Godišnje izvješće

2017.

B.a.B.e.

Budi aktivna. Budi

emancipiran.

Unatoč tome što je abortus na zahtjev žene u Hrvatskoj legalan, u praksi je nerijetko teško dostupan iz više razloga: od

cijene koja varira od bolnice do bolnice, preko geografske nedostupnosti, do zloupotrebe priziva savjesti liječnika/ica.

Naime, cijena pobačaja je neopravdano visoka i razlikuje se od bolnice do bolnice, a doseže i visinu minimalne plaće.

Zbog priziva savjesti pobačaj se ne obavlja u svim bolnicama koje imaju odjele ginekologije, iako je zakonski uređeno da

se medicinska usluga mora provesti. Nadalje, sporan je i priziv savjesti liječnika jer u Hrvatskoj ne postoji sustavno

prikupljanje podataka o liječnicima/ama koji/e iz određenih uvjerenja ne vrše određene zahvate, kao što ne postoji ni

ustaljena i propisana procedura samog čina prizivanja na savjest, što rezultira zlouporabom primjene tog prava i

onemogućavaju ženama pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Budući da je Ustavni sud savjetovao zakonodavcu da

riješi pitanje priziva savjesti liječnika koji ne žele obavljati prekide trudnoće, ostavljena je mogućnost da se javnim

bolnicama ne propiše obaveza osiguravanja ove medicinske usluge. Nastavno na sve ovo, potrebno je ponoviti kako

cijenu abortusa snosi isključivo pacijentica i ona nije zakonski regulirana. Isto tako, kontracepcija je skupa i često

nedostupna, a zdravstveni odgoj i dalje nije implementiran u školske kurikulume. Upravo zbog tih zbivanja

prošlogodišnji Noćni marš za Osmi mart, kojeg je organizirao neformalni feministički kolektiv fAKTIV s kojim B.a.B.e. u

2018. godini surađuju, okupio je više od 6.000 prosvjednica i prosvjednika na ulicama Zagreba i tako postao najveći

prosvjed za ženska prava u Hrvatskoj. Nakon zahtjeva na Maršu, čelnik ultrakonzervativne stranke Hrast, Ladislav Ilčić,

dao je ostavku na mjesto posebnog savjetnika za ljudska prava potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Davora

Ive Stiera. Poznat po svom protivljenju ratifikaciji Istanbulske konvencije, spinajući u javnosti kako se dokumentom koji

sprječava nasilje prema ženama zapravo implementira „rodna ideologija“, termin kojeg su skovali konzervativci i

napunili značenjem kako bi manipulirali javnim prostorom, Ilčić se ponovno našao u fotelji savjetnika u Ministarstvu

kulture.

Uvod

Godinu 2017. obilježili su žestoki napadi na reproduktivna

i seksualna prava žena kao i otpor konzervativnih i

klerikalnih struja da se ratificira Konvencija Vijeća Europe o

sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u

obitelji, takozvana Istanbulska konvencija.

Kriza obiteljskog

zakona 03

Porast nasilja

prema ženama i

sabotiranje

ratifikacije

Istanbulske

konvencije

02

Napad na

reproduktivna i

seksualna prava

žena

01 NAPAD NA REPRODUKTIVNA I SEKSUALNA

PRAVA ŽENA

Ustavni sud je 2. ožujka 2017. odbio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o

zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju

djece, kojim se regulira pobačaj, ali je istovremeno naložio da Sabor u iduće dvije

godine donese novi Zakon. Takva presuda otvorila je vrata brojim manipulacijama

da se pobačaj učini gotovo nedostupnim. Naime, u Hrvatskoj je pobačaj na zahtjev

trenutno omogućen svakoj ženi koja postupku odluči pristupiti do isteka 10. tjedna

od začeća, a nakon toga samo u slučaju opravdanih medicinskih razloga ili ako je

do začeća došlo izvršenjem određenih kaznenih djela.

Osim svega toga, žene koje traže pobačaj u današnjem društvu i dalje mogu biti stigmatizirane,

etiketirane i diskriminirane u zdravstvenim ustanovama, ali isti tretman mogu dobiti i od okoline, koja

je rijetko senzibilna za žensko reproduktivno zdravlje i reproduktivna prava žena. Javno nije dostupna

informacija što se trenutno događa s prijedlogom novog zakona.

