Autentičan cilj nastave Autentičan cilj nastave filozofije i primjerene metodefilozofije i primjerene metode

DISKUSIJADISKUSIJA

Županijsko stručno vijeće Županijsko stručno vijeće nastavnika filozofije i logikenastavnika filozofije i logike

Split, 14. studeni 2009.Split, 14. studeni 2009.

Planirana diskusijaPlanirana diskusija

TEZA TEZA LITERATURALITERATURA

PRAVILA DISKUSIJEPRAVILA DISKUSIJEPREVENIRANJE “PROBLEMA”PREVENIRANJE “PROBLEMA”

Neravnomjerno sudjelovanjeNeravnomjerno sudjelovanjeNedostatak kulture slušanjaNedostatak kulture slušanjaDestrukcijaDestrukcija

STRUKTURIRANJESTRUKTURIRANJE

Struktura diskusijeStruktura diskusije

Prilagođeni Karl Popper format debatePrilagođeni Karl Popper format debate

Dvije skupine s po tri članaDvije skupine s po tri članaA skupina potvrđuje zadanu tezuA skupina potvrđuje zadanu tezuN skupina opovrgava zadanu tezuN skupina opovrgava zadanu tezuSudionici govore po strogo određenom redu i Sudionici govore po strogo određenom redu i

ispunjavaju specifične zadaćeispunjavaju specifične zadaće

Red i uloga govornikaRed i uloga govornika

A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min Pauza 1 min N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2

min Pauza 1 min A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min Pauza 1 min N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2

min Pauza 1 min A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min

*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente

TEZA: Skepticizam je opravdanTEZA: Skepticizam je opravdan

TEKSTOVITEKSTOVI

Afirmacija – Peter Unger, Obrana skepticizma, Afirmacija – Peter Unger, Obrana skepticizma, str. 156.-158.*str. 156.-158.*

Negacija – John Hospers, Kritika skepticizma, Negacija – John Hospers, Kritika skepticizma, str. 159.-162.*str. 159.-162.*

*T. Reškovac, Filozofija, Udžbenik filozofije za 4. razred gimnazije*T. Reškovac, Filozofija, Udžbenik filozofije za 4. razred gimnazije

SkepticizamSkepticizam

SkepticizamSkepticizam – epistemološki stav da ništa – epistemološki stav da ništa nije moguće znati potpuno i pouzdanonije moguće znati potpuno i pouzdano

DogmatizamDogmatizam – epistemološki stav da je – epistemološki stav da je potpuno i pouzdano znanje mogućepotpuno i pouzdano znanje moguće

ZnanjeZnanje = propozicijsko znanja (“znanje da”) = propozicijsko znanja (“znanje da”)

Skepticizam je opravdanSkepticizam je opravdan

Prem.1 Prem.1 Znati = biti siguranZnati = biti siguran Prem.2Prem.2 Nije moguće biti siguranNije moguće biti siguran

Nije moguće znatiNije moguće znati

Ad 1. Ad 1. Znati i ne biti u to siguran = nekonzistentnostZnati i ne biti u to siguran = nekonzistentnost

Ad 2. Ad 2. Biti siguran da je p = Ništa se ne može pojaviti što Biti siguran da je p = Ništa se ne može pojaviti što će poreći p (Dogmatizam) = nekonzistentnostće poreći p (Dogmatizam) = nekonzistentnost

““bočica tinte”bočica tinte”

Skepticizam nije opravdanSkepticizam nije opravdan

Što znači “znati da je p”?Što znači “znati da je p”? PP je istinit (nužan uvjet) je istinit (nužan uvjet) Biti uvjeren da je Biti uvjeren da je pp istinit (nužan uvjet) istinit (nužan uvjet) Moći Moći potkrijepitipotkrijepiti istinitost istinitost p (dovoljan uvijet)p (dovoljan uvijet)

Koliko potkrepe?Koliko potkrepe? PotpunaPotpuna (skepticizam) (skepticizam) - Znanje u jakom smislu- Znanje u jakom smislu Adekvatna Adekvatna (Hospers) (Hospers) - Znanje u slabom smislu- Znanje u slabom smislu

Konkluzivna (potpuna) potkrepa nije moguća.Konkluzivna (potpuna) potkrepa nije moguća.

