1.0 UVOD

Ovaj maturski rad obrađuje tematiku automatskih skladišta, no

prvenstveno u uvodu bitno je razjasniti pojmove skladišta i skladištenja

zatim sam proces komisioniranje robe kako bi se bolje razumio pojam

automatskog skladišta i kako sve to zapravo u suštini funkcionira.

1

Slika 1.0 Regalno skladište

Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili

u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude

uključena udaljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju. Skladište

može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor

koji se koristi za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovihproizvoda. U

njemu se roba preuzima i otprema, te čuva od raznih fizičkih, kemijskih i

atmosferskih utjecaja. Skladišta su važan uvjet za nesmetani i racionalni

kombinirani transport svih vrsta robe. Postoji više načina klasificiranja

skladišta i podjela na razne vrste. Skladišta u lukama mogu biti –

prometna, priručna, trgovačka, industrijska. U trgovačkim skladištima roba

se dulje zadržava i u njima se roba oplemenjuje, sortira, pakira i priprema

za daljnju namjenu.

1.1 SKLADIŠTENJE

2

Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje

mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te

metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište

je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje,

čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova

trošenja i uporabe u procesu proizvodnje.

Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr.

1983.):

1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova

materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa.

Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba

osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava

tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i

sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u

proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog

sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se

radi o izlazu materijala radi prodaje.

2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja

i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe.

3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala

čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava

materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale

gubitke na vrijednosti zaliha.

4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se

skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao

koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe.

5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje

konkurentske sposobnosti poslovnog sustava.

1.2 PODJELA SKLADIŠTA

Skladišta dijelimo prema slijedećim kriterijima prikazanim u tabeli:

Redni Kriterij Vrsta skladišta

3

broj

1. Vrsta i značajke materijala

a)

sipki materijal

komadni materijal

tekućine

plinovi

b)

alati

ambalaža

potrošni materijal

otpad

c)

sirovine

poluproizvodi

proizvodi

rezervni dijelovi

d) pokvarljivi materijal

nepokvarljivi materijal

e)

zapaljivi materijal

eksplozivni materijal

radioaktivni materijal

2.Stupanj razvoja skladišnog sustava a)

ručna

djelomično mehanizirana

mehanizirana

djelomično automatizirana

automatizirana

3. Strategija odlaganja materijala

a)

s unaprijed određenim rasporedom

sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta

sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala

b) odlaganje u blokovima

odlaganje u redovima

4

c) na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal

na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal

4. Model organiziranja

a)

glavna

za komisioniranje

međuskladišta

b)

centralizirana

decentralizirana

kombinirana

5.Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine)  

vodoravna ili niska (visina oko 7 m)

okomita ili visoka (visina preko 12 m)

Uglavnom tip skladišta je uvjetovan različitim tipovima robe i njenim

karakteristikama, u uvodu o skladištima toliko.

2.0 PROCES KOMISIONIRANJA U AUTOMATSKIM

SKLADIŠTIMA

Komisioniranje označava proces koji se realizuju u skladištima

komadne robe i uključuje sve aktivnosti koje prate izdvajanje traženog

asortimana robe prema vrsti i količini u cilju ispunjenja korisničkih

5

narudžbina. U okviru skladišnih procesa komisioniranje ima posebno

mjesto. Postoji više razloga koji potkrepljuju

ovu tvrdnju:

Slika 1. Prikaz skladišnih podsistema i karakterističnih tokova

LEGENDA(1) Prijem,(2) Prerada na ulazu,(3) Uskladištenje,(4) Skladištenje,(5) Iskladištenje,(6) Komisioniranje, i(7) Pakovanje i otprema.

Analize provedene u tipičnim skladištima pokazuju da komisioniranje

predstavlja vrlo često najskuplju i vremenski najobimniju aktivnost -

troškovi komisioniranja često prelaze 50% ukupnih operativnih troškova

skladišta, a prema nekim procjenama 60% radnog angažovanja u skladištu

pripada ovim procesima. Pored toga kvalitet koje skladište pruža

korisnicima u velikoj mjeri određen je kvalitetom realizacije procesa

komisioniranja. -Komisioniranje je sve teže za upravljanje čemu dodatno

doprinose prisutne nove filozofije i strategije u proizvodnoj i marketing

sferi, a koje traže da se : Manje narudžbine isporučuju češće i sa većom

tačnošću.

