæa «da Vladaneæe tolerirati negativan rezultat ni ujednom javnom poduzeæu».

Unatoè svim nedaæama, oèekujem daæemo se do kraja godine pribli�iti

«pozitivi», s obzirom na to da su u onimupravama �uma koje su iskazale nega-tivan rezultat, kao u Bjelovaru, poduzelipuno toga da se to sanira. To nam jepraktièki i imperativ s obzirom na Vla-

dinu odluku, time bismo opetstvorili uvjete da pre�ivimo i iduæugodinu, kada poduzeæe ide u res-trukturiranje.

� I Hrvatske �ume kao javnopoduzeæe pod udarom su famoznogZakljuèka Vlade o smanjenju pla-æa. Kako æe se to provesti, kako æereagirati sindikati?

Sutra je sjednica Vlade (7. pro-sinca), no najavljuje se da æe se tajZakljuèak u jednom dijelu promi-jeniti i da æe se plaæa za studeniisplatiti prema kolektivnom Kole-ktivnom ugovoru. U poèetku smopregovora sa sindikatima, vjerujemda æe se oni dogovoriti o sastavusvoje pregovaraèke ekipe. Trebasvakako istaknuti da je na�a plaæarasla vi�e nego u bilo kojem javnompoduzeæu u protekloj godini, i toèak za 17 posto u prosjeku �to jena sastanku u Vladi posebno ista-knuto. Mislim da svi moramo bitisvjesni situacije i okru�ja u kojem�ivimo i da takav rast plaæa nije ni s

èim opravdan. Prema tome, sve mjerekoje je poslovodstvo poduzelo, okonaplate OKF�-a i drugih stvari, da bi sestanje popravilo do sada nisu dalerezultat. No do kraja godine, uvjerensam, stanje æe se sigurno pobolj�ati ioèekujem, da tako ka�em, normalnostanje �to bi trebalo omoguæiti i nor-malan rad u sljedeæoj godini. Nadam seda æe to razumjeti i sindikalni pregovaraèii shvatiti da bi sni�enje vrijednosti boda

�ELJKO LEDINSKI, DIREKTOR HRVATSKIH �UMA

Dipl. ing. �eljko Ledinski


RAZGOVOR

od pet posto sve zadovoljilo i omoguæiloda poduzeæe normalno posluje do poèet-ka transformacije.

� Svjedoci smo da se u Hrvatskoj spromjenom vlasti dijametralno mije-njaju i stajali�ta. Prije 3. sijeènja iz�umarstva se «tjeralo» van sve ne�u-marske djelatnosti. Sada su vraæene,priprema se jo� jedna transformacija.Postoji li uopæe dugoroèni plan razvoja�umarstva ili æe se sa svakom pro-mjenom vlasti poèinjati iznova?

Istina je da je u proteklih desetakgodina bilo razlièitih mi�ljenja o tome kakotreba voditi �umarstvo i mislim da smo izsvega toga sada svi malo pametniji i dasmo izvukli neke pouke. Ovakvo podu-zeæe kakvo je prvotno bilozami�ljeno u proteklom jevremenu opravdalo svojepostojanje. Sada su sepojavili novi zahtjevi ipotrebe te se naèini orga-nizacije i poslovanja morajumijenjati. Oèito je da se ihrvatsko �umarstvo moraprilagoditi svjetskim tren-dovima.

� Neke susjedne zemlje �umarstvosu uspje�no transformirale, u Austrijisu Austrijske dr�avne �ume d.d., uMaðarskoj 19 dionièkih dru�tava kojaposluju na naèelu profita. Mo�e li itreba li hrvatsko �umarstvo biti pro-fitno?

Treba reæi da se struka kroz Hrvatsko�umarsko dru�tvo odluèila i opredijelilaza jedno �umarsko poduzeæe u RepubliciHrvatskoj koje æe gospodariti dr�avnim�umama. I prilikom izrade projektnogzadatka tako se izjasnila struka, i�umarski fakultet, Institut, �umarskodru�tvo, Hrvatske �ume. Takvo opre-djeljenje mora ostati i ubuduæe s tim daoèekujemo djelomiènu decentralizaciju,da u upravi ostanu razvoj, kontrola ifinancije, a svi ostali poslovi i djelatnostitrebali bi biti spu�teni na ni�u razinu.Time bi ostvarili decentralizaciju ovlastiali i odgovornosti. Isto tako dio dje-latnosti naæi æe se na tr�i�tu, one kojemogu, ponajprije mislim na odreðeneradove u sjeèi, izradi, transportu, gra-ðevinskim radovima. Takoðer, poduzeæebi u buduænosti trebalo ostvarivatiprihod od djelatnosti od kojih dosadnije. Prije svega od raznih oblika tu-ristièke ponude, davanja u najam odre-ðenog prostora ili povr�ine, na primjerza golf igrali�ta, za kampove. Tu su idruge sporedne djelatnosti koje bitrebali obnoviti u dijelovima uprava. U

svemu tome restrukturiranje æe dobrodoæi da popravimo stanje u �umarstvu iostvarimo veæi prihod uz manje tro�ko-ve. Orijentacija u poslovanju poduzeæau buduænosti treba biti dobit, po uzoruna razvijena europska �umarstva, naprimjer austrijsko, koje je trenutno usvjetskom vrhu i po ulaganjima i poplaæama. Smatram da æe izabrano od�est poduzeæa koja su se javila na nat-jeèaj za provoðenje restrukturiranja,moæi napraviti kvalitetan program trans-formacije u èemu æe, jasno, sudjelovati ivelik broj na�ih struènjaka. Zato koristimpriliku i pozivam sve zainteresirane dasve priloge i razmi�ljanja o restruktu-riranju poduzeæa dostave putem Int-

raneta, ali i preko drugih institucija,�umarskog dru�tva ili ostalih �umarskihudruga. Nemojmo èekati da nam tajposao radi netko drugi, napravimo gasami, jer mislim da na�i �umari imajudovoljno znanja za to.

� Vidljivo je da neka podruèja i�umske uprave bogate �umom te�e zaveæom samostalno�æu i decentralizaci-jom (Gorani to najglasnije izra�avaju).No �to æe biti s onim podruèjima (kr�)gdje �ume i �umarstvo imaju sasvimdrugaèiju ulogu i znaèenje, na primjer,za turizam?

Istina je da neka podruèja pa i po-jedinci imaju drugaèije interese gdje uprvom planu nije decentralizacija negopoveæanje osobnih htijenja i �elja. Tusu posebno izra�eni interesi strukturalokalne samouprave, ponajprije u Gor-skom kotaru, koji tra�e odreðene stvari,iako je danas jasno da se u Gorskomkotaru preraðuje 30 posto vi�e drvnemase nego �to je ima na tom podruèju.Te drvne industrije preraðuju drvnumasu iz drugih podruèja i bojim se da tuneæe biti nekih veæih moguænosti zapoveæanjem pilanskih kapaciteta. Trebalibi se usmjeriti na �to veæu finalizacijudrvne industrije, a ne da prodajemopoluproizvode kao �to je to bio do sadasluèaj. U tom dijelu treba ponajprije vo-diti raèuna da �umarstvo nije samo kubikdrveta, da su tu i ostale funkcije. Ne-

pojmljivo je da mi na tom podruèjunemamo razvijenu infrastrukturu u tu-ristièkim sadr�ajima, da nema dovoljnoski liftova u zimskom razdoblju, a oso-bito ne koristimo blizinu mora u pro-mid�bi Gorskoga kotara u razvoju turizmau ljetnim mjesecima. U buduænosti u tomdijelu posla treba sudjelovati i �umar-stvo.

� U buduænosti dakle mo�emo oèe-kivati novo jedinstveno poduzeæe s vi�eprofitnih jedinica?

Osobno sam stajali�ta da mora ostatijedinstveno poduzeæe koje æe voditi bri-gu o razvoju i imati nadzornu funkciju. Upoduzeæu æe biti vi�e profitnih centara,osnovanih prema moguænostima. Ne vi-

dim za�to ne bi imali profitnicentar za turizam, lovniturizam i slièno.

� Imaju li Hrvatske�ume previ�e zaposlenih ikako æe se to rje�avati?

Poduzeæe æe vjerojat-no ostati na manjem brojuzaposlenih ali æe se stva-ranjem novih profitnihcentara, u buduænosti

izdvojenih, za odreðeno vrijeme brojzaposlenih i poveæati. U transformacijipoduzeæa napravit æe se planovi zbri-njavanja, nazovimo to tako «vi�ka»zaposlenih. Vjerujem da u tom dijeluna�e struke ima i dodatnih moguænostiza zapo�ljavanje, za uvoðenje novihtehnologija i stvaranja novog dohotka.Na�i zaposlenici ne trebaju se brinuti,imat æe dovoljno moguænosti za za-poslenje, za privatni posao, za doka-zivanje na tr�i�nim uvjetima. Poticajnasredstva Vlade RH i Svjetske bankekoja prate restrukturiranje, bit æeiskori�tena upravo da se stvore uvjetiza zapo�ljavanje u novim jedinicama.

� �to poruèiti zaposlenima?Nadam se da æemo godinu ipak za-

vr�iti pozitivo, da smo je pre�ivjeli i dase pripremamo za ono �to nas èeka.Vjerujem da æemo to zajedno kvalitetnoodraditi, zato pozivam i sindikate i svezaposlenike, da u predstojeæim razgo-vorima shvatimo objektivne okolnosti iokru�enje te poku�amo pre�ivjeti iduæugodinu koja æe vjerojatno isto biti te�ka.Svim radnicima �elim sretan Bo�iæ i svenajbolje u Novoj godini s �eljom dablagdane provedu u miru i da svizajedno doèekamo bolje dane i u na�ojdr�avi i u poduzeæu.

Miroslav Mrkobrad

Tu su posebno izra�eni interesi struktura lokalnesamouprave, ponajprije u Gorskom kotaru, koji

tra�e odreðene stvari, iako je danas jasno da se uGorskom kotaru preraðuje 30 posto vi�e drvne

mase nego �to je ima na tom podruèju.


EUROPSKA ISKUSTVA U TRANSFORMACIJI �UMARSTVA / DR�AVNE �UME BRANDENBURGA (NJEMAÈKA)

Gdje su dodirne toèke shrvatskim �umarstvom?

Potrebna je najprije politièka odluka vlasnika o transformaciji tetoèno odrediti �to se time �eli. Jer svako restrukturiranje donosi

promjene a ono nu�no i suprotstavljanja.

O sim �to su hrvatskim�umarima predsta-vili restrukturirane

Austrijske dr�avne �ume,d . d . , ( Ö s t e r e i c h i s c h e nBundesforste AG), o èemusmo pisali u pro�lom broju,gosti iz Austrijskih �uma, tojest voditelj Consultinga ÖBfAG ing. Michael Sutter pred-stavio je veliki projekt tran-sformacije Dr�avnih �umaBrandenburga (Njemaèka),

�to ga provodi njegova tvrtka.Za hrvatske �umare nije za-nimljiv samo zbog postupka ipripreme transformacije negoi zbog moguæih dodirnih to-èaka s restrukturiranjem Hrvat-skih �uma. Sutter:

� Tri prva koraka svake tran-sformacije, izrada projekta,organizacija projekta te naèinprovoðenja, su slièna. KodDr�avnih �uma Brandenburganajveæi su problem bili gubici.Prema njihovim podacima onisu 1999.godine iznosili 150 mili-juna DM, no kad je Consult-

ing izraèunao gubitke, oni suse popeli na 250 milijuna DM!Prije 10 godina gospodarili sus milijun hektara a zatim 75posto privatizirali, i ostali naèetvrtini prija�njih povr�ina azadr�ali isti broj namje�tenika.Tro�kovi osoblja iznosili suvi�e od 80 posto ukupnih tro-�kova, a jedini izvor prihodabila je prodaja drveta. U takvimuvjetima poduzeæe nije moglovi�e poslovati.

Svi napori koje su podu-zimali, ka�e Sutter, nisu dalirezultat, jer nisu dirali osnovniproblem, broj zaposlenih.

Potra�ili su pomoæ u Aus-trijskim �umama i dobili odo-brenje Vlade da se mo�e iæi utransformaciju. Izraðeno jevi�e prijedloga promjena aVlada se trebala odluèiti zajedan. Teka nakon toga moglose priæi poslu. Va�no je pritomreæi da istodobno s plani-ranjem i provedbom transfor-macije, �umarska organizacijastalno mora raditi...

Sastavljen je tim koji trebaprovoditi transformaciju. Onne smije imati vi�e od 10-akljudi, struènjaka raznih zani-manja meðu kojima mora bitii direktor. I to je jedna odnajva�nijih odluka. Taj timodreðuje strategiju i upravljacijelim projektom.

� Nije se dakle moglo do-goditi da se ne�to radi petmjeseci i tada utvrdi da nevalja, pa ispoèetka! Na razini

ispod projektnog tima bilo jepovremeno vi�e radnih sku-pina koje se prema potrebamaradile tjedan dana ali i dvamjeseca. Va�no je da je tu ra-dilo mnogo ljudi iz samihDr�avnih �uma. Iznad opera-tive stajalo je nadzorno tijelokoje se sastojalo od tri mi-nistra, �umarstva, gospodar-stva i financija. To nadzornotijelo u svakom je trenutkubilo obavije�teno o svakomkoraku. Svaka transformacijapoèinje preciznom analizomzateèenog stanja. U Bran-

denburgu je za to trebalo 4mjeseca...

Nakon toga trebalo jeodrediti �to se �eli postiæi, ukojim okvirima, te na kojinaèin.

Iz iskustava koja su skupiliprilikom transformacije Aus-trijskih dr�avnih �uma te izradeprojekta za Brandenbur�ke�ume, ing. Sutter nalazi sli-ènosti s predstojeæim restru-kturiranjem Hrvatskih �uma.

� Potrebna je najprije poli-tièka odluka da bi se proveotakav projekt te jasno vla-snikovo odreðenje �to �eli ikoji æe iza toga stajati. Jersvaki takav projekt koji donosipromjene nosi sa sobom nu-�no i suprotstavljanja i strahod promjena. Zatim je potre-bno napraviti financijsku kon-strukciju projekta. U skladu stim treba odrediti politièkeokvire te rokove izrade pro-jekta, i mi vam tu mo�emopomoæi. Austrijske su �ume,na primjer, s planiranjemprojekta poèele dvije godineprije njegove provedbe. Mo-ramo toèno odrediti naèinedono�enja odluka i njihovopolitièko potvrðivanje. Va�noje prilikom organizacije pro-jekta ukljuèiti najsposobnijeljude, posebno u projektni tim.Oni moraju imati sloboduodluèivanja i dosta manevar-skog prostora da o svemu mo-gu raspravljati i sve stavljatipod upitnik. (m)

Osnovni problem bio je brojzaposlenih: voditelj ConsultingaÖBf AG Michael Sutter napredavanju u Zagrebu

Hrvatski �umari pa�ljivo su slu�ali �to su napravili gosti iz Austrije

Foto. M. Mrkobrad

Foto. M. Mrkobrad


CERTFIKACIJA �UMA

Po èemu se razlikujudva certifikacijska

sustava za �umarstvoPan Europska Certifikacijska Shema (Pan European Forest

Certification Scheme (PEFC)

P an Europska Certifikacijska Shema(PEFC) je regionalni sustav zacer-tifikaciju dobro gospodarenih �u-

ma. Umjesto kori�tenja jednog standarda,PEFC pru�a okvir za meðusobno prihva-æanje razlièitih nacionalnih certifikacijskihshema. Ta je inicijativa potekla izprivatnog sektora i osmi�ljena je da biseuvjerilo potro�aèe kako proizvodpotjeèe od drveta podrijetlom iz dobrogospodarenih �uma.

PEFC-om upravlja Pan EuropskoCertifikacijasko Vijeæe (PEFCC) èije dje-lovanje je predstavljeno kroz odbor priudruzi vlasnika �uma u UjedinjenomKraljevstvu. PEFCC je sastavljen od pred-stavnika nacionalnih upravnih tijela kojasu organizirana od nacionalnih udrugavlasnika �uma.

U svibnju 1999. predstavnici jedanaestformalno uspostavljenih PEFC nacional-nih upravnih tijela potpisali su statutorganizacije i time formalno dali inicijativu.Èlanovi osnivaèi predstavljali su vlasnike�uma iz jedanaest zemalja: Austrije, Belgije,Èe�ke Republike, Finske, Francuske, Irske,Norve�ke, Portugala, �panjolske, �vedskei �vicarske. U vrijeme uspostave PEFCinicijative oèekivalo se pridru�ivanje jo��est zemalja: Danske, Njemaèke, VelikeBritanije, Luksemburga i Slovenije.

Tip: Certifikacija �uma i proizvodnoglanca (Chain of Custody)

Ispunjavanje/Sustav gospodarenja:PEFC je sustav temeljen na ispunjavanjuuvjeta. PEFC certifikat æe biti izdan nabazi kandidatova ispunjavanja definira-nih uvjeta.

Logotip: Tek je nedavno prihvaæenlogotip PEFC sustava.

Standardi: PEFC standardi bit æeodreðeni na nacionalnoj, regionalnoj ilidrugoj razini (npr. �upanijskoj), ali æe zaiste biti potrebno odobrenje PEFCC-a zakori�tenje. Svi standardi morat æe

udovoljavati Pan Europskom Kriteriju zaOdr�ivo Gospodarenje �umama (uobièa-jeni naziv �Helsin�ki kriteriji�). Te sukriterije formalno prihvatili predstavnici

na treæoj Pan Europskoj MinistarskojKonferenciji o za�titi �uma Europe sciljem monitoringa i procjene odr�ivostina nacionalnoj razini.

�Pan Europski Indikatori� i �PanEuropski Operativni Naputci� su razvijenii prihvaæeni na sastancima struènjaka kaododaci �Helsin�kim kriterijima�. PEFCshema zahtijeva da ti dokumenti budukori�teni prilikom razvoja nacionalnih ilipodnacionalnih standarda. PEFC ne odre-ðuje minimalne standarde za ispunjenjeosim po�tivanja zakona i po�tivanja �est�Helsin�kih Kriterija�.

Nazavisna certifikacija treæih osoba:Kandidate za PEFC certifikat procijenit æeakreditirane neovisne certifikacijske orga-nizacije. Do jeseni 1999, ni jedna organi-zacija nije dobila akreditaciju.

Podr�ke: PEFC shemu poduprli suEuropska udruga vlasnika �uma i vi�eorganizacija iz �umarske industrije i pro-daje. PEFC shemu nije poduprla skupina

koja se bavi za�titom okoli�a koja sezauzima za sustav koji je uspostavio FSC(Forest Stewardship Council).

Komentari: PEFC je zami�ljen kaoalternativa FSC-u. Primarna inicijativa zauspostavu do�la je od privatnih vlasnika�uma kojima je zadovoljavanje kriterijakoje postavlja FSC sustav bilo preskupoi prezahtijevno. Kritièari PEFC-a neprihvaæaju ispravnost i kredibilitet regi-onalnih certifikacija, te uistinu, PEFCmora odgovoriti nekim te�kim pitanjimaprije nego �to postane operativan. Jednood najva�nijih pitanja jest kako osmisliti iprovesti �Proizvodni lanac� sustav pra-æenja kako bi se postigla sigurnost daproizvodi koji nose PEFC logotip uistinudolaze iz PEFC certificiranih �uma.

PEFC je izlo�en velikim praktiènim ipolitièkim izazovima u razvoju certifika-cijskog standarda. S jedne strane PEFCcilja biti dovoljno fleksibilan za akomo-daciju razlièitih nacionalnih okolnosti,obièaja, zakona i uobièajene prakse, a sdruge mora odgovoriti kritici javnostikoja oèekuje da minimalno ispunjavanjezahtijeva (kriterija) bude bolje od posto-jeæih zakona.

Najveæi test za PEFC sustav bit æe�zeleno� osvije�tena tr�i�ta zapadne Eu-rope. Postoji moguænost da potro�aèipoka�u odreðenu simpatiju prema malimi srednjim vlasnicima �uma koji sudjelujuu PEFC-u. U drugu ruku, kontinuiranakritiènost grupacija koje se bave za�titomokoli�a mo�e ugroziti uspjeh PEFC inici-jative kao marketing mehanizma.

Komentari o PEFC-u od WWF-a:WWF (World Wide Fund for Nature =Svjetska fondacija za za�titu prirode) jenajveæa i jedna od najstarijih grupacijakoje se bave za�titom okoli�a. Naupit:�Koje su dobre i lo�e strane PEFC-a?� odgovorili su sljedeæim odgovorima:

� PEFC sustav neæe voditi dosmislenog unaprijeðenja gospodarenju�umama u Europi. Ne postoji mehanizamza razvoj uvjeta koje treba ispuniti. Kri-teriji i indikatori su nezadovoljavajuæi uveæini podruèja. Standardi koji se odnosena za�titu okoli�a su ekstremno slabi npr.sjeèa u poslijednjim europskim starim �u-mama (pra�umama) je i dalje dopu�tena.Prava autohtonog stanovni�tva i �um-skih radnika nisu obraðena.