Aktualni društveni i politički kontekst jasno ukazuje kako dolazi do erozije ljudskih prava. Početkom

2019. godine trebao bi se izglasati novi zakon koji će regulirati pravo žene da prekine trudnoću, a

opravdani je strah da bi taj zakon mogao biti mnogo rigidniji od postojećeg zbog trenutne društvene i

političke klime. Osvrćući se unatrag, bez obzira na to što i kako država propisala, žene će pronaći načine

da prekinu neželjene trudnoće. Ako se abortus učini teško dostupnim, žene će ga ilegalno obavljati u

nesigurnim uvjetima i takve prakse će imati pogubne posljedice po zdravlje i živote žena.

PORAST NASILJA PREMA ŽENAMA I SABOTIRANJE

RATIFIKACIJE ISTANBULSKE KONVENCIJE

Prema podacima MUP-a, od 2012. do 2016., u Hrvatskoj su 72 žene ubili njihovi muževi, bivši muževi,

partneri, bivši partneri ili druge bliske muške osobe. Femicid u Hrvatskoj čini od 25 do 30 posto svih

ubojstava, svakih 15 minuta jedna žena je zlostavljana, a svaka treća doživi ekonomsko nasilje u

partnerskom odnosu. Samo jedna od 15 do 20 žena prijavi silovanje. Sudski proces za silovanje, do

prvostupanjske pravomoćne presude, traje u prosjeku tri godine, dok je minimalna zatvorska kazna za

silovatelja samo godinu dana, pri čemu on najčešće izađe na slobodu nakon što odsluži dvije trećine

kazne, zbog uzornog vladanja. U Hrvatskoj se izriče 5 puta manje mjera zabrane pristupa nego u

Austriji. U Hrvatskoj nedostaje preko 700 mjesta u skloništima za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja.

Isto tako, Hrvatska nema nacionalnu politiku koja bi se bavila svim oblicima nasilja nad ženama nego

samo za nasilje u obitelji.

U ovakvoj društvenoj atmosferi ratifikacija Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv

nasilja nad ženama i nasilja u obitelji goruće je političko pitanje. Prije svega jer je riječ o dokumentu

koji je pravno obvezujući međunarodni instrument kojim se kriminaliziraju djela kao što su tjelesno,

psihičko i seksualno nasilje te seksualno uznemiravanje, prisilni brakovi, sakaćenje ženskih spolnih

organa, prisilni pobačaji, itd. Konvencija je dokument koji treba štititi žene od svih oblika nasilja,

sprečavati progon žena i generalno doprinositi uklanjanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.

Hrvatska, u ovom trenutku, ne čini dovoljno kako bi zaštitila žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Pravni okvir je manjkav, neadekvatan i podložan osobnim interpretacijama pojedinog suca ili sutkinje.

Umjesto da se, kao društvo, pitamo kako pružati adekvatnu podršku žrtvama nasilja, kako povećati

kapacitete sigurnih kuća, kako unaprijediti pravne procese i sustavno djelovati na dekonstrukciji

rodnih stereotipa i predrasuda, javnost, mediji i politika bave se definicijom roda koji je odavno

definiran i kao takav prihvaćen i u znanosti i u službenoj terminologiji.

KRIZA OBITELJSKOG ZAKONA

Nestalnost Obiteljskog zakona datira još od 2013. godine. U jesen 2017. godine ministrica demografije,

obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić uputila je u javnu raspravu prijedlog zakona koji je

prvi put u hrvatski Obiteljski zakon uveo definiciju obitelji prema kojoj bračni parovi bez djece,

istospolni parovi s i bez djece i niz drugih više nisu bili obitelj. Taj prijedlog zakona, koji je ubrzo

povučen uslijed lavine kritika, sadržavao je i odredbu po kojoj roditelji “prije svih” imaju pravo i

slobodu samostalno odlučivati o obrazovanju djece, u skladu s vlastitim uvjerenjima. Jedan od glasnijih

prigovora bio je da je u prijedlog zakona stavljena zaštita braka, a ne djece, prije svega kroz odredbe

kojima je sadašnje obavezno savjetovanje o nastavku skrbi za djecu zamijenjeno obaveznim

posredovanjem (mirenjem) bračnih drugova. Iako se novi prijedlog zakona očekivao tijekom jeseni

2017. godine, do ožujka 2018. godine on nije ugledao svjetlo dana.

O programima

Aktivnosti organizacije strukturirane su oko četiri programa koji su u skladu s misijom, vizijom i

strateškim ciljevima organizacije.

Program Rodna ravnopravnost oformljen je 2009. godine s ciljem uključivanja pitanja rodne

ravnopravnosti u sve nacionalne, regionalne i lokalne politike koristeći se pritom relevantnim

metodologijama kao što su istraživanja, analize javnih politika, policy savjetovanja, praćenje

provedbe i podizanje javne svijesti po pitanju razumijevanja koncepta rodne ravnopravnosti.

Program Prevencija i suzbijanje svih oblika rodnouvjetovanog nasilja nadovezuje se na

aktivnosti započete u okviru programa Legaline koji je oformljen 1995. godine što ga čini

jednim od najstarijih programa organizacije. Svrha programa je utvrditi nedostatke postojećih

zakona i propuste u provedbi istih od strane odgovornih institucija temeljem izravne

komunikacije s korisnicima/ama što podrazumijeva pružanje besplatne psihosocijalne pomoći

ženama žrtvama nasilja. Ciljevi programa su definirati efikasne načine prevencije

rodnouvjetovanog nasilja, pružiti tehničku pomoć kao dio zaštite od nasilja te sankcionirati

rodnouvjetovano nasilje.

Program Pružanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja i

njihovoj djeci na području Vukovarsko-srijemske županije postupno se izdvojio kao zasebna

jedinica budući da se sve aktivnosti provode u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Sigurna kuća

djeluje kao dio ovog programa od 2008. godine i osigurava istovremeni smještaj za najviše

dvanaest žena i osam djece s područja cijele Hrvatske. Sigurna kuća je odlično opremljena i

osigurana što pridonosi egzistencijalnoj sigurnosti korisnica i njihove djece. U okviru Sigurne

kuće djeluje i savjetovalište u kojem naše stručnjakinje pružaju pravnu i psihosocijalnu pomoć.

U razdoblju od 1.1.2017. godine do 31.12.2017. godine u Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske

županije boravilo je ukupno 88 korisnika/ca, od toga dvadesetdevet (29) žena, i

pedesetdevetero (59) djece.

Program Zagovaranje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih

mjera ima za cilj povećanje utjecaja korpusa ljudskih prava na legislative i praksu u području

borbe protiv diskriminacije te u području zaštite prava na javno izražavanje i slobodu mišljenja,

okupljanja i sl.

Projekti

ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

U prethodnoj smo godini naglasile kako je jedan od najvažnijih problema u kontekstu rodne

ravnopravnosti diskriminacija žena na tržištu rada što uključuje nejednake uvjete rada, nejednake

plaće za jednak rad, nemogućnost napredovanja, stopu nezaposlenosti žena, diskriminaciju na temelju

trudnoće i materinstva i brojne druge probleme s kojima se žene susreću ulaskom na tržište rada.

Projektom „Žene na tržištu rada - procjena utjecaja roda“ skrenule smo pozornost na važnost

usklađivanja obiteljskih obaveza i neplaćenog kućanskog rada u rješavanju prethodno navedenih

problema s kojima se žene susreću, a u kontekstu tržišta rada. Sam projekt trajao je 24 mjeseca, od

01.01.2015. godine do 01.01.2017. godine, a provođen je u partnerstvu s Fakultetom političkih

znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Gradom Zagrebom, udrugom Legalina iz Gračaca i udrugom Vukovarski

institut za mirovna istraživanja i obrazovanje (VIMIO). Opći cilj projekta bio je pridonijeti jačanju uloge

zagovaračkih aktivnosti organizacija civilnog društva (OCD) usmjerenih na opću transparentnost,

otvorenost i dobro upravljanje hrvatske javne uprave na polju rodne ravnopravnosti, a osobito onih

politika koje pridonose stvaranju pozitivnog okruženja za žene na tržištu rada.

Aktivnosti unutar projekta su bile podijeljene u nekoliko skupina: 1) istraživanje i procjena utjecaja

roda svih politika koje utječu na pristup žena tržištu rada; 2) jačanje kapaciteta za donošenje rodno

osviještenih politika; 3) praćenje i zagovaranje u lokalnim zajednicama; 4) prijenos znanja i primjera

dobre prakse; 5) vidljivost – produkcija medijskih sadržaja. Rezultati koje smo očekivali unutar ovog

projekta su uključivali : 1) provedenu procjenu utjecaja roda politika i zakona koji utječu na pristup

žena tržištu rada; 2) kreirane smjernice i indikatore za dugoročnu procjenu utjecaja roda; 3) podignuti

kapaciteti OCD-a i državnih/ javnih tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini za kreiranje rodno osviještenih

politika; 4) uspostavljeni standardi, načela i deliberativni mehanizmi za unaprjeđenje politika i mjera

koje utječu na položaj žena na tržištu rada, te 5) prenesena znanja i primjeri dobrih praksi svim

relevantnim i zainteresiranim dionicima. Rezultate ovog projekta podijelili smo također u nekoliko

skupina, a to su: 1) Provedena procjena utjecaja roda politika koje utječu na položaj i pristup žena

tržištu rada, 2) Kreirane kvalitativne smjernice i indikatori za dugoročnu procjenu utjecaja roda, 3)

Ojačani kapaciteti organizacija civilnog društva, javnih/državnih tijela/institucija na lokalnoj i

nacionalnoj razini za uključivanje rodne perspektive u politike, 4) Uspostavljani i promovirani

standardi, načela i deliberativni mehanizmi za unaprjeđenje politika, regulative i provedbenih mjera

koje utječu na položaj žena na tržištu rada, 5) Kreirana baza podataka i prenesena znanja i primjeri

dobre prakse.

SAVJETOVANJE I PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA I POMOĆ ŽRTVAMA NASILJA U OBITELJI I

ZAŠTITA DRUGIH SOCIJALNO UGROŽENIH SKUPINA

U sklopu programskog stupa Prevencija i suzbijanje svih oblika rodnouvjetovanog nasilja provodimo

predmetni projekt čija je glavna aktivnost pružanje pravnog i psihološkog savjetovanja

pojedincima/kama i parovima u pogledu njihovih prava i obveza u vezama, nasilja u obitelji,

roditeljskih prava, vlasničkih/imovinskih prava itd. U Savjetovalištu rade stručni timovi, a isto

funkcionira u punom kapacitetu. Svim korisnicima/ama osigurana je kontinuirana efikasna i brza

pravna pomoć pravodobnim informiranjem i pružanjem pravnih savjeta sukladno pravilima struke i

najvišim standardima pravničke etike. Na taj smo način onima kojima je potrebno zajamčili

profesionalnu i učinkovitu pravnu zaštitu, sve u cilju uklanjanja prepreka koje onemogućavaju ili

otežavaju jednaki pristup sudu svim građankama i građanima. O radu Savjetovališta i pravnog tima

najbolje govori podatak da je tijekom 2017. godine ukupno 1717 korisnika/ca dobilo pravni savjet, a

28 korisnika/ca psihološku pomoć.

ANALIZA PRAVNOG SAVJETOVALIŠTA ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA 2017. GODINE DO 31. PROSINCA 2017. GODINE

U promatranom razdoblju našem se pravnom savjetovalištu ukupno javilo 1717 osoba, od čega

90,1% žena i 9,9% muškaraca.

Osobnih dolazaka u savjetovalište bilježimo 60,4%, dok je 39,6% korisnika/ca savjetovano putem

telefona.

Po prvi put se našem se savjetovalištu obratilo 69% korisnika/ca, a njih 31% pomoć je zatražilo više od

jedanput. Ukupno 93,9% naših korisnika pomoć je zatražilo za sebe, dok je njih 6,1% pomoć tražilo za

nekoga drugog.

Analiza obraćanja po županijama pokazuje da nam se najviše korisnika/ica javljalo iz grada Zagreba

(60,6%), dok ih 8,7% dolazi s područja Zagrebačke županije. U 3,6% slučajeva bilježimo javljanje s

područja Splitsko-dalmatinske županije, a u 2,7% s Primorsko-goranske županije. Ukupno 2,4% naših

korisnika/ica dolazi s područja Vukovarsko-srijemske županije. Također, ukupno 2,3% naših

korisnika/ica dolazi s područja Zadarske županije, dok ih 2,2% dolazi s područja Istarske županije. S

područja Osječko-baranjske županije javilo nam se ukupno 1,9% korisnika/ica, dok nam se s područja

Varaždinske i Sisačko-moslavačke javilo njih 1,7%. U 1,4% slučajeva bilježimo javljanje s područja

Bjelovarsko-bilogorske županije. Ukupno 1,3% naših korisnika/ica javilo se s područja Karlovačke

županije, a njih 1,2% s područja Krapinsko-zagorske. U jednakom broju obratile su nam se korisnici/ce

s područja Međimurske i Virovitičko-podravske županije, njih 1,1%. S područja Koprivničko-križevačke

županije javilo nam se 0,9% korisnika/ica. Ukupno 0,8% naših korisnika/ica javilo se s područja

Šibensko-kninske i Požeško-slavonske županije, dok ih se 0,7% javilo s područja Brodsko-posavske i

Ličko-senjske. Najmanje korisnika/ica nam se javilo s područja Dubrovačko-neretvanske županije

(0,6%). Također, ukupno 0,6% naših korisnika/ica nam se javilo s područja izvan Republike Hrvatske.

U 1% slučajeva nam korisnici/ce nisu odgovorili na pitanje o mjestu prebivališta.

U pogledu dobne strukture najviše naših korisnika/ica ima više od 60 godina (16,3%), dok ih 14,8% ima

između 36 i 40 godina. Ukupno 13,8% naših korisnika/ica ima između 41 i 45 godina, dok ih 12,7% ima

između 46 i 50 godina. Korisnici/e koji imaju između 31 i 35 godina čine 11,3% uzorka, dok oni koji

imaju između 51 i 55 godina čine 9,6% uzorka. Također, korisnici/e koji imaju između 56 i 60 godina

čine 9,1% uzorka, a oni koji imaju između 26 i 30 čine 7% uzorka. Ukupno nas je kontaktiralo 1,9%

korisnika/ica koji imaju između 21 i 25 godina, a najmanje su nas kontaktirali korisnici/e koji imaju

manje od 20 godina (0,5%). Također, 3% naših korisnika/ica se nije izjasnilo po pitanju dobi.

Što se tiče bračnog statusa 39,7% naših korisnika/ica je udano/oženjeno, dok je njih 26,4% razvedeno.

Ukupno 14,5% korisnika/ica nije u vezi, dok je njih 5,8% u tijeku brakorazvodne parnice. Također, 5,2%

naših korisnika/ica živi u zajednici sa partnerom/icom, a njih 4,4% su udovci. U 1,1% slučajeva su

korisnici/ce u vezi, ali ne žive zajedno, dok je najmanje njih (0,3%) u istospolnoj zajednici. Ukupno 2,6%

naših korisnika/ica se nije izjasnilo po pitanju bračnog statusa.

Od ukupnog broja korisnika/ica njih 80,7% ima djecu, dok ih 16,8% nema djecu. Također, 2,5%

korisnika/ica se nije izjasnilo po ovom pitanju. Od ukupnog broja korisnika/ica koji imaju djecu njih

40,3% ima maloljetnu, 31,8% punoljetnu, a 8,8% ima i maloljetnu i punoljetnu djecu.

S aspekta stručne spreme, ukupno 53,4% naših korisnika/ica ima srednju stručnu spremu. Njih 21,3%

ima visoku stručnu spremu, dok njih 9% ima nižu stručnu spremu. Također, 8,3% naših korisnika/ica

ima višu stručnu spremu, a 3,1% je odgovorilo da nisu završili osnovnu školu. Ukupno 0,7% naših

korisnika/ica je na poslijediplomskom studiju, a njih 4,2% nam nije dalo odgovor na ovo pitanje.

Po pitanju radnog statusa ukupno 47,1% naših korisnika/ica je zaposleno, dok je njih 29,1%

nezaposleno. U 18,6% korisnici/ce su umirovljenici, a u 1% slučajeva su se izjasnile kao osobe koje

brinu o kućanstvu. Studenata i studentica ima 0,8% od ukupnog broja, dok 0,4% naših korisnika/ica

povremeno radi. Po pitanju radnog statusa 3% korisnika/ica se nije izjasnilo.

Zbog problema nasilja našem savjetovalištu obratilo se ukupno 46,7% korisnika/ica.

Od ukupnog broja žena koje su se javile u naše savjetovalište, njih 49,9% javilo se zbog problema

nasilja. S druge strane, zbog problema nasilja javilo se od ukupnog broja muškaraca njih 23,5%.

Međutim, kad u analizu uključimo treću varijablu koja mjeri jesu li ispitanici tražili savjet za sebe ili za

nekog drugog dobijemo postotak od 19,4% muškaraca koji su tražili savjet za svoju majku, sestru ili

prijateljicu što dovodi do konačne brojke od 5,7% muškaraca koji su zvali zbog problema nasilja.

Od ukupnog broja žena koje se su javile zbog problema nasilja, najviše njih se javilo zbog

psihičkog/emocionalnog nasilja (73,2%). Ukupno 61,4% žena javilo se zbog verbalnog nasilja, a 51,4%

zbog fizičkog. U 22,2% slučajeva žene su se javile zbog ekonomskog nasilja, a u 6,4% zbog seksualnog.

Najmanje žena se javilo zbog mobbinga (3,7%).

Korisnici/ce koji su se javili zbog problema nasilja najčešće su izjavili kako trpe više vrsta nasilja u isto

vrijeme. U 72,9% slučajeva radi se o psihičkom/emocionalnom nasilju, dok se u 60,9% slučajeva radi o

verbalnom nasilju. Također, 51,3% korisnika/ica trpi fizičko nasilje, a 21,6% ekonomsko. Ukupno 6,6%

korisnika/ica trpi seksualno nasilje, a njih 4,2% javilo se zbog mobbinga. U 1,1% slučajeva nije

specifično navedena vrsta nasilja kojoj su korisnici/e izloženi.

Kao zlostavljače/ice najčešće se navode supružnici (48%), dok se kao drugi najčešći zlostavljači/ice

navode bivši supružnici i bivši partneri/ice. Kao zlostavljači su u 8% slučajeva navedeni izvanbračni

partner/ica. Ukupno 3,8% korisnika/ica navodi poslodavca/ku kao zlostavljača, a isti postotak

korisnika/ica navodi roditelje. u 3% slučajeva je kao zlostavljač/ica naveden susjed/a. Također, 2,9%

naših korisnika/ica kao zlostavljače navodi djecu, a njih 1,7% brata/sestru. Kao zlostavljači/ce u 1,1%

slučajeva su navedeni šogor/ica, a u 0,4% slučajeva svekrva.

Velik broj naših korisnika/ica, njih ukupno 90,7%, višekratno je izloženo nasilju, dok je 8,7%

korisnika/ica nasilju bilo izloženo jednom. U 0,6% slučajeva korisnici/ice nisu odgovorili na pitanje o

učestalosti proživljenog nasilja.

Ukupno 58% korisnika/ica je prijavilo nasilje, dok njih 40,7% nije. Također, 1,3% korisnika nam nije

dalo odgovor na ovo pitanje. Po pitanju postupanja po prijavi nasilja u 38,6% slučajeva vodi se

postupak, u 16,9% slučajeva isti se ne vodi.

Korisnici/ce nas kontaktiraju zbog više vrsta problema, a najčešće se javljaju zbog problema vezanih

uz razvod braka (27,2%). Ukupno 21,2% korisnika/ica javilo nam se zbog problema vezanih uz

roditeljsku skrb, dok se njih 17,9% javilo zbog problema vezanih uz imovinske odnose sa

partnerom/icom. Zbog raznih pravnih pitanja javilo nam se 12,)% korisnika/ica, dok ih se 9,8% javilo

zbog pitanja vezanih uz uzdržavanje djece. Ukupno 4,2% korisnika/ica se javilo zbog pitanja vezanih uz

nasljeđivanje, a njih 4% javilo se zbog problema vezanih uz radne odnose. Zbog pitanja vezanih uz

skrbništvo javilo nam se 3,9% korisnika/ica, zbog socijalne zaštite 3,8%, a zbog pitanja vezanih uz

stambeni status 3,6% korisnika/ica. Ukupno 2,9% korisnika/ica javilo se zbog ovrhe, dok se njih 2,5%

javilo zbog problema vezanih uz podjelu bračne imovine. Također, 2,4% korisnika/ica javilo se zbog

pitanja vezanih uz pravo posjećivanja djeteta, a njih 2,2% javilo se zbog pitanja vezanih za uzdržavanje

bračnih i izvanbračnih partnera/ica. Ukupno 2,2% korisnika/ica javilo se zbog pitanja vezanih uz

prekršajni postupak, a njih 1,4% se javilo zbog problema smetanja posjeda. Ukupno 1,3% korisnika/ica

javilo se s pitanjima vezanim uz oduzimanje poslovne sposobnosti, a isti postotak se javio s pitanjima

vezanim uz zdravstvenu zaštitu. S pitanjima vezanim uz mirovinsko osiguranje obratilo nam se ukupno

1,1% korisnika/ica, a s pitanjima vezanim uz smještaj u Sigurnu kuću javