8
SADRŽAJ U fokusu – SO SS Komercijalne banke reprezentativna Održan seminar „Zašto baš ja“ Prvo BOFOS-ovo Antimobing savetovalište Vesti – Savez samostalnih sindikata Srbije Statistika Vesti – Ekonomija SARADNICI BROJA Mara Erdelj, predsednik RO SS BOFOS Uspešno završen seminar Z Z a a š š t t o o b b a a š š j j a a ? ? ? ? ? ? B B O O F F O O S S i i n n f f o o ELEKTRONSKI BILTEN SAMOSTALNOG SINDIKATA ZAPOSLENIH U BANKAMA, OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA SRBIJE AVGUST / SEPTEMBAR 2010. / IZDANJE BR 9. DVOBROJ

AVGUST / SEPTEMBAR 2010. / IZDANJE BR 9. DVOBROJ SADRŽAJ · „Zašto baš ja“, koji je održan na Zlatiboru u hotelu Vis u periodu od 1. do 4 septembra. Cilj seminara bila je

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

SS AADD RR ŽŽ AAJJ

•• UU ff oo kk uu ss uu –– SS OO SS SS KK oo mm ee rr cc ii jj aa ll nn ee

bb aa nn kk ee rr ee pp rr ee zz ee nn tt aa tt ii vv nn aa

•• OO dd rr žž aa nn ss ee mm ii nn aa rr „„ ZZ aa šš tt oo bb aa šš jj aa ““

•• PP rr vv oo BB OO FF OO SS -- oo vv oo AA nn tt ii mm oo bb ii nn gg

ss aa vv ee tt oo vv aa ll ii šš tt ee

•• VV ee ss tt ii –– SS aa vv ee zz ss aa mm oo ss tt aa ll nn ii hh

ss ii nn dd ii kk aa tt aa SS rr bb ii jj ee

•• SS tt aa tt ii ss tt ii kk aa

•• VV ee ss tt ii –– EE kk oo nn oo mm ii jj aa

SS AARR AADD NN II CC II BB RR OO JJ AA

•• MM aa rr aa EE rr dd ee ll jj ,,

pp rr ee dd ss ee dd nn ii kk RR OO SS SS BB OO FF OO SS

UUssppeeššnnoo zzaavvrrššeenn sseemmiinnaarr

ZZaaššttoo bbaašš jjaa????????

BBOOFFOOSS iinnffoo

EELLEEKKTTRROONNSSKKII BBIILLTTEENN SSAAMMOOSSTTAALLNNOOGG SSIINNDDIIKKAATTAA ZZAAPPOOSSLLEENNIIHH UU BBAANNKKAAMMAA,, OOSSIIGGUURRAAVVAAJJUUĆĆIIMM DDRRUUŠŠTTVVIIMMAA II DDRRUUGGIIMM FFIINNAANNSSIIJJSSKKIIMM OORRGGAANNIIZZAACCIIJJAAMMAA SSRRBBIIJJEE

AAVVGGUUSSTT // SSEEPPTTEEMMBBAARR 22001100.. // IIZZDDAANNJJEE BBRR 99.. DDVVOOBBRROOJJ

SS BOFOS 2

UU FFOOKKUUSSUU

SS OO SS SS KK oo mm ee rr cc ii jj aa ll nn ee bb aa nn kk ee rr ee pp rr ee zz ee nn tt aa tt ii vv nn aa

Sindikalno organizovanje – preduslov zaštite prava zaposlenih Akcija upoznavanja zaposlenih sa radom Sindikalne organizacije samostalnog sindikata Komercijalne banke pokazala je odlične rezultate jer se, nakon podele informativnog letka zaposlenima ove banke, povećalo interesovanje za sindikalne aktivnosti, kao i broj učlanjenih. O ovome svedoči i činjenica da SO SS Komercijalne banke trenutno broji preko 540 članova, što je više nego dovoljno za reprezentativan sindikat. Prema najnovijim podacima Komercijalna banka ima 3.106 zaposlenih. Budući da je broj članova SO SS Komercijalne banke veći od 15 odsto od ukupnog broja zaposlenih, ovaj Sindikat ispunjava zakonski uslov za reprezentativnost. Prebrojavanje pristupnica izvršiće se 08. oktobra u prisustvu predstavnika banke, sindikata i drugih zainteresovanih strana, a nakon utvrñivanja reprezentativnosti, banka će o tome izdati Rešenje koje će važiti nardne tri godine. Mladen Popović, predsednik SO SS Komercijalne banke uz pomoć kolega iz Izvršnog odbora Sindikata najviše je doprineo uspešnom sprovoñenju pomenute akcije.