PEFC ne dopu�ta izbalansirani pris-tup svih zainteresiranih strana procesucertifikacije. Od UNECD 1992 sve glavnezainteresirane strane trebaju sudjelovatiu odluèivanju. Trenutaèno proces odluèi-vanja potpuno nadzire udruga vlasnika�uma.

Bilogora - i ove æe �ume imati certifikat

Za�titni znak PEFC-a (Pan-European Forest Certification)

Foto: M. Mrkobrad


CERTFIKACIJA �UMA

� PEFC sustav je u potpunosti euro-pski i kao takav ne pokriva probleme u�umarstvu u ostalim dijelovima svijeta.

� PEFC ne pru�a kredibilni logotippotro�aèima.

� Nisu jasne regulacije koje pokrivajuproizvodni proces, kao ni regulacije kojepokrivaju �ume na razini gospodarskejedinice.

Forest Stwardship Council (FSC)Opis: Forest Stewardship Council

(FSC) je internacionalna , neprofitabilnaorganizacija sa sjedi�tem u Oaxaci,Meksiko. Cilj FSC-a je promicati okoli�noprihvatljivo, socijano korisno, i eko-nomski odr�ivo gospodarenje �umamasvijeta�. Taj se cilj �eli postiæi krozcertifikaciju dobro gospodarenih �umaputem neovisnih �treæih osoba�.

FSC-om upravljaju upravna tijela kajasu izabraleèlanice podijeljene u tri ko-more: ekonomsku (poduzeæa), okoli�nu(za�titarske grupacije) i socijalnu (orga-nizacije starosjedilaca, skupine kojepromièu socijalna prava). Èlanstvo uupravnom tijelu je otprilike podjednako

od predstavnika industrijaliziranih/razvi-jenih zemalja i predstavnika nerazvijenihzemalja. U nekoliko zemalja FSC predsta-vljaju na nacionalnoj razini nacionalniuredi ili kontaktne skupine.

Tip: Certifikacija �uma i proizvodnoglanca (Chain of Custody)

Ispunjavanje/Sustav gospodarenja:FSC je razvio standarde za procjenu go-spodarenja �umama. U sluèaju procesneindustrije (drvne industrije), FSC je defini-rao zahtijeve za certifikaciju �Proizvodnoglanca�. Certifikat proizvodnog lanca po-tvrðuje da poduzeæe ima razvijen sustavpotreban za praæenje certificiranog drvnogmaterijala tijekom proizvodnog procesa odtrupca do konaènog proizvoda.

Procjena u �umarstvu temelji se najednom ili vi�e terenskih izlazaka skupinestruènjaka koji predstavljaju raznolike dis-cipline, te tipièno ukljuèuju �umarstvo,ekologiju, biologiju, sociologiju ili antro-pologiju. Kao dodatak FSC zahtijeva daizvje�taje o certifikaciji recenziraju neovi-sni struènjaci. Certifikacija proizvodnoglanca takoðer ukljuèuje terenski obilazak.

Na bilo koju FSC procjenu mo�e se for-malno �aliti.

Logotip: FSC certificirani proizvodimogu se prepoznati po logotipu nali-jepljenom na proizvodu i/ili na materijalukoji prati proizvod (reklamni materijal ili sl.).

Standardi: FSC je razvio meðuna-rodno potvrðeni niz standarda, FSC�Naèela i kriterije� (P&C). Ta naèela ikriteriji obraðuju pitanja za�tite okoli�a,te socijalne i ekonomske aspekte. Radneskupine FSC-a razvijaju nacionalne iregionalne standarde na osnovi �Naèelai kriterija�.

Nazavisna certifikacija treæihosoba: Sve FSC certifikacije zahtijevajuprovoðenje nezavisnih �treæih osoba�

koje je za taj posao odredio FSC.�Nezavisnost� podrazumijeva da nepostoje zajednièki odnosi (ekonomski,organizacijski, savjetodavni, ...) izmeðuorganizacije koja provodi certifikaciju iaplikanta za certifikat.

Podr�ano od: Iako su ga osnovali�umari FSC bio velikim dijelom zamislilamgrupacija za za�titu okoli�a. FSC inicija-tiva ima punu podr�ku WWF-a i drugihza�titarskih grupacija. FSC takoðer po-dupiru �iroke koalicije predstavnikaindustrije, �umarstva i organizacija zasocijalnu za�titu.

FSC ima opoziciju nekih industrijskihgrupacija (posebice u Sjevernoj Americi)i nekih organizacija vlasnika �uma uEuropi.

Komentari: FSC je jedini potpunooperativni sustav za certifikaciju �uma kojijsu prihvatili mnogi potro�aèi. Sa skoro

20 milijuna hektara certificiranih �uma ibrzo rastuæeg interesa za FSC certifi-ciranim proizvodima u zapadnoj Europi idrugdje, FSC je nedvosmisleno postaovodeæi �umarski certifikacijski sustav usvijetu.

FSC sustav djelomice usporavaju ne-ki dijelovi �umarske industrije i radinerije�enog pitanja certifikacije malih isrednjih vlasnika �uma. FSC je na poslje-dnje odgovorio moguæno�æu certifikacijeudruga vlasnika èijim �umama gospodareiste konzultantske organizacije.

Zanimljivo je napomenuti da je upra-vo PEFC sustav puno liberalniji gledeuporabe pesticida i podizanja planta�a(kultura?) dok recimo FSC inzistira goto-vo na zabrani takve uporabe, a planta�etj. umjetno podignute �ume odobravasamo u sluèaju kad je jasno da su podi-gnute na ne�umskom tlu. Za postojeæe�umjetne� �ume izdaju certifikat i usluèaju ako su podignute na �umi�tu, alipod uvijetom da postoje gosp. smjernicenjihova vraæanja u �umu prirodnestrukture.

Izlo�ena razlikovna analiza jasno po-kazuje da je incijativa certifikacije putemFSC certifikacijskog sustava JP Hrvatske�ume bila dobro promi�ljena, te da æeispravnost gospodarenja s najveæim di-jelom �umskog resursa Republike Hrvat-ske nakon zavr�etka procesa certifikacijebiti prepoznata u cijelom svijetu. PEFCsustav je jo� nedoraðen i prilagoðen jemalim do srednjim posjednicima �umakakvi u Hrvatskoj gospodare sa samo20% �umskog resursa. Podr�ka ekolo�kihnevladinih organizacija kod PEFC je upotpunosti izostala najvjerojatnije zbogtoga �to nisu bili konzultirani prilikomnjegova stvaranja.

Dr. Tono Kru�iæ, dipl. ing. �um.

Kupci drveta iz Europe veæ du�e vrijeme tra�e potvrdu o porijeklu trupaca koje kupuju

Za�titni znak organizacijeSavijet za gospodarenje�uma - Forest Stewardship

Foto: Z. Peièeviæ

FSC ima opoziciju nekih industrijskih grupacija (posebice uSjevernoj Americi) i nekih organizacija vlasnika �uma u Europi.


IZ MOGA UGLA

Bogatstvo u raznolikosti�umskih sastojina

Posljednjih godina poveæava se udio prostornog drva, asmanjuje glavni prihod

Dipl. ing. Zdravko Ðaniæ: Oko deset posto�umskih povr�ina radno nedostupno

N a prostoru gotovo 83.000 ha kojiobuhvaæa Osjeèko-baranjsku iVirovitièko-podravsku �upaniju, s

22 opæine, smje�tena je Uprava �uma Na�i-ce s devet �umarija a u sastavu Upravedjeluje i Radna jedinica ��umatrans � Na-�ice, donedavno Dru�tvo ogranièene odgo-vornosti. Ukupno u na�ièkoj Upravi radi750 zaposlenika, od èega je petina (144 ) uRJ ��umatrans�. Treba istaknuti da je zbogmina oko 10.000 ha povr�ine radno nedo-stupno, �to èini pribli�no 2 milijuna m3 drvnezalihe to jest 370.000 m3 sjeèive drvne ma-se. Rijeè je prete�ito o papuèkom terenu, na�umarijama Voæin, Slatina, Æeralije i SlatinskiDrenovac � ka�e upravitelj dipl. ing. Zdrav-ko Ðaniæ istièuæi da se sa 62 posto do-stupnih povr�ina, nakon razminiravanja kojeje obuhvatilo i 460 km �umskih cesta, do�lona 90 posto te je ostalo jo� oko 10 postonerazminiranog terena.

Govoreæi o najva�nijim problemima na-�ièke Uprave �uma, ing. Ðaniæ je osimrazminiravanja koje je funkcioniralo do prom-jene Zakona u 1996. godini, istaknuo i prob-lem ophodnje hrasta lu�njaka. Naime, ophod-nja je produ�ena na 140 godina, premdalu�njakove sastojine na spomenutome pod-ruèju nisu idealne za tu ophodnju jer im je ,sa 44 stabla po hektaru, naru�ena struktura.

� Kako se to odra�ava na ukupniprihod Uprave ?

Zbog spomenutih sastojina s produ-�enom ophodnjom, s kojima nema smislagospodariti na takav naèin, etat glavnogaprihoda je �presjeèen�. Primjerice, od 1992.-1996. godine ukupni prihod od prodajedrvnih sortimenata iznosio je 85- 90 milijunakuna, u ovoj 76 milijuna, a za 2001. godinuplaniran je sa samo 66 milijuna kuna. Èi-njenica je da se posljednjih godina poveæa-va kolièina prostornog drva odnosno pret-hodni prihod a pada etat glavnoga prihoda.Posebice se to odnosi na furnirske trupcehrasta lu�njaka i poljskoga jasena. Pod-sjeæam da je etat glavnoga prihoda na na�iè-koj Upravi iznosio oko 40 posto ukupnogprihoda a sada je pao na 27 posto. Do 1996.godine Uprava �uma Na�ice bila je jednaod najuspje�nijih u �Hrvatskim �umama �,odmah iza vinkovaèke Uprave, a sada smotreæi odostraga, tek ispred osjeèke i po�e�-

ke Uprave. Unatoè tome planiranu ovo-godi�nju prosjeènu cijenu drvnih sortime-nata od 259 kn/m3 ostvarili smo iznad svojihmoguænosti te ona iznosi 277 kn/m3. Usklopu �umskouzgojnih radova planiralismo za devet mjeseci za jednostavnu bio-lo�ku reprodukciju 12,3 milijuna kuna, a zaradove na pro�irenoj biolo�koj reprodukciji6 milijuna kuna.

� Mo�ete li usporediti proizvodnjudo listopada ove godinetije s istimrazdobljem lani ?

Tijekom prva tri kvartala posjekli smo137.000 m3 drvne mase, �to je 36.000 m3 vi�eod lanjske sjeèe u istom razdoblju. S vlastitih40 adaptiranih poljoprivrednih traktora izvu-kli smo 71.000 m3 �to je 16.000 m3 vi�e negolani, a �forwarderima� smo izvezli 50.000 m3

ili za 17.000 m3 vi�e nego u pro�loj godini.Veæi dio privlaèenja, 80 posto, obavili smovlastitom mehanizacijom na �umarijama teuz pomoæ RJ ��umatrans �. Kamionima smoprevezli 101.000 m3 drvnih sortimenata, a lanije uèinak bio za 21.000 m3 manji. Na sjeèi smodnevnu normu izvr�avali sa 16 m3, privla-èenje adaptiranim traktorima sa 17 m3, dnevniuèinak �forwardera� iznosio je 64 m3 a kamio-na 50 m3. Do listopada ove godine proizvo-dnju smo u odnosu na godi�nji plan ostvarilisa 73 posto, a prodaju sa 78 posto.

� Koristite li svoje proizvodne kapaci-tete i na drugim Upravama �uma ?

Jo� od srpnja stalno smo prisutni napodruèju novogradi�ke Uprave �uma, gdjesmo posjekli i privukli 20.000 m3 drvne masei ostvarili prihod od 2 milijuna kuna. Do-govorili smo da æemo do kraja godine pos-jeæi jo� oko 15.000 m3, a tu æemo drvnumasu privuæi poèetkom sljedeæe godine.Izvan na�ièke Uprave radimo s na�omgraðevinskom ekipom na gradnji �umskihcesta - u potpunosti na vinkovaèkom adjelomice i na osjeèkom i novogradi�kompodruèju. Unatoè svemu, za devet smomjeseci imali gubitak 4,9 milijuna kuna, usklopu kojega se 3,1 mil.kn odnosi naUpravu �uma, a 1,8 mil. kn na opæe tro�koveUprave. Napominjem da je 2,4 mil. kn gubit-ka ostvareno u RJ ��umatrans�. Razlogtome je velik broj zaposlenika i zastarjelamehanizacija. Od 55 uposlenih èak je 30mehanièara, a 22 strojara odgovorna su za

samo deset strojeva. Problem vi�ka zapo-slenih rje�avamo tako da da mlaðe pre-mje�tamo na �umarije, gdje obavljajuposlove �umskih radnika.

� Manje je poznato da je na�ièkaUprava �uma prva uvela u proizvodnjuraèunalo i program ROSUM, a prije petgodina terensko raèunalo . Jeste li jo�po neèemu specifièni ?

Na �umarije smo godine 1989. uvelitakozvano raèunalo i tada�nji programROSUM, koji je preteèa dana�njem prog-ramskom sustavu Hs Pro-u. Tijekom 1995.uvodimo terensko raèunalo SYMBOL ko-je, osim za praæenje proizvodnje u �umar-stvu, ima i vojnu namjenu- za upravljanjetopovskom vatrom i sustavom veza. Trebaistaknuti da smo 1976. prvi poèeli primje-njivati tehnologiju izrade vi�emetarskogceluloloznog drva, krojeæi ga na 4 i 6 metarai znatno poveæavajuæi na taj naèin uèinkena sjeèi i privlaèenju. Na privlaèenju koristi-mo i dvije motorne �ièare te mini-�ièare natraktorima IMT 560. Po otvorenosti �umameðu vodeæim smo Upravama, jer se s 20km /1000 ha nalazimo odmah iza delnièkeUprave �uma, a gospodarska jedinica�Krndija gazijska � ima otvorenost èak 36km / 1000 ha. Na�a je inovacija i provoðenjenjega na uzgojnim prugama �irine 1,5 m, srazmacima 5 m. Nedavno smo, u suradnji sjednim privatnim poduzeæem, kreirali strojza pripremu tla i podsijavanje �irom, a rijeèje o kombinaciji sitnilice i sijaèice na traktoruSTEYR. Stroj je jo� u fazi ispitivanja.Specifiènost na�ièke Uprave �uma ogledase u raznolikosti �uma i �umskih terena, jerse na podruèju 27 gospodarskih jedinicanalaze nizinske �ume vrba i topola na oko80 m nadmorske visine, ali i nizinske lu�nja-kove �ume te kitnjakove i bukove brdske�ume, a posebice �ume bukve i jele naPapuku, koje dose�u i do 952 m n.v.

Ivica Tomiæ

Foto: Ivica TomiæUpravitelj Uprave �uma Na�ice dipl. ing. Zdravko Ðaniæ


Mo�emo li saèuvati PoriæU posljednnjih 40 godina matica Dunava odnijela je na desnoj strani

rijeke vi�e od 70 ha Poriæa, tog kvalitetnoga topolovog stani�ta.Ukoliko se nastavi godi�nje odronjavanje od preko 250 000 kubika

zemlje, za koje stoljeæe Poriæa neæe biti.

Najveæa Europska rijekaDunav, 2 850 km nasvom putu od izvora u

Schwartzwaldu pa do utoka uCrno more, �èak� u du�ini 134km prolazi kroz Hrvatsku. Ulazina sjeveru Baranje, kod mjestaBatina (1 432 km rijeke) a na�uzemlju napu�ta u Srijemu kodIloka (1 298 km rijeke). Osimtoga �to je to najdu�a rijeka,ona je i najnestalnija rijeka tevrlo èesto mijenja svoje korito.Unatoè tome ona je vjekovimagranica izmeðu Hrvatske i su-sjedne dr�ave.

Poslije mirnog i ravnogtoka po Panonskoj nizini Ma-ðarske, odmah na ulazu una�u zemlju Dunav na desnoj

strani udara u Baranjsku pla-ninu od prapora visine 244 m itu èini prvu okuku, kako biodmah se ra�irio u Baranjskunizinu i ovdje naèinio prostra-nu moèvaru � Kopaèki rit.Ne�to dalje zajedno s rijekomDravom iznova udara svojomdesnom obalom u Aljma�kuplaninu (192 m) koja zajednos Erdutskom planinom èini po-

znatu Erdutsku okuku. I daljesve do Iloka desna obala jeznatno vi�a i ovdje nemirnarijeka stoljeæima stvara rijeèneotoke � ade � njih desetak ra-zlièitih velièina, kako bi ih ka-snije u naletima rijeènih bujicai raznosila. Podunavlje � rije-èna aluvijalna nizija � ritovi iade su obrasle sa vrbama,autohtonim crnim i bijelim to-polama te èine poznate Podu-navske nizinske �ume.

Zahvaljujuæi saèuvanimgospodarskim kartama Grad-skog muzeja u Vukovaru, mo-�e se pratiti postanak i razvitakdunavskih ada i ritova od 1759.godine, kada je izraðena prvakarta za potrebe vukovarskogvlastelinstva grofa Eltza. Iz tih

karata vidljivo je kako je Dunavnekada tekao i kako je vrloèesto mijenjao svoje korito, èaki po nekoliko puta u jednomstoljeæu. Konfiguracija terenau tim aluvijalnim nizinama vodeDunava u poplavnim razdob-ljima neprestano mijenjaju �odronjavanjem i odno�enjemzemlje s jednog dijela tenano�enjem i talo�enjem na

drugom dijelu ovisno o maticirijeke. Prof. dr. Ðuro Rau� na-veo je podatak kako je èaksamo u jednom danu Dunavodronjavanjem obale odnioèak vi�e od jednog hektara tlau predjelima Poriæ, Erdutskaada, Savulja, Vukovarska Ada,Sotinska Ada, Mohovska Adai dr. Veæ spomenute karte iz1759. pa na dalje vrlo dobro toilustriraju.

Na spomenutoj dioniciDunava � od ulaska u na�uzemlju do Iloka, nalazi se de-setak veæih ili manjih ritova,kao i desetak rijeènih ada kojesu jednako dobro obrasle �u-mom kao i nizinske �ume uzrijeke Dunav i Dravu.

Jedan vrlo karakteristièansluèaj odronjavanja i talo�enjana drugoj strani je i najveæipoluotok na na�oj dioniciDunava. To je aluvijalna nizijaPoriæ, izmeðu Aljma�a iErduta, kojeg smo ovih danaposjetili, jer je to mjesto bilonajveæe radili�te Uprave �umaOsijek, ove jeseni.

Velièina poluotoka Poriæa,osjeèke �umarije, danas je 541ha i to je najveæa nizinska ritska�uma u gospodarskoj jediniciErdutske podunavske �ume.Ali na�alost njegova se povr-�ina svakodnevno smanjuje.

Prema rijeèima mr. PavlaVratariæa, upravitelja Uprave

�uma Osijek, �umski predjelPoriæ je 1958. godine imaopovr�inu od 610 ha. Vode Du-nava blizu 1378 km udaraju udesnu obalu i odronjavanjemodnose godi�nje oko 103 haili vi�e od 10 milijuna kubnimmetara zemlje, kako bi na dru-goj istoènoj strani na 1373 kmrijeke i ni�e natalo�io manji dioodnesene zemlje, tako æe odje-li 10, 11, 12 i 13 bivati sve veæi,jer tamo je veæ natalo�enoblizu 34 ha. Meðutim, Poriæostaje ipak manji u ovih èetr-desetak godina za 70 ha.

Karakteristika mitskih po-dravskih i podunavskih �umasu stalna mijena poplavnog isu�nog razdoblja tijekom go-dine, pa stroga mi govorimo ovrlo osjetljivom odnosno spe-cifiènom �umskom stani�tu ukojem se redovni �umski ra-dovi moraju obavljati u vrlokratkom razdoblju kada to po-plavne vode dozvoljavaju �govori nam revirnik za dravskei podunavske �ume, osjeèke�umarije dipl. ing. Igor Pivac,

Kako bi na vrijeme izvukli �to vi�e drvnog materijala iz nestabilnogPoriæa, do pomoænog stovari�ta, u pomoæ Osjeèanina priskoèili sukokuma�i iz Vinkovaèke uprave �uma - Pero Viciæ s Valmetom, �eljkoKlariæ i Ivica Ga�ljeviæ na Kockumima

Foto: Z. Lonèariæ

ZA�TITA �UMA


s kojim obilazimo Poriæ u jekunajveæih �umskih radova,gdje je ove jeseni sve vrvilood sjekaèa, traktora forvarde-ra, radnika na po�umljavanjui ostalog prateæeg osoblja.

