B IZLOŽBOM DOKUMENTOVANA POMORSKA · PDF filecijeneći Pomorski muzej darivao je toj kulturnoj instituciji, veliki broj predmeta iz etnografskog opusa, kao i antičko sidro. I sam

Dan Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru ove godine obilježi-li smo izložbom Dokumentovana pomorska tradicija Boke.Izuzetno zadovoljstvo nam je bilo da našem sugrađaninu, dob-

roćaninu Zoranu Radimiru tom prilikom dodijelimo nagradu MeritoNavali. Izložbu, čiji su autori bili kustos Ilija Mlinarević i dokumenta-rista Tomislav Bonić, 17. septembra u palati Grgurina otvorio je biblio-tekar Muzeja Slavko Dabinović. Osim njega, u programu otvaranjagovorili su još i direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević idokumentarista Tomislav Bonić.

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, SEPTEMBAR 2014

ZORAN RADIMIR

IZLOŽBOM DOKUMENTOVANA POMORSKA TRADICIJA BOKE17. SEPTEMBRA PROSLAVLJEN DAN NAŠE INSTITUCIJE

(Nastavlja se na stranama 3, 4, 5 i 6)

Zoran Radimir, ovogodišnji dobit-nik nagrade Merito Navali, poto-mak je stare kapetanske porodice

iz Dobrote koja živi u Boki od1582. godine.

Preci Radimira bili su aktivni uče-snici u osnivanju Pomorskog mu-

zeja i njegovi veliki donatori.Među njima ističe se kanonik donIvan Radimir koji je bio vijećnik

u gradskom parlamentu 1906. go-dine, i na sjednici opštinskog vije-

ća je prvi predložio osnivanjeMuzeja koji bi čuvao pomorsku

tradiciju Boke Kotorske.Zoran Radimir je slijedio taj put icijeneći Pomorski muzej darivaoje toj kulturnoj instituciji, velikibroj predmeta iz etnografskog

opusa, kao i antičko sidro. I samkolekcionar i veliki poštovalac

baštine, ustupao je Muzeju drago-cjene predmete iz svoje zbirke

radi organizovanja izložbi. Autorje i tekstova u Godišnjaku Po-

morskog muzeja. Prije Zorana Radimira laureati

nagrade Merito Navali bili su: drMiloš Milošević, Antun Tomić,Milan Sbutega, mr Jovica Marti-

nović, Petar Palavršić i donAnton Belan.

Laureat

2 Jedra Boke – septembar/2014

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Septembar 2014. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Jedra BokeJedra BokeNA REGIONАLNOJ KONFERENCIJI NАCIONАLNIH KOMITETА

ICOM PREDSTAVLJENA ZNANJA I ISKUSTVA VEZANA ZA

Pozicioniranje muzeja na turističkom tržištu

Učesnici skupa na Zlatiboru; Mr Mileva PejakovićVujošević i Ljiljana Zeković posljednje u prvom redu desno

Direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i pred-sjednica Savjeta našeg muzeja Ljiljana Zeković učestvovale su od 8.

do 11. septembra na Regionalnoj konferenciji nacionalnih komiteta ICOM(Međunarodni savjet muzeja) pod nazivom Muzeji i kulturni turizam – po-vezivanje različitosti. Skup je održan u hotelu Mona na Zlatiboru (Srbija)gdje su tokom prva dva dana, 27 predavača iz regiona zapadnog Balknapredstavilo svoja znanja i iskustva vezana za pozicioniranje kulturnih usta-nova na turističkom tržištu.

Organizator konferencije bio je Nacionalni komitet ICOM-a Srbije, a suor-ganizatori nacionalni komiteti Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske,Makedonije i Slovenije. Pokrovitelji su pak bili Generalni sekretarijatICOM-a sa sjedištem u Parizu, Ministarstvo kulture i informisanja Srbije iTuristička organizacija Zlatibora.

Konferenciju, koja je je osmišljena da kroz primjere dobre prakse, zajed-ničke aktivnosti lokalne zajednice i institucija kulture, manifestacije i sličneprograme pokaže važnost uključivanja muzeja i institucija kulture u turisti-čko tržište, kao i njihov doprinos razvoju identiteta na regionalnom i nacio-nalnom nivou – otvorio je ministar kulture i informisanja Republike SrbijeIvan Tasovac.

Uključivanje muzeja i kulturnih institucija u turističkom tržištu je veomaznačajna u razvoju identiteta na regionalnom i nacionalnom nivou, rekaoje Tasovac otvarajući konferenciju. On je takođe pozvao na uspostavljanjeregionalnih veza u oblasti kulturnog turizma, navodeći da zemlje zapadnogBalkana mogu napraviti regionalni turistički proizvod kroz umrežavanjesvojih muzeja.

Na konferenciji su takođe razmotreni načini prezentacije muzeja širokojpublici, modeli interpretacije kulturnog nasljeđa turistima, značaj moderni-zacije i prilagodljivost muzeja zahtjevima posjetilaca i turista. Konferencijaje doprinjela da se definišu ključni problemi u ovoj oblasti, a dala je pred-loge za razvoj i unaprijeđenje kulturnog turizma.