Sklapanje kolektivnog ugovora Jedna od najbitnijih aktivnosti SO SS Komercijalne banke u narednom periodu biće kolektivno pregovaranje. Pravo na kolektivno pregovaranje i zaključenje kolektivnog ugovora pripada samo sindikatu koji je reprezentativan i ono je „alfa i omega“ socijalnog dijaloga i najvažniji zadatak sindikata. Kako bi se novim sindikalnim aktivistima olakšao proces kolektivnog pregovaranja SS BOFOS, uz podršku CNV International - sindikata iz Holandije, organizovaće seminar na temu „Kolektivno pregovaranje i veštine pregovaranja“ koji će se održati u periodu od 29. do 31 oktobra, istakla je Mara Erdelj predsednica SS BOFOS-a povodom postignute reprezentativnosti SO SS Komercijalne banke.

DDeeoo ssaaddrržžaajjaa iinnffoorrmmaattiivvnnoogg lleettkkaa::

PPoottiivv ččeeggaa ssee bboorriimmoo::

NNeeppooššttoovvaannjjaa pprrooppiissaa;; UUsskkrraaććiivvaannjjaa pprraavvaa nnaa ggooddiiššnnjjii ooddmmoorr;; ZZaattrrppaavvaannjjaa ppoosslloovviimmaa zzaa kkoojjee jjee ssaassvviimm iizzvveessnnoo ddaa ssee nnee mmoogguu oobbaavviittii uu rreeddoovvnnoomm rraaddnnoomm vvrreemmeennuu;; NNeeeevviiddeennttiirraannoogg ii nneeppllaaććeennoogg pprreekkoovvrreemmeennoogg rraaddaa,, kkoojjii vvooddii ddoo ttaakkoozzvvaannoogg „„bbuurrnn oouutt““ ssiinnddrroommaa iillii ssiinnddrroommaa iizzggaarraannjjaa;; SSvvaakkee vvrrssttee ddiisskkrriimmiinnaacciijjee nnaa rraaddnnoomm mmeessttuu ii ppoovvrreeddee ddoossttoojjaannssttvvaa;; NNaarruuššaavvaannjjaa pprriivvaattnnoossttii ii bbiilloo kkaakkvvoogg oobblliikkaa mmoobbiinnggaa......

SSiinnddiikkaatt kkoojjeemm jjee uuttvvrrññeennaa rreepprreezzeennttaattiivvnnoosstt

iimmaa pprraavvoo nnaa::

KKoolleekkrriivvnnoo pprreeggoovvaarraannjjee;; ZZaakklljjuuččiivvaannjjee kkoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa nnaa ooddggoovvaarraajjuuććeemm nniivvoouu;; UUččeeššććee uu rreeššaavvaannjjuu kkoolleekkttiivvnniihh rraaddnniihh ssppoorroovvaa;; UUččeeššććee uu rraadduu ttrriippaarrttiittnniihh tteellaa nnaa ooddggoovvaarraajjuuććeemm nniivvoouu......

SS BOFOS 3

Proaktivan Sindikat

Samostalni sindikat zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije – SS BOFOS uz finansijsku podršku Fondacije Friedrich Ebert organizovao je seminar pod nazivom „Zašto baš ja“, koji je održan na Zlatiboru u hotelu Vis u periodu od 1. do 4 septembra. Cilj seminara bila je obuka sindikalnih predstavnika na polju prevencije mobinga u sektoru finansiskog posredovanja. Oraganizovanje seminara u trenutku stupanja na snagu Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu (4. septembar) dokazalo je da SS BOFOS deluje proaktivno i da je jedna od najbitnijih stvari kojima se Sindikat bavi pravovremeno informisanje članstva.