Skeptički je zahtjev neutemeljen.Skeptički je zahtjev neutemeljen.

Filozofija i odgojFilozofija i odgoj

Nastava filozofijeNastava filozofije filozofija filozofija

FilozofijaFilozofija odgojodgoj

OdgojitiOdgojiti osloboditi osloboditi mišljenjemišljenje

Nastava filozofijeNastava filozofije osloboditi mišljenjeosloboditi mišljenje

Filozofija i odgojFilozofija i odgoj

Kratki i nepotpuni povijesni pregled

Filozofija i odgojFilozofija i odgoj

ANTIKAANTIKA

filozofijafilozofija odgoj odgoj

paradigmaparadigma “Znam da ne znam.”“Znam da ne znam.”

pitati “zašto”pitati “zašto” odgajati odgajati

Sokrat; Platon, “Država”Sokrat; Platon, “Država”

Filozofija i odgojFilozofija i odgoj

SREDNJI VIJEKSREDNJI VIJEK

ideologija (kršćanski nauk)ideologija (kršćanski nauk) odgojodgoj

paradigmaparadigma “Znam zašto.”“Znam zašto.”

znati “zašto” znati “zašto” odgajati odgajati

Filozofija i odgojFilozofija i odgoj

NOVI VIJEKNOVI VIJEK

ideologija ideologija odgojodgoj (npr. prosvjetiteljstvo)(npr. prosvjetiteljstvo)

paradigma paradigma “Znam kako”“Znam kako”

““Znati kako” Znati kako” odgajati = obrazovati odgajati = obrazovati

Filozofija i odgojFilozofija i odgoj

POSTMODERNAPOSTMODERNA““urušavanje ideologija, sustava, istina”urušavanje ideologija, sustava, istina”

paradigma paradigma “Znam da ne znam”“Znam da ne znam”

filozofijafilozofija odgoj odgoj

pitati “Zašto” pitati “Zašto” odgajatiodgajati

Nacionalni kurikulumNacionalni kurikulum

““U nastavnom procesu težište se premješta s programa i U nastavnom procesu težište se premješta s programa i nastavnika na učenika te na njegov razvoj i postignuća.”nastavnika na učenika te na njegov razvoj i postignuća.”

““Smisao nastave nije realizacija programaSmisao nastave nije realizacija programa, nego , nego

razvoj ljudskih mogućnosti svakoga učenika.”razvoj ljudskih mogućnosti svakoga učenika.”

Pomak u kurikulumskom pristupu s prijenosa Pomak u kurikulumskom pristupu s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u zaokret u metodama i oblicima radametodama i oblicima rada..

Teorijsko utemeljenje metodičke prakse

Konstruktivizam

Konstruktivistička filozofija odgojaKonstruktivistička filozofija odgoja

Postmodernistička polazišta:Postmodernistička polazišta:

Spoznajnoteorijski uvid Spoznajnoteorijski uvid spoznaja je ograničena, nema spoznaja je ograničena, nema istineistine u apsolutnom u apsolutnom

smislusmislu

Etički uvid Etički uvid postoje različite razborite koncepcija dobroga postoje različite razborite koncepcija dobroga

života, nema života, nema dobradobra u apsolutnom smislu u apsolutnom smislu

Neautentičan cilj nastaveNeautentičan cilj nastave

Znanje nema konačan oblik u kojem bi ga učenik mogao preuzeti.Znanje nema konačan oblik u kojem bi ga učenik mogao preuzeti.

NEAUTENTIČAN CILJNEAUTENTIČAN CILJ stjecanje znanjastjecanje znanja

OSTVARLJIV OSTVARLJIV odgojno-obrazovni proces odgojno-obrazovni proces organiziran kao reprodukcija organiziran kao reprodukcija znanja.znanja.

Autentičan cilj nastaveAutentičan cilj nastave

AUTENTIČAN CILJ AUTENTIČAN CILJ “(na)učiti učiti” “(na)učiti učiti”

NEIZVJESTAN !!! NEIZVJESTAN !!! Stvaranje Stvaranje uvjeta koji neće uvjeta koji neće priječiti priječiti ostvarenje cilja ostvarenje cilja

Stvaranje Stvaranje slobodnoga slobodnoga dijaloškog ozračja dijaloškog ozračja u nastavi u nastavi

Cilj nastave filozofijeCilj nastave filozofije

Razviti sposobnost posjedovanja različitih Razviti sposobnost posjedovanja različitih interpretacijskih perspektiva i kriterija te otvorenost interpretacijskih perspektiva i kriterija te otvorenost

prema reviziji, odnosno samoregulacijiprema reviziji, odnosno samoregulaciji B. ŽarnićB. Žarnić

Odgoj »nepristranih građana univerzuma« Odgoj »nepristranih građana univerzuma« B. RussellB. Russell

Moći kritički misliti i samostalno učitiMoći kritički misliti i samostalno učiti

Zadaće nastave filozofijeZadaće nastave filozofije

OBRAZOVNE (sadržaj zadan planom i programom) definirati pojmove i staviti ih u povijesno-filozofski kontekst

FUNKCIONALNEFUNKCIONALNE čitati filozofski tekst s razumijevanjemčitati filozofski tekst s razumijevanjem učiti samostalno učiti učiti samostalno učiti koristiti se usvojenime pojmovima u samostalnom mišljenjukoristiti se usvojenime pojmovima u samostalnom mišljenju razvijati sposobnost kritičkoga mišljenjarazvijati sposobnost kritičkoga mišljenja

ODGOJNErazviti sklonost za samostalno i cjeloživotno učenjerazviti sklonost kritičkom mišljenju

Diskusija kao metodaDiskusija kao metoda

DISKUSIJA

ZADACI NASTAVE CILJ NASTAVE

Slobodno dijaloško ozračje u nastavi

Metoda za koje vjerujemo da neće priječiti ostvarenje cilja

Moći kritički misliti i samostalno učiti

Što je diskusija (rasprava)?Što je diskusija (rasprava)?

Diskusija se definira kao »poseban oblik grupne Diskusija se definira kao »poseban oblik grupne interakcije u kojoj članovi (sudionici) zajednički interakcije u kojoj članovi (sudionici) zajednički razmatraju pitanja od zajedničkog interesa, razmjenjuju i razmatraju pitanja od zajedničkog interesa, razmjenjuju i ispituju različite aspekte svojih odgovora, povećavaju ispituju različite aspekte svojih odgovora, povećavaju znanje ili razumijevanje, opravdavaju ili opovrgavaju znanje ili razumijevanje, opravdavaju ili opovrgavaju stavove, odluke, rješenja ili aktivnosti o problemu stavove, odluke, rješenja ili aktivnosti o problemu (predmetu) koji se razmatra.« (predmetu) koji se razmatra.«

(Kovač, (Kovač, 2006.)2006.)

Vrste diskusije u nastaviVrste diskusije u nastavi

Spontana diskusija Spontana diskusija

Planirana (strukturirana) diskusijaPlanirana (strukturirana) diskusija

Planirana diskusijaPlanirana diskusija

TEZA TEZA LITERATURALITERATURA

PRAVILA DISKUSIJEPRAVILA DISKUSIJEPREVENIRANJE “PROBLEMA”PREVENIRANJE “PROBLEMA”

Neravnomjerno sudjelovanjeNeravnomjerno sudjelovanjeNedostatak kulture slušanjaNedostatak kulture slušanjaDestrukcijaDestrukcija