Tijekom rujna i listopada uPoriæu u odjelima 10 h, f te 11iobavljena je sjeèa euroame-rièke topole gdje je prema planutrebalo izraditi oko 7 500 mkubnih trupaca, jer je dospjelaza sjeèu, èak i ne�to ranije, alikako je ovo podruèje bilo nizgodina okupirano, sjeèa je ka-snila, tako da je starost ovesjeèine bila oko 32 godine.Zbog toga postignuti su i vrlodobri prinosi, tako da je ovdje

prosjeèno po ha izraðeno 528kubnih metara trupaca, �to jeodlièan rezultat i kvaliteta tru-paca je vrlo dobar. Osim togaprema rijeèima dipl. ing.Stanka Antunoviæa, �umskipredjel Poriæ je jedno od naj-kvalitetnijih na�ih tala � tajDunavski aluvij, jer je u timDunavskim meandrima dubokaluvijalni sloj. Stoga je i znatnoprema�en plan proizvodnje, paje tako ukupno izraðeno 8 506kubika trupaca. Treba spome-nuti da je visina stabala bila od37 do 38 m a poneka stabla ipreko 40 m. Najvi�e izmjerenostablo bilo je rekorder visineod èak 45 m.

Istovremeno kako je tekaoizvoz trupaca iz sjeèine, takoje i�ao i odvoz i prodaja tru-paca, a najveæi kupac je veætradicionalni talijanski Marte-loni koji veæ godinama kupujesirovinu iz osjeèke uprave.

Sjeèa stabala je obavljenasa desetak sjekaèa jer se ko-ristilo lijepo i su�no vrijemekako bi se �to prije posao izavr�io.

Ova godina ostat æe i zana�e osjeèke �umare u dugompamæenju, jer niti najstarijiosjeèki �umari ne pamte takvusu�u u Poriæu po kojem suforvarderi vozili praktièki gdjesu htjeli i stigli, a za njima sedizali oblaci pra�ine. U veæinigodina sjeèa je bivala prekida-na uslijed nadolaska visokihpoplavnih voda, a pamte se igodine kada su se trupci kojisu èekali na utovar rijeènim

transportom, jer kopneni nijebio moguæ, bivali uzdignutivisokim vodama i dobar dionjih otpravljen jer se nije mo-glo na vrijeme izvesti.

Sreæom ova jesen je omo-guæila i obavljanje vrlo obim-nih radova na po�umljavanjupa smo tako mogli snimiti itraktore s dubinskim bu�ilica-ma koji su odmah bu�ili rupeza sadnju topola u odjelu 12d.

Istovremeno na susjednimparcelama radnici koji su pri-mljeni na odreðeno vrijeme jer

na�ih radnika nije bilo dovolj-no, obavljali su i sadnju topo-la u odjelu 10h.

Ove jeseni �umarija Osijekimala je vrlo velike planove napo�umljavanju, koje je do sredi-ne prosinca i uspje�no obavila.

Po�umljeno je sadnicamaeuroamerièkih topola 72 ha,sjemenom hrasta � �irom po-�umljeno je 60 ha, a sadnicamahrasta lu�njaka 15 ha, te sadni-

cama vrba 5 ha. Ukupno je ovejeseni po�umljena povr�ina od152 ha.

Prema podacima koje smodobili od upravitelja �umarijeOsijek, dipl. ing. Dra�enaKo�utiæa, u ovoj godini �zajedno sa proljetnim po�u-mljavanjem obavljena je ukup-na sadnja topole na vi�e od90 ha, sadnja sadnicama hra-sta lu�njaka na 67 ha, �ir jeunesen na povr�ini od 70 ha ivrba je posaðena na 6,5 ha.Ukupno je obavljeno po�um-ljavanje na preko 236 ha i to

na povr�inama Erdutskih po-dunavskih �uma, Osjeèkihpodravskih i Osjeèkih nizin-skih �uma.

A prema podacima kojesmo dobili od dipl. ing. Stan-ka Antunoviæa, samo ove

jeseni Uprava �uma obavila jeposlove po�umljavanja navi�e od 353 ha.

Z. Lonèariæ

Èim su trupci izvuèeni i teren oèi�æen od le�evine dolaze traktori sadubinskim bu�ilicama �Eletari� i bu�e rupe duboke i do dva metra zanovi ciklus sadnje topolovim dvogodi�njim sadnicama

Ekipa sjekaèa �umarije Osijek sa poslovoðama na kraju obavljenogdnevnog posla na sjeèi u Poriæu

Èim stignu traktori sa sadnicama, u veæ pripremljene rupe, radniciu�urbano raznose topolove sadnice, du�ine od 8 -12 metara

Na stovari�tu poslovoða LadislavMoger zaprima trupce, jedne odnajkvalitetnijih topolovih sjeèina

Foto: Z. Lonèariæ

Foto: Z. Lonèariæ

Foto: Z. Lonèariæ

Foto: Z. Lonèariæ

ZA�TITA �UMA


�UMSKO SJEMENARSTVO

U raskoraku izmeðupotreba i moguænosti

Onoga trenutka kada je �umsko sjemenarstvo zakoraèilo uprirodne sastojine pod veliki upitnik je stavljena prirodna

raznolikost gospodarskih �uma - istièe dr. Karmelo Po�tenjak

Stalna potreba za �umskim sjemenom - dr.Karmelo Po�tenjak

Strpljivim penjanjem dojelovih èe�era

T ijekom �ivotnoga razdoblja �um-skog ekosustava, kao klica �ivotasvakoga stabla, �umsko je sjeme

va�an i neobilazan èinitelj. U proizvodnomi �ivotnom ciklusu sastojine sa sjemenomse poèinje i zavr�ava, jermlada �uma nastaje izsjemena, a na kraju ophod-nje ili svojega �ivotnogvijeka raða sjemenom izkojega opet nastaje mladasastojina i ciklus se ponav-lja. Za vrijeme provoðenjauzgojnih zahvata i formi-ranja sastojinske strukture�umarski struènjaci pozor-nost usmjeravaju na prirod-nu obnovu, èija uspje�nostovisi o raðanju stabala sje-menom i sposobnosti tla zaprihvat i klijanje sjemena. Tiuvjeti bit æe ispunjeni formi-ranjem kvalitetne, stabilne iproduktivne �ume tijekomciljanih uzgojnih zahvata.

Sjemenarstvu vi�e pozornosti

U sklopu �umskoga sjemenarstvaobuhvaæeni su radovi koji poèinju pro-izvodnjom sjemena u sastojini, a zavr�a-vaju sjetvom toga sjemena u rasadnicimaili podsijavanjem u �umskim sastojinama.Zato je kvalitetno sjeme temelj za rasa-dnièarstvo, �umske kulture i planta�e. Uposljednje vrijeme �umskom je sjemenar-stvu potrebno posvetiti veæu pozornost,jer zbog vrlo slo�enih sastojinskih eko-lo�kih uvjeta nerijetko se �ume poèinjusu�iti, naru�ena su strukturna svojstvasastojina, izostaje urod sjemena te na-staju zakorovljenja i zamoèvarenja tla.Sjemenarstvo tako sve èe�æe postajeva�an èinitelj gospodarenja prirodnimsastojinama, buduæi da �umari ote�aneuvjete prirodnoga pomlaðivanja ubla�ujuu manjoj ili veæoj mjeri umjetnomobnovom , skupljajuæi normalno sjemeu sjemenskim sastojinama. Ono se, osimselekcioniranog sjemena u sjemenskim

planta�ama, mo�e samo, prema zakonskimpropisima, koristiti za podizanje novihsastojina.

Izostala prirodna obnova

O aktualnim problemima�umskoga sjemenarstva uHrvatskoj i prirodnoj obno-vi �uma te o odgovarajuæimzakonima razgovarali smo sproèelnikom Odjela zaoplemenjivanje i sjeme-narstvo jastrebarskoga �u-marskog instituta dr. Kar-melom Po�tenjakom. - Vri-jednost �umarskih struè-njaka oèituje se u tome daprate razvojne faze sasto-jina te se pona�aju gospo-darski i uzgajivaèki, poma-�uæi pritom razvoju �umskebiocenoze - ka�e dr. Po�-tenjak, napominjuæi da je,prema statistièkim poka-zateljima, u nas posljednjih

desetljeæa izostala prirodna obnova gos-podarski najva�nijih vrsta drveæa: hrastalu�njaka i kitnjaka te jele, a u posljednjevrijeme i bukve.

Koji pokazatelji na to upuæuju ?Indeks potro�nje �umskoga sjemena

od pedesetih do kraja devedesetih godinaporastao je od 100 na èak 1100 , �to jeèinjenica o kojoj ne treba filozofirati. Iskus-tvo je pokazalo da samim oplodnim sjeèamane mo�emo dovoljno kvalitetno obnovitisastojinu koju zbog toga moramo podsija-vati sjemenom ili podsaðivati sadnicama.

Glad za sjemenom

S kojim se problemima suoèava�umsko sjemenarstvo ?

U sklopu uzgoja �uma sjemenarstvo jeu raskoraku izmeðu zadovoljavanja potrebajednostavne i obvezne pro�irene biolo�kereprodukcije i moguænosti stalnog podmiri-vanja sjemenom iz sjemenskih sastojina.Moram istaknuti da tijekom proteklog vre-

mena uzgojne, a jo� manje za�titne mjere u�umskim sastojinama nisu bile pravodobnoa ni kvalitetno izvedene. Zbog toga nijeèudno za�to postoji stalna glad za sjeme-nom, osobito za sjemenom hrasta lu�njakaa zatim kitnjaka, poljskoga jasena i drugihvrsta drveæa. No, onoga trenutka kada je�umsko sjemenarstvo zakoraèilo u prirodnesastojine, pod veliki upitnik je stavljenaprirodna raznolikost gospodarskih �uma,a kako je vrijeme odmicalo ta raznolikost jepostajala sve upitnijom.

Potkraj godine trebao bi izaæi noviPravilnik o sjemenskim rajonima ?

Hrvatska ima podjelu na sjemenskejedinice ili rajone od pedesetih godina,no ta se podjela nije primjenjivala u �u-marskoj struci, �to je vrlo �alosno. No,uskoro æe biti donesen novi Pravilnik.Trenutaèno sudionici na koje se onodnosi, od Ministarstva poljoprivrede i�umarstva do operative, te�ko da æe upredviðenom zakonskom roku moæi Pra-vilnik kvalitetno o�ivotvoriti, jer to izisku-je promjenu navika pona�anja �umarskeoperative i dodatne obveze postojeæihekipa iz Ministarstva, �umarskog institu-ta, �umarskog fakulteta te struènih slu�biu direkciji «Hrvatskih �uma «. Primjerice,na podruèju po�e�ke Uprave �uma, jed-nog od sjemenskih makrorajona, nalazimogotovo sve vrste �umskoga drveæa konti-nentalnog dijela Hrvatske: hrast lu�njak,kitnjak, poljski jasen, bukva, jela, smreka,javor i dr. Na tom podruèju bit æe vrlonaporno uskladiti sada�nje povr�ine sje-menskih sastojina s propisima Pravilnika, jer za mnoge od spomenutih vrsta danasne postoje ni najmanje povr�ine pri-kladne za buduæe sjemenske sastojine posjemenskim jedinicama.

I. Tomiæ

Foto: I. Tomiæ

Foto: I. Tomiæ


INOVACIJE U �UMARSTVU

Stroj za pripremustani�ta i podsijavanje

Zbog ogranièenih povoljnih vremenskih uvjeta, nedovoljnog broja izvr-�itelja i neprikladne mehanizacije,

nerijetko u �umskim sastojinama poslijejesenskog po�umljavanja ostaje nepod-sijana odreðena kolièina �ira te se morauskladi�titi, gubeæi pritom klijavost. Na-�ièka Uprava �uma vi�e je puta poku-�avala konstruirati strojeve kojima bi se

poveæala uèinkovitost na podsijavanjute rije�io problem uskladi�tenja �ira injegove klijavosti. Naime, na�ièki �u-mari pojedinih godina imali su u planupodsijati i do 35 vagona �ira. Prema rije-èima upravitelja te Uprave, dipl. ing.Zdravka Ðaniæa, posljednji takav po-ku�aj, a na temelju ideje na�ièkih�umara, bio je na podruèju Uprave �umaVinkovci.

U suradnji s poduzeæem AG Cret izCreta kod Bizovca, na èelu kojeg je AdamGreguriæ, konstruiran je stroj koji je

kombinacija sitnilice, za pripremu stani�ta(tla), i sijaèice za podsijavanje �irom, a nemo�e ga se vidjeti na poznatim sajmovima�umarske opreme. Stroj je namijenjen zaistodobno obavljanje obiju radnji-naprijed je sitnilica, a iza nje trorednasijaèica. Oba prikljuèka nalaze se nastra�njem dijelu traktora STEYR i èinejednu cjelinu.

Stroj je u fazi ispitivanja a na terenudonjomiholjaèke �umarije pokazano jekako radi. Kako smo doznali od voditeljaProizvodnog odjela dipl. ing. VlatkaPodnara i struènoga suradnika za uzga-

janje �uma dipl. ing.�andora Kecelija, ide-alni dnevni uèinakstroja je 500 kg pohektaru, �to podrazu-mijeva razmake 50 cmizmeðu redova i 25 cm�ir od �ira. Meðutim,ka�u na�ièki struènjaci,sasvim je zadovolja-vajuæi dnevni uèinak400 kg /ha. Zahva-ljujuæi stroju rokovipodsijavanja bit æe pro-du�eni te rije�en problemzaliha i klijavosti �ira, azbog svoje dvostrukenamjene bit æe iskori�tenveæi dio godine.

Otkloniti manje nedostatke

Promatrajuæi rad stroja bili smozadivljeni njegovom uèinkovito�æu idobrim idejama na�ièkih �umara, pokojima su poznati u na�em Poduzeæu.Premda skromno istièu da se uz pomoæmajstora Greguriæa moraju otkloniti nekemane, meðu kojima je nepotpuno zadr-�avanje �ira u trorednim brazdicama, steklismo dojam da æe to brzo biti rije�eno. Zasada se zatrpavanje �ira u brazdiceobavlja uz pomoæ lanaca koji se vuku pozemlji.

Vi�e puta tijekom demonstracijena�ièki �umarski struènjaci isticali sudobru suradnju s AG Cretom i do-broæudnim te samozatajnim vlasnikomAdamom Greguriæem, bez kojega senjihova ideja ne bi lako ostvarila. Topoduzeæe proizvodi rezervne dijeloveza poljoprivrednu mehanizaciju i �u-marstvo te pru�a usluge strojne i ruèneobrade metala Za Na�ièane izraðujeoruðe za potrebe iskori�tavanja �uma iuzgojnih radova: okretaljke, zupèanike,

kosire, maèete, no�eve za rotosjekaèe,za�titne rampe i dr. Iako je naèin radatoga korisnoga stroja obavljen nana�ièkom podruèju pro�loga ljeta, nijepopraæen na stranicama na�eg èasopisapa to èinimo ovom prigodom, jerpromovirati dobru ideju nikada nijekasno.

I. Tomiæ

Zahvaljujuæi stroju rokovi podsijavanja �irom bit æeprodu�eni te rije�en problem zaliha i klijavosti

�umskoga sjemena a zbog dvostruke namjene bit æeiskori�ten veæi dio godine

Adam Greguriæ - Dobra suradnja s na�ièkim�umarima

Istovremene radnje - priprema tla i podsijavanje �irom

Je li sav �ir u brazdicama

Foto: I. Tomiæ

Foto: I. Tomiæ

Foto: I. Tomiæ


RAT I RATNE POSLJEDICE / �UMARIJA LIPOVAC

Nu�no deminiranje�umskih povr�ina

Novoobnovljena poslovna zgrada �umarije Lipovac

Mladi sjekaè Stipan Vujiæ, uzpomoæ motorne pile Stihl 064doraðuje poru�eni hrast lu�njak

Dr�avni inspektori Miroslav Matiæ (prvi s desna) i Pavao Dragièeviæ (treæi s lijeva) u dru�tvunajbli�ih suradnika i dvojicom sjekaèa, Juriæ Barom i Stipom Vujiæem snimljeni u GJ �Naraèe�

� umarija Lipovac sasvojih 6.585 ha �uma i�umskog zemlji�ta jedi-

ni je dio Hrvatske koji se saSRJ dodiruje �umskom grani-com. No oko 1500 ha jo� jeminirano i nedostupno za rad�to je i osnovni problem te�umarije na krajnjem istokuzemlje o èemu upravitelj �u-marije dipl. ing. Ilija Aleksiæka�e:

� Kao i Vukovar i Ilok, �u-marija Lipovac obnovljena jesredstvima Hrvatskih �uma iopremljena za rad. U dvijedostupne gospodarske jedini-ce, Topolovac i Naraèe gdjese sjeèe oko 50.000 kubika bitæe prema devetomjeseènim

pokazateljima, do kraja godineizvr�en.

Aleksiæ posebno istièe daje �umarstvo tamo nositeljgospodarske aktivnosti i da seod �umara oèekuje kako æedati novi gospodarski poticajtome kraju. A Lipovac koji jenakon rata obnovljen i gdjeje dru�tveni i �portski �ivot u

usponu puno oèekuje i odobli�njeg graniènog prijelazate skore gradnje autoceste.

� Da bi �umarija mogla datijo� veæi doprinos razvojuovog podruèja nu�no jerazminirati �umske povr�ine,ceste i mostove gospodarskejedinice Dubovica, ka�e dr-�avni inspektor u vinkovaèkoj

Inspekciji rada Miroslav Ma-tiæ. Pa i u gospodarskoj jedi-nici Naraèe gdje su radovidopu�teni radi se u ote�animuvjetima gdje je te�ko jamèitida netko neæe nestradatibuduæi da je rad u �umi zbogsubjektivnih i objektivnihokolnosti vrlo zahtjevan irizièan. Na to zaposjednuto,

opljaèkano i uni�teno pod-ruèje èekalo se dosta dugo itek u lipnju 1997.godine Spo-razumom o reintegraciji Hrvat-skog podunavlja sve supovr�ine Vukovarsko-srijem-ske �upanije vraæene u sastavHrvatskih �uma. Na�alost,proæi æe jo� dosta vremenaprije nego �to æe se moæi

gospodariti cjelovitim �um-skim povr�inama, jer procesrazmminiranja je spor, skup idugotrajan, istièe Matiæ. Zatoje nu�no zajednièko djelo-vanje i pomoæ svih institucijadru�tva.

Zvonko Peièeviæ

Foto: Zvonko Peièeviæ


�umarstvo je u Lipovcu nositelj gospodarske aktivnosti i odnega se oèekuje novi poticaj


OBLJETNICE / 10 GODINA HRVATSKOG SINDIKATA �UMARSTVA

Pred sindikatom su noviizazovi

Hrvatski sindikat �umarstva sa svojih 8000 èlanova najveæi je�umarski sindikat pred kojim u narednom razdoblju stoje velikiizazovi odr�anja socijalnog mira i borbe za podizanje standarda

�umarskih radnika

P rigodnom sveèano�æuu Zagrebu je 22. stude-nog, u nazoènosti 200-

tinjak sindikalnih povjerenika,uzvanika i gostiju iz zemlje iinozemstva proslavljena 10.obljetnica osnutka i radaHrvatskog sindikata �umar-stva. Podsjeæajuæi na proteklorazdoblje, predsjednica HS�Gordana Colnar istaknula je dase taj sindikat koji danasokuplja 80 posto zaposlenihu �umarstvu, ali i neke srodnedjelatnosti, kolektivnim prego-vorima i ugovorima tijekomproteklih 10 godina uspioizboriti za poveæanje razineradnièkih prava i osigurativa�no mjesto partnera u soci-jalnom dijalogu s poslo-davcem. «U te�kim vremenimauspjeli smo na�u organizacijuizgraditi, saèuvati i ojaèati,uspjeli smo postati i opstati»,rekla je ona. Kao povijesnidogaðaj predsjednica Colnaristaknula je potpisivanjeprvog Kolektivnog ugovora

za djelatnost �umarstva,1996.godine i otad nadalje unovim su se ugovorima pravaradnika poveæavala. Velikupozornost proteklih godinaHS� je posveæivao i jaèanju

meðusindikalne i meðuna-rodne suradnje pa je tako 1966.primljen u èlanstvo Meðuna-rodne federacije �umara,drvara i graditelja, IFBWW,koja ima 12 milijuna èlanova,

a posebno dobru suradnjuHS� je uspostavio sa slo-venskim i slovaèkim �umar-skim sindikatom.