U okviru ovog skupa direktorica kotorskog Pomorskog muzeja je izložilarad na temu Turizam u funkciji promocije kulturnih vrijednosti Kotoraposlije čega je obavljena projekcija promotivnog kulturno-turističkog filmaKotor za sva doba. Kompletan rad mr Mileve Pejaković Vujošević objavlju-jemo na stranama 9 i 10 našeg biltena.

Posljednjeg dana Konferencije, 10. septembra, upriličena je jednodnevnastručna ekskurzija i upoznavanje učesnika sa kulturnim i prirodnim naslje-đem Zlatiborskog okruga i obilazak Muzeja Staro selo u Sirogojnu, institu-cije koja je jedan od lidera u kulturnom turizmu Srbije i koju svake godineposjeti oko 40.000 ljudi.

Ogodišnjici Pomorskog muzeja osvrnula se direk-torica naše institucije mr Mileva Pejaković Vu-jošević podsjećajući u najkraćem na istorijat

osnivanja i govoreći kako se ostvaruje njena funkciona-lna misija - čuvanje kulturne baštine Boke Kotorske.

Večeras smo ovdje u Pomorskom muzeju Crne GoreKotor da zajedno obilježimo 62. godišnjicu postojanjanaše reprezentativne kulturne institucije koja eto većsedmu deceniju uspješno obavlja svoju misiju očuva-nja vrijednog civilizacijskog i kulturnog nasljeđa gene-racija ljudi sa ovog područja, rekla je mr PejakovićVujošević i nastavila:

Muzej je nastao postepenim razvojem iz prvobitnezbirke Bratovštine Bokeljske mornarice 1880. godine.Revnosni sakupljač starina Josip Jakičević zirku je si-stematizovao početkom 20. vijeka. Zgradu muzeja jetestamentom iz 1814. godine gradu Kotoru ostavio po-slednji potomak znamenite kotorske porodice - bis-kup Marko Anton Gregorina. Septembra mjeseca 1952.godine palalata je kompletno restaurirana pa je svojemjesto, sada već znamo – svoje pravo mjesto, na pr-vom i drugom spratu našao Pomorski muzej.

Pomorska prošlost danas se u Muzeju prezentira namoderan način pomoću audio vodiča na šest svjet-skih jezika, čime se Muzej pridružio porodici savre-menih evropskih muzeja. Kulturnu baštinu približilismo i osobama sa posebnim potrebama i prvi smo uokruženju organizovali odjeljenje koje omogućuje dase stekne video uvid u muzejsku postavku. To odje-

ljenje je naravno smješteno u prizemlju Palate. Reali-zovan je i projekat otvaranja edukativnog odjeljenjagdje se mlada populacija upoznaje sa bogatom po-morskom istorijom.

Bogatu kulturnu baštinu muzej pokazuje i van pro-stora Crne Gore. Predstavili smo je u evropskim kul-turnim metropolama - Parizu, Atini, Veneciji, te uPlovdivu i Nesebaru, kao i u gradovima ex Jugosla-vije: Zagrebu, Beogradu, Puli, Rijeci, Krku, Dubrov-niku i dr.

Njegujući kulturnu baštinu Mediterana, Muzej je ot-vorio i svoja vrata srodnim institucijama pa su tako um-jetnička djela poznatih umjetnika i kulturna baštinapokazana Kotoranima i žiteljima nekih drugih gradovau Crnoj Gori.

Muzej uzorno nastavlja da njeguje izdavačku djelat-nost. Od 1952. godine, bez prekida, izdaje publikacijuGodišnjak Pomorskog muzeja, a mi namjeravamo datu aktivnost i dalje nastavimo.

Prije skoro pet godina pokrenuli smo i mjesečni bil-ten Jedra Boke sa željom da kulturu i kulturne manifesta-cije, i to ne samo one koje organizuje Muzej nego iUNESCO-v grad Kotor, približimo što širem krugu ljudi.U njemu izvještavamo o svemu što se dešava u Muzeju,kao i o svim manifestacijama koje imaju veze sa njegova-njem kulturne baštine, posebno pomorske. 'Jedra Boke' susvakome dostupna na internet stranici našeg muzeja.

Muzej danas nije samo čuvar predmeta iz prošlosti imemorijalni centar minulih epoha već je to institucija...

3Jedra Boke – septembar/2014

DAN MUZEJADAN MUZEJA

62 GODINE(Nastavak sa strane 1)

Mr Mileva Pejaković Vujošević u Palati Grgurinagovori povodom obilježavanja Dana Pomorskog muzeja

(nastavak sa strane 3)...koja afirmiše ljude koji dajupuni doprinos izučavajućipomorsku prošlost i sveukup-nu kulturnu baštinu.

Ostvarujući i tu misiju Mu-zej je 2004. godine ustanovionagradu Merito Navali po svi-lenoj počasnoj zastavi koju jeslavni kapetan Ivo Visin sa Pr-čanja dobio od austrougarskogcara Franje Josifa 1860. godi-ne za podvig na moru tj. op-lovivši svijet svojim brikomSplendido za sedam godinašest mjeseci i devetnaest da-na, u periodu od 1852. do1859. godine.

Ove godine nagradu dodje-ljujemo sedmi put. Odlučilismo da je večeras uručimogospodinu Zoranu Radimiru,potomku kapetanske porodi-ce, čovjeku čiji je rad oivičenvelikim znanjem i ljubavljuprema starinama koje stručnoi profesionalno kroz dugi nizgodina strpljivo, smireno i odmjereno obrađuje, iako postruci nije muzeolog.