STRUKTURIRANJESTRUKTURIRANJE

Struktura diskusijeStruktura diskusije

Prilagođeni Karl Popper format debatePrilagođeni Karl Popper format debate

Dvije skupine s po tri članaDvije skupine s po tri članaA skupina potvrđuje zadanu tezuA skupina potvrđuje zadanu tezuN skupina opovrgava zadanu tezuN skupina opovrgava zadanu tezuSudionici govore po strogo određenom redu i Sudionici govore po strogo određenom redu i

ispunjavaju specifične zadaćeispunjavaju specifične zadaće

Red i uloga govornikaRed i uloga govornika

A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min Pauza 1 min N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2

min Pauza 1 min A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min Pauza 1 min N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2

min Pauza 1 min A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min

*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente

Varijanta 1Varijanta 1

Skupine za domaću zadaću čitaju iste tekstove Skupine za domaću zadaću čitaju iste tekstove koji ilustriraju suprostavljena gledištakoji ilustriraju suprostavljena gledišta

Skupne ždrijebom izvlače stranu (A ili N) Skupne ždrijebom izvlače stranu (A ili N) neposredno prije diskusijeneposredno prije diskusije

PREDNOSTPREDNOST Učenici se neposredno na filozofskmm tekstovima upoznavaju sa Učenici se neposredno na filozofskmm tekstovima upoznavaju sa

suprostavljenim gledištimasuprostavljenim gledištima

NEDOSTATAKNEDOSTATAK Količina teksta koju je potrebno pročitati i analizirati (vrijeme i Količina teksta koju je potrebno pročitati i analizirati (vrijeme i

strpljenje)strpljenje)

Varijanta 2Varijanta 2

Učenici kod kuće čitaju samo onaj tekst/tekstove Učenici kod kuće čitaju samo onaj tekst/tekstove čije će gledište zastupati u diskusijičije će gledište zastupati u diskusiji

Učenici raspodjeljeni u skupine tako da u Učenici raspodjeljeni u skupine tako da u diskusiji (po mogućnosti) zastupaju gledište diskusiji (po mogućnosti) zastupaju gledište suprotno osobnomsuprotno osobnom

PREDNOSTPREDNOST Količina teksta za koju je razložno očekivati da neće “obeshrabriti” Količina teksta za koju je razložno očekivati da neće “obeshrabriti”

učenike.učenike. Učenici pronalaze u izvornom tekstu argumente koji pobijaju njihova Učenici pronalaze u izvornom tekstu argumente koji pobijaju njihova

osobna uvjerenjaosobna uvjerenja

Zašto baš planirana diskusija?Zašto baš planirana diskusija?

IZ PERSPEKTIVE ZADATAKA NASTAVE FILOZOFIJEIZ PERSPEKTIVE ZADATAKA NASTAVE FILOZOFIJE

učenici dobivaju jednaku mogućnost sudjelovanja učenici dobivaju jednaku mogućnost sudjelovanja učenici se drže zadane teme, tj. diskusija ostaje fokusiranaučenici se drže zadane teme, tj. diskusija ostaje fokusirana učenici ne upadaju jedni drugima u riječ, tj. uče se aktivno slušatiučenici ne upadaju jedni drugima u riječ, tj. uče se aktivno slušati učenici uče iznijeti svoje stajalište u ograničenom vremenuučenici uče iznijeti svoje stajalište u ograničenom vremenu učenici svoje stavove racionalno obrazlažu uz upotrebu učenici svoje stavove racionalno obrazlažu uz upotrebu

primjerenoga pojmovlja (iz zadane literature i prethodno usvojenih)primjerenoga pojmovlja (iz zadane literature i prethodno usvojenih) učenici se spremaju za raspravu iz ponuđenih izvora ili onih koje učenici se spremaju za raspravu iz ponuđenih izvora ili onih koje

sami pronalazesami pronalaze svaki je učenik unutar skupine potaknut i motiviran na vlastiti svaki je učenik unutar skupine potaknut i motiviran na vlastiti

doprinosdoprinos

Zašto baš planirana diskusija?Zašto baš planirana diskusija?

IZ PERSPEKTIVE CILJA NASTAVE FILOZOFIJEIZ PERSPEKTIVE CILJA NASTAVE FILOZOFIJE

Jer čvrsto vjerujem da je diskusija metoda Jer čvrsto vjerujem da je diskusija metoda

koja u nastavi stvara koja u nastavi stvara ozračje koje ozračje koje neće priječitineće priječiti ostvarenje cilja nastave ostvarenje cilja nastave filozofijefilozofije