U radu seminara učestvovalo je 36 predstavnika Vojvoñanske banke, DDOR- a, Razvojne banke Vojvodine, Erste banke, Srpske banke, Komercijalne banke i KBC banke. U radu sa predstavnicima sindikata učestvovala su četiti edukatora: Olga Kićanović - samostalni pravni savetnik u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova i volonter Viktimološkog društva Srbije; Jasmina Vukotić Maričić - inspektorka rada; Majda Sikošek glavna koordinatorka u NVO Felicitas i Aleksandar Marković, šef pravne službe u Savezu samostalnih sindikata Srbije.

Seminar je otvorila Mara Erdelj predsednica Samostalnog sindikata zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije. - BOFOS je ozbiljna organizacija koja je uvek spremna da preuzme odgovornost i da deluje proaktivno. Nećemo čekati da poslodavac prekrši Zakon, da bi naknadno štitili prava zaposlenih. Mi ćemo ga konstantno opominjati da poštuje Zakon, uz svakodnevan rad na osnaživanju naših članova. Ovom prilikom želela bih da vam poručim da ne dozvolite da vas strah uplaši. Koristite svoje lične potencijale i nadograñujte specifične kompetentnosti koje svako od vas ima. Upravo za to i služi ovaj seminar - da vas ojača i ohrabri, rekla je Mara Erdelj. Seminaru je prisustvovao i Bojan Lañevac, predstavnik Fondacije Friedrich-Ebert koji je poželeo je učesnicima uspešan seminar i dodao da je Fondacija spremna da podrži slične projekte i u budućnosti.

OO dd rr žž aa nn ss ee mm ii nn aa rr „„ ZZ aa šš tt oo bb aa šš jj aa ““

SS BOFOS 4

VViiddeeoo nnaaddzzoorr ppoommooććnnoo ssrreeddssttvvoo mmoobbeerraa

Majda Sikošek Majda Sikošek je objasnila da su žrtve mobinga u sektoru finansijskog posredovanja, uglavnom, mlade žene, koje se žale na horizontalni mobing. Želja za dokazivanjem pred poslodavcem, kao i strah za svoje radno mesto, u većini slučajeva dovela je do pogoršanja meñuljudskih odnosa, rekla je Sikošekova. - U jednoj banci, poslodavac je koristio vrlo specifičan metod nagrañivanja – svakog meseca proglašavao je najbolju šaltersku službenicu. Dojučerašnje koleginice, pa čak i prijateljice, postale su najoštriji konkurenti. U želji da se dokažu pred poslodavcem nisu sebe afirmisale, već su želele da unište, diskvalifikuju konkurenciju. Žrtva mobinga ispričala je da je jedna „koleginica“, doslovno skočila i izvadila kablove iz njenog računara, kako bi klijente „uputila“ na sopstveni šalter i time dobila više posla, a samim tim i „dodatnih poena“ kod poslodavca, ispričala je Majda Sikošek. Ona je istakla da je video nadzor jedno od najčešćih „pomoćnih sredstava“ u mobingu, ovog puta vertikalnom. - Direktor filijale jedne banke imao je običaj da uporno prati svaki pokret zaposlenih. Tako je osoba koja je profesionalno radila svoj posao, svaki dan pozivana u direktorovu kancelariju, kako bi mu objasnila zbog čega ima osmeh na licu dok radi sa klijentima. Kada mu je odgovorila da je to po njenom mišljenju najbolji način da se sa ljudima sklopi posao on je nabusitio rekao „Nisi ti ovde zaposlena da se smeješ nego da radiš“, navela je Sikošekova. Aleksandar Marković -Neopravdano, prekomerno kontrolisanje, odnosno nadzor zaposlenih, obaveza zaposlenih da nakon radnog vremena šire pozitivnu „sliku“ o banci, stvara odreñenu klimu u finansijskom sektoru koja pogoduje nastanku mobinga, naglasio je Aleksandar Marković. On smatra da će uprkos tome, novi Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu doprineti uspešnijoj borbi protiv ove negativne pojave. Marković je dodao da je Srbija deveta zemlja u Evropi, koja je donela ovakav Zakon. Olga Kićanović - Mober mobira iz sopstvenih strahova. Uplašen je od vlastitog neznanja i nestručnosti. Većina žrtava kao mobere identifikuje srednji nivo menadžera. Stres, šok i samooptuživanje iz kojeg proizilazi i pitanje „Zašto baš ja „ klasične su reakcije žrtava mobinga. Kićanovićka smatra da sindikat ima veliku ulogu u prevenciji mobinga, jer osnaživanjem članstva kroz pravnu i savetodavnu podršku on pomaže ljudima da se uhvate u koštac sa mobingom. Jasmina Vukotić Maričić Jasmina Vukotić Maričić istakla je da je za zaposlene u finansijskom sektoru karakteristično to da prijave inspekciji rada stižu anonimno i da nema nikakve povratne informacije šta se dalje dogañalo. Kao uzrok ovakvom bojažljivom ponašanju zaposlenih Maričićka je navela strah od poslodavčeve odmazde, koja se ogleda u tome da jednostavno odbije da produži ugovor o radu.