Njegovi preci su bili aktivni učesnici u osnivanju Po-morskog muzeja i veliki donatori ove institucije. Slijedioje gospodin Radimir njihov put cijeneći kulturnu institu-ciju u kojoj rade profesionalci, naš Muzej, darivajućiveliki broj predmeta iz etnografskog opusa, kao i antičkosidro a koji danas svi skupa krase vitrine ove značajne

institucije. Poklonio je on iveliki broj značajnih arhivskihdokumenata iz pomorske pro-šlosti či-me smo obogatiliarhivsko odjeljenje, a stručnabiblioteka se upotpunilapoklonom edicija iz pomor-stva.

Otvorio je naš dragi prijateljvrata svoga doma i ustupiosvoje dragocijene predmeteminulih epoha da ih prezenti-ramo u našem Muzeju krozizložbu Skriveni svijet enerije-ra kolekcionara Zorana Radi-mira. Njegova ruka ispisalaje i vrijedne stranice koje susvoje mjesto našle u našemgodišnjaku kao trajan doku-ment.

Uvjerena sam da ovo sasvimdovoljno govori o čovjeku ko-ji zna, umije i cijeni kulturnubaštinu naših prostora. Ne-mam sumnju dragi prijateljida sa vama u ovom trenutkudijelim radost što je nagrada

došla u prave ruke čovjeku koji zna samo da gradi mosto-ve kulture u našem i njegovom Kotoru.

Pomorski muzej sa uspješnim timom i sa vama, dragimprijateljima, nastaviće da plovi punim jedrima kulturnimprostorima i samim tim opravdati svoje postojanje, čuva-njem i valorizovanjem bogate pomorske baštine. Muzejće i dalje biti civilizacijsko i kulturno ogledalo, značajnakulturna vertikala Kotora i Crne Gore.



Mr Mileva Pejaković Vujošević uručuje nagradu Meritonavali velikom prijatelju našeg muzeja Zoranu Radimiru

Među brojnim prijateljima i poštovaocima Zorana Radimira laureatu naše nagrade čestitali su kustoskinja Pomor-skog muzeja Radojka Abramović (lijevo), kao i prof. Ivan P. Kamenarović sa suprugom, potomak starog pomorskog

bratstva iz Dobrote (sredina), te mr Jovica Martinović, jedan od prethodnih dobitnika istog priznanja (desno)Fo

togra

fije

: D

. Brd

ar

Fotografije: D. Brdar

Uvažene dame i gospodo, dragigosti! Povodom dana Pomor-

skog muzeja Crne Gore, te upravo do-djeljene nagrade Merito Navali gos-podinu Zoranu Radimiru, večeras ta-kođe izlažemo ukupno 40 pisanih ištampanih dokumenata, prožetih po-morskom tematikom. Želja nam je bi-la da prezentiramo bar dio dokumen-tovane pomorske prošlosti široj jav-nosti, koju posjeduje naš muzej. Izlo-žba obuhvata istorijski period s kraja18-tog do početka 20-tog vijeka.

Inače, arhivsko odjeljenje Pomor-skog muzeja postoji od davne 1952.godine i od tada prikuplja, izlaže i is-tražuje arhivski materijal vezan zapomorstvo ovoga kraja. U početku, tosu bili vrijedni dokumenti preuzeti odbivših lučkih kapetanija i ureda sapodručja Boke Kotorske. U narednimdecenijama, arhivska dokmenta suuglavnom pribavljana donacijama po-jedinaca i otkupom. Među donatori-ma, posebno treba spomenuti gospo-dina dr Miloša Miloševića, Zorana

Radimira, kapetane Toma Katurića i

Milana Sbutegu te drugih istaknutihBokelja.

U postavci koju otvaramo večeras ikoja će biti izložena u narednih 15dana, posebno mjesto i značaj pred-stavljaju pomorske knjižice (matriku-

le) pomorskih kapetana sa crnogor-skog primorja iz 19-tog vijeka. U vit-rinama se mogu vidjeti i razni dopi-si, upozorenja, certifikati, instrukcije,feljtoni, zahvalnice, uvjerenja o vak-cinaciji pomoraca, svjedočanstva i dr.Sve to potvrđuje vezanost ovog krajaza more i plovidbu, i to ne samo kaopuku činjenicu već uredno dokumen-tovanu i brižljivo vođenu stvar, neza-visno pod čijom je vlašću tada bilaBoka Kotorska.

Posebna preciznost i revost u vođe-nju prepiski i raznih potvrda, vođenaje tokom vladavine Austrije, kasnijeAustrougarske. Na tada službenomitalijanskom jeziku, vođene su prepi-ske između kotorske civilne i vojnekomande, lučkih kapetanija u Rosamai Meljinama, opštinskih vlasti u Boki,pomorske Vlade u Trstu, osiguravaju-ćih društava te drugih instanci. Usvim tim dokumentima, susrećemopoznata bokeljska kapetanska prezi-mena kao što su: Kamenarović, Vero-

na, Sbutega, Dabinović, Radoničić,

Luković i dr. Među dokumentima je ionaj pisan na našem jeziku i ćirili-čkom pismu poslat iz Sutvare lučkomuredu u Meljinama 1869. a potpisanod tadašnjeg načelnika grbaljske opšti-ne Laza Lazarevića.