Nazoènim sindikalcimaobratio se i predsjednik SSSHDavor Juriæ istièuæi da ni utrenucima slavlja za sindikatnema opu�tanja i da se upravou ovim trenucima «kad trebapokrenuti proces reformehrvatskog dru�tva sindikatmora iskazati. Mi smo jo� uveljaèi 1999. konstatirali bank-

rot hrvatskog gospodarstva ito je polazna toèka s kojesindikat mora krenuti u re-formu dru�tva». Skup supozdravili i sindikalcima za�e-ljeli uspje�an daljnji rad i

Predsjednica HS� GordanaColnar - Uspjeli smo saèuvati iojaèati organizaciju

Sudionici sindikalne proslave

Zaslu�ni sindikalni djelatnici dobili su priznanja za vi�egodi�nji rad

Foto: M. Mrkobrad


OBLJETNICE / 10 GODINA HRVATSKOG SINDIKATA �UMARSTVA

N akon prvog, ni drugi poku�aj pregovora o Kolektivnom ugovoru za�umarstvo, najavljen za 7.prosinca

nije uspio. Ponavlja se lanjska prièa kadase tri �umarska sindikata, Hrvatskisindikat �umarstva kao najbrojniji (oko9000 èlanova), Sindikat zaposlenih u�umarstvu, Bjelovar (oko 1000 èlanova)te Samostalni sindikat �umarstvaVinkovci (nemamo toèan podatak, no nevi�e od 100 èlanova), nisu uspjeladogovoriti u sastavu pregovaraèkogtima! Da vrijeme i novac ipak ne biuzaludno bili potro�eni, predstavniciposlovodstva poduzeæa i sindikalisti kojisu do�li na sastanak (a koji zbog formalnopravnih razloga nisu bili pregovaraèki timza Kolektivni ugovor) raspravljali su ozakljuèku Vlade Republike Hrvatske udijelu koji se odnosi na djeèje darove zaBo�iæ. Sindikalci nisu prihvatili da se djecidaju darovi, kako je dogovoreno nasastanku s direktorima javnih poduzeæau Vladi Hrvatske 5. prosinca, nego tra�eisplatu darova u novcu.

Direkotr poduzeæa �eljko Ledinskiizlo�io je predstavnicima sindikata istajali�te poslovodstva poduzeæa onekim kljuènim toèkama va�nim za noviKolektivni ugovor. Obzirom nadjelomièno izmijenjen stav vladeHrvatske vrijednost boda usklaðivat æese prema novonastalim momentima. Istotako predla�e se da se terenski dodatakisplaæuje samo za boravak na terenu punoradno vrijeme.

U interesu svih je, reèeno je, da sesindikati �to prije dogovore oko svojepregovaraèke skupine i da pregovori oKolektivnom ugovoru �to prije poènu i-zavr�e. Jer bez njega nije moguæe donijetini neke osnovne dokumente poduzeæa,na primjer plan poslovanja za2001.godinu. (m)

KOLEKTIVNI UGOVOR

Kada æepoèeti

pregovori ?

direktor Hrvatskih �uma�eljko Ledinski, predsjednikNezavisnih hrvatskih sindi-kata Kre�imir Sever te tajnikSindikata gozdarstva Slove-nije Marjan Ferèec.

Za poseban doprinos urazvoju HS� tijekom protek-log vremena zahvalnice sudobili: Josip Dundoviæ, IvanTarnaj, Joso Vukeliæ, IvanVukeliæ, Zvonimir Ko�èeviæ,Dragutin Lesar, Sindikalnaakcija, Sindikat gozdarstvaSlovenije, Sindikat delavcovzavoda za gozdove Slovenijei Marjan Ferèec. Priznanja zadugogodi�nji rad u HS� do-bili su: Franjo Rajkoviæ, VladoRadiæ, Franjo Vuèilovski,Branko Kiseljak, ZvonimirAbramoviæ, Ivica Mi�kulin,Kre�imir Milinkoviæ, JadrankaKruljac, Frano Kamber, JosipCazin, Anita Cvitaniæ, Dra�enLovreèek, Zdravko Siliæ,Milivoj Markoviæ, Pero Juriæ,Darinka �tokiæ, Mile Jurkoviæ,�eljko Kalauz, Viktor �porèiæ,Javorko Bebek, Vlado Gra-deèek.

U kulturno umjetnièkomprogramu proslave 10.obljet-nice HS� sudjelovali su Ge-rovski rogisti, pijanistica MiraFlies-�imatoviæ, tenor IvicaGr�etiæ te KUD «�umari» izVinkovaca. (m)

KUD ��umari� uvelièao je sindikalnu obljetnicu

Slavljenièka torta

U dobrom raspolo�enju

Tri �umarska sindikata ni ovese godine ne mogu dogovoriti

oko sastava pregovaraèkogtima pa pregovori nisu ni

poèeli

16 � Èasopis �Hrvatske �ume� Èasopis �Hrvatske �ume� � 17

TARTUFI / NAJSKUPLJE GLIVE NA SVIJETU KAO SPOREDNI �UMSKI PROIZVOD

IMAMO TARTUFE A NEMAMO ZAKON O NJIMA !

U GUINIESSOVOJ KNJIZIREKORDA

Tartufarska groznica tra-je. Ni ciklona �to je kas-nih jesenskih dana zali-

jevala Istru nije bila nikakvaprepreka sve brojnijim poklo-nicima najskuplje gljive na svi-jetu. Dapaèe, neprimjerenovisoke temperature u stude-nom i obilje vlage podgrijavalisu nadu o jo� jednom veæemurodu koji bi spasio inaèe

nezapamæeno lo�u sezonu.No s dolaskom sve veæegbroja tragaèa san o bogatstvui rje�avanju svih financijskihbriga pronala�enjem nekogprimjerka pretvara se tek upustu �elju da se popuni kuænibud�et ili jednostavno pre�ivi.

Sve to najbolje se mo�evidjeti i osjetiti uz Motovun-sku �umu, u sredi�njem dijeluIstre, uz koju su vezana nalazi-�ta, te u Livadama, mjestunadomak �ume koje se pretvo-rilo u sredi�te svih zbivanjaoko tartufa. Tu se imena resto-rana i kafiæa ve�u za tartufe, aotvorena je i suvremena trgo-

vaèka radnja tim gljivama injihovim proizodima.

Gdje je �umarski interes� U Istri se na godinu pro-

naðe od 8-10.000 kg tartufa kojipreko brojnih otkupljivaèa naj-veæim dijelom zavr�e preko gra-

nice gdje ukra�avaju uglavnomtalijanske stolove. Nije ni èudokad se za kilogram ekstra klasebijelog istarskog tartufa danasplaæa 20.000 kuna (!), i mogle bise prodati neogranièene kolièi-ne, samo da ih ima, obja�njavaupravitelj �umarije Buzet Mla-den Æaleta. Taj diplomirani in�e-njer �umarstva godinama sebavi tartufima i zacijelo je jedanod vodeæih hrvatskih struènjkana tom podruèju. Kao upravitelj�umarije Buzet, u èijem je sas-tavu i Motovunska �uma izapravo najveæi dio podruèja nakome se tartufi (pro)nalaze bavise problematikom tih gljiva.

� Do godine 1992. Buzetskaje �umarija otkupljivala i pro-davala i do 2.500 kg tartufa nagodinu. Pomno�ite to s nekomprosjeènom cijenom od 1500DM i vidjet æete kolika su sred-stva bila u opticaju. Od prometas tartufima �umarija je ostvari-vala najveæi dio prihoda. Godi-ne 1992. s tim se stalo, ne mo�ese reæi da je netko to zabranio,no jednostavno vi�e nismomogli dobavljaèima plaæatigotovinom. A to je u za vrijemeinflacije prija�njih godina bilonajva�nije. Najprije smo obra-èune i isplate radili mjeseèno,poslije tjedno a onda i dnevno!Na�im prestankom otkupa uprazni prostor uletjeli su drugi,nakupci i prekupci, novi podu-zetnici. �umari su, mo�da ne-povratno, izubili znaèajan pri-hod. Ne�to je dodu�e nadokna-ðeno kada je �umarija od 1993.poèela izdavati dozvole zaskupljanje tartufa i naplaæivatiih, tada 500 kuna.

Podruèni lugar SilvanoBazijak, takoðer jedan od vrs-nih poznavatelja tartufa, po-kazuje u lugarnici u Livada-ma tartufarsku knji�icu iz 60-ih godina u koju su upisivanaimena, otkupljene kolièine,isplaæeni novac. Tu u svoje-vrsnome skladi�tu starihstvari nalaze se vaga i utezi skojom se nekada preuzimalo,pa jedan zemljovid na kojemuje oznaèeno podruèjenalazi�ta tartufa. To nije sve:�umarija je nekad sama ikonzervirala gljive o èemusvjedoèi stari stroj u lugarnici!Naèelo je bilo-uvijek je nazalihi u �umariji, do sezonenovih, moralo biti starihtartufa, da se mogu ponuditiiznenadni gosti. A njih jetada, posebno politièara kojisu krstarili Brijunima, od Tita,Bla�eviæa, Kardelja do ostalih,tamo uvijek bilo.

Ima li tartufa i drugdjeZonu tartufa u Istri èini

podruèje uz Mirnu, odizvora kod Huma do Buzetai Istarskih toplica te Moto-vunska �uma ( �uma hrastalu�njaka i poljskog jasena)povr�ine 1100 ha. U sredi�tusu Livade sa svojih 200-tinjak stanovnika od kojihèak 95 posto aktivno tra�i(bere, skuplja) tartufe. Nemaobitelji koja to ne radi. Topodruèje obilazi, od rujna do

prosinca, najmanje 1100 ljudi(«a mo�da i vi�e») iz drugihkrajeva Istre sa specijalnouvje�banim psima tragaèimakoji gljivu nanju�e u zemlji.Brojni parkirani automobili uzrub �ume i tragaèi unutar�ume remete istarsku sva-kodnevnicu. I prije i sada bezpravog odgovora ostalo jepitanje kako to tartufi uspje-vaju samo ovdje - pa lu�nja-kovih sastojina ima i drugdje.

� Ima lu�njaka no nemadrugih uvjeta, klimatskih,geolo�kih, pedolo�kih, reæi

æe Æaleta. Obavili smopretra�ivanja nekih lokalitetau na�oj zemlji koji su poodreðenim znaèajkama slièniterenima u Istri. Na podruèjuÐurðevca i Lipovljana gdje su�uma i tlo slièni ovda�njima,bio sam s tartufarima i psimanekoliko dana 1985.godine ipretra�io dio hrastovih �uma.Na�li smo crvene i crnetartufe-no oni nisu komer-cijalni. Bili smo i u Dalmaciji,ovaj put usporeðujuæi geolo�kisastav tla Istre i Dalmacije i tona podruèju Benkovca premaZadru i od Benkovca premaProkljanskom jezeru te napodruèju Trilja I u dolini rijekeCetine, no bijeli tartuf, Tubermagnatum, nismo na�li. A ba�on je najtra�eniji. Takav istarskibijeli tartuf ima intenzivan mirisi okus, za razliku od talijanskihili francuskih crnih, koji su,opet, ljep�i, okrugli, ako je tova�no. Tartuf je bez mirisa dokjo� nije dozorio. I mo�e se

T artufi su gljive kojerastu u simbiozimikorizis korijenjem drveæa a

njihovo plodno tijelo razvijase ispod povr�ine zemlje,najèe�æe na dubini od 5-20 cm,no moguæe je i do 40 cm uzemlji. Okruglog su oblika nou kompaktnom i zbijenom tlumogu poprimiti i drukèiji,gomoljasto izdu�en, ovalan ilispljo�ten izgled. Razlikujemobijele i crne tartufe. Od èetiriroda (Tuber, Terfazia, Balsa-mia i Choiromyces) porodiceTuberaceae, razred Ascomyc-etes, najpoznatiji su oni iz rodaTuber. Najvrijedniji i najskupljimeðu njima je bijeli (istarski)tartuf, Tuber magnatum kojidozrijeva od rujna do prosin-ca. Intenzivna je mirisa, koji jeprvi put za veæinu ljudi neugo-dan a poslije sve ugodniji iugodniji. Razlièite vrste bijelihtartufa najèe�æe �ive s korije-nom lu�njaka ali i jasena,brijesta, topole a crni jo� i s

bukvom, grabom i borom.Od ukupne kolièine otku-

pljenih tartufa u Istri, 90 postootpada na Tuber magnatum aostalo su crni tartufi. S obzi-rom na to da rastu podzemljom njihovo pronala�enjemoguæe je samo s posebnouvje�banim psima ili svinjma(u Francuskoj). U Istri ih tra�es psima koji, ako su dobrouvje�bani, gljivu mogu nanju-�iti i na 50 m udaljenosti.

Tuber magnatum, i inaèeiznimno skupa gljiva, ove jegodine, s obzirom na to da jezbog su�e urod bio manji, do-segnula enormnu cijenu. Zaekstra klasu (mase veæe od 10dkg po komadu) plaæa se i20.000 kuna po kilogramu(5.200 DM, u �to smo se uvje-

rili u Livadama!); za I klasu (5-10 dkg) cijena je do 3000 DM,za II klasu (2-5 dkg) do 2000DM a za treæu klasu (do 2 dkg)do 800 DM. Osim mase na kla-sifikaciju utjeèu i oblik i cjelo-vitost (da prilikom pronala�e-nja nisu o�teæeni). Cijenu da-kako odreðuju otkupljivaèi iona je podlo�na svim zakonimatr�i�ta. Ako gljiva ima dosta,kriterij pada ili ako ih nema, kaoove godine, u ekstra klasumogu uæi i primjerci lak�i od 10dkg.

Jedan tartuf pronaðen uIstri u�ao je i u Guiniessovuknjigu rekorda. Bio je te�ak 1,35kg, a njegov metalni odljevmo�e se vidjeti u primjerenoopremljenoj prodavaonici (pro-izvoda od) tartufa ��igante� uLivadama u Istri.

dogoditi da pas proðe i neosjeti ga da bi ga desetak mi-nuta poslije drugi pas na�ao.Jer u tom trenutku on je pustiomiris!

Hrvatskoj treba Zakon otartufima!

S obzirom na to da su tar-tufi vezani za �umu, najvi�e zalu�njakovu sastojinu, razumlji-vo je �to su i �umari i �u-marstvo nu�no zaintersirani�to se dogaða «u njihovudvori�tu». Podzemno �umskobogatstvo nije ipak neiscrpnovrelo s koga se mo�e napajatikako i koliko tko �eli. Jo� ktome besplatno, ostavljajuæinered iz sebe!

� Da, mi naplaæujemo doz-vole, no to je kap u moru, tvrdiÆaleta. �umarija svake godineizda 500-600 dozvola, po 800kuna. Kad se cijena skupljenihtartufa pretvori u vrijednostizdanih dozvola, dobije se vri-jednost oko 50 kg tartufa. A nagodinu se skupi od 8-10 tona!Uprava �uma Buzet mo�da bise mogla vratiti otkupu tartufano za to bi trebalo osiguratiuvjete, ponajprije novac, i togotovinsku isplatu odmah,tartufi-novac. Tako bi se moglokonkurirati sad veæ brojnimotkupljivaèima i reagirati napromjene cijena koje, opet,ovise o ponudi i potra�nji. Da-nas postoji 10-15 poduzeæakoja se bave uvozom i izvozomtoga visoko akumlativnogproizvoda, tu je konkurencijanemoguæa. Raèuna se da i do70 posto ukupnih kolièina ode

preko granice, najvi�e u Italiju.Sigurno je da najmanje pojeduberaèi. Mi smo jedne godinepoku�ali i s parceliranjem terenai iznajmljivanjem. No tada jeUdruga tartufara èije sjedi�te jeu Livadama, sve zakupila.

No ono �to �umari mogu imoraju napraviti jest za�tita�ume i �umskog zemlji�ta. U tusvrhu �umarija Buzet je izdala ijedno upozorenje u kometartufare obavje�tava da u«cilju saèuvanja i unapreðenjanalazi�ta tartufa» obaveznozatrpavaju rupe iza sebe kakose u njima ne bi zadr�avalavoda, da trule gljive ostave uzemlji, da ne vode vi�e od dvapsa sa sobom jer tada ih ne

mogu kontrolirati, da ne idunoæu tra�iti tartufe, da ne ostav-ljaju smeæe iza sebe. No toupozorenje nema snagu zako-na! Za razliku od ostalih europ-skih zemalja koje imaju zakonekoji reguliraju kompletne uvjetebranja, otkupa i prodaje tartufa,Hrvatska to nema. Postoji tekPravilnik o skupljanju tartufa narazini Hrvatskih �uma koji opet,nije zakon. Zato bi hitno, smatraÆaleta, trebalo donijeti Zakono naèinu i vremenu berbe,otkupa i prodaje tartufa i njimepropisati kompletnu regulativu(zabraniti tra�enje noæu, odre-diti broj pasa s kojima jedanèovjek mo�e raditi i mo�danajva�nije, odrediti maksimalnibroj tartufara). Zakon bi trebaopopuniti i sada�nji prazniprostor oko nekih drugih stvarivezanih za tartuf koji mo�e bitiprepoznatljiv hrvatski pro-izvod, na primjer reguliratiza�titu podruèja u kojima tartufirastu.

Motovunska �uma, podruèje uz rijeku Mirnu-granice oznaèene�utim toèkicama podruèje su istarskog podzmenog blaga

Od blizu 10 tisuæa koliko se nagodinu pronaðe u Istri veæina zavr�ipreko granice:Mladen Æaleta

Isplati se tra�iti-u lokalnojtrgovaèkoj radnji u Livadama zakilogram ekstra klase plaæa se20.000 kuna!

U�ao i u Guiniessovu knjigurekorda-ovaj tartuf pronaðen u Istri(ovo je metalni odljev) bio je te�ak1,35 kg ! Sada se mo�e vidjeti utrgovini «�igante» u Livadama

Ovim strojem nekad su u�umariji Buzet tartufekonzervirali-i prodavali!

Livade, mjesto na raskri�ju putovaza Buzet, Buje, Poreè, u sredi�tu sutartufarskih zbivanja u Istri

16 � Èasopis �Hrvatske �ume� Èasopis �Hrvatske �ume� � 17

TARTUFI / NAJSKUPLJE GLIVE NA SVIJETU KAO SPOREDNI �UMSKI PROIZVOD

IMAMO TARTUFE A NEMAMO ZAKON O NJIMA !

U GUINIESSOVOJ KNJIZIREKORDA

Tartufarska groznica tra-je. Ni ciklona �to je kas-nih jesenskih dana zali-

jevala Istru nije bila nikakvaprepreka sve brojnijim poklo-nicima najskuplje gljive na svi-jetu. Dapaèe, neprimjerenovisoke temperature u stude-nom i obilje vlage podgrijavalisu nadu o jo� jednom veæemurodu koji bi spasio inaèe

nezapamæeno lo�u sezonu.No s dolaskom sve veæegbroja tragaèa san o bogatstvui rje�avanju svih financijskihbriga pronala�enjem nekogprimjerka pretvara se tek upustu �elju da se popuni kuænibud�et ili jednostavno pre�ivi.

Sve to najbolje se mo�evidjeti i osjetiti uz Motovun-sku �umu, u sredi�njem dijeluIstre, uz koju su vezana nalazi-�ta, te u Livadama, mjestunadomak �ume koje se pretvo-rilo u sredi�te svih zbivanjaoko tartufa. Tu se imena resto-rana i kafiæa ve�u za tartufe, aotvorena je i suvremena trgo-

vaèka radnja tim gljivama injihovim proizodima.

Gdje je �umarski interes� U Istri se na godinu pro-

naðe od 8-10.000 kg tartufa kojipreko brojnih otkupljivaèa naj-veæim dijelom zavr�e preko gra-

nice gdje ukra�avaju uglavnomtalijanske stolove. Nije ni èudokad se za kilogram ekstra klasebijelog istarskog tartufa danasplaæa 20.000 kuna (!), i mogle bise prodati neogranièene kolièi-ne, samo da ih ima, obja�njavaupravitelj �umarije Buzet Mla-den Æaleta. Taj diplomirani in�e-njer �umarstva godinama sebavi tartufima i zacijelo je jedanod vodeæih hrvatskih struènjkana tom podruèju. Kao upravitelj�umarije Buzet, u èijem je sas-tavu i Motovunska �uma izapravo najveæi dio podruèja nakome se tartufi (pro)nalaze bavise problematikom tih gljiva.