6

Kao rezultat ovoga pojavljuju se dodatni zahtjevi u oblasti performansi

skladišta vezanih za proizvodnost, smještajni kapacitet i tačnost koje

dramatično rastu.

Najčešći odgovor na ove narasle zahtjeve je povećanje angažovanja

personala ili investiranje u automatizaciju, ali ni jedno ni drugo ne

predstavlja uvijek baš najpogodnije rješenje. Na sreću postoje I druge

mogućnosti koje povećavaju produktivnost komisioniranja bez

povećavanja personala i bez značajnih investicionih ulaganja.

Proces komisioniranja može biti upravljan na različite načine. Dugo

dominantan, a i sada je u najvećoj mjeri u praksi prisutan način zasnovan

na primjeni papira, odnosno komisione liste-naloga. U ″papirnom″ sistemu,

čovjek ili računar sastavljaju narudžbinu i kreiraju komisionu listu u

papirnoj formi za komisionera. Komisioner sa nalogom – listom za

komisioniranje čitajući liniju po liniju teksta – spiska pronalazi traženu

skladišnu lokaciju, izdvaja traženu količinu robe, evidentira izvršenu

aktivnost ili notira promjene nastale uslijed nedovoljnosti količine ili pak

potpunog nedostatka tražene robe. U dobro organizovanim I upravljanim

skladištima sa iskusnim komisionerima ovaj sistem funkcioniše korektno.

Međutim i pored na prvi pogled jednostavnih aktivnosti postoji mnogo

mogućnosti za pojavu grešaka. Prednost ovog sistema je u relativno

niskim troškovima njegovog uvođenja i primjene, ali oblast njegove

primjene u sadašnjem trenutku je ograničena na situacije koje karakterišu

niski zahtjevi u pogledu brzine protoka informacija.

3.0 AS/RS I KARAKTERISTIKE AUTOMATIZIRANIH

SKLADIŠTA

7

AS/RS (Automated Storage and Retrieval System) je kompleksna

tehnologija koja objedinjuje mnoge elemente za skladištenje i rukovanje sa

teretom, a uključuje i elemente kompjuterskog upravljanja. Sastoji se od

jednog ili više paralelnih prolaza sa visokim paletnim regalima

postavljenim duž svake njegove strane. Unutar prolaza po šini se kreće

uređaj (regalski slagač) za uskladištenje i iskladištenje koja je montirana

na podu i tavanici skladišta .

Slika 2.0 AS/RS

U tipičnim konfiguracijama regalski slagač zahvata i nosi samo jednu

paletu, mada postoje i varijante sa zahvatanjem dvije palete

jednovremeno. Paletne jedinice namjenjene za uskladištenje dopremljene

su do utovarne stanice gdje čekaju na akumulacionom transporteru

8

(valjkasti transporter) dok ih uređaj ne zahvati i transportuje do skladišne

lokacije u regalu. Operacije pri iskladištenju su inverzne ovim operacijama.

Uređaj za uskladištenje i iskladištenje ima tri nezavisne brzine kretanja: za

horizontalno, vertikalno i pozicioniranje pri uskladištenju i iskladištenju. U

većini slučajeva uređaj za uskladištenje/iskladištenje je vezan za jedan

prolaz, mada postoje tehnička rešenja koja omogućuju njegovo

prebacivanje iz prolaza u prolaz. Karakteristike ove tehnologije su visoka

proizvodnost u odnosu na konvencionalne, efikasno korišćenje prostora

(ekstremno velika skladišna gustina), dobro praćenje zaliha, povoljni uslovi

bezbjednosti i značajno smanjenje štete i gubitaka. Pored ovih pogodnosti,

glavna mana ove tehnologije je njena prilično visoka cijena. Prema

podacima cena jednog slagača košta oko 70000 US$.Tako da se

primjenjuje u situacijama kad su zalihe, protok i cijena prostora (površine)

izuzetno visoki.

3.1 KARUSELI

Slika 3.0 Karuseli

Karuseli se pojavljuju u dvije varijante kao horizontalno i vertikalno

optočni regali u automatiziranim skladištima. Vertikalna varijanta uz sličan

nivo proizvodnosti zahtijeva manju skladišnu površinu i do 70%, ali je

istovremeno i njena cijena viša i do 40% . Osnovne prednosti od primjene

karusela su: ušteda u radu, ergonomska prilagođenost sredstva

komisioneru, visoka proizvodnost, uštede u potrebnom prostoru i sl.