OO dd rr žž aa nn ss ee mm ii nn aa rr „„ ZZ aa šš tt oo bb aa šš jj aa ““

SS BOFOS 5

AAnnoonniimmnnoosstt zzaaggaarraannttoovvaannaa

Prvo Antimobing savetovalište SS BOFOS-a počelo je da radi 27. avgusta u periodu od 10 do 16 časova u prostorijama SS BOFOS-a na Trgu Nikole Pašića 5/III. Antimobing savetovalište održavaće se svakog poslednjeg petka u mesecu, a žrtve mobinga u finansijskom sektoru mogu se prijaviti za učesće putem telefona 011/3335-192 ili putem elektronske pošte SS BOFOS-a: [email protected]. Pomoć žrtvama mobinga u okviru prvog Antimobing savetovališta, pružali su Olga Kićanović - samostalni pravni savetnik u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova, Jasmina Vukotić Maričić - inspektorka rada, Slobodanka Branković - savetnica ministra za rad i socijalnu politiku, Aleksandar Marković, šef pravne službe u Savezu samostalnih sindikata Srbije, kao i predstavnici SS BOFOS-a - Pera Božić potpredsednik SS BOFOS-a i koordinator savetovališta Mara Erdelj predsednica SS BOFOS-a, Svetlana Novaković potpredsednica SS BOFOS-a i predsednica Sindikalne organizacije samostalnog sindikata Razvojne banke Vojvodine.

Mara Erdelj, naglasila je da svaki zaposleni koji doñe u Antimobing savetovalište ostaje anoniman sve do trenutka kada sam poželi da svoj problem iznese u javnost. Savetovalište za sada radi u Beogradu, ali planiramo otvaranje i u Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima, rekla je Mara Erdelj i dodala da mnoge od žrtava mobinga ne mogu da doñu u glavni grad, jer im je uskraćeno pravo na dnevni odmor, što je, takoñe, jedan od oblika mobinga. Samim činom dolaska u Antimobing savetovalište žrtve mobinga pokazale su volju da se uhvate u koštac sa ovom pošasti modernog doba. Naši savetnici pružili su im svu neophodnu pomoć, uz akcenat na činjenici da sama žrtva mobinga treba da bude spremna da aktivno radi na očuvanju svojih ljudskih i radnih prava. Žrtve mobinga u finansijskom sektoru suočavaju se sa različitim oblicima mobinga - od odbijanja svakog vida komunikacije i ne davanja radnih zadataka, do pretrpavanja poslom uz nerealne rokove izvršenja, uskraćivanja zakonskog prava na godišnji odmor i ugrožavanja privatnosti.

PP rr vv oo BB OO FF OO SS -- oo vv oo AA nn tt ii mm oo bb ii nn gg ss aa vv ee tt oo vv aa ll ii šš tt ee

SS BOFOS 6

VV ee ss tt ii –– SS aa vv ee zz ss aa mm oo ss tt aa ll nn ii hh ss ii nn dd ii kk aa tt aa SS rr bb ii jj ee