� Do godine 1992. Buzetskaje �umarija otkupljivala i pro-davala i do 2.500 kg tartufa nagodinu. Pomno�ite to s nekomprosjeènom cijenom od 1500DM i vidjet æete kolika su sred-stva bila u opticaju. Od prometas tartufima �umarija je ostvari-vala najveæi dio prihoda. Godi-ne 1992. s tim se stalo, ne mo�ese reæi da je netko to zabranio,no jednostavno vi�e nismomogli dobavljaèima plaæatigotovinom. A to je u za vrijemeinflacije prija�njih godina bilonajva�nije. Najprije smo obra-èune i isplate radili mjeseèno,poslije tjedno a onda i dnevno!Na�im prestankom otkupa uprazni prostor uletjeli su drugi,nakupci i prekupci, novi podu-zetnici. �umari su, mo�da ne-povratno, izubili znaèajan pri-hod. Ne�to je dodu�e nadokna-ðeno kada je �umarija od 1993.poèela izdavati dozvole zaskupljanje tartufa i naplaæivatiih, tada 500 kuna.

Podruèni lugar SilvanoBazijak, takoðer jedan od vrs-nih poznavatelja tartufa, po-kazuje u lugarnici u Livada-ma tartufarsku knji�icu iz 60-ih godina u koju su upisivanaimena, otkupljene kolièine,isplaæeni novac. Tu u svoje-vrsnome skladi�tu starihstvari nalaze se vaga i utezi skojom se nekada preuzimalo,pa jedan zemljovid na kojemuje oznaèeno podruèjenalazi�ta tartufa. To nije sve:�umarija je nekad sama ikonzervirala gljive o èemusvjedoèi stari stroj u lugarnici!Naèelo je bilo-uvijek je nazalihi u �umariji, do sezonenovih, moralo biti starihtartufa, da se mogu ponuditiiznenadni gosti. A njih jetada, posebno politièara kojisu krstarili Brijunima, od Tita,Bla�eviæa, Kardelja do ostalih,tamo uvijek bilo.

Ima li tartufa i drugdjeZonu tartufa u Istri èini

podruèje uz Mirnu, odizvora kod Huma do Buzetai Istarskih toplica te Moto-vunska �uma ( �uma hrastalu�njaka i poljskog jasena)povr�ine 1100 ha. U sredi�tusu Livade sa svojih 200-tinjak stanovnika od kojihèak 95 posto aktivno tra�i(bere, skuplja) tartufe. Nemaobitelji koja to ne radi. Topodruèje obilazi, od rujna do

prosinca, najmanje 1100 ljudi(«a mo�da i vi�e») iz drugihkrajeva Istre sa specijalnouvje�banim psima tragaèimakoji gljivu nanju�e u zemlji.Brojni parkirani automobili uzrub �ume i tragaèi unutar�ume remete istarsku sva-kodnevnicu. I prije i sada bezpravog odgovora ostalo jepitanje kako to tartufi uspje-vaju samo ovdje - pa lu�nja-kovih sastojina ima i drugdje.

� Ima lu�njaka no nemadrugih uvjeta, klimatskih,geolo�kih, pedolo�kih, reæi

æe Æaleta. Obavili smopretra�ivanja nekih lokalitetau na�oj zemlji koji su poodreðenim znaèajkama slièniterenima u Istri. Na podruèjuÐurðevca i Lipovljana gdje su�uma i tlo slièni ovda�njima,bio sam s tartufarima i psimanekoliko dana 1985.godine ipretra�io dio hrastovih �uma.Na�li smo crvene i crnetartufe-no oni nisu komer-cijalni. Bili smo i u Dalmaciji,ovaj put usporeðujuæi geolo�kisastav tla Istre i Dalmacije i tona podruèju Benkovca premaZadru i od Benkovca premaProkljanskom jezeru te napodruèju Trilja I u dolini rijekeCetine, no bijeli tartuf, Tubermagnatum, nismo na�li. A ba�on je najtra�eniji. Takav istarskibijeli tartuf ima intenzivan mirisi okus, za razliku od talijanskihili francuskih crnih, koji su,opet, ljep�i, okrugli, ako je tova�no. Tartuf je bez mirisa dokjo� nije dozorio. I mo�e se

T artufi su gljive kojerastu u simbiozimikorizis korijenjem drveæa a

njihovo plodno tijelo razvijase ispod povr�ine zemlje,najèe�æe na dubini od 5-20 cm,no moguæe je i do 40 cm uzemlji. Okruglog su oblika nou kompaktnom i zbijenom tlumogu poprimiti i drukèiji,gomoljasto izdu�en, ovalan ilispljo�ten izgled. Razlikujemobijele i crne tartufe. Od èetiriroda (Tuber, Terfazia, Balsa-mia i Choiromyces) porodiceTuberaceae, razred Ascomyc-etes, najpoznatiji su oni iz rodaTuber. Najvrijedniji i najskupljimeðu njima je bijeli (istarski)tartuf, Tuber magnatum kojidozrijeva od rujna do prosin-ca. Intenzivna je mirisa, koji jeprvi put za veæinu ljudi neugo-dan a poslije sve ugodniji iugodniji. Razlièite vrste bijelihtartufa najèe�æe �ive s korije-nom lu�njaka ali i jasena,brijesta, topole a crni jo� i s

bukvom, grabom i borom.Od ukupne kolièine otku-

pljenih tartufa u Istri, 90 postootpada na Tuber magnatum aostalo su crni tartufi. S obzi-rom na to da rastu podzemljom njihovo pronala�enjemoguæe je samo s posebnouvje�banim psima ili svinjma(u Francuskoj). U Istri ih tra�es psima koji, ako su dobrouvje�bani, gljivu mogu nanju-�iti i na 50 m udaljenosti.

Tuber magnatum, i inaèeiznimno skupa gljiva, ove jegodine, s obzirom na to da jezbog su�e urod bio manji, do-segnula enormnu cijenu. Zaekstra klasu (mase veæe od 10dkg po komadu) plaæa se i20.000 kuna po kilogramu(5.200 DM, u �to smo se uvje-

rili u Livadama!); za I klasu (5-10 dkg) cijena je do 3000 DM,za II klasu (2-5 dkg) do 2000DM a za treæu klasu (do 2 dkg)do 800 DM. Osim mase na kla-sifikaciju utjeèu i oblik i cjelo-vitost (da prilikom pronala�e-nja nisu o�teæeni). Cijenu da-kako odreðuju otkupljivaèi iona je podlo�na svim zakonimatr�i�ta. Ako gljiva ima dosta,kriterij pada ili ako ih nema, kaoove godine, u ekstra klasumogu uæi i primjerci lak�i od 10dkg.

Jedan tartuf pronaðen uIstri u�ao je i u Guiniessovuknjigu rekorda. Bio je te�ak 1,35kg, a njegov metalni odljevmo�e se vidjeti u primjerenoopremljenoj prodavaonici (pro-izvoda od) tartufa ��igante� uLivadama u Istri.

dogoditi da pas proðe i neosjeti ga da bi ga desetak mi-nuta poslije drugi pas na�ao.Jer u tom trenutku on je pustiomiris!

Hrvatskoj treba Zakon otartufima!

S obzirom na to da su tar-tufi vezani za �umu, najvi�e zalu�njakovu sastojinu, razumlji-vo je �to su i �umari i �u-marstvo nu�no zaintersirani�to se dogaða «u njihovudvori�tu». Podzemno �umskobogatstvo nije ipak neiscrpnovrelo s koga se mo�e napajatikako i koliko tko �eli. Jo� ktome besplatno, ostavljajuæinered iz sebe!

� Da, mi naplaæujemo doz-vole, no to je kap u moru, tvrdiÆaleta. �umarija svake godineizda 500-600 dozvola, po 800kuna. Kad se cijena skupljenihtartufa pretvori u vrijednostizdanih dozvola, dobije se vri-jednost oko 50 kg tartufa. A nagodinu se skupi od 8-10 tona!Uprava �uma Buzet mo�da bise mogla vratiti otkupu tartufano za to bi trebalo osiguratiuvjete, ponajprije novac, i togotovinsku isplatu odmah,tartufi-novac. Tako bi se moglokonkurirati sad veæ brojnimotkupljivaèima i reagirati napromjene cijena koje, opet,ovise o ponudi i potra�nji. Da-nas postoji 10-15 poduzeæakoja se bave uvozom i izvozomtoga visoko akumlativnogproizvoda, tu je konkurencijanemoguæa. Raèuna se da i do70 posto ukupnih kolièina ode

preko granice, najvi�e u Italiju.Sigurno je da najmanje pojeduberaèi. Mi smo jedne godinepoku�ali i s parceliranjem terenai iznajmljivanjem. No tada jeUdruga tartufara èije sjedi�te jeu Livadama, sve zakupila.

No ono �to �umari mogu imoraju napraviti jest za�tita�ume i �umskog zemlji�ta. U tusvrhu �umarija Buzet je izdala ijedno upozorenje u kometartufare obavje�tava da u«cilju saèuvanja i unapreðenjanalazi�ta tartufa» obaveznozatrpavaju rupe iza sebe kakose u njima ne bi zadr�avalavoda, da trule gljive ostave uzemlji, da ne vode vi�e od dvapsa sa sobom jer tada ih ne

mogu kontrolirati, da ne idunoæu tra�iti tartufe, da ne ostav-ljaju smeæe iza sebe. No toupozorenje nema snagu zako-na! Za razliku od ostalih europ-skih zemalja koje imaju zakonekoji reguliraju kompletne uvjetebranja, otkupa i prodaje tartufa,Hrvatska to nema. Postoji tekPravilnik o skupljanju tartufa narazini Hrvatskih �uma koji opet,nije zakon. Zato bi hitno, smatraÆaleta, trebalo donijeti Zakono naèinu i vremenu berbe,otkupa i prodaje tartufa i njimepropisati kompletnu regulativu(zabraniti tra�enje noæu, odre-diti broj pasa s kojima jedanèovjek mo�e raditi i mo�danajva�nije, odrediti maksimalnibroj tartufara). Zakon bi trebaopopuniti i sada�nji prazniprostor oko nekih drugih stvarivezanih za tartuf koji mo�e bitiprepoznatljiv hrvatski pro-izvod, na primjer reguliratiza�titu podruèja u kojima tartufirastu.

Motovunska �uma, podruèje uz rijeku Mirnu-granice oznaèene�utim toèkicama podruèje su istarskog podzmenog blaga

Od blizu 10 tisuæa koliko se nagodinu pronaðe u Istri veæina zavr�ipreko granice:Mladen Æaleta

Isplati se tra�iti-u lokalnojtrgovaèkoj radnji u Livadama zakilogram ekstra klase plaæa se20.000 kuna!

U�ao i u Guiniessovu knjigurekorda-ovaj tartuf pronaðen u Istri(ovo je metalni odljev) bio je te�ak1,35 kg ! Sada se mo�e vidjeti utrgovini «�igante» u Livadama

Ovim strojem nekad su u�umariji Buzet tartufekonzervirali-i prodavali!

Livade, mjesto na raskri�ju putovaza Buzet, Buje, Poreè, u sredi�tu sutartufarskih zbivanja u Istri


EKSKLUZIVNO

Mogu li se tartufi umjetnouzgajati?

Na podruèju Motovunske �ume nalazi se manja povr�ina hrastovebranjevine gdje je prije 14 godina napravljen pokus umjetnog uzgoja

tartufa-posaðene su umjetno mikorizirane sadnice lu�njaka...

Da su tartufi ne�to po-sebno i ekskluzivnoznali su i stari Rimljani

i Grci, koji su ih rado imali nasvojim stolovima. U Istri suprvi put pronaðeni 1929. i odtada do 1960. godine tim seposlom bavilo tek 50-aktartufara. Kada je godine1960. biv�a dr�ava malood�krinula vrata i otvorilagranice, poèinje intenzivanizvoz tih, otkrilo se, skupihgljiva. Premda se broj tragaèaprivuèenih unosnom zara-dom iz godine u godinu po-veæavao, tartufa nikad do-sta. Zbog velike potra�nje iogranièenih kolièina naprirodnim nalazi�tima, ali ivisoke cijene, pitanje svihpitanja bilo je: mogu li seumjetno uzgajati?

Pred nama je autentiènosvjedoèanstvo, prvi put u

Mikoriza sa sadnicom lu�njaka umjetno je napravljena u InstitutuJastrebarsko

Mikorizirane sadnice èekale su sadnju u svojevrsnimkontejnerima

Pripremljena povr�ina na podruèju Motovunske �ume na kojoj je prijebila topola. Tu su prije 14 godina posaðene sadnice iz Instituta

Hrvatskoj javno objavljeno,o umjetnom uzgoju tartufa,o pokusu koji je poèeo prije14 godina u Istri. Inicijator ivoditelj pokusa je MladenÆaleta, diplomirani �umarskiin�injer iz Buzeta.

� Od 1986. godine �u-marija Buzet, u suradnji sa�umarskim instituom Jastre-barsko poku�ava umjetnouzgojiti bijeli tartuf-Tubermagnatum. Poznato je daspora tartufa, kada proklije,mora doæi u dodir s ko-rijenom biljke s kojom æeuspostaviti mikorizu. U la-boratoriju Instituta umjetnosmo inicirali klijanje spora iomoguæili da micelij tartufauspostavi mikorizu s kori-jenom sadnice lu�njaka. Oko1000 takvih sadnica posadilisamo na 3 ha povr�ine napodruèju Motovunske �u-me. Rijeè je o terenu na komeje prije pokusa bila topolakoju smo posjekli a ostalonisko raslinje spalili. Nismoo tome puno prièali a ilokacija povr�ine ostala jetajna, dakako iz preventivnihrazloga.

U jednom od referata pi-sanom za potrebe struènogskupa o gljivama, a Æaleta jesudjelovao na mnogima u

Foto: M. Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad


REPORTA�A / TRA�EÆI TARTUFE S JOSOM TONKOVIÆEM

Niti auto ni traktor ne bivozili, da ni tartufa!

K ad doðem s posla u tripopodne ne�to poje-dem, posvr�avam delo

kod kuæe, odspavam i onda utri u jutro u noænu smjenu, natartufe. Jedino preko vikendaidemo danju, �ena Marija i obasina...

Joso Tonkoviæ iz Livadau Istri tako od polovice rujnado kraja prosinca, za trajanjasezone tartufa, radi dvije smje-ne, onu dnevnu u poduzeæu inoænu, tra�eæi gljive. I go-dinama tako, i on i susjedi mu.Puno rade i-zarade. Koliko, tosu tajne, no «ovdje se sve znaa konaèno i vidi, po novomautu ili slièno». Nije to lako nijednostavno, a bogme nijeftino. Treba imati posebnouvje�bane i skupe pse. Beznjih ni�ta:

-Imam �est pasa, eno ona�to sjedi na kuæici je Æita,, paNera, Flok, Jana i Bistra. Aono tamo je Baho, on ima 10godina i on je svoje odradio.Njega sam uèio tri mjeseca.Ona u kuæici i Nera su mladipsi, sestre od godinu dana.Pse treba uvje�bati. Kad sumali, pet, �est mjeseci, uèimoih doma na sir, koji zakopamoi pustimo da tra�i, tako svakidan. Neki se nauèi brzo, ne-kom treba dva mjeseca, noima ih koji se nikad ne nauèe.

Dobrog psa nitko neæe pro-dati. Ako je pravi, vrijedi i dopet tisuæa maraka, no takvognitko neæe prodati jer on do-nosi zaradu. A ove drugemo�e se naæi od tisuæu,tisuæu i pol maraka.

Supruga Marica zove «dase prigrize malo pr�uta i

Danas, 14 godina poslije -Æelata pokraj hrastove branjenieu kojoj ima tartufa

Od �est pasa Joso je uzeo Bahu i Floka-kreæe se

U laboratorijuInstituta umjetno

smo inicirali klijanjespora i omoguæili

uspostavu mikorize

zemlji i u inozmestvu, onpi�e: � Sadnice se (misli sena one umjetno mikorizirane,op.a.) normalno razvijaju i zanekoliko godina oèekujemoprve rezultate, to jest stva-ranje plodnog tijela-tartufa-

Tuber magnatuma...�.Danas na na toj povr�ini

ima tartufa! (To potvrðujejedan od tartufara koji ih jena�ao). No Æaleta se ipakograðuje od tvrdnje kako jepokus uspio. Zbog èega? Na

povr�ini na kojoj su po-saðene umjetno mikoriziranesadnice tijekom godina sunikle i izrasle lu�njakovesadnice koje nisu mikroizi-rane.

� Da smo na�u pokusnuplohu izdvojili i ogradili teonemoguæili bilo kakvo nak-nadno nicanje drugih sadnica,onda bi sa stopostotnomsigurno�æu mogli ustvrditi dasmo uspjeli umjetno uzgojitiTuber magnatum!

No sada se bar put i naèinumjetnog uzgoja i �irenjapovr�ina s tartufima znaju.Osobno, Æaleta vjeruje da jepokus uspio i dodaje:

� U uvjetima Motovunske�ume i doline rijeke Mirnetreba sijati �ir i bit æetartufa.(m)

proba domaæa malvazija», noJoso i dalje o svojim ljubim-cima. Da ne znaju raditi podanu nego samo po noæi. Ka-ko po noæi? Sa svjetiljkama,no prvi je uvjet poznavatiteren i �umu. Sla�e se da jezapravo normalno iæi po da-nu, kad se vidi, no zbog poslane mo�e.

Livade su sredi�te tartu-farskih dogaðaja u Istri, nopotencijalni tragaèi za timpodzemnim blagom dolaze sasvih strana.

� Ovo je lo�a godina, jakolo�a, zbog su�e. Mo�da se

sada, kad ki�a namoèi, naðene�to vi�e. Ono �to je i bilo,bilo je jako sitno.

Joso se tra�enjem tartufabavi 10-ak godina, supruga du-�e. Jo� ja idem, samo kad neèuvam unuke, veli Marija. Nevole svi tartufe. Velikoj veæinitaj je miris neugodan, no kod

Baho vodi prema Motovunskoj �umi

Foto: M. Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad


REPORTA�A / TRA�EÆI TARTUFE S JOSOM TONKOVIÆEM

Ovdje ne�to ima-psi su poèeli kopati

Tek mali tartufiæ treæe klase,procjenjuje Joso

Joso i Marica s unucima pred obiteljskom kuæom u Livadama

jela on se ipak ne osjeti toliko.Marija ih sprema na vi�e naèina.Evo:

� Izribam ih na topli maslac,ne smiju se pr�iti nego da semalo prigriju, zalijem vrhnjem ilijuhom, napravim saft, za makaro-ne. Mo�e i s jajima, tada ne stav-ljam vrhnje, nego izribane tartufena maslac ili ulje. U jaja stavimsamo kaplju vode da fritada do-ðe mek�a, malo sira ribanca i tona tartufe. No sad se oni stavlja-ju i na biftek. U na�im gostioni-cama porcija makarona s tartufi-ma je 100 kuna. Inaèe je cijenabila 70 kuna, no kako ih nema to

je poskupilo. Po pravilu bitrebalo biti dvije deke u porciji...

Premda je ova sezonabar dosad bila slaba, ipak nijebeznadna. Svi ne�to naðu izarade. Mi ni jedan auto ne bivozili ni traktor kupili da nismo

imali tartufe, ka�e Marija.Mje�tani ovdje nisu ba� lako-mi za kuæe delati. Radije ku-puju aute, traktore. Pa Joso ija bi kupili polovni auto danismo tu staru kuæu, pokrajnas. To je zgrada stare desti-lerije koju treba popraviti.Imamo dva sina i èetvero unu-èadi u kuæi, treba ih smjestiti.

Oduvijek se raèunalo dajedan dobar tartufar na go-dinu zaradi jednoga golfa kadje stajao 20-ak tisuæa DM,dodaje Joso. To je bila nekamjera. Ove godine, zbog su�emogli bi biti zadovoljni i spolovnim autom!

Kad poðu u tartufe, svat-ko ide sa svojim psima. Jerpas je nauèan na svojegagospodara, njega slu�a. Josotvrdi da su dva psa dovoljnai da se vi�e njih te�ko kon-trolira. Kako to izgleda u�umi?

� Kad nanju�i gljivu paspoène kopati. Moram ga zau-stavititi, inaèe bi pojeo glji-vu! Zato morate biti blizu iodmah ga sprijeèiti. Rukamaili lopaticom tada iskopamtartufa pazeæi da ga ne

o�tetim jer to smanjue klasu.Mo�e ga kopanjem zagrepstii pas, zato morate uvijek bitiuz njega. Nakon toga psu seobavezno daje kruh, ili nekadruga hrana, kao nagrada.Ako mu ne date, on neæe da-lje kopati!