Vjerujem da će vam ova nesvakida-šnja postavka približiti jedan važan seg-ment ponude muzeja i vratiti nas u mi-nula vremena kroz pisani dokument.Takođe se nadam da će ovakvih iz-ložbi biti još, jer se naša institucija,svakim danom sve više bogati arhiv-skom građom. Upravo, cilj je ove izlož-be i da putem ovih zapisanih službe-nih dokumenata, otrgnemo od zabo-rava davno prošla i slavna vremenanašeg pomorstva.



Tomislav Bonić o temi izložbeFotografije: D. Brdar




Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji Pomorskog muzeja, imam izuzetnučast da Vam se zahvalim što ste svojim prisustvom uveličali ovu našu izložbu

kojom se po prvi put prezentiraju dokumenta iz pomorske prošlosti ovogakraja čiji su se pomorci proslavili širom svijeta.

Dokumentirana prošlost je bez sumnje ono na čemu se bazira rad ovogmuzeja već više od šezdeset godina.

Kako je najavljeno, ovu izložbu trebao je otvoriti naš dugogodišnji kustospomorsko tehničke zbirke, sada u penziji, gospodin Petar Palavršić ali na

žalost zbog bolesti bio je spriječen da bude večeras sa nama.U njegovo ime, na kraju, proglašavam izložbu otvorenom, zahvaljujem.


Otvaranje izložbe: Riječ Slavka Dabinovića

FOTOGALERIJA IZLOŽBE: Završne pripreme za održavanje izložbe Dokumentovana pomorska tradicijaBoke počele su dan prije otvaranja izložbe, kada su umjesto stalnih eksponata u vitrine stavljena odabranadokumenta. Taj posao su uradili kustosi Jelena Karadžić i Ilija Mlinarević, te dokumentarist Tomislav Bonić(F1 i F2), a pred kraj im je pomagao bibliotekar Slavko Dabinović. Pred otvaranje izložbe na ulazu u salu naprvom spratu Palate Grgurina posjetioce su dočekivale direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i

pripravnica Marina Jovanović (F3). Jedan od gostiju koga su pozdravile bio je i prof. dr Anton Sbutega, velikiprijatelj Pomorskog muzeja (F4). Dok se očekivao početak programa otvaranja i dodjele nagrade posjetioci su

se polako rasporedili po sali (F5). Konačno, program je počeo obraćanjem voditeljice Dolores Fabian (F6)koja je posjetioce na početku upoznala sa događanjima predviđenim za tu veče. Nakon toga usljedio je

nastup mlade violinistkinje, profesorice violine Dušice Kordić iz Kotora (F7). Posebno smo zabilježili kako jeizgledala sala u trenutku dok je direktorica obrazložila nagradu gospodinu Radimiru (F8). Po završetku

programa održan je uobičajeni koktel na terasi Muzeja (F9).

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

F1 F2

F4

F3

F5 F6

F9F8F7

Izuzetnu naučno-stručnu publika-ciju pod nazivom Integrativnazaštita baštine sa metodologi-

jom preventivne konzervacije, prof.dr Mile Popović Živančević, promo-visali smo 23. septembra u Pomor-skom Muzeju Crne Gore u Kotoru.Riječ je o jednoj od najuvaženijihstručnjaka iz ove oblasti na našimprostorima, koja se decenijama baviistraživačkim radom, zaštitom i va-lorizacijom kulturne baštine. O ovojknjizi u Palati Grgurina, pored au-torke, govorili su i Ljiljana Zeković,istoričarka umjetnosti i predsjednikSavjeta našeg muzeja, te Milica Vu-jović, konzervatorka Pomorskogmuzeja.

Na 346 strana knjige autorka gradiovu temu kroz pet poglavlja:

- Evolucija koncepta o zaštiti;- Integrativna zaštita nasleđa;- Osnovni sadržaji integrativne- zaštite nasleđa;- Preventivna konzervacija baštine i- Stanje kulturne baštine u Srbiji, te- Preporuke za novi koncept zaštite.

Rukovodila se strateškim elementi-ma sadržanim u deklaracijama i re-zolucijama Evropskog savjeta,UNESCO-a, ICOMOS-a, ICOM-a, idrugim relevantnim tijelima i orga-nizacijama.

Prema riječima autorke ovog izu-zetno vrijednog naučno-stručnogdjela, integrativni koncept zaštitepodrazumijeva objedinjeno i sveo-buhvatano konzervatorsko tretiranjesvih sadržaja materijalne i nemate-rijane kulturne baštine u njihovomprirodnom okruženju,

Knjiga osim svoje naučno-stručnevrijednosti, predstavlja svojevrstan'udžbenik' stručnjacima koji imajuzadatak da očuvaju temeljne vrijed-nosti kulturne baštine koja čini os-novu svih nacionalnih kultura i iden-titeta svakog naroda, naglasila jeLjiljana Zeković govoreći na pred-stavljanju ovog djela u Pomorskommuzeju.

Prema njenim riječima, suštinaovog djela je da preventivnu kon-zervaciju jasno definiše kao osno-vni metodološki postupak za inte-grativno očuvanje nasljeđa, u sklo-pu opšteg okvira održivog razvoja.

Takođe, koncept održivog razvojau odnosu na nasljeđe mora se za-snivati na sposobnosti kulturnog iprirodnog nasljeđa da se prilagodisadašnjim potrebama i zahtjevimaljudi, a regionalna saradnja pred-stavlja neminovnost kada je riječ ointegrativnom pristupu zaštite naslje-đa i metodologiji preventivne kon-zervacije - istakla je Ljiljana Zeko-vić i izrazila nadu da će ovaj prvisusret sa knjigom Mile Popović Ži-vančević biti uvod u više njenihprezentacija širom Crne Gore kako

bi se naši stručnjaci, ne samo kon-zervatori, upoznali sa sistemompreventivne konzervacije kao najvi-šim stepenom očuvanja baštine.Zeković se zahvalila autorki na nje-noj dugogodišnjoj saradnji i sprem-nosti da uključi Crnu Goru u sveaktuelne projekte regiona koji sebave kulturnom baštinom, a pose-bno na njenom doprinosu u formi-ranju Nacionalnog komiteta ICOM-a Crne Gore.

U video prezentaciji koja je uslije-dila autorka je kroz primjere proje-kata zaštićenih zona oko rijekeUvac, zaštićenih sektora Prijepolje,Nova Varoš i Sjenica, te Đerdap iStara planina u istočnoj Srbiji, ista-kla važnost povezivanja prirodne ikulturne - materijalne i nematerijal-ne baštine zaštićenog područja.

Posebna vrijednost i dostignućeove knjige je to što njena autorkaprimjenjuje metodologiju zaštite kul-turnog nasljeđa u neraskidivoj sponisa okolinom, prirodnim okruženjemu kome se nalazi, te je u tom smisluodlična osnova za dopunu pravneregulative koja tretira zaštitu spome-nika kulture u Crnoj Gori, kazala jeMilica Vujović.

U muzičkom dijelu učestvovala jeflautiskinja Jovana Mršulja, učenicaMuzičke škole Vida Matjan.

PROMOCIJA KNJIGE PROF. DR MILE POPOVIĆ ŽIVANČEVIĆ


Foto

gra

fije

: St

udio

Part

eli

Temeljita zaštita kulturnog nasljeđa

LIBRILIBRI

Predstavljanje knjige Integrativna zaštita baštine sa metodologijom...:Dolores Fabian, Ljiljana Zeković, Milica Vujović i prof. dr Mila Popović Živančević

Prof. dr Mila Popović Živančević

Foto

gra

fije

: St

udio

Part

eli


POSJETEPOSJETE

Pomorski muzej Crne Gore je 3.septembra obišao državni mini-

star za vanjske poslove Indije VidžajKumar Sing (Vijay Kumar Singh).Gospodin Kumar Sing je u našu insti-tuciju stigao zajedno sa ambasado-rom Indije u Crnoj Gori Rajivom Mi-srom i dvojicom saradnika, oko pod-ne, gdje ga je dočekala mr MilevaPejaković Vujošević direktorica Mu-zeja . Ona je visokom zvaničniku bilaistovremeno i vodič kroz Muzej, a ti-me ujedno i vodič kroz bogatu istori-ju Boke Kotorske. Posjetu Muzejuindijskom ministru olakšala je prevo-dilac Dolores Fabian.

Nakon obilaska Palate Grgurinagospodin Kumar Sing upisao se uKnjigu utisaka Muzeja gdje je osta-vio slijedeću poruku:

Nasljeđe Kotora, kao i način na ko-ji se o njemu brine su zaista za poh-valu. Istorija pomorske tradicije jenajljepša. Moji komplimenti direkto-rici Muzeja i svim zaposlenima.

Poslije upsivanja u knjigu utisaka,direktorica Pomorskog muzeja jevisokom gostu iz Indije uručila pri-godan poklon - Monografiju Prčanj.

Državni ministar za vanjske poslo-ve Indije posjetio je Kotor u okviruzvanične posjete Crnoj Gori tokomkoje je boravio i u našem gradu. UKotoru se ministar Kumar Sing sas-tao sa predsjednicom Opštine Mari-jom Ćatović.

Predsjednica Ćatović je upoznalačlanove delegacije sa aktivnostimakoje Kotor ima na međunarodnomplanu, posebno u okviru Foruma

Puta svile. Ovom prilikom predlože-na je saradnja i povezivanje u obla-sti visokog obrazovanja kao i muzi-čke kulture. Nakon obilaska UNE-SCO-vog grada i upoznavanja sabogatim kulturnim sadržajima mini-star je iskazao zainteresovanost zagostovanje umjetnika iz Indije uokviru međunarodnog festivalaKotor Art.

S obzirom na pomorsku tradicijuKotora, njegovu vjekovnu poveza-nost morskim putem sa lukama svi-jeta, pa tako i sa Indijom, zaključe-no je da je potrebno jačati saradnjudvije zemlje na brojnim poljima.Ambasador Indije za Crnu Goru Ra-jiva Misra, koji je u pratnji ministraobišao grad, predložio je da se Daniindijske kulture, organizuju tokomnaredne godine u Kotoru.

JOŠ JEDAN VISOKI ZVANIČNIK OBIŠAO NAŠU INSTITUCIJU

Ministar vanjskih poslova Indijeu obilasku Pomorskog muzeja

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović


Mr Mileva Pejaković Vujošević

Kotor, grad izuzetno bogate kulturne baštine raz-vojnu šansu ima i vidi u razvoju turističke ponu-de vezane uz ponudu kuturnih institucija i

Pomorskog muzeja Crne Gore kao jednog od najvaž-nijeg segmenta te kulturne ponude.

Kulturno-istorijski region Kotora smatra se izuzetnomuniverzalnom vrijednosti po kvalitetu svoje arhitektu-re, uspješnoj integraciji grada i kotorskog zaliva, i ponjegovom jedinstvenom svjedočenju o izuzetno važnojulozi koju je Kotor imao u širenju mediteranske kultu-re na Balkanu, zbog čega je 1979. godine upisan uspisak svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNECO-a. Sama činjenica da se duže od tri decenije grad ukome su se kao rijetko gdje sreli priroda u jednom odnajljepših zaliva na svijetu, istorija i kultura nalazi naovoj listi pospješuje motivaciju sve brojnijih turista sasvih strana svijeta da posjete ovaj grad u kome senalazi preko 60 odsto cjelokupne kulturne baštineCrne Gore.

Svojim urbano-arhitektonskim i umjetničkim rješenji-ma, i predmetima kullturno-umjetničkog i istorijskogznačaja, ustanovama koje prezentiraju kulturno naslje-đe i brojnim kulturnim manifestacijama Kotor predstav-lja zaokruženu cjelinu, integralni turistički proizvod.

Osvrnemo li se kratko u prošlost, Kotor je i tokomminulih vjekova imao ulogu značajnog političko-eko-nomskog, vojno-strategijskog i kulturnog središta.Duga i bogata istorija ovog tipično mediteranskog gra-da ostavila je mnoge materijalne i pisane spomenike.Srednjovjekovna arhitektura i mnogobrojni spomenicikulturnog nasljeđa predstavljaju nemjerljivo kulturnoblago. Iz ove bogate kulturne riznice posebno se iz-dvaja Katedrala svetog Tripuna, najznačajniji spome-nik srednjovjekovnog Kotora starija 168 godina odNotr Dama u Parizu, ali i mnogobrojni drugi sakralniobjekati poput crkve Svetog Luke, crkve Svete MarijeKoleđate, Svetog Josipa, Gospe od Anđela i Svetog Ni-kole. Na brojnim kotorskim trgovima nalaze se palatekoje karakteriše romanička i barokna ornamentika iveliki broj grbova porodica po kojima su dobile ime ilikojima su pripadale: Pima, Bizanti, Drago, Grubonja,Lombardić, Beskuća, Grgurina… Spomenicima trebadodati i gradski toranj, koji potiče s početka XVII vije-ka, sa stubom srama ispred njega koji se nalazi na naj-većem gradskom trgu - Trgu od oružja. Na istom trguje i Kula gradske straže, Kneževa palata i palata u ko-joj je u 19. vijeku otvoreno prvo pozorište na Balkanu.Posebno su fascinantni gradski bedemi građeni tokomdeset vjekova koji predstavljaju jedinstven primjerak

Foto

gra

fija

: In

tern

et

Kulturni turizam je jedna od najbrže rastućih grana turizma u svijetu. Prema predviđanjima Svjetske turističkeorganizacije jedan od pet vodećih segmenata turističkog tržišta u budućnosti biće kulturni turizam koji obuhvatareligijski, festivalski, istraživački, kulturni turizam povezan sa kulturno-istorijskim nasljeđem i nematerijalni kul-turni turizam. Kulturni turizam se može definisati kao kretanje ljudi izvan svoje zajednice motivisane u cijelostiili dijelom za istorijsko, umjetničko ili naučno nasljeđe ili način života koje nudi lokalna zajednica, region, grupaili institucija. Sa ekonomskog stanovišta turistička kretanja koja imaju kulturnu motivaciju znače izlazak kulture

na turističko tržište sa kulturnim i umjetničkim proizvodom koji ima ekonomsku vrijednost.

Turizam u funkcijipromocije kulturnih vrijednosti Kotora

TRADICIJATRADICIJA

10 Jedra Boke – septembar/2014.

fortifikacione arhitekture u Evropi. Ovo su uz Pomor-ski muzej Crne Gore, samo neki od važnijih segmena-ta turističke ponude Kotora. U promociji turističke des-tinacije Boke Kotorske i grada Kotora kulturni resursisu vrijednosti koje se ističu kao vodeći proizvod desti-nacije. Ono što ovu destinaciju čini drugačijom od os-talih je njena kulturna baština. Kultura sve više postajekomercijalan proizvod koji se nudi turistima koji tražeodmor i iskustvo. Zato je u turističkoj ponudi fokus natom resursu kao vodećem proizvodu koji privlači sveviše turista, zahvaljujući kojem je grad postao prepoz-natljiva turistička destinacija na mapi svijeta.