OOkkrruuggllii ssttoo uu oorrggaanniizzaacciijjii SSSSSSSS

Savez samostalnih sindikata Srbije organizuje okrugli sto na temu: Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u utorak 14. septembra 2010. godine, sa početkom u 11 časova. SSSS je više puta do sada istakao nezadovoljstvo zbog predloženih izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koja prethodno nisu razmatrana na Socijalno-ekonomskom savetu, a nisu uvaženi ni predlozi ni zahtevi sindikata. Predviñeno je da učesnici skupa budu predstavnici SSSS i drugih sindikalnih centrala, Ministarstva rada i socijalne politike, Republičkog fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, organizacija penzionera i invalida rada, kao i naučni radnici koji se bave ovom problematikom. SSeeddnniiccaa PPrreeddsseeddnniiššttvvaa SSSSSSSS Predsedništvo SSSS će, na sednici 13. septembra, u okviru realizacije zaključaka Veća i Predsedništva, usvojiti amandmane na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO, koji će biti upućeni Vladi Srbije i poslaničkim grupama u Skupštini Srbije. Takoñe će biti dogovorena dinamika organizovanja protestnih aktivnosti povodom predloženih izmena Zakona o PIO i drugih zahteva SSSS. Predsedništvo će razmotriti i druga pitanja iz svoje nadležnosti. RReeggiioonnaallnnii sskkuupp oo ssoocciijjaallnnoomm ddiijjaalloogguu U Beogradu 6. septembra održan je dvodnevni regionalni skup pod nazivom „Socijalni dijalog u jugoistočnoj Evropi“, na kojem su učestvovali predstavnici ministarstava, sindikata i udruženja poslodavaca iz Makedonije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Na skupu se razgovaralo o funkcionisanju socijalnog dijaloga u pojedinim zemljama jugoistočne Evrope kao i o kolektivnom pregovaranju na različitim nivoima u zemljama regiona. Organizatori skupa, na kojem su učestvovali i predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije, jesu Ministarstvo rada i socijalne politike Srbije i Fondacija "Fridrih Ebert". (Izvor: Zvanična internet prezentacija Saveza samostalnih sindikata Srbije www.sindikat.rs)

DDooggoovvoorreennaa ddiinnaammiikkaa ppoovveeććaannjjaa ppllaattaa ii

ppeennzziijjaa

Ministarka finansija Diana Dragutinović povrdila je da su razgovori sa Meñunarodnim monetarnim fondom, povodom pete revizije aranžmana sa tom finansijskom institucijom, uspešno završeni, a tokom njih dogovorena je dinamika povećanja plata i penzija u sledećoj godini i usaglašen Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Dragutinović je navela da će plate i penzije ostati zamrznute u ovoj godini, a tokom 2011. biće tri puta usklañivane. U januaru će plate i penzije biti povećane za šestomesečnu inflaciju, u aprilu za tromesečnu inflaciju plus polovinu rasta bruto društvenog proizvoda, a u oktrobru za šestomesečnu inflaciju. Potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić izjavio je da je sa MMF-om dogovoreno da penzioneri koji mesečno primaju 20.500 dinara i manje dobiju po 5.000 dinara i najavio da će isplata te jednokratne pomoći krenuti najkasnije do 15. oktobra. Krkobabić je rekao da se ispituje i mogućnost da se izdvoje sredstva i za pomoć penzionerima čija su primanja do 30.000 dinara. SSrrppsskkee ssiinnddiikkaallnnee cceennttrraallee ppoossttiiggllee aakkcciioonnoo

jjeeddiinnssttvvoo Predstavnici sindikalnih centrala u Srbiji: Savez samostalnih sindikata Srbije, Konfederacija slobodnih sindikata, Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata, Udruženi sindikati Srbije „Sloga" i Industrijski sindikat Srbije, na sastanku održanom 20. avgusta 2010. godine, povodom aktuelne društveno-ekonomske situacije, a posebno u vezi predloženih izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, usvojili su i potpisali Stavove i zahteve, a potom i Protokol o zajedničkim aktivnostima. Po rečima prisutnih, a kasnije i predstavnika medija postignut je istorijski kompromis meñu sindikatima, koji čine srpsku sindikalnu scenu, što je potvrñeno usvajanjem zajedničkih stavova, zatim potpisivanjem Protokola i najavom zajedničkih aktivnosti. (Izvor: Zvanična internet prezentacija Saveza samostalnih sindikata Srbije www.sindikat.rs)

SS BOFOS 7

SS tt aa tt ii ss tt ii kk aa

BBaannkkee uu bbrroojjkkaammaa

OOddaabbrraannii ppaarraammeettrrii bbaannkkaarrsskkoogg sseekkttoorraa SSrrbbiijjee