9

Glavne mane su visoka cijena u odnosu na konvencionalne tehnologije, i

veliki obim zahtijeva za popunjavanjem karusela robom kod visokog

intenziteta obrta roba.

3.2 AS/RS ZA MANJE JEDINICE

AS/RS manjih jedinica, predstavlja verziju AS/RS sistema koji rukuje

paletnim jedinicama, s tom razlikom što se sada kao jedinice rukovanja

pojavljuju standardizovane posude (u kojima se nalaze jedinice robe). U

tipičnim rješenjima mjesto za komisioniranje-stanica nalazi se na kraju

prolaza. U cilju eliminisanja čekanja i povećanja proizvodnosti u radu

komisionera svaka stanica za komisioniranje ima dva mjesta za posude.

Slika 4.0 AS/RS riješenja za manje jedinice

10

Tako da dok bi komisioner uzimao pozicije robe sa jednog mjesta iz

posude, S/R mašina bi uskladištila drugu posudu u njenu skladišnu lokaciju

i dopremala sljedeću posudu po traženom redosjledu. Pored ovoga rešenja

postoje i druge varijante ove tehnologije, a neke od tipičnih pokazane su

na slici . Ovaj tip tehnologije omogućava veliku gustinu skladištenja i

zavidnu tačnost pri komisioniranju koja je nedostižna drugim

tehnologijama. Visoka cjena sofisticirani zahtjevi za održavanjem osnovne

su mane ove tehnologije. Komisioni sistemi bazirani na ovoj tehnologiji u

literaturi se označavaju kao end-of-aisle komisioni sistemi.

Shema 2.0 Skladišni sistem

11

4.0 AUTOMATSKI SISTEMI

Automatski sistemi predstavljaju tehnologiju za komisioniranje malih

jedinica koja automatski izdvaja tražene jedinice, sa skladišne lokacije i

transportuje ih. U jednoj varijanti ove tehnologije mehanizam automatski

gura jedinice sa skladišne lokacije na trakasti transporter, koji je postavljen

duž prolaza, a on ih nosi do mjesta ispred sistema gdje se one nakupljaju i

raspoređuju po narudžbinama. Drugu varijantu ove grupe tehnologija

predstavlja tehnologija obliku slova ″A″ koja se sastoji od ramova sa robom

iznad trakastog transportera. Tražene jedinice robe se automatski

(pogonjene električno ili pneumatski) izbacuju iz ramova na transporter.

Izdvojena jedinica pada u posudu za komisioniranje koja je postavljena na

kraju trake. Svjetlosni indikator pokazuje kada nivo robe u ramovima

padne ispod zadate vrednoti što je znak radniku da popuni nedostajuću

12

količinu u kanalu rama. Popuna robom ovih sistema je sa zadnje strane.

Slika 5.0 Automatski sistemi za rukovanje pojediniačnim manjim

jedinicama

Neke od karakteristika primjene ove tehnologije su: smanjenje potrebnog

skladišnog prostora, visoka produktivnost, smanjenje grešaka (pošto

mikroprocesori nadgledaju ovaj sistem mogućnost greške je praktično

neznatna), malo oštećenje robe, visoka bezbjednost robe. Oblast

racionalne primjene je kod: jedinica robe malih dimenzija – određenog

formata na primjer: kutija cigareta i sl., lakih jedinica, brzih roba, kod

situacija kada je veliki broj narudžbina potrebno obraditi u kratkom

vremenu. Tako da za sada nalaze širu primjenu u farmaceutskoj,

kozmetičkoj i industriji duhana. Tipična rešenja ovog tipa komisionog

sistema su bazirana na kombinaciji sa protočnim regalima, koji su locirani

sa svake strane A okvira, gdje ovi predstavljaju zonu rezervi.

13

5.0 PREDNOSTI I MANE AUTOMATSKIH SKLADIŠTA

AS/RS (Automated Storage and Retrieval System) je kompleksna

tehnologija koja objedinjuje mnoge elemente za skladištenje i rukovanje sa

teretom, a uključuje i elemente kompjuterskog upravljanja. Sastoji se od

jednog ili više paralelnih prolaza sa visokim paletnim regalima

postavljenim duž svake njegove strane. Unutar prolaza po šini se kreće

uređaj (regalski slagač) za uskladištenje i iskladištenje koja je montirana

na podu i tavanici skladišta.

