Austrijski obrazovni sustav

ibw

Austrijski obrazovni sustav

U Austriji djeca od napunjene treće godine života mogu posjećivati dječji vrtić (Kin-dergarten) (1) [ISCED 0]. Dječji vrtić pri tome međutim nije dio školskog sustava, posjećivanje je stoga dragovoljno.

Opća školska obveza u Austriji počinje sa šestom godinom života i traje devet godina. Može se birati između privatnih i državnih škola, pri čemu je udio privatnih škola u Austriji prilično nizak. Za državne škole se ne plaća školarina. Austrijski školski sustav nudi veliki broj obrazovnih puteva i pri tome uzima u obzir različite potrebe i interese djece i njihovih roditelja.

Primarni stupanj Obrazovni put svakog djeteta u Austri-ji počinje s četvorogodišnjom osnovnom školom (Volksschule) (2) [ISCED 1]*. Za djecu koja su već školski obveznici (to znači da su navršili šestu godinu života), ali još ne raspolažu školskom zrelošću (jer na primjer imaju problema da prate nastavu), predviđen je predškolski stupanj.

Osnovne škole svim učenicima posredu-ju obuhvatnu opću naobrazbu s ciljem da potstaknu njihove socijalne, emocional-ne, intelektualne i tjelesne sposobnosti i vještine. Djeca s potrebom za posebnim pedagoškim poticanjem mogu pohađati kako posebnu školu (Sonderschule) (3) [ISCED 1] prilagođenu njihovim potrebama, tako i integrativno vođen razredni odjel u ne-koj osnovnoj školi.

Sekundarni stupanj IPoslije primarnog stupnja učenici imaju iz-bor između dva školska tipa koja oba traju četiri godine: To su viša osnovna škola (Hauptschule) (4) i niži stupanj neke općeobrazovne više škole – niži stupanj OVŠ (Unterstufe einer allgemein bilden-den höheren Schule ili AHS Unterstufe) (5) [obje ISCED 2]. Učenici s potrebom za posebnim pedagoškim poticanjem mogu i dalje pohađati peti do osmog školskog stup-nja u posebnoj školi (3) [ISCED 2]. Više os-novne škole učenicima nude osnovnu opću naobrazbu koja ospo sobljava za prijelaz na sekundarni stupanj II, ali isto tako i pri-prema na poslovni život. Niži stupanj OVŠ posreduje opsežnu i proširenu opću naob-razbu. U petom i šestom školskom stupnju su nastavni planovi za višu osnovnu školu i niži stupanj OVŠ istovjetni. Od sedmog

školskog stupnja u OVŠ se vrši podjela na tri obrazovna smjera s različitim težištima: klasična gimnazija s latinskim, realna gim-nazija s težištem na ma-tematici i geometriji, ekonomska realna gimnazija.

Sekundarni stupanj IIZadnja godina obvezatnog školovanja odgo-vara prvoj godini na sekundarnom stupnju II. U tom trenutku se pojačava diferenci-ranje školskog sustava. Učenici imaju izbor između stručne i općeobrazovne naob-razbe. Stručna naobrazba se može apsol-virati ili u okviru naukovanja (dualni sustav), u stručnoj srednjoj ili stručnoj višoj školi. Općeobrazovna naobrazba se posreduje na višem stupnju općeobrazovne više škole. Oko 80 % učenika nakon sekundarnog stup-nja I pohađa stručni obrazovni tečaj.

Stručna naobrazba Ako se učenici poslije sekundarnog stupnja I odluče za stručnu naobrazbu u dualnom sustavu, prije toga moraju apsolvirati devetu školsku godinu svog obvezatnog školovanja. To se najčešće sprovodi na jednogodišnjoj stručnoj pripremnoj politehničkoj školi (Po-lytechnische Schule) (6) [ISCED 3C]. Tamo učenici kroz odgovarajuću raznovrsnost predmeta, posjeta u pogonima i stručnih praktičnih dana stiču ciljano usmjeravanje za svoj budući izbor zanimanja. Naukovan-je (Lehrlingsausbildung) koje potom slijedi se održava kako u obrazovnom pogonu (Lehrbetrieb) (praktična naobrazba, ravno 80 % naobrazbe) tako i u stručnoj školi (Berufsschule) (7) [ISCED 3B]. Zadatak stručne škole je da produbi opću naobraz-bu i dopuni stručno znanje stečeno u obra-zovnom pogonu. Nakovanje traje – ovisno o zanatskom zanimanju – između dvije i četiri godine, najčešće tri godine. Na koncu svaki naučnik može apsolvirati završni naukovni ispit (Lehrabschlussprüfung). Za mladež s potrebom za posebnim pedagoškim poti-canjem, hendikepiranu ili zapostavljenu mladež, postoji mogućnost integrativne stručne naobrazbe (integrative Berufs-ausbildung). Produžavanjem naukovan-ja za jednu do maksimalno dvije godine ili naobrazbom u djelimičnim kvalifikacijama, koje se ugovaraju između naučnika i pogo-na, može se posvetiti posebnim potrebama mladeži.