BBrroojj bbaannaakkaa

DDoobbiittaakk// gguubbiittaakk

mmllrrdd %%

AAkkttiivvaa mmllrrdd

%% KKaappiittaall

mmllrrdd %% ZZaappoosslleennii %%

UUkkuuppnnoo ddoommaaććee bbaannkkee

1133 66..11 4400 662200 2266 113377 2299 88..778855 2288

DDrržžaavvnnee 99 33..11 2200 442288 1188 8822 1177 77..332200 2244

PPrriivvaattnnee 44 33..11 2200 119922 88 5555 1111 11..446655 55

UUkkuuppnnoo ssttrraannee bbaannkkee

2211 99..11 6600 11..772244 7744 334422 7711 2222..009911 7722

AAuussttrriijjaa 44 22..99 1199 448800 2200 110088 2233 44..330088 1144

IIttaalliijjaa 22 55..99 3399 448866 2211 8811 1177 33..998888 1133

GGrrččkkaa 44 00..77 55 335588 1155 8844 1188 66..224455 2200

FFrraannccuusskkaa 33 00..22 11 116633 77 3300 66 22..449955 88

OOssttaallii 88 ((00..66)) -- 44 223366 1100 3388 88 55..005555 1166

UUKKUUPPNNOO SSeekkttoorr

3344 1155..22 110000 22..334433 110000 447799 110000 3300..887766 110000

U bankarskom sektoru Srbije na kraju drugog kvartala 2010. godine ukupno posluju 34 banke koje zapošljavaju 30,876 lica. Ukupna aktiva banaka iznosi 2,343 milijardi RSD dok ukupan kapital iznosi 479 milijardi RSD. Od ukupnog broja banaka 21 banka se nalazi u vlasništvu stranih lica dok se 13 banaka nalazi u vlasništvu domaćih lica – 9 u vlasništvu države kao većinskog ili najvećeg pojedinačnog akcionara i 4 banke u vlasništvu privatnih lica. (Izvor: Internet prezentacija Narodne banke Srbije http://www.nbs.rs/internet/cirilica/55/index.html )

TTrreenndd ssmmaannjjeennjjaa bbrroojjaa zzaappoosslleenniihh lliiccaa uu bbaannkkaarrsskkoomm sseekkttoorruu SSrrbbiijjee

Trend smanjenja broja zaposlenih lica u bankarskom sektoru Srbije, započet u toku 2009. godine se nastavlja i u drugom kvartalu ove godine – konkretno na kraju drugog kvartala 2010. godine radi 306 lica manje nego na kraju 2009. godine (odnosno 150 lica manje nego u prethodnom kvartalu). U odnosu na prethodni kvartal ukupno je 18 banaka smanjilo broj zaposlenih za 290 lica, dve banke nisu menjale broj zaposlenih dok je 14 banaka povećalo broj zaposlenih za 140 lica. Organizaciona mreža bankarskog sektora na kraju juna je u poreñenju sa prvim kvartalom ove godine smanjena za 25 poslovnih jedinica, filijala, ekspozitura i šaltera (ukupan broj organizacionih delova na kraju juna ove godine iznosi 2,575). (Izvor: Internet prezentacija Narodne banke Srbije http://www.nbs.rs/internet/cirilica/55/index.html )

SS BOFOS 8

VV ee ss tt ii -- EE kk oo nn oo mm ii jj aa

PPBBPP pprriippoojjeennaa PPooššttaannsskkoojj šštteeddiioonniiccii Privredna banka Pančevo pripojila se Poštanskoj štedionici iz Beograda. Registracijom statusne promene kod Agencije za privredne registre Privredna banka je prestala da postoji bez likvidacije, a Poštanska štedionica je od 1. septembra pravni sledbenik svih prava i obaveza pančevačke banke. Pripajanjem su akcionari Privredne banke stekli status akcionara Poštanske štedionice i izvršena je zamena akcija Privredne banke za akcije Poštanske štedionice, objavila je Štedionica na sajtu Beogradske berze. Vlada Srbije je krajem januara 2010. godine odobrila pripajanje Privredne banke Poštanskoj štedionici jer je država većinski vlasnik te dve banke. Država u Poštanskoj ima vlasnički udeo od 97 procenata, a u Privrednoj banci oko 96 procenata. Raniji plan je bio da se Poštanskoj štedionici pripoji i Srpska banka iz Beograda, ali je Vlada od toga odustala. (Izvor B 92)