Muzeji i kulturni turizam su jedan od segmenata turi-stičke ponude na kojima se temelji promišljanje i raz-voj turističke privrede u budućnosti. Tokom 60 godinapostojanja Pomorski muzej je ostvarivao funkciju kul-turne ponude Kotora, ali i funkciju promocije gradaKotora kao turističke destinacije. On je bio i ostaovažan resurs sveukupnog kulturnog turizma. Osnovnikvaliteti jake strane na kojima zasniva svoj uspjeh sumjesto i atraktivnost palate u kojoj je smješten, izuze-tan ambijent, vrijednost postavke i jedinstveni ekspo-nati. Muzej je smješten u barokoj Palati Grgurin.Posjeduje preko dvije hi-ljade eksponata podijelje-nih u tri zbirke: istorijsko-umjetničku, etnografsku ipomorsko-tehničku zbir-ku, koje zauzimaju trietaže raskošne palate.Pored toga Muzej u svo-joj biblioteci koja je otvo-rena za javnost posjeduje16 hiljada vrijednih knji-ga. Koncepcija muzejskepostavke omogućava turi-stima da upoznaju istori-ju Boke Kotorske, njenogpomorstva i doprinos po-morstva razvoju ove kulturne destinacije. Svojom otvo-renošču i dostupnošću Muzej ide u susret potrebama iinteresovanjima turista. Dostupan i osobama sa poseb-nim potrebama, u odjeljenju u pizemlju na velikomekranu se prikazuju slike eksponata gdje posjetiocimogu da se detaljno upoznaju sa postavkom zahvalju-jući audio vodiču na šest svjetskih jezika.

Prevazilazeći pasivizam tipičan za budžetski finansi-rane kulturne institucije Muzej je svojim raznovrsnimaktivnostima od izložbenih do izdavačkih, vlastitimnaporima i dodatnim angažmanom napravio iskoraknapuštajući ustaljenu muzejsku praksu koja se svodisamo na prezentaciju muzejske postavke.

To je bilo moguće zahvaljujući sve većem rastu bro-ja turista u Kotoru, naročito uslijed dinamičnog rastakruzing turizma. Muzej je iskoristio šansu da privučešto veći broj turista otvarajući tokom ljetnje sezonesvoja vrata do kasnih večernjih sati, iz vlastitih sredsta-va kreirajući različite programe, bogateći tako turisti-čku ponudu grada koncertima, izložbama na otvore-nom ali i prezentirajući eksponate u drugim turističkimdestinacijama.

Od posebne važnosti za promociju Kotora kao turisti-čke destinacije bile su međunarodne izložbe iz fundu-sa Pomorskog muzeja koje su bile postavljene u neko-liko evropskih gradova: Kotorski zanati minulih epohau Plovdivu i Neasebaru i Atini, prezentacija Nakit nanošnji Boke Kotorske u Parizu, potom izložba Pomor-ska istorija Crne Gore za vrijeme Venecijanske uprave1420-1497, u Veneciji. Postavka Zavjetni darovi sa po-morskom tematikom iz Kotorske Biskupije, koja semogla vidjeti u Sevilji, Veneciji, na Krku i u Rijeci rea-lizovana je u saradnji Muzeja i Kotorske biskupije. Sveove izložbe privukle su veliki broj posjetilaca, a kata-lozi kojima su propraćene bili su štampani na višesvjetskih jezika.

Pomorski muzej umrežava svoju aktivnost sa Među-narodnim Festivalom Kotor Art koji se održava tokomljetnjih mjeseci unutar zidina starog grada i privlačiveliki broj posjetilaca iz svijeta. Muzej podržava i sa-rađuje posebno sa dva segmenta ovog Festivala - Ko-torskim festivalom pozorišta za djecu i Međunarodnimmuzičkim festivalom Don Brankovi dani muzike, nakome nastupaju znamentiti muzičari iz svijeta. Na at-raktivnoj terasi Pomorskog muzeja održavaju se festi-

valske konferencije zaštampu i koncerti, gostiMuzeja su često poznatisvjetski muzičari, što sva-kako doprinosi promocijiove kulturne institucije.Saloni Pomorskog muzejasu često takođe mjestosusreta značajnih ličnosti idržavnika. Posredno naovaj način se predstavljaMuzej, njegov ambijent,što može da privuče paž-nju potencijalnih turista.

Muzej ima bogatu izda-vačku djelatnost, a pojedi-

na izdanja kao što su razglednice, vodiči i prigodnepoštanske marke imaju turističko-propagandnu funkci-ju. Iz do-mena publicistike najvažniji je Godišnjak Po-morskog muzeja koji izlazi već 60 godina. Godišnjakobjavljuje naučne i stručne radove iz domena pomor-stva, etnologije, graditeljstva, arheologije i lingvistike.Muzej ima i prezentaciju na internetu na engleskomjeziku, a na sajtu može u elektronskoj formi da se pre-uzme mjesečna publikacija Jedra Boke koja sadrži svevažne aktivnosti Muzeja ali i šire od toga, informacijeo pomorstvu u Boki Kotorskoj.

Svaka ulaznica u Pomorski muzej ima svojevrsni pro-pagandni značaj jer je u pitanju razglednica sa moti-vom Kotora.

Video razglednicu koju smo prošle godine poslali usvijet ima naslov Kotor za sva doba. Ovaj filmskizapis o kulturnoj ponudi grada ponuđen turističkomtržištu rezultat je uspješnog umrežavanja biznis sek-tora, turizma i kulture – Luke Kotor, Turističke orga-nizacije Kotor i Pomorskog muzeja Crne Gore.

Fotografija: Internet


Kruzer Celebrity Equinox 5. septembra na sidru između Sv. Stasija i Prčanja

Pomorstvo u KOTORU danas

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

U veoma kišovitom septembru, karakterističnom i po čestim maglama u jutarnjim satima, Kotor je,prema našoj evidenciji, posjetio 31 veliki ili manji kruzer. Ukupno smo zabilježili 60 njihovihdolazaka. Broj jahti koji je stizao u naš grad se znatno smanjio u odnosu na prethodni mjese.

U septembru su u Kotor dolazilislijedeći brodovi: Athena (4. 14. i 25.

uz standardni dvodnevni boravak),zatim, Azamara Quest (22. i 29.),

Corinthian (4.), Celebrity Silhouette (6.i 28.), Celebrity Equinox (5. i 26.),

Horizon (13.), Harmony G (27.), LaBelle de l'Adriatique (3, 10, 13, 24. i27.), Le Soleal (1, 7, 15. i 21.), Mein

Schiff 3 (3. i 17.), Minerva (27.), MSCOrchestra (21.), Nieuw Amsterdam

(12.), Noordam (20.), Ocean Princess(17.), Pan Orama (6, 13. i 20. uz dvod-nevni boravak), Queen Elizabeth (1.),Ryndam (18. i 22.), Royal Clipper (8.

15, 23. i 30.), Seabourn Spirit (4. i 25.),Star Pride (30.), Sereneade of the Seas(14. i 23.), Splendour of the Seas (7. i

21.), Silver Wind (15. i 24.), SS Mariner(27.), Sea Cloud (3. i 11.), Silver Spirit

(8. i 22.), Star Clipper (19. i 28.),Thomson Majesty (11. i 25.), Ventura(12. i 26.), Variety Voyager (7. i 15.).

Horizon 13. 9.Corinthian, Silver Spirit i Athena 4. 9.

MSC Ochestra 21. 9.

Seabourn Spirit 4. 9. Nieuw Amsterdam 12. 9.

Mein Schiff 3 i Ocean Princess 17. 9.

Queen Eliabeth 1. 9.

Sea Cloud i Thomson Majesty 11. 9.

Noordam 20. 9.

Voyager 22. 9.

Rayndam 18. 9.Celebrity Silhouette i Pan Orama 6. 9.

Royal Clipper i Le Soleal 8. 9.

MATRIKULA (engl. seaman's book)matična knjiga, matica, pomorskaisprava tzv. moreplovnica) na latin-skom znači registracija. Tim pojmomoznačava se i popisna knjiga, spisakimena članova nekog društva, upis-nica na univerzitetima, spisak prihodanekog duhovnog ili svjetovnog nadleštva, spisakčlanova jedne parohije, rođenih, krštenih, umrlih i ože-njenih (udatih), matica, broj vojničkog jediničnog spis-ka, u pomorstvi - pomorski dokument, knjižica.

Kroz vjekove matrikula je imala vrlo intreresantnaznačenja posebno u crkvenom jeziku, ali njeno osnov-no značenje je – registracija. Danas se prevashodno ko-risti da označi upisnik za pomorce, pomorsku knjižicu.Dobiti matrikulu, znači dobiti knjižicu kojom se neko-me potvrđuje posjedovanje osnovnih mornarskih znanjai vještina te se taj može ukrcati na brod kao mornar.

U vojnoj terminologiji pojmom matrikula označava sevojna identifikaciona pločica, tj. metalna pločica kojunose vojnici u svrhu lične identifikacije.

U Crnoj Gori pomorske knjižice u ime države CrneGore, to jest Ministarstva pomorstva i saobraćaja, izda-je Lučka kapetanija u Kotoru. Od februara 2011. godineu upotrebi su nove matrikule rađene po evropskim stan-dardima. Crna Gora je time konačno dobila valjan do-kument za domaće pomorce koji plove na domaćim i

stranim pomorskim kompanijama.

Direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva PejakovićVujošević i kustosica Muzeja Radojka Abramović

kišnog popodneva 3. septembra pomogle su župnikuBogorodične crkve na Prčanju don Ivi Ćoriću i general-nom vikaru Kotorske biskupije don Antonu Belanu daorganizuju i urede postavku srebrnih liturgijskih pred-meta u tom prčanjskom hramu. Predmeti, koji su pret-hodno očišćeni, postavljeni su u obnovljene vitrine itako u septembru ove godine, prvi put nakon potresa od15. aprila 1979. godine, uz sudjelovanje djelatnika na-šeg muzeja, ponovno su izloženi za razgledanje u sklo-pu sakralne postavke zbirke Bogorodičinog hrama.

TERENSKI POSLOVI

Stari bokeljski jedrenjaci

Rječnik Pomorstvo

Bark Ebe (1863-1869); Građen u Rijeci kao polaka 1850; Vlasnik: Đinović Jokoiz Bijele; kapetani Đinović Joko 1863-65, Budinić Anto 1866-69. (do potonuća)

Radojka Abramović, mr Pejaković Vujošević, don Belan i donĆorić na početku posla; Izgled vitrina po obavljenom poslu

Documents

B IZLOŽBOM DOKUMENTOVANA POMORSKA · PDF filecijeneći Pomorski muzej darivao je toj kulturnoj instituciji, veliki broj predmeta iz etnografskog opusa, kao i antičko sidro. I sam