Jedan dalji stručnoobrazovni oblik na sekun-darnom stupnju II je stručna srednja škola – SSŠ (berufsbildende mittlere Schule ili BMS) (8) [ISCED 3B]. Ista ima zadatak da učenicima posreduje temeljite stručne kom-

petencije koje izravno osposobljavaju za obavljanje nekog zanimanja. Pored toga se želi ostvariti i produbljenje opće naobrazbe. SSŠ najčešće traje između tri i četiri godine; postoje i jednogodišnji i dvogodišnji oblici.

Poseban položaj zauzimaju Škole za opću zdravstvenu zaštitu i njegu bolesnika (Schulen für allgemeine Gesundheits- und Krankenpflege) (9) [ISCED 4B]. One se mogu započeti tek nakon uspješnog ap-solviranja desetog školskog stupnja. Naob-razba se vrši u dualnom sustavu – praktična naobrazba u bolnici i teoretska naobrazba u školi.

Od 1997. godine apsolventi zanatske na-obrazbe trogodišnjih i četvorogodišnjih SSŠ kao i Škola za zdravstvenu zaštitu i njegu bo-lesnika imaju mogućnost da polažu stručni ispit zrelosti (Berufsreifeprüfung) (10). Isti obuhvata četiri dijela ispita (njemački, matematika, živi strani jezik i stručna oblast usmjerenja) i s njim se stiče pravo na prijelaz u svaku poslijesekundarnu odnosno tercijar-nu ustanovu (visokoškolska zrelost). Druga mogućnost za stjecanje visokoškolske zre-losti je ispit za stjecanje prava na upis studija (Studienberechtigungsprüfung). Isti međutim kvalificira samo za studije jedne određene stručne oblasti. Dalja opcija da se steknu prijemni uvjeti za poslijesekundarnu i tercijarnu naobrazbu je apsolviranje do-punskog tečaja (Aufbaulehrgang) (11) [IS-CED 4A]. Određene grupe osoba za ulazak na ovaj obrazovni kolosjek moraju pohađati pripremni tečaj (Vorbereitungslehrgang) (12). Dopunski se tečajevi završavaju ispi-tom zrelosti odnosno diplomskim ispitom.

Pored naukovanja i stručne naobrazbe u SSŠ, učenicima poslije sekundarnog stup-nja I ostaje otvorena i mogućnost više stručne škole – VSŠ (berufsbildende hö-here Schule ili BHS) (13) [ISCED 3A/4A] koja nudi višu stručnu naobrazbu u različitim usmjerenjima (npr. turizam, strojarstvo, elek-trotehnika itd.) i fundiranu opću naobrazbu. VSŠ traje pet godina i završava se ispitom zrelosti i diplomskim ispitom. Učenici time stiču stručnu kvalifikaciju i opći pristup viso-kim školama (dvostruka kvalifikacija).

Općeobrazovna nobrazba Općeobrazovnu naobrazbu stječu učenici na Višem stupnju općeobrazovnih viših škola – OVŠ (Oberstufe allgemein bilden-der höherer Schulen ili AHS Oberstufe) (14) [ISCED 3A]. Ove škole prije svega prip-remaju za naobrazbu na sveučilištima. One

ibw

traju četiri godine i završavaju se ispitom zrelosti. Apsolventi time stječu opći pristup visokim školama

Poslijesekundarna i tercijarna oblast Uspješan završetak OVŠ ili VSŠ kao i pola-ganje stručnog ispita zrelosti ili ispita za stje-canje prava na upis studija dovodi učenike do visokoškolske zrelosti i time im omogućava pristup slijedećim naobrazbama: Akademi-je (Akademien) (15) [ISCED 5B], koje kvali-ficiraju za određene djelatnosti u socijalnoj i zdravstvenoj oblasti, koledži (Kollegs) (16) [ISCED 5B], koji su prvenstveno usmjereni na apsolvente OVŠ koji žele nadoknaditi VSŠ naobrazbu kao i Pedagoške visoke škole (pädagogische Hochschulen) (17) [ISCED 5A], u kojima se obrazuju nastavnici u obvezatnim školama.