KKuuvvaajjttsskkaa ddrržžaavvaa uuššllaa uu AAIIKK bbaannkkuu Kuvajtska državna investiciona kompanija je novi investitor u vlasničkoj strukturi niške AIK banke. Nakon što su se saldirale transakcije od prošle trgovačke nedelje, podaci iz Centralnog registra pokazuju da je u vlasničku strukturu AIK banke ušla državna investiciona kompanija iz Kuvajta kupivši 0,10 odsto udela. Svoje pozicije je pojačala i austrijska Unicredit banka dok se na strani prodaje nalazi luksemburški ING i domaće trgovačko preduzeće Angrokolonijal. (Izvor B 92)

EEUU rraasspprraavvlljjaa oo ppoorreezzuu nnaa bbaannkkee Zemlje Evropske unije počinju raspravu o mogućem dodatnom oporezivanju banaka i naplatama finansijskih transakcija u cilju bolje kontrole tržišnih snaga. Evropski komesar za privredu i novčana pitanja Oli Ren kaže da EU treba da nastavi da iskazuje snažnu solidarnost da bi se nastavila ekonomska stabilizijacija. (Izvor B 92)

VVeelliikkii rraasstt pprrooffiittaa kkiinneesskkiihh bbaannaakkaa "Industrijska i komercijalna banka Kine" (ICBC), saopštila je da je u prvoj polovini godine ostvarila rast profita od 27 odsto na godišnjem nivou. Uspeh ove najveće svetske banke po tržišnoj vrednosti je uglavnom, zahvaljujući kamatnom prihodu posle prošlogodišnje ekspanzije kreditiranja. Profit je do kraja juna iznosio 84,6 milijardi juana (12,4 milijarde dolara), ili 0,25 juana (3,6 US centi) po akciji, prema 66,7 milijardi juana u istom razdoblju lane, saopštila je ta banka, sa sedištem u Pekingu. Prihod od kamata je istovremeno odskočio 23,5 odsto, na 143,3 milijarde juana (20,9 milijardi dolara) posle velikog porasta odobravanja kredita od strane državnih banaka sa ciljem pružanja podrške vladinim ekonomskim stimulusima, prenela je agencija AP. (Izvor B 92)

HHiippoo bbaannkkaa ooččeekkuujjee kkrraajj iissttrraaggee Hipo Alpe Adrija banka u Srbiji je saopštila da očekuje da se što pre okonča istraga koju je protiv te banke pokrenulo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). "Banka podržava napore svih nadležnih institucija u rasvetljavanju problema iz prošlosti. U interesu je i srpske članice ali i cele Hipo grupe, čiji je od decembra stopostotni vlasnik država Austrija, što skorije razrešenje svih pitanja, jer je to jedini i pravi put za nastavak dugogodišnjeg uspešnog poslovanja banke u Srbiji i regionu", saopšteno je iz Hipo Alpe Adrija banke. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić saopštio je juče da MUP proverava poslovanje Hipo Alpe Adrija banke u Srbiji, odnosno neke ekspoziture koje su sumnjive austrijskoj policiji. Dačić je rekao da su od austrijske policije dobijene informacije o nekim eskspoziturama Hipo banke u Srbiji koje se njima čine sumjivim i da je srpska policija spremna da to istraži. On je ponovio da je istraga na početku i da za sada u dokumentima nije pronañeno da je "narko bos" Darko Šarić preko te banke u Srbiji oprao sto miliona evra. "To ne znači da se do takvih dokumenata u daljoj istrazi neće doći", dodao je Dačić. (Izvor B 92)

SAMOSTALNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U BANKAMA, OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA SRBIJE; SS BOFOS; Trg Nikole Pašića 5/III, 11000 Beograd, Srbija; Telefon: 381 (0) 11 33 35 192 +381 (0) 25 420 2 96; Meñunarodno odeljenje +381 11 3335180; Fax: +381 11 3241322; www.bofos.org.rs, e-mail: [email protected]; Bofos info- ureñuje Vera Radovanović