AUTOCAD Za Samouke Na 15 Stranica

Embed Size (px)

Text of AUTOCAD Za Samouke Na 15 Stranica

  • Bela Nemet, dipl.ing.

    AUTOCAD ZA SAMOUKE NA 15 STRANICA

    Rijeka, 2007.g. Copyright: Bela Nemeth, dipl.ing. T/F: 051 227-568 ipc@optinet.hr

    Doputeno je tiskanje ili kopiranje kompletnog djela bez izmjena i uklanjanja naznake autorstva i izdavaa kao i distribucija bez naplate. Nije doputena izmjena ili koritenje, tiskanje, objava ili disponiranje djela ili njegovih dijelova uz naplatu ili u komercijalne svrhe bez ugovora s autorom.

    Imenovanje-Nekomercijalno-Bez_prerada_3,0_Hr

    INOVACIJSKO-PODUZETNIKI CENTAR Business -Innovation Center

    Verdijeva 11 / I 51000 RIJEKA

  • ipc@optinet.hr

    2 / 2

    AUTOCAD ZA SAMOUKE NA 10 STRANICA

    AutoCAD - radni listovi (Layout), pogledi (wievport) i kotiranje

    Danas postoje razni programi za manje ili vie amatersko crtanje, pa i trodimenzionalnih objekata relativno lakog rukovanja, koji uglavnom vie slue izradi ilustracija ili prospekata, nego ozbiljnom konstrukterstvu. Postoje takoer i, nazovimo to tako, polu-profesionalni crtai alati za graevinare, arhitekte i dr, s raznim pomonim funkcijama, primjerice automatiziranog kreiranja krovita, odreivanja kubature zidova ili pripreme drugih elemenata trokovnika i dr, meutim profesionalno projektiranje, osobito u strojarstvu, ali i u drugim tehnikim strukama, nezamislivo je bez AutoCAD-a. Iako je nastao kao DOS-bazirani program, AutoCAD je izuzetno moan i krcat mnogobrojnim mogunostima, te tehniarima - konstruktorima svih usmjerenja predstavlja nezamjenjiv alat. Kao i svaki sofisticirani program, relativno je sloen za imalo naprednije rukovanje, iako osnovna uporaba i nije tako zahtjevna. Poetnici, osobito samouki, relativno lako savladavaju osnovne crtake rutine (slaganje i definiranje karakteristika linija, likova, jednostavnije rafure, bojenje elemenata crtea i dr.), ali im esto i kroz due vrijeme neke vane stvari ostaju obavijene tajnom: Dok ne "prokljuvite" ove tajne, dovodit e Vas do oaja, to su Vam brojke na kotama suvie sitne, a nikako ih ne uspijevate poveati upravo koliko treba, te to s promjenom mjerila najednom Vaa sastavnica postaje ogromna i zauzima pola formata, to to jednom moete zumirati crte, a onda najednom ne moete, to brojke na koti ne iskazuju istu vrijednost koju ste ukucali u tipkovnicu kad ste konstruirali crte ili ne odgovaraju postavljenom mjerilu, to se najednom dva crtea meusobno preklapaju itd. Gotovo sve te neprilike imaju izvorite u injenici, to niste shvatili osnovnu koncepciju AutoCAD-a, tj. njegov sustav radnih listova (layout-a), pogleda (viewport-a) "modelnog" i "papirnog" prostora, odnosno reima 2D i 3D konstruiranja. U ovim saetim uputama pokuat emo razjasniti upravo ove koncepcijske osnove, kako biste izbjegli spomenute frustracije. Potreba za takvim objanjenjem proizlazi iz este boljke uobiajenih help-sustava, od kojih boluje i AutoCAD, koji nam podrobno objanjavaju detalje a ne sadre cjelovito objanjenje osnovne koncepcije softvera. S druge strane u ovom opsegu nisu ukljuene upute za koritenje brojnih menu-naredbi i komandi AutoCADa, od kojih se mnoge vrlo lako usvajaju i "po logici stvari", a za druge ete ipak morati malo proeprkati po AutoCAD-ovom HELP-u. Temeljna koncepcija i osnovna terminologija: AutoCAD moe prikazati objekte u trodimenzionalnom (3D) prikazu, koga zovemo model, vidljiv u tzv. prostoru za modeliranje (model space). Uz ovaj prostor, AutoCAD omoguuje i otvaranje proizvoljnog broja radnih listova (layout) koje moemo shvatiti kao sinonim za rije "crte". U svakom layout-u (radnom listu) moe se otvoriti jedan ili vie "pogleda" (viewport) na trodimenzionalni objekt sadran u prostoru za modeliranje, koji mogu predstavljati ortogonalnu ili kosu (izometrijsku) projekciju istog trodimenzionalnog objekta na prostor viewport-a. prostor za modeliranje i projekcije modela (viewporti) u modelnom prostoru radnih listova, ine dakle cjelovito okruenje u kome se definira - konstruira, modificira i kotira trodimenzionalni model - predmet obrade. Svaka promjena u bilokom viewportu ili na trodimenzionalnom modelu, reflektira se u svim viewportima, odnosno aurira se na modelu automatski. Model - predmet obrade, se u tijeku i nakon konstruiranja moe proizvoljno okretati i naginjati u prostoru, te vidjeti iz raznih uglova s perspektivnim efektom ili bez njega, izvana ili u presjeku, po potrebi randeriran i proizvoljno osvijetljen, tako da daje efekt fotografskog snimka virtualnog predmeta koji postoji samo u kompjutorskoj memoriji. Radni listovi (layout-i) koji sadre jedan ili vie pogleda (viewport-e) mogu se postaviti u dva razliita reima: PAPIR i MODEL, koje u naelu ne treba "mijeati", odnosno istovremeno koristiti. Radni list je trenutno u onom reimu, koji je ispisan u prozoriu PAPIR/MODEL na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora. Neka nas ne zbuni da klikom na PAPIR aktiviramo reim MODEL i obratno. Reim MODEL se ne moe aktivirati ako radni list ne sadri ni jedan viewport. U reimu MODEL radni list se stavlja u funkciju 3D reima, tj u tom reimu moe se aktivirati jedna od projekcija ili pogleda (viewport-a) na trodimenzionalni model iz modelnog prostora. U tom reimu, viewport-i na radnim listovima ine sastavni dio cjelovitog prikaza istog objekta - modela i svaka promjena na bilo kom prikazu mijenja sam model i ostale projekcije ili poglede.

  • ipc@optinet.hr

    3 / 3

    U reimu PAPIR, radni listovi naprotiv predstavljaju jednostavno zasebne, meusobno nezavisne papire, na kojima se mogu crtati projekcije ili razne konstrukcije razliitih predmeta ili elemenata nekog sklopa, na nain uobiajen u klasinom crtanju tuem i estarom, dakle ako se radni listovi koriste pod opcijom PAPIR, AutoCAD praktiki zamjenjuje tu i olovku. U oba reima (2D i 3D) AutoCAD omoguuje konstruiranje, mjerenje distanci i kuteva i dr. sa proizvoljnom preciznou koja moe ii i ispod milimikrona, ali precizniji rad zahtijeva vie vremena, poveanu panju i disciplinu pri konstruiranju. Detaljirajmo malo do sada reeno. AutoCAD doputa crtanje u: x dvije (2D) ili tri (3D) dimenzije, odnosno u: x prostoru modeliranja MODEL (trodimenzionalni prostor) ili papira (PAPIR) na proizvoljnom

    broju radnih listova (layout), koji se mogu razliito formatirati promjenom:

    x veliine papira x orjentacije portret (portret) ili pejsa (landscape) i poloaja crtea, te postave

    stranica (page setup), koje se mogu imenovano spremiti i koristiti na drugim radnim listovima (layout-ima).

    x organiziranjem jednog ili vie pogleda (wievport) na svakom radnom listu, u kojima se mogu vidjeti i modificirati projekcije, presjeci i pogledi trodimenzionalnog objekta iz modelnog prostora

    x u nekoliko imenovanih prozirnih "slojeva" (layer) poloenih jednog preko drugih, pri emu svaki objekt moe pripadati jednom od imenovanih slojeva. Slojevi se u proizvoljnom broju mogu kreirati, brisati, sakriti zamrznuti ili zamrznuti samo u aktivnom (current) layout-u ili zakljuati zbog sprjeavanja izmjena. Objekti se mogu kopirati iz jednog sloja u drugi. tako da budu prisutni u vie slojeva.

    Kada otvorimo novi projekt (tj. novi .DWG-fail) u AutoCAD-u, inicijalno e se prikazati jedan prostor za modeliranje i dva radna lista (layout-a) s nazivima Layout1 i Layout2. Layout1 ima inicijalno ukljuen ortogonalni pogled (viewport) projiciran na X-Y ravninu, to moemo smatrati prostorom za projekciju nacrta 3D modela. Layout2 e vjerojatno inicijalno imati ukljuen viewport za prikaz isometrijske (kose) projekcije. Viewporti su oznaeni okvirom unutar formata papira. Taj okvir (koji predstavlja granice crtea) moemo podeavati, tj. premjetati i poveavati i preko granica papira dok je ukljuena opcija PAPIR na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora. Meutim, iza postave veliine i poloaja formata papira i granica crtea umjesto PAPIR-a ukljuit emo opciju MODEL, jer su viewporti aktivni (tj. reagiraju na baratanje miem) samo u tom reimu. Inicijalni viewport, odnosno pogled ili projekciju budueg modela u svako vrijeme moemo promijeniti slijedom menu-naredbi VIEW > NAMED VIEWS - i na ponuenoj listi oznaimo eljeni pogled (od gore-top, sprijeda - front itd, ili iz raznih kosih smjerova - izometrijski ). Klikom na odabrani pogled (viewport) oznaimo ga i aktiviramo klikom na "Set current" (postavi kao aktivni). Ostanimo jo u reimu MODEL. Ako na jednom radnom listu elimo prikazati nekoliko projekcija (npr. nacrt, tlocrt, bokocrt i izometrijski prikaz) koristit emo slijed naredbi VIEW > VIEWPORTS i sa ponuene liste biramo broj eljenih pogleda (1 do 4) ili na postojee poglede moemo dodati novi opcijom NEW VIEWPORT. Svaki novi viewport moemo zasebno formatirati, tj. definirati mu smjetaj na papiru, veliinu, mjerilo, stil kotiranja i drugo. U svakom viewportu moemo zumirati i premjetati projekciju unutar prostora viewport-a, odnosno papira, pa se moe desiti da objekt ucrtan u modelni prostor ili druge viewporte nee biti vidljiv (odnosno bit e van granica crtea viewporta) dok ga ne dovuemo, a po potrebi i zumiranjem smanjimo tako da se prikae u eljenoj veliini ili sa eljenom detaljnou. Ako ne moemo nai objekt, menu komanda sa sliicom obuhvatit e sve postojee objekte tako da upravo popune aktivni viewport. Prilikom unoenja (npr. kopiranjem) novih objekata u modelni prostor, zna se dogoditi da se oni u drugoj projekciji u prostoru sami postave na velikoj udaljenosti od postojeeg

  • ipc@optinet.hr

    4 / 4

    modela, pa e se nakon primjene komande i postojei model i novi objekt prikazati kao sitne tokice na udaljenim rubovima ekrana, koje emo jedva zamijetiti. Pravokutnim uokvirenjem cijelog radnog prostora za modeliranje otkrit e se njihov poloaj, jer e se oni oznaiti. Sada oznaimo samo udaljeni objekt i komandom za premjetanje privucimo ga u blizinu postojeeg modela i ponovimo komandu . Nakon toga, po potrebi moemo zumirati onaj dio crtea k