Po�li smo u obli�njuMotovunsku �umu, ovaj puta

u dnevnu potragu da seuvjerimo mo�e li Baho jo�ne�to pronaæi. On i Flok jedvasu doèekali da ih se oslobodilanca. Nakon du�eg nju�kanjaprobijajuæi se kroz gusto i jo�zeleno �iblje zaustavili su sena jednome mjestu gdje je

Baho poèeo kopati. Nije bilodovoljno «stani» nego je Josomorao podviknuti na talijan-skom «la�a». Kopanje speci-jalnom lopaticom, kakve semogu kupiti u trgovaèkojradnji, nije bilo uzaludno. Malitartufiæ u Josinoj ruci bio jenagrada za vi�esatno hodanje.Takvi su veæinom ove godine,mali, sve treæa klasa, veli Joso.

� Eto tako ja hodam iz noæiu noæ po mokroj travi, a dani�ta ne pronaðem. Sad jeglavna sezona, u prosincu ihje manje, no èovjek uvijek ideu nadi da æe ba� danas ne�tonaæi. Nekad se tartufarenjembavilo 20-ak ljudi, sad ih jena tisuæe, dolaze iz Pazina,Buzeta, iz 30-ak kilometaraudaljenih mjesta. �to ih jevi�e, na svakog manje ot-pada.

A ni odr�avanja pasa nijejeftino, mi im svaki dan ku-hamo svje�u hranu. Dobro jekad iz iste porodice ide vi�enjih, pa se ne�to naðe...

Tonkoviæi �ive u poveæojkuæi oblo�enoj kamenom blizusamog sredi�ta mjesta. Dojamdobroga gospodara nado-punjuju planovi o ureðenju tekkupljene stare kuæe «za sino-ve», a i ove æe zime tri utov-ljene svinje od 200 kg zavr�itiu su�ioni «da bude malopr�uta i ostalog, vi�e za prija-

telje nego za nas». Tu je ivinograd s 350 èokota loze «ijo� 200 mladih». Svega togane bi bilo, priznaju Tonkoviæi,da nije bilo tartufa.

Miroslav Mrkobrad

Do dobrog psa te�ko je doæi. Ako je pravi,vrijedi i do pet tisuæa maraka, no takvog

nitko neæe prodati jer on donosu zaradu. Aove druge mo�e se naæi i od 1.000 kuna.

Foto: M. Mrkobrad


Èiji je samostanSv. Mihovila?

P ut za �umski predjelKrntiju i jedinu pravu�umu u poreèkoj �uma-

riji ide kroz Klo�tar, premaRimskoj dragi. Radi se o kom-pleksu od oko 1000 ha prirod-nih �uma listaèa u okviru koje-ga je i oko 200 ha crnogoriènihkultura. Od bjelogorice zastup-ljeni su cer i bjelograbiæ, tekulture duglazije, alepskog icrnog bora, grèke jele, pinjola,èempresa, obja�njava upravitelj�umarije dipl. ing. Èedo Kri�-maniæ. Ovdje se provode iobimni i cjeloviti uzgojni zah-vati, od obnove iz sjemena do

njege, èi�æenja i proreda.Na samom ulazu u Kontiju,

prije nego se teren poèinjespu�tati prema Limskom ka-nalu, uz put s lijeve stranegotovo uz rub �ume ostaci sunekada�njeg benediktinskogsamostana Sv. Mihovila. Uru-�ene kamene zidine nekadreprezentativne graðevine, uvisokoj obrasloj travi, oronulizidovi i prozori, u svojevrsnoj

su suprotnosti s okolinom.Kameni ostaci zidina i dvijecrkvice iz godine u godinupropadaju, naoèigled mje�tana,putnika namjernika ili svebrojnijih turista koji ovimpodruèjem krstare u potrazi zanovima do�ivljajima. Jer krozKontiju su ureðene i oznaèenebiciklistièke staze, ka�e Kri�-maniæ, tu susreæemo turiste nasvakom koraku a u buduæno-sti se razmi�lja i o ureðenju golfigrali�ta na ovom podruèju.

U nekakav buduæi turistièkiprospekt ovog kraja svakakobi se uklopio i ureðeni samo-

stan. No prièa o njemu je prièao nama, a povijest se bar dije-lom dotièe i �umara. Opatija jeizgraðena 1040. godine uz veæpostojeæu crkvicu posveæenuMajci Bo�joj jo� iz 6.stoljeæa.Uz nju je i druga crkvica gra-ðena kad i samostan u ranoro-manièkom stilu s jo� uvijekdjelomice oèuvanim freskama.Gradnja samostana vezana jeza dolazak Sv. Romualda

1002.godine u poreèki kraj gdjeje �ivio tri godine. Otad poèinjeburna povijest ovog spomeni-ka visoke kategorije, danaszapu�tenog i napu�tenog.Nebriga je postala bizarnomkada je poèela kraða kamenihblokova «nekom potrebnih zakuæu ili tko zna �to». Spor okovlasni�tva nad samostanompokazuje se kljuènim proble-mom, «jer nitko ne �eli ulagati

Spomenik nulte kategorije na podruèjuopæine Lovreè kod Poreèa propada jer nije

rije�en spor oko vlasni�tva

TU, UZ RUB �UME

Ostaci samostana Sv. Mihovila

u ne�to a da nije siguran da jenjegovo». Ukratko, ne zna seje li vlasnik poduzeæe Rivijeraiz Poreèa koje je u zemlji�nimknjigama upisano kao nositeljprava kori�tenja toga nekadadru�tvenog vlasni�tva, biv�aopæina Poreè ili sada�njaopæina Sv. Lovreè na èijem sepodruèju spomenik nalazi. I dokse to ne rije�i i, �to je jo� va�nije,ne pronaðe netko zainteresiranza obnovu spomenika, jersada�nja opæina Sv. Lovreènema novaca za to, samostanæe i dalje ostati prepu�ten zubuvremenu, a to znaèi propadanju.A gdje se tu uklapaju �umari?Samostan je u l8.stoljeæu, kao isvi ostali benediktinski samo-stani bio ukinut. Negdje u dru-goj polovici 19.stoljeæa ureðujese za lugare koji su èuvali �umuu Kontiji i u to je vrijeme pri-padao �umariji a potom ugo-stiteljskom poduzeæu Turist èijije pravni slijednik PlavaLaguna iz Poreèa. Samostan jebio naseljen do 1948.godine iotada brigu o njemu ne vodinitko. (m)

Ostaci samostana Sv. Mihovila


IZ POVIJESTI SLAVONSKOGA �UMARSTVA

Slavonski divovi -spomenici

prirode

P reostalih 10 starih hras-tika Slavonije nalazi seu �umskom bazenu

Spaèva, Uprava �uma Vin-kovci - �umarija Gunja, te u�umskom predjelu Ju�no Ra-di�evo u blizini �eljeznièkestanice Drenovci, nedaleko od�upanje.

Unatrag stotinu godinaSlavonija je jo� bila vi�e od 60posto pokrivena �umom. Po-sebno su bile krasne �umehrasta lu�njaka s golemim 300do 400 godi�njim stablima.Danas je taj postotak �umo-vitosti gotovo prepolovljen, aod starih hrastovih �uma ne-

ma vi�e ni traga - ostala susamo pojedinaèna stabla(�umski predjel Radi�evo,skupina od 10 stabala, neda-leko od Drenovaca Opæina�upanja) i jedan manji rezervat�Pra�nik� kod Okuèana, koji

je takoðer znatno prorijeðen ito je sve. Oba spomenuta obje-kta su zakonom za�tiæena.

Uni�tavanjeslavonskih �uma

Slavonija je u doba Turakabila rijetko naseljena zemlja.Slavonska �uma hrasta lu�-njaka se skoro dva stoljeæarazvijala bez znaèajnijeg utje-caja èovjeka. S obzirom na toda je �uma prirodna tvorevinas osobitim svojstvima da semo�e sama obnoviti i �iriti, tonjezino svojstvo do�lo je dopunog izra�aja tijekom taprotekla dva stoljeæa. Upravozbog toga �to smo jo� u XVIII.stoljeæu imali razvijenu pra-�umu slavonskih hrastika.Poèetkom XIX . stoljeæa, 1808.poèinje premjeravanje, opisi-vanje i procjenjivanje �uma uSlavoniji. Opæi �umski zakondonijet je 3. prosinca 1852. go-dine.

�ume su u to vrijeme pred-stavljale najveæe prirodno bo-gatstvo Slavonije koje je pos-tupno sve vi�e dolazilo doizra�aja, jer se drvo poèelokoristiti za gradnju kuæa i èi-tavih naselja - sela.

Slavonske su se �ume po-èele uni�tavati godine 1752.kada je poèelo prvo paljenjepepeljika za pota�u na pod-ruèju ðakovaèkih �uma (Bièa-niæ, 1951.). Iskori�tavanje sla-vonskih �uma u smislu kori�-tenja graðevinskog drva poèi-nje 1830. kada se u Slavonijipoèela izraðivati baèvarskagraða. Od 1830. do 1861. eks-ploatacija slavonskih �umatekla je sporo. Od kako je1861. izgraðena �eljeznièkapruga Sisak - Trst poèela jeintenzivnija eksploatacija tih�uma.

Visoka vrijednosthrastika

Nakon �to su prve kolièinegraðe slavonske hrastovinedoprle u svijet (Njemaèka,Francuska, Engleska, Rusija idr.) poèela je otimaèina za sla-vonskim �umama i �Slavon-ska hrastovina� postaje po-jam kvalitete i visoke vrijed-nosti! Vlasti su to koristili ipoèeli prodavati na licitacijitko da vi�e.

Procjenjuje se da je 1870.godine bilo jo� u Posavini oko130.000 katastarskih jutarastarih slavonskih hrastika da bikrajem 1925. ostalo jo� samo9.300 k.j. (5.364 hektara) s oko183.000 starih hrastova, te oko984.000 m3 hrastova tehnièkogdrva (Matla� 1920. godine).

Od 1861. Godine, znaèipunih 50 godina udarale susjekire, brujale ruène testere,tutnjale jarmaèe (gateri) sve je�ivo po Slavoniji bilo u pok-retu, a zatim je najedanput sveutihnulo i stalo. Nestalo je sta-rih slavonskih divova.

Stari slavonski hrasticistvarani su tijekom stoljeæa, aèovjek ih je samo u nekolikodesetljeæa potpuno iskorije-nio. Posljednji stari hrastoviposjeèeni su od 1946. do1951. u podruèju Spaève (Vin-kovci) i Surduk - Varcagi kodAndrijevaca. U �umskom pred-jelu Ju�no Radi�evo (�umskibazen Spaèva) ostavljeno je 12starih slavonskih divova daprkose vremenu i èovjeku i dapoka�u kako su nad�ivjeli sveljudske prognoze u svojoj pro-pasti.

Ovaj èlanak ima namjerupredstaviti i prikazati na�imèitateljima upravo tu skupinuprastarih slavonskih hrastika.Na�alost, moramo reæi da jejedan od njih do�ivio svojufizièku zrelost u 280-toj godinii osu�io se (1970.), a krajem1971. godine je posjeèen, dokje jo� jedan slavonski gorostaszbog udara groma u 380-tojgodini �ivota posjeèen 1993.

Starost preostalih 10starih hrastika procjenjuje sena oko 300 godina.

�umarski muzej u Bo�njacima

Slavonski gorostasi nad�ivjeli susve prognoze o svojoj propasti



Drugi dio debla Slavonskogadiva 160 cm postavljen je usredi�tu Vinkovaca, u blizinibiv�e Brodsko imovne opæine

Prije nego �to je osnovanna�ièki Odjel za ureði-vanje �uma , 1998. go-

dine, ureðivaèke poslove zaUpravu �uma Na�ice obavljalisu struènjaci iz osjeèke i po-�e�ke taksacije, �to je ovisiloo njihovim raspolo�ivim kapa-citetima i udaljenostima poje-dinih gospodarskih jedinica.Danas taj mladi Odjel ima 7uposlenih koje èine voditelj,jedan samostalni taksator, tritaksatora, geodet i adminis-trator. Prema rijeèima voditeljamr Josipa Hlobika, na�ièki �u-mari do 1998. nisu imali svojusamostalnu taksaciju pa sukoristili usluge onda�njih su-sjednih �umskih gospodar-stava a poslije Uprava �uma.

� Podruèje Uprave �umaNa�ice prostire se na 82.952ha, od èega je 78.423 ha obra-sla povr�ina, a ostalo jeneobraslo proizvodno (1567ha ), neobraslo neproizvodno(1572 ha) i neplodno tlo (1390ha). Drvna zaliha iznosi19.926.755 m3, a rasporeðenaje na 27 gospodarskih jedinicaprosjeène povr�ine 3072 ha-ka�e mr. Hlobik, napominjuæida bi na�ièki taksatori prosjeè-no na godinu trebali obraditioko 2,7 gospodarskih jedini-ca. Ovogodi�nje zadu�enjeobuhvaæa dvije g. j. s povr-�inom 9818 ha, a planskizadaci tijekom sljedeæeg de-setogodi�njega razdoblja va-riraju. Treba istaknuti da jezadu�enje u 2001. godinigotovo dvostruko manje ne-go ovogodi�nje, 2005. nije-dna gospodarska jedinica

NA�IÈKI ODJEL ZA UREÐIVANJE �UMA

Nedostajeinformatièka

opremanije predviðena za obnovu, a2008. predstoji izuzetno visokplanski zadatak, koji obuhva-æa èak 7 gospodarskih jedi-nica, na povr�ini 17.194 ha.Pojedine godine �iskaèu� izprosjeka zbog prestanka va�-nosti Osnove podruèja 2005.godine, no zbog pomanjka-nja domaæih ureðivaèa opetæe u pomoæ uskoèiti struè-njaci iz susjednih Uprava�uma.

Na mjestima iraèunska revizija

Zavr�ni radovi tijekomove godine odnosili su se naobnovu g.j. �Krndije seonske� na 2463 ha, a pripremni iterenski obavljali su se u g.. j.�Ðurðenovaèke nizinske �u-me� ( 3987 ha ) i g. j. �Slatinskeprigorske �ume� (5832 ha).Pritom je utro�en 1641struènjako-dan. Godi�nji pla-novi gospodarenja su izraðeni,pregledani i odobreni, a izra-ðen je i pregledan ureðajnielaborat za g. j. �Krndiju seon-sku�. Mr Hlobik smatra da æespomenuti pripremni i terenskiradovi do kraja godine bitipotpuno provedeni.

Sljedeæe godine za obno-vu su predviðene gospodar-ske jedinice �Miholjaèke pod-ravske �ume � (1402 ha ) i�Èaðavaèki lug- Jelas-Ðol�(4378 ha ) te zavr�ni radovi ug. j. �Ðurðenovaèke nizinske�ume� (4040 ha ) i g. j.�Slatinske prigorske �ume�(5831 ha). Za te radoveplanirano je 2225 struènjako-dana. Zbog mina u g. j.�Miholjaèke podravske �u-me� radno je nedostupno 535ha pa æe za taj dio �uma bitiprovedena raèunska revizija.Voditelj na�ièke taksacije isti-èe da æe zbog opse�nosti

Mr. Josip Hlobik - te�ko bezosobnog raèunala

poslova vanjske granice tegranice odjela i odsjeka obilje-�iti zaposlenici �umarija naèijem se podruèju obavljaobnova Osnove gospoda-renja.

Manjak raèunala

Govoreæi o problemima uOdjelu, mr. Josip Hlobikistaknuo je izdvojenost izzgrade matiène Uprave �uma(u prostoru su ��umatransa�),skuèenost prostora (èetiriprostorije) i manjak odgovara-juæe opreme. �Uz sada�njeogranièenje poslova, prijevozna teren zadovoljava, makar is minibusom od 8 sjedala ijednom Ladom Nivom, no �tose tièe informatièke opreme,nismo posve zadovoljni. Na-ime, smatram da taksacijskistruènjak bez osobnoga raèu-nala nema �to raditi u kance-lariji, buduæi da se terenskipodaci obraðuju na raèunalupomoæu programskoga susta-va HsUREL, a ne ruèno. Osimvoditelja odjela, svaki taksa-tor mora imati svoje raèunalo.Imamo 5 raèunala, a trenutaè-no nam manjka jedno �napominje mr. Hlobik istièuæida je kopirni aparat u kvaru ane mo�e ga se popraviti. Zbogtoga Na�ièani privremeno kori-ste usluge osjeèke i djelomicepo�e�ke taksacije, �to pove-æava tro�kove izrade ureðajnihelaborata. Nedostaje i pisaè zaiscrtavanje i bojanje gospo-darskih karata pa se radi ruè-no, a to je, ogorèen je voditelj,neprihvatljivo i nedopustivona prijelazu u 21. stoljeæe.Na�ièki ureðivaèi poku�at æenabaviti terenska raèunala zaizvr�itelje koji snimaju uzorkena terenu.

I. Tomiæ


Foto: I. TomiæZavidne dimenzije

Najveæi prsni promjer jed-nog hrasta iznosi 150 cm, avisina 33,5 metara, a najveæaukupna drvna masa po jed-nom stablu je 22,22 m3.

Moramo èitateljima skrenutipozornost da su to za dana�njepojmove zaista zavidne dimen-zije, ali su ipak mnogo manje odonih koje su u prija�nja vremenadostizali stari hrastici hrastovihslavonskih �uma. Evo jednogprimjera za to.

Jedan stari hrast u dr�av-noj �umi Javnièkoj gredi (ni�eJasenovca) koji je bio odrðenza izlo�bu u Parizu 1900. go-dine imao je prsni promjer 320centimetara. Kubatura toghrasta bila je izraèunata na 65metara. Odrezak od tog deblau du�ini od 8,5 metara nije semogao otpremiti u Pariz zbogtoga �to nije mogao proæi krozmnogobrojne tunele.

Donji �uplji dio spomenu-tog hrasta prevezen je u vinko-vaèki �umarski ured, a u nje-govu �upljinu mogao je statistol i nekoliko ljudi oko njega.

Takvi su hrastovi bili i upoznatim slavonskim �uma-ma prava rijetkost.

Golemi divovski hrastovikoji su jo� �ivi (10 komada), upravilu su suhovarni i na njimase gnijezde ptice, u njihovim�upljinama �ive vjeverice isove, a hrastovi su uglavnomobrasli br�ljanom.

Zvonko Peièeviæ


FOTOREPORTA�A

Kroz stijenje Velebita doprve gospodarske osnove

Dok je veæina zaposlenih tijekom ljetnih dana na godi�njimodmorima, za ureðivaèe �uma nema odmora jer je to najaktivnijerazdoblje u godini. Tko se jo� otima za radno mjesto taksatora�

U vrijeme godi�njih od-mora, dok je veæinana�ih zaposlenika bila

na Jadranu, ili pak na putu,odnosno veæ na povratku sagodi�njih odmora, trojka mla-ðih �umarskih struènjakaBoris Dremjanèeviæ, ZvonkoBrdar i Davor �elendiæ �djelatnici odjela za ureðivanje

�uma, Uprave �uma Osijek,u bijeloj �Nivi� grabili su kilo-metre, cestom u pravcuObrovca � buduæeg tromje-seènog radnog odredi�ta.Razloga za dolazak Slavo-naca na jug u Dalmaciju imanekoliko.

Za �ume i �umsko zemlji-�te najveæe na�e Uprave,

splitske, posebno u podve-lebitskom prostoru, kao i uDalmatinskoj Zagori, nisu dosada izraðene gospodarskeosnove. To znaèi da teren nijepregledan, niti su snimljenekarte i sve ostalo kakopredviða i zahtjeva Zakon o�umama.

Istovremeno Uprava �umaOsijek ima izraðene Gospodar-ske osnove veæ vi�e od stogodina, odjel ima dovoljnodjelatnika, jer dio Uprave jo�uvijek je pod minama te radnonedostupan, a posljednjih ne-koliko godina, od 1996. dodanas, djelatnici ovog odjelauspje�no su obavili povjereneim radne zadatke na Mosoru,Pelje�cu, Pa�manu i drugdjegdje su do sada radili i koji suim bili povjereni.

� Upravo u vrijeme neza-pamæenih ovoljetnih po�ara ukolovozu, nas trojica u prepu-noj �Nivi� s nama potrebnim�umarskim priborom i �sla-vonskim delikatesama� pri-bli�avali smo se Obrovcu i sazebnjom i�èekivali trenutakkada æe nas zaustaviti pro-metna policija i onemoguæitidaljnje kretanje. Jer èas sjedne, èas s druge strane cesteopa�amo zgari�ta i netom opo-�arene povr�ine, ili pak one uplamenu. Na sreæu, prolazimobez zaustavljanja i eto nas uObrovcu.

Odozgo s ceste pru�a namse pogled u daljinu du� cijeleGospodarske jedinice Golu-biæ, koja je i cilj na�eg puto-vanja na kojem æemo provestisljedeæa dva do tri mjeseca,

hodajuæi uzdu� i poprijeko poterenu na kojem jo� nisunikada bili na�i kolegetaksatori � govori jedan odtrojice osjeèkih mu�ketira,dipl. ing. Zvonko Brdar.

S ovim podruèjem kojesmo vidjeli s gornje lièkeceste susreæemo se prviputa, ne raèunajuæi tu na�adosada�nja proputovanja.Spu�tamo se do Zrmanje ipronalazimo privatnu kuæu,koja æe biti na� dom i urednarednih dana koliko pla-niramo da æe nam trebati zaobavljanje cjelokupnog pos-la i izrade gospodarske os-nove. Istina, prvi susret nijenam bio ba� ugodan �domaæinski. Sliène �domaæe�ivotinje� poput velikogpauka koji nas je doèekao nasusjednim vratima na�e kuæenismo do sada nigdje sreli.

No imali smo obzira, ovaj krajdugo je bio pod okupacijomkada su stradali objektipoput na�eg, kamenjar za-rastao u �ikaru, i tek sada sepriroda budi � govori namZvonko o prvim utiscima uObrovcu.

Prvi radni dan proveli smou obilasku cijelog podruèja,obi�li smo granice gos-podarske jedinice, upoznali se

Pogled na Gospodarsku jedinicu Golubiæ

Zrmanja u svom osebujnom kanjonu presjeca Gospodarsku jedinicuGolubiæ

Hrast medunac � ostatak stare�ume u �umskom predjelu VelikoGojilo

Foto: Zvonko Brdar

Foto: Zvonko Brdar

Foto: Zvonko Brdar

S taksatorima u Dalmaciji


FOTOREPORTA�A

s terenom i vidjeli dostaprirodnih obilje�ja karakteris-tiènih za ovaj kraj.

Jo� u kancelariji u Osijeku,pripremili smo mno�tvo ma-terijala � karte, potreban pribori alat za izmjere, radnu kartu sizdvojenim privatnim èesti-cama na kojima æemo obavljatiterenske radove, pa smo setako donekle i upoznali saterenom. Meðutim na� prvisusret s Golubiæem bio je vi�enego uzbudljiv. Ostat æe namu sjeæanju prekrasni kanjoniZrmanje, Krupe i Krnjeze, te sjedne strane � sjeverne, ob-

ronci Ju�nog Velebita, a sdruge, u daljini, izmaglica iplavetnilo Bukovice. Susret spodruèjem kamenjara i gustih�ikara, za nas koji dolazimo izravne Slavonije i poplavneBaranje bio je nezaboravan �priznaje dipl. ing. BorisDrenjanèeviæ, najstariji �mu�-ketir� buduæi magistar �u-marstva. Na prvi pogledèovjek pomisli kako ovdjeosim ptica i �ivotinja, nikognema, jer nema ljudi.

Meðutim, ovo podruèjenaseljeno je jo� od rimskihvremena, kada je ovaj kraj bio

pokriven gustim �umama hra-sta medunca. Plodne udolinei rijeène doline slu�ile suljudima za proizvodnju hrane.Do danas zadr�ali su se samopojedinaèna stabla i male pri-vatne �umice unutar suhozi-da. Upravo u vrijeme na�egboravka, sredinom kolovoza,bile su nezapamæene vruæineu èitavoj Hrvatskoj, aposebno u Dalmatinskoj Za-gori. Na� prirodni termometarregistrirao je i do 60 C u ovomkamenjaru. Stoga je kretanje

po terenu bilo izuzetno napor-no, ali nas je tje�ila èinjenicada se nalazimo u bliziniZrmanje koja je bila pravoosvje�enje nakon napornogradnog dana.

Posao taksatora iziskujeod pojedinca veliko teoretskoi praktièno znanje, volju iljubav prema �umi i prirodi. Una�em dosada�njem poslusretali smo se prete�no saslavonskom �umom hrastalu�njaka, graba, jasena, �u-Teren je bio dosta te�ak, pa smo se èesto na usponu upitali: �Koliko

jo� ima do vrha?�

Zadivljujuæa ljepota Jankovaèkog buka na Zrmanji

Tulove grede na Ju�nom Velebitu � 1127 m

Foto: Zvonko Brdar

Foto: Zvonko Brdar

Foto: Zvonko Brdar


FOTOREPORTA�A

mama hrasta kitnjaka i bukve,sa ritskim �umama domaæihtopola i vrba, te starimhrasticima u Baranji. Tu sunam vidici bili su�eni i dosezalisu do prvih stabala. Nasuprottome, ovdje podno Velebitavidici nam se prostiru doudaljene Bukovice, dvade-setak i vi�e kilometara.

U dosada�njem radu uDalmaciji, upoznali smo tuvegetaciju, stoga smo sadaopetovali gradivo. Osim bje-lograbiæa, kao najèe�æa vrstasreæe se �mrika, a posebnosmo bili odu�evljeni kada smose sreli sa izuzetno velikim

primjercima vi�im i od petmetara. Posebno nas je obra-dovao susret sa grmiæem tr�lje(Pistacia therebinthus). Sva-kodnevnim obilaskom terenai obilje�avanjem granica odje-la i odsjeka, te ispunjavanjemUREL � obrasca, nakon trimjeseca na�eg mjerenja do-bijemo kompletnu sliku ogospodarskoj jedinici, èijapovr�ina iznosi oko 6 500 ha,koju zatim moramo prenijeti ina kartu.

Svaki slobodni trenutakkoristili smo i za upoznavanje�ireg podruèja, za nas nedo-voljno poznatog dijela Hrvat-

ske. Morali smo stoga posjetitiVelebit i njegove stijene kojesmo svakodnevno gledali.Stara austrougarska cestaizgraðena 1836. godine, jo�uvijek u funkciji, odvela nasje na prijevoj Mali Alan (1049m) odakle smo do�li i doTulovih greda (1127 m), tevidjeli jedinstvene �iljkeVelebita, iz neposredne bli-zine. Èar ove planine nijesamo u njenim stijenama iudolinama, veæ se dobar diobogatstva krije i unutar sti-jena. Nastojeæi upoznati i du�uVelebita, spustili smo se i u

Cerovaèke �pilje èija ukupnadu�ina iznosi vi�e od 1250 m sdubinom od 720 m. Ostali smozaèarani njezinim ljepotama,dvoranama prepunih sigaobeæavajuæi da æemo uskoroponovo doæi.

Na�a glad za upozna-vanjem Velebita, time nije bilazadovoljena pa smo posjetili iNacionalni park Paklenicu.

Boraveæi du�e vrijeme utim za nas nepoznatim kra-jevima, upoznali smo i domaæeljude s kojima smo sesprijateljili. Jedan od na�ihnovih prijatelja je i na� �jatak�

�imo Aniæ iz Ribnice, mje-sta�ca izmeðu Karinskog iNovigradskog mora. Dugoæemo pamtiti na�a zajednièkadru�enja uz ku�anje dalma-tinskih specijaliteta.

Upoznavajuæi prirodneznamenitosti i domaæi �ivalj,osjetili smo kako nam ne�tonedostaje. Krenuli smo upoz-nati i kulturne znamenitosti.Poznavajuæi povijest Hrvat-ske, nismo mogli zaobiæi ipovijesni hrvatski grad Nin.

Premda umorni od napor-nog tromjeseènog rada naterenu, zadovoljni smo se

vratili u Slavoniju, gdje nampredstoji drugi dio na�egposla � obrada svih podatakakoje smo skupljali u proteklatri mjeseca, uobièajeni kance-larijski posao � od crtanjakarata do konaènog uveziva-nja gospodarske osnove.Svojim mlaðim kolegama isti-cat æemo kako smo prvi izradiliosnovu za jedno podruèjekoje to nije imalo. A na�eunutra�nje bogatstvo postaloje jo� veæe. Do slijedeæeosnove.

Zlatko Lonèariæ

Cerovaèke �pilje � detalj vrlo bogate unutra�njosti

U muzeju smo imali prilikuvidjeti i Konduru croaticu

Stara srednjovjekovna crkvica u Ninu

Foto: Zvonko Brdar

Foto: Zvonko Brdar

Foto: Zvonko Brdar


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

JESENSKO PO�UMLJAVANJE NA PO�E�KOM PODRUÈJU

Najveæe izmjene naèaglinskoj �umariji

Premda je u prvoj verzijiplana jesenskoga po-�umljavanja po�e�ka

Uprava �uma planirala na oko34 ha posaditi 270.650 sadni-ca, zbog ogranièenih financij-skih sredstava plan je po

pojedinim �umarijama znatnoizmijenjen. Ukupno je posaðe-no 265.250 sadnica, od èeganajvi�e hrasta kitnjaka(235.500), zatim obiène smreke(21.650), hrasta lu�njaka (5000) i bukve (3100 ).

Prema rijeèima dipl. ing.Luke Milo�eviæa, struènogasuradnika za uzgajanje �uma,posaðeno je za 5400 sadnicamanje od prvotnog plana , a

najveæe promjene nastale suu �umariji Èaglin. Na podruèjuove poslovne jedinice plani-rano je posaditi 108.000 kitnja-kovih sadnica, �to je trebalo

biti najveæe zadu�enje, a posa-ðeno je nakon izmjene plana53.000 ili gotovo dva putamanje. Velièka �umarija trebalaje posaditi 50.000 sadnica hra-sta kitnjaka, no posadila je90.000. Trostruko vi�e od

prvotnog plana , koji je iznosio11.500 kitnjaka , posadila je�umarija Kamenska ( 33.000kitnjaka i 3100 bukve), a kutje-vaèka �umarija za 21.000 manjesadnica hrasta kitnjaka. Uz to,ova �umarija posadila je 5000lu�njakovih i 1050 sadnicaobiène smreke. Izvr�enje ple-ternièke �umarije nije od-stupalo od prvobitnog plana,19.500 kitnjakovih i 3600 smre-

kovih sadnica, kao ni �umarijePo�ega (27.000 smreke i ki-tnjaka).

Na podruèju �umarije Ka-menska, u odjelu 77 e gos-

Tijekom pokazivanja radakombiniranog stroja za pripre-mu stani�ta i podsijavanje�irom na podruèju donjomi-holjaèke �umarije kratko smorazgovarali s mladim upravite-ljem, jedne od devet �umarijana�ièke Uprave �uma. Dipl.ing. Davorin Fekete ima 12godina radnog sta�a, a du�-nost upravitelja obna�a od1992. godine. Ta poslovnajedinica ima 79 zaposlenika,najbli�i upraviteljevi suradnicisu tri revirnika, diplomiranain�enjera �umarstva, a u izrav-noj je proizvodnji 51 zapo-slenik.

Na podruèju od11.7000 hasmje�tene su tri gospodarskejedinice: «Miholjaèke podrav-ske �ume», «Èaðavaèki lug�

Bez glavnogaprihoda

Jelas-Ðol» i «Kapelaèki lug-Kara�». Ovogodi�nji etat do-njomiholjaèke �umarije iznosi30.000 m3. Rijeè je o nizinskim�umama hrasta lu�njaka ipoljskoga jasena, èija jeotvorenost 20 km /1000 ha, acjelokupna sjeèiva drvna masau 2000. godini je prethodniprihod - istièe ing. Fekete do-dajuæi da je poèetkom stude-nog, kada smo razgovarali,Plan sjeèa gotovo izvr�en. Naprivlaèenju drvne mase radi 7traktora, dva IMT 560 i pettraktora tipa STEYR.

Tijekom ove godine do-njomiholjaèka �umarija pla-nirala je u sklopu �umsko-uzgojnih radova najvi�e raditina njezi podmlatka (9 ha ) injezi mladika ( 123 ha ).

U sastavu �umarije nalazise na povr�ini 6 ha rasadniklistaèa «Lanik», koji na go-dinu proizvede 12.000 sadnicatopola, 400.000 lu�njakovih i50.000 sadnica poljskoga jase-na. Prema rijeèima upraviteljana podruèju �umskoga pre-djela «Lanka», na lijevojdravskoj obali, jo� je nerazmi-nirano 460 ha topolinih kulturai planta�a, �to je posebanproblem. (t )

�UMARIJA DONJI MIHOLJAC

Dipl. ing. Davorin Fekete,upravitelj �umarije Donji Miholjac

Foto: I. Tomiæ

podarske jedinice �ZapadniPapuk kamenski�, u akciji po-�umljavanja hrastom kitnjakomsudjelovalo je tridesetak radni-ka kamenske, po�e�ke i pleter-nièke �umarije. Radilo se u sklo-pu pro�irene biolo�ke repro-dukcije na travnatoj èistini veli-èine 14 ha, u blizini potoka Kraj-èinovica. Akcijom su rukovo-

dili dipl. ing. Ivan Penava izamjenica revirnika SlavicaGrgiæ, a bio je to primjer dobresuradnje izmeðu pojedinih�umarija po�e�ke Uprave �uma.

(I. T. )

S po�umljavanja na travnatoj èistini na podruèju �umarije Kamenska

Najlak�e je saditi u paru

Prije sadnje sadnice trebaobraditi

Foto: I. Tomiæ

Foto: I. Tomiæ

Foto: I. Tomiæ


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

PREDSTAVNICI «TIMBERJACKA» U HRVATSKIM �UMAMA

Mo�e li sesuradnja pro�iriti?

Predstavnici svjetski poz-natog proizvoðaèa �umske me-hanizacije Timberjack iz Finskekoje je vodio direktor RaulVisotzky posjetitili su Hrvat-ske �ume gdje su u razgovorus direktorom �eljkom Ledin-skim i njegovim suradnicimarazmatrali moguænost pobolj-�anja suradnje. Tijekom dvo-dnevnog boravka, 21. i 22.studenog oni su obi�li �um-sko radili�te na Bilogori u bje-lovarskoj �umariji gdje supromatrali rad traktora Timber-

SA STRUÈNOGA KOLEGIJA PO�E�KE UPRAVE �UMA

Gubitak unatoè izvr�enimplanskim zadacima

P otkraj studenog odr�anje u nazoènosti direk-tora �Hrvatskih �uma�

dipl.ing. �eljka Ledinskog,sastanak struènoga kolegijapo�e�ke Uprave �uma. Bilo jerijeèi o poslovanju za jedana-est mjeseci 2000., o radnim za-dacima do kraja godine te orestrukturiranju Poduzeæa.Govoreæi o aktualnoj proble-matici poslovanja, direktorLedinski izvijestio je nazoèneo Vladinoj odluci o smanji-vanju plaæa u javnim poduze-æima te ote�anim pregovorimasa sindikatima �umarstva. Kri-tièki se osvrnuo i na deveto-mjeseèni gubitak po�e�keUprave �uma koji iznosi ne�tovi�e od 11 milijuna kuna.Istaknuo je probleme tro�ko-va i visokog udjela osobnihdohodaka u ukupnom pri-hodu, nedovoljnog plasmanadrvnih sortimenata i spored-nih �umskih proizvoda, pose-bice kamena, nedovoljnogkori�tenja vlastitih kapacitetate praæenja dinamike izvr�enja

etata. Govorio je i o predsto-jeæem restrukturiranju �Hrvat-skih �uma�, koje æe se temeljitina privatizaciji, decentra-lizaciji i poveæanom zapo�-ljavanju, a zadaæa je, rekao je,osnovati takvo poduzeæekoje æe, uz racionalnu po-tro�nju i raspolo�ive kapa-citete stvarati dobit. �elja jena�ih zaposlenika , kako jepokazala nedavna anketa, da

imamo jedno poduzeæe smaksimalnom decentraliza-cijom.

Manjak drvne mase

Obraæajuæi se sudionicimakolegija, upravitelj po�e�keUprave �uma dipl. ing. Dra-�en Dumanèiæ upozorio je,meðu ostalim, na problemeniskog etata (tek oko 94.000

jack a posjetili su i dio postro-jenja biv�e Tvornice traktoraTomo Vinkoviæ u kojoj senekad proizvodio �umskitraktor Ecotrac. Razgovaralose o organiziranju servisa zatraktore i forwardere. Do krajagodine Timberjack, koji jeodnedavnio pod patronatomamerièke korporacije JohnDeer, Hrvatskim æe �umamadostaviti pismo namjere ukome æe biti op�irno obrazlo-�ena organizacija servisa uHrvatskoj. Uz glavni servis (1-

2 zaposlena) bilo bi jo� ne-koliko servisa po upravamagdje bi radili na�i mehanièarikoji su bili na �kolovanju uFinskoj. Predstavnici Timber-

jacka takoðer su izrazili �elju oorganiziranju prezentacijesvoje tvrtke u sklopu dana�umarstva 2001.godine. (m)

m3 neto drvne mase), probi-janja tro�kova, nedovoljnogkori�tenja radnog vremena teposebice na duga bolovanja.Iznio je podatak da su tijekomgodine stalno na bolovanjudvije �umarije. Osvrnuo se ina problem privatnih �uma napo�e�kom podruèju, nad koji-ma dosad nije bilo nadzora, a�umari nisu adekvatno napla-æivali cijene svojih usluga.Upravitelj je upozorio na niskukolièinu proizvedenog kame-na (samo oko 200 m3) za kup-ce izvan �Hrvatskih �uma �.

Voditelj Proizvodnog odje-la dipl. ing. Ivica Fliszaranalizirao je jedanaestomje-seèno poslovanje po �umari-jama , upozoriv�i na pojedineprobleme ( normativi, prijaveradili�ta, radni nalozi, kori�te-nje radnoga vremena i dr. ), aizvijestio je nazoène o pre-ostalim radnim zadacima dokraja godine. U sklopu �um-skouzgojnih radova za desetmjeseci jednostavna biolo�kareprodukcija izvr�ena je s 94posto (ostalo èi�æenje gu�ti-ka), a pro�irena s 41 posto(neizvr�ena po�umljavanja napovr�inama za sanaciju ). Dokraja godine uzgojni radovi bitæe potpuno izvr�eni.

Za vrijeme kolegija po�e�ke Uprave �uma

Kako to izgleda na terenu-predstavnici Timberjacka sa�umarima iz bjelovarske Uprave na podruèju Bilogore.


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

STRUÈNI KOLEGIJ HRVATSKIH �UMA

Hrvatske �ume ne mogubiti nièija socijala

Neæe biti problema s izvr-�enjem rebalansiranog planaPoduzeæa ove godine u biolo�-kom i u proizvodnom dijelu, alisu i nadalje prisutni probleminelikvidnosti, a dijelom pove-zani i s nenaplaæenim starimdugovima. Zbog toga trebapoduzeti odreðene mjere kakobi se potra�ivanja naplatila, a utom nezahvalnom poslu moratæe se maksimalno anga�iratisve uprave �uma. Ovisno oredovitosti plaæanja, ubuduæeæe se vr�iti i isporuka sirovinejer Hrvatske �ume ne mogu vi�ebiti socijala drvnoj industriji,reèeno je na sastanku kolegijaHrvatskih �uma odr�anompotkraj studenog u Senju.

Bilo je rijeèi i o drugom reba-lansu plana te o ovogodi�njemplanu investicija koji je sa 140smanjen na 120 milijuna kuna.

�to se tièe planiranja zasljedeæu godinu, ono se mora

temeljiti na realnim moguæno-stima, a u njihovoj realizacijitra�it æe se i veæa odogovor-nost upravitelja u upravama�uma. Cilj i zadatak poduzeæaje u sljedeæoj godini poslovatis profitom, usklaðenjem bio-lo�kog i ekonomskog cilja iinteresa, istaknuto je prilikomrasprave o Smjernicam planaposlovanja u 2001. Financijskastabilizacija Poduzeæa moratæe se temeljiti i na dobroj na-plati na�ih potra�ivanja, da bise mogla na taj naèin odr�ati ilikvidnost, istaknuto je na sas-tanku. Tijekom sljedeæe go-dine trebale bi biti dovr�eneinvesticije, ulaganja u mehani-zaciju, èime æe se postiæi uèin-kovitost, s obzirom na to daæe se ukupni kapaciteti vlasti-te mehanizacije poveæati za 26posto. Ulaganja æe u sledeæojgodini biti, jer æe i dio preuze-tih obveza doæi na naplatu.

Na sastanku je bilo rijeèii o potrebi �to hitnije dostavepodataka o bilanciranim etati-ma iz svake uprave �uma, aspomenuti podaci neæe se ko-ristiti samo za potrebe izradaplanova proizvodnje u sljede-æoj godini, nego i za izradu�umsko gospodarske osnovepodruèja.

� �umarstvo mora voditibrigu o svojoj buduænosti,prihod poduzeæa ubuduæe nemo�e biti samo u kubiku, negoi u dodatnim poslovima kao�to su èi�æenje prosjeka, iznaj-mljivanje zemlji�ta, hotela islièno, istaknuo je direktor�eljko Ledinski.

Nazoène na sastanku izvi-jestio je i o Vladinu naputku opotrebi usklaðivanja plaæa uHrvatskim �umama kao jav-nom poduzeæu u dr�avnomevlasni�tvu. (v)

Dobit i od ne�umarskih djelatnostiDo kraja godine Uprava

�uma Buzet oèekuje dobit odoko milijun kuna �to bi bionastavak dobrog desetomje-seènog poslovanja, istaknutoje na struènom kolegiju Upra-ve u studenom. Analizirajuæiposlovne rezultate u protek-lom razdoblju kada se ta kr�kaUprava svrstala meðu uspje�-nije u Hrvatskim �umama, terebalans plana za ovu i planza 2001.godinu, upozoreno jena neke te�ko odr�ive cijeneplaniranih radova u sljedeæe-mu razdoblju te na potrebu jo�veæeg anga�mana svih za-poslenih, u skladu s opæimmjerama za pobolj�anje stanjau poduzeæu. U strukturi priho-da buzetske uprave najveæidio èine sredstva biolo�ke re-produkcije, a opao je udjel

dobiti od prodaje drveta. Dokraja listopada, inaèe, radovi ujednostavnoj biolo�koj repro-dukciji realizirani su s 85, a upro�irenoj s 73 posto.

Vodstvo buzetske Uprave�uma dotaknulo se i jednog odnajveæih problema Uprave,Tvornice ambala�e Lani�æe

d.o.o. Ove godine Lani�æe jedosad ostvarilo gubitak odoko 386 tisuæa kuna �to je znat-no manje nego pro�le godinekada je on iznosio oko 1,37milijuna kuna. Inaèe, otkako jeTvornica izdvojena iz Hrvat-skih �uma, ukupni je gubitakbio 1,65 milijun kuna iznad

vrijedosti kapitala poduzeæa�to znaèi da se njen daljnji sta-tus, reèeno je na sjednici, mora�to prije rije�iti. Pozitivnompomaku ove godine pridonijeloje anga�iranje radnika Lani�æana uzgojnim radovima u �u-marstvu, tako da se do krajagodine mo�e oèekivati daljnjesmanjenje gubitka i pribli�ava-nje «pozitivnoj nuli».

Sudjelujuæi u radu struè-nog kolegija buzetske Upra-ve, direktor Hrvatskih �uma�eljko Ledinski posebno jesklopu skorih promjena itransformacije poduzeæa is-taknuo va�nost ostvarivanjaprihoda od razlièitih drugihne�umarskih djelatnosti uèemu istarski �umari, pokazujeto nedavna pro�lost, imajudobra iskustva. (m)

Samoizrada veæa odplana

Zakljuèno sa studenim sje-èa je izvr�ena s 99 postogodi�njeg plana, a izvan Upra-ve �uma posjeèeno je gotovo10.000 m3 drvne mase. Privla-èenje je ostvareno s 92 postogodi�njeg plana, a uz pomoæstranih usluga izvuèeno je30.830 m3. Samoizradom je uèi-njeno 33.775 m3, �to je èak 36posto vi�e od godi�njeg plana.Za jedanaest mjeseci preveze-no je s osam kamiona 68.000m3 , �to je 89 posto planiranogzadatka, koji neæe biti u cije-losti izvr�en. Za deset mjeseciproizvedeno je u vlastitim ka-menolomima 46.000 m3 kame-na, od èega je samo 208 km3

prodano izvan Poduzeæa a uzalihi je oko 3.300 m3. U planuza 2001. po�e�ka Uprava �umaima tek 108.000 m3 bruto drvnemase i problem je kako pronaæijo� oko 20.000 m3. Za sljedeæuposlovnu godinu planiran jegubitak 14,34 milijuna kuna, �toje za gotovo 3 mil. kuna vi�enego u ovoj godini. (t)

UPRAVA �UMA BUZET

Sa struènog kolegija buzetske Uprave


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

Odjel za ureðivanje �umana�ièke Uprave izradio je odpolovice pro�le do travnja ovegodine redovitu obnovu Os-nove gospodarenja za gospo-darsku jedinicu «KrndijaSeonska». Struèni pregledelaborata tijekom tri dana uuredu i na terenu obavilo jepolovicom listopada troèlanopovjerenstvo koje je odrediloMinistarstvo poljoprivrede i�umarstva. Na èelu povjeren-stva bio je predsjednik mr.sc.Robert Ojuroviæ s èlanovima,dipl. ing. �eljkom Komadi-nom i mr.sc. Martinom Kra-jinom. Radu su bili nazoèniupravitelj na�ièke �umarijedipl. ing. Krunoslav Glova,na èijem je podruèju smje�tenaspomenuta gospodarska jedi-nica, te predstavnici na�ièkogOdjela za ureðivanje �uma :voditelj mr.sc. Josip Hlobik itaksator dipl. ing. Krunoslav�imiæ.

Ukupna povr�ina gospo-darske jedinice «Krndija Seon-ska» iznosi 2567, 20 ha, drvnazaliha je 686.096 m3, bez prvo-ga dobnog razreda iznosi 295m3/ ha, desetogodi�nji prirastje 21.351 m3, teèajni godi�nji9,20 m3/ha a desetogodi�njietat 71.142 m3. Glavni prihodu etatu sudjeluje s 1731 m3, aostalo je prethodni prihod.Etatom glavnoga prihoda pla-nirano je posjeæi 0,25 % zaliheili 8,1 % desetogodi�njeg te-èajnog prirasta. Sjeèivom drv-nom masom prethodnogaprihoda u prvom desetogo-di�njem polurazdoblju zahva-æeno je 10,17 % zalihe prored-nih sastojina i 32,71 % dese-togodi�njeg prirasta.

Va�nost do kraja 2009.godine

Drvna zaliha izmjerena jepolaganjem primjernih krugo-va intenziteta 5,18 % i total-nom klupa�om na 188, 23 ha.

Treba istaknuti da su za odre-ðivanje drvne zalihe sastojinaupotrijebljeni novi tarifni ni-zovi koje su , pomoæu progra-ma Hs UREL, izradili na�ièkiureðivaèi, a na temelju visin-skih krivulja i pokazatelja izdrvnogromadnih tablica, zasvaku vrstu drveta unutar pri-padajuæe skupine odsjeka. Pri-rast je utvrðen metodom pos-totka prela�enja stabala u vi�edebljinske stupnjeve, takoðeruz pomoæ Hs UREL-a, za svakuvrstu unutar skupine odsjeka.Gospodarska jedinica je raz-dijeljena na 86 odjela i 212odsjeka a uz zadr�ano do-sada�nje obrojèavanje. Na

obraslu povr�inu otpada 193,a na neobraslu 19 odsjeka. No-vi ureðajni elaborat vrijedi od1. sijeènja 2000. do 31. prosinca2009. godine.

U sklopu �umskouzgojnihradova na jednostavnoj i pro-�irenoj biolo�koj reprodukcijinajvi�e radova planirano je nanjezi podmlatka (35 ha), èi�-æenju koljika (23 ha) te napripremnim radovima uklanja-nja podrasta i grmlja (17 ha ).

Dobra otvorenost�uma

Otvorenost �uma gospo-darske jedinice «Krndija Se-onska« je 27,87 km /1000 ha, asljedeæih deset godina pred-viðeno je izgraditi 6, 60 kmnovih cesta. Na izradi ureðaj-nog elaborata sudjelovalo jedesetak �umarskih struènjaka

iz na�ièke taksacije i �umarije,a valja napomenuti da elaboratnije usklaðen s Prostornimplanom Osjeèko-baranjske �u-panije, jer taj plan nije jo�donesen. Povjerenstvo za pre-gled Osnove gospodarenja,nakon uredskog posla i te-renskog obilaska, prihvatilo jeelaborat, uz primjedbe datijekom sljedeæeg ureðivanjate gospodarske jedinice trebaveæu pozornost posvetiti iz-luèivanju odsjeka te zavr�itiimovinsko-pravne odnose. Usklopu primjedaba i prijedloganapominje se da je godi�njiplan za 2000. godinu sastavnidio propisa te Osnove gospo-darenja. Povjerenstvo predla-�e nadle�nom Ministarstvupoljoprivrede i �umarstva daza elaborat izda suglasnost.

I. Tomiæ

UREÐAJNI ELABORAT ZA KRNDIJU SEONSKU

Upotrijebljeninovi tarifni nizovi

Dobro poslovanje sisèkeUprave u devet mjeseci ovegodine, kad je ostvarena dobitod 3,6 milijuna kuna i kada seta Uprava svrstala meðu petpozitivnih u Hrvatskim �uma-ma, nastavljen je i u listopadu.Godi�nji plan sjeèe u tom jerazdoblju izvr�en s 86 posto(oblovina s 83 a prostornodrvo s 88 posto), istaknuto jena struènom kolegiju sisaèke

Uprave sredinom studenog. Utom vremenu èetiri su �umarijeveæ realizirale svoje planove injihovi radnici preraspodje-ljeni su u druge �umarije. Zna-èajnom pobolj�anju poslova-nja moglo bi pridonijeti i skorootvaranje Unske pruge, o èe-mu se u javnosti ovih danadosta govori. Jer otvaranje bi-lo koje od �eljeznièkih postajau Volinji, Kostajnici ili Majuru

uvelike bi ubrzalo i pojeftinilootpremu drvnih sortimenata iz�umarija Hrvatska kostajnica iDvor na Uni koji se sada do-premaju u 80 km udaljeni Sisakpa otuda �eljeznicom dalje. Ra-dovi u jednostavnoj i pro�ire-noj biolo�koj reprodukciji uskladu su s planom. Pozitivantrend poslovanja tim je znaèaj-niji kad se promatra u svjetlukretanja u posljednjih godinudana u kojem je razdoblju etatsisaèke uprave poveæan s 170na vi�e od 230 tisuæa kubikaèime se, uz smanjen broj za-poslenih pribli�io prijeratnojsjeèivoj masi. I to unatoè tome�to zbog invaliditeta i bolova-nja na dan ne radi 29 proizvod-nih radnika. U Sisku se, naime,namjeravaju pozabaviti navod-nim bolovanjima i provjeriti imali meðu bolesnima i zdravobolesnih. Struèni kolegij si-saèke Uprave razmatrao je iprihvatio i program mjera zapobolj�anje rada u Hrvatskim�umama, s tim �to u Sisku misleda se ogranièenje upotrebemobitela, potrebnih za pro-izvodni proces, mo�e rje�iti idrukèije od predlo�enog. (m)

UPRAVA �UMA SISAK

Nastavakpozitivnog trenda

Sa sastanka upravitelja �umarija Uprave �uma Sisak


INFO

RMAC

IJE

I VIJ

ESTI

GLAVNO ZAPOSLENIÈKO VIJEÆE

Poveæati disciplinu,smanjiti tro�kove

Sredinom studenog u Delnicama jeodr�an trodnevni skup na kome su sud-jelovali èlanovi Glavnog zaposlenièkogvijeæa Hrvatskih �uma.

Prvog dana radilo se osposobljavanjuza dvanaest èlanova GZV-a na kome suobraðene teme Zakonodavstvo i praksai Za�tita na radu. Predavanja su odr�aliovla�teni predavaèi iz Centra za industrij-sku demokraciju (CID) pri vijeæu SSH,Olgica Su�ec i Silvano Hrelja. Ovdje valjanapomenuti da je to prvo takvo osposob-ljavanje za èlanove GZV-a od godine1996., kada je Zaposlenièko vijeæe osno-vano.

Drugog dana odr�ana je redovita sjed-nica GZV-a na kojoj je razmatranoposlovanje Hrvatskih �uma za devet mje-seci ove godine, o èemu je izvijestiozamjenik direktora Milan Devèiæ, a GZV-e se oèitovao i o izmjenama Pravilnika oplaæama i sistematizaciji. PredsjednikGZV-a Vladimir Dro�ðan izvijestio je

nazoène o Mjerama za pobolja�anjeposlovanja poduzeæa i otklanjanja uzrokagubitaka.

Prilikom rasprave istaknute su pote-�koæe u nabavi osnovnih sredstava, pro-blematika invalida rada, nedovoljnokori�tenje u radu vlastitih kapaciteta,nerije�ena stambena problematika te nere-alni planovi poslovanja.

U zakljuècima Glavno zaposlenièkovijeæe poziva sve zaposlenike poduzeæana poveæanu radnu disciplinu, od poslo-vodstva tra�i da smanji tro�kove na svimrazinama i u svim dijelovima, odgovor-nost za neizvr�avanje prihvaæenih plano-va te kvalitetnije planiranje. Tra�i setakoðer veæa odgovornost svih, osobitoonih koji su se prihvatili funkcija kodposlodavca i od kojih se oèekuje rezultat.Treba preispitati i dugoroène ugovore sdrvnom industrijom te pitanje cijene �um-skih proizvoda. (V.P.)

Prva radionica o primjeni GIS tehnolo-gije u �umarstvu Hrvatske odr�ana jesredinom studenog na podruèju Uprave�uma Delnice a u njezinu radu sudjelovalisu predstavnici Hrvatskih �uma, �umar-skog fakulteta, �umarskog Instituta teMinistarstva poljoprivrede i �umarstva.Isto tako bili su nazoèni geodeti iz èetirijuuprava �uma, Delnica, Bjelovara, Po�egei Karlovca, te predstavnici PoduzeæaGISDATA iz Zagreba Josip Lonèariæ iMiroslav Ananiæ dipl. ing.

U uvodnom izlaganju voditelj delniè-kog odjela za ureðivanje �uma mr. BorisPle�e izvjestio je nazoène o onome �tose do sada u njegovoj Upravi �uma nap-ravilo na primjeni GIS tehnologije idigitalnoj kartografiji.

O svojim iskustvima s GIS tehnolo-gijom govorili su i geodeti iz uprava kojisu se posebno dotaknuli problematikenabave opreme, pomanjkanja kadrova ipotrebe njihova obrazovanja za obavlje-nje tih poslova.

GIS radionica Uprave�uma Delnice

Mr. Ivica Milkoviæ govorio je opæeni-to o GIS tehnologiji i njezinu razvoju u�Hrvatskim �umama� p.o. Zagreb (o baza-ma podataka, nabavi GPS ureðaja i ostaleopreme za GIS za svaku upravu �uma).

O istoj problematici u ime zagrebaè-koga Poduzeæa GISDATA d.o.o. govorioje Josip Lonèariæ , a GIS program �HSGIS�predstavio je Miroslav Ananiæ, dipl. ing.

Nakon prezentacije programa svi suse slo�ili da je cilj radionice postignut ida alternative uvoðenju GIS-a u �Hrvat-ske �ume� nema. Uvoðenjem te tehno-logije u primjenu u poduzeæu trebaponajprije voditi raèuna o standardizacijipodataka i osposobljavanju kadrova kojiæe se u upravama �uma baviti tomproblematikom, te o nabavi odgovarajuæeopreme.

U buduænosti takvim naèinom radai dobivenim podacima moæi æe se koristitine samo unutar poduzeæa, nego i poje-dina Ministarstva, katastri i sl. (V.P.)

�UMARSKO DRU�TVO DELNICE

Uspje�nih�est mjeseci

U prvih �est mjeseci �umarskodru�tvo Delnice uspje�no je radilo,reèeno je prilikom analize rada na sjedniciUpravnog odbora Dru�tva. Tijekomsvibnja i lipnja odr�ana su dva struènapredavanja, jedno o iskoristivosti jelovihtrupaca, a drugo o restrukturiranjuHrvatskih �uma.

�umarsko dru�tvo Delnice i tamo�njaUprava �uma, zajedno s Upravom �umaBuzet bili su anga�irani i na predstavljanjuhrvatskog �umarstva tijekom svibnja, natr�æanskom sajmu �Agrimar-Florest�.

Tijekom lipnja u sklopu manifestacije�Ljeto u Fu�inama� delnièki �umari organi-zirali su o temi Dani �umarstva i lovstvaizlo�bu starih predmeta, alata, lovaèkih tro-feja u staroj zgradi �umarije u Fu�inama, itime dali svoj doprinos oblje�avanju razvojaturizma toga kraja i 195. obljetnici organizi-ranog �umarstva na podruèju Fu�ina.

U posjet delnièkom �umarskom dru�-tvu dolazili su i kolege iz zemlje i inozem-stva. Od domaæih �umara ugostili su�umarsko dru�tvo iz Krapine te �umarskodru�tvo Zagreb, a iz inozemstva �umare izMaðarske i Slovenije.

Zajedno sa Sindikalnim povjereni�tvomUprave �uma Delnice, �umarsko dru�tvoorganiziralo je izlet u Hrvatsko zagorjetijekom listopada.

�ireæi djelokrug svojega rada, �umarskodru�tvo Delnice postalo je èlan Regional-nog centra za za�titu okoli�a za srednju uistoènu Europu pri Europskoj uniji. Èlan-stvom u tom Udru�enju koje se uglavnombavi ekologijom i za�titom okoli�a, Europskaunija spremna nam je donirati ne�to financi-skih sredstava, a na nama je da se odluèimou �to æemo ih ulo�iti. Va�no je istaknuti dasu ta sredstva strogo namjenska i da æemoih iskoristiti u ekolo�ke svrhe ili u za�tituokoli�a, istièe dipl. ing. Damir Delaè.

Nakon podnijetog izvje�æa o radu del-nièkog �umarskog dru�tva u proteklomrazodblju od �est mjeseci i financijskogizvje�æa, dogovorene su i aktivnosti �u-marskog dru�tva do kraja godine.

Treba jo� odr�ati godi�nju izbornuskup�tinu tijekom prosinca, te jedno struè-no predavanje o temi o kojoj æe se èlanoviDru�tva naknadno dogovoriti.

�umarsko dru�tvo Delnice, trenutaènoima dvijestotinjak èlanova, a interes za uè-lanjivanjem zaposlenika �umarske struke utu udrugu svakim danom je sve veæi. (V.P. )


Kiza i Laktin � zadnji usponu ovoj godini

N a kraju smo godine ka-da se sabiru rezultati.Za na�e najmlaðe pla-

ninarsko dru�tvo u Hrvatskoj,ova godina � prva je godina

Osebujni oblici okamenjenih stijena u podno�ju Baèiæ Kuka

Na�i èlanovi na usponu na vrh Laktin i Kizu bili su pojaèani s novimèlanom � Sukijem, lovaèkim psom kojeg smo prona�li u vrlo izgladnjelomstanju i osigurali mu pristojan pasji �ivot u novom domu

PLANINARSKO DRU�TVO ��UMAR�

uspje�nog djelovanja. Prem-da sa samo nekoliko iskusnihvi�egodi�njih zaljubljenika uprirodu i planine, tijekom go-dine bilo je organizirano dva-

desetak izleta i pohoda, nakojima je sudjelovalo okostopedeset na�ih èlanova. Odnekoliko jednodnevnih, naj-èe�æe su bili dvodnevni izleti

sa petnaestak ili vi�e èlanova,uglavnom iz osjeèkog, split-skog i bjelovarskog ogranka,na Velebit, Samarske i Bijelestijene, a ostati æe zabilje�enoda su najveæi ovogodi�nji po-hodi bili na Korziku i Sardiniju,te na najvi�i vrh u Dolomitima(Tirol) na Marmoluck 3325 m.

Ni�ta manje nije znaèajanni podatak da je do sada unu-tar PD ��umar� osnovano ipetnaestak ogranaka � goto-vo u svakoj Upravi, a do krajagodine, odnosno do godi�njeskup�tine, koja æe se odr�ati25. sijeènja 2001. biti æe re-gistrirana jo� dva ogranka.

Posljednji ovogodi�nji iz-let bio je prvog vikenda uprosincu na srednji Velebit,posjet Baèiæ dulibi � jednoj odnajljep�ih na Velebitu, te us-poni na vrh Laktin 1504 m iKiza 1278 m.

Zlatko Lonèariæ

Planinarski dom u Ravnom dabru i Kuk Èelina

Foto: Zlatko Lonèariæ

Foto: Zlatko Lonèariæ


U �UMARSKOM MILJEU

U posljednja dvabroja na�ega èa-sopisa, objavili

smo zaista uspjele radovena�e nove suradnice,Biserke Markoviæ izDirekcije. Danas donosimo

zanimljive fotografske urat-ke na�eg veæ dobroznanog�eljka Gubijana izVrbovca. Pozivamo na�edjelatnike da nam po�aljusvoje uspjele fotografije,koje æemo rado objaviti.

Urednik fotografijePorodièno stablo

Slika koja grije

Jesenski akvarel

Documents

−ume Velebita ponos sucasopis.hrsume.hr/pdf/048.pdf · 2009-05-06 · äsopis fiHrvatske ıumefl Ł 1 OBLJETNICE / 235 GODINA OD OSNUTKA −UMARIJE KRASNO I ORGANIZIRANOGA −UMARSTVA