Iznad toga na tercijarnoj razini postoje još Visoke stručne škole (Fachhochschulen) (18) [ISCED 5A] i Sveučilišta (Universitä-ten) (19) [ISCED 5A]. Novi Zakoni o studija-

ma za obje ustanove predviđaju trogodišnje Bachelorstudije i na tome nadovezujuće najmanje dvogodišnje master studijske tečajeve. U obje ustanove su mogući i di-plomski studijski tečajevi. Apsolventi mas-ter ili diplomskih studija imaju pravo da na sveučilištima steknu doktorat [ISCED 6].

Kako na sveučilištima tako i u Stručnim viso-kim školama se nude Tečajevi sveučilišnog karaktera (Lehrgänge universitären Charakters) i Sveučilišni tečajevi (Uni-versitätslehrgänge) (20) [ISCED 5A] kao sveučilišno usavršavanje. Pravo na pristup se stiče općom visokoškolskom zrelošću ili dugogodišnjim stručnim iskustvom. Završavaju se s titulom “Akademski...” od-nosno “MSc” ili “MBA”.

Od 18. godine života osobe s uspješno apsolviranim završnim naukovnim ispitom i apsolventi SSŠ u Građevinskim zanats-kim školama (Bauhandwerkerschulen) i Industrijskoobrtničkim školama (Werk-

meisterschulen) (21) [ISCED 5B] mogu produbiti svoju teoretsku naobrazbu. One traju jednu do dvije godine i završavaju se završnim ispitom.

Usavršavanje – Doživotno učenjeAko je netko završio stručnu prvu naobrazbu na višem sekundarnom, posijesekundarnom ili tercijarnom stupnju i potom otpočne dalju obrazovnu fazu, onda se u pravilu govori o stručnom usavršavanju. Starost učesnika u takvim obrazovnim programima najčešće leži iznad 20. Austrijski krajolik stručnog usavršavanja je okarakterisan velikom in-stitucionalnom raznolikošću (škole i visoke škole, obrazovne ustanove socijalnih part-nera, općeinteresne ustanove za stručno usavršavanje, privatni ponuditelji itd.) te time obuhvatnom širokom ponudom. * ISCED = Internacionalna standardna klasifikacija u prosvjeti. Kako su obrazovni sustavi različitih zemalja često različito ustroje-ni, navođenje ISCED olakšava njihovu sadržajnu usporedivost. IS-CED promiče transnacionalno razumijevanje obrazovnih tečajeva i mogućnosti priznavanja. Pregled odnosno detaljno objašnjenje svih ISCED-razina nudi dokument OECD-a Classifying Educatio-nal Programmes. Manual for ISCED-97 Implementation in OECD Countries (1999).

Ukazi na literaturuArchan, Sabine und Mayr, Thomas (2006): Berufsbildung in Österreich. Kurzbeschreibung. Luk-semburg: Ured za službene objave Europske zajednice.

Schneeberger, Arthur (2007): NQR und statistische Bezugsrahmen zur Klassifikation von Qualifikati-onen. Wien: bmukk.

Schneeberger, Arthur und Nowak, Sabine (2007): Lehrlingsausbildung im Überblick. Strukturdaten zu Ausbildung und Beschäftigung. Bildung & Wirtschaft 44. Wien: ibw.

Atraktivnost stručnog ob-razovanja Stručno je obrazovanje u Austriji visoko ci-jenjeno: 79 % mladeži u desetom školskom stupnju se nalaze na stručnom obrazovnom tečaju.

Izvor: Schneeberger/Nowak 2007

Veliki značaj naukovanja Zanat je kao stručno obrazovanje jako ci-jenjen: 40 % svih uposlenika u Austriji po-sjeduju završen zanat kao najviše završeno obrazovanje.

Izvor: Schneeberger/Nowak 2007

Visoke poslijesekundarne i tercijar-ne kvote završenog obrazovanjaAustrija prema svojoj kvoti završenog posli-jesekundarnog i tercijarnog obrazovanja leži jasno iznad prosjeka zemalja EU-19.

Izvor: Schneeberger 2007

Obrazovanje u brojkama

0 10 20 30 40 50 60 70

Impresum© Institut für Bildungsforschung der Wirtschaft, Rainergasse 38, 1050 WienBeč. Redakcija: Silvia Weiß, Sabine Tritscher-ArchanGrafika i dizajn: Andrea GrollPrijevod: AHA Translation Office, Lange Gasse 11, A 1080 Vienna3. izdanje, lipanj 2008

Tab 1: Raspodjela učenika u 10. školskom stupnju prema vrstama škola (2005/06)

Tab. 3: Tercijarne i poslijesekundarne kvote završenog obrazovanja u međudržavnoj usporedbi (2005)

Tab. 2: Formalna struktura kvalifikacije uposlenika (2006)

Podupirano od strane