5.1 PREDNOSTI:

VRLO VISOKA PRODUKTIVNOST I EFIKASNOST

SMANJENJE POTREBNOG VREMENA ZA MANIPULIRANJE

HUMANIZACIJA RADA

OSREDNJI TROŠKOVI ODRŽAVANJA

BRZINA I KONTINUITET U DOSTAVI

SMANJENJE SREDSTAVA ZA MANIPULACIJU

5.2 MANE

VRLO VISOKE INVESTICIJE PRI GRADNJI

MOGUĆNOST KVARA INFORMACIONOG SISTEMA

KONSTANTAN PROTOK, NEKAD I NEKONTROLISAN

NEMOGUĆNOST IMPLEMENTACIJE OLAKŠICA ILI NOVIH IDEJA

14

6.0 ZAKLJUČAK

Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u

stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala

te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću,

skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno

odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije

njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Automatski sistemi

predstavljaju tehnologiju za komisioniranje malih jedinica koja automatski

izdvaja tražene jedinice, sa skladišne lokacije i transportuje ih. U jednoj

varijanti ove tehnologije mehanizam automatski gura jedinice sa skladišne

lokacije na trakasti transporter, koji je postavljen duž prolaza, a on ih nosi

do mesta ispred sistema gdje se one nakupljaju i raspoređuju po

narudžbinama. Drugu varijantu ove grupe tehnologija predstavlja

tehnologija obliku slova ″A″ koja se sastoji od ramova sa robom iznad

trakastog transportera. Tražene jedinice robe se automatski (pogonjene

električno ili pneumatski) izbacuju iz ramova na transporter. Izdvojena

jedinica pada u posudu za komisioniranje koja je postavljena na kraju

trake. Svjetlosni indikator pokazuje kada nivo robe u ramovima padne

ispod zadate vrednosti što je znak radniku da popuni nedostajuću količinu

u kanalu rama. Popuna robom ovih sistema je sa zadnje strane. Proces

komisioniranja može biti upravljan na različite načine. Dugo dominantan, a

i sada je u najvećoj mjeri u praksi prisutan način zasnovan na primjeni

papira, odnosno komisione liste-naloga. U ″papirnom″ sistemu, čovjek ili

računar sastavljaju narudžbinu i kreiraju komisionu listu u papirnoj formi

za komisionera. Komisioner sa nalogom – listom za komisioniranje čitajući

liniju po liniju teksta – spiska pronalazi traženu skladišnu lokaciju, izdvaja

traženu količinu robe, evidentira izvršenu aktivnost ili notira promjene

15

nastale usljed nedovoljnosti količine ili pak potpunog nedostatka tražene

robe. U dobro organizovanim I upravljanim skladištima sa iskusnim

komisionerima ovaj sistem funkcioniše korektno. Međutim i pored na prvi

pogled jednostavnih aktivnosti postoji mnogo mogućnosti za pojavu

grešaka. Prednost ovog sistema je u relativno niskim troškovima njegovog

uvođenja i primjene, ali oblast njegove primjene u sadašnjem trenutku je

ograničena na situacije koje karakterišu niski zahtjevi u pogledu brzine

protoka informacija.

7.0 SADRŽAJ MATURSKOG RADA

1.0 UVOD 11.1 SKLADIŠTENJE 21.2 PODJELA SKLADIŠTA

2.0 PROCES KOMISIONIRANJA U AUTOMATSKIM SKLADIŠTIMA 33.0 AS/RS I KARAKTERISTIKE AUTOMATIZIRANIH SKLADIŠTA 7

3.1 KARUSELI 83.2 AS/RS ZA MANJE JEDINICE 9

4.0 AUTOMATSKI SISTEMI 115.0 PREDNOSTI I MANE AUTOMATSKIH SKLADIŠTA 136.0 ZAKLJUČAK 147.0 SADRŽAJ MATURSKOG RADA 158.0 LITERATURA 16

16

8.0 KORIŠTENA LITERATUARA

Predavanja iz komisioniranja (Milorad Vidović) 2009

str.17-20

www.automatika.hr

SKLADIŠTENJE PREDVANJA (Milorad Vidović) 2003 str

21.

ROBA U TRANSPORTU PREDAVANJA (Milorad Vidović)

2001 str.12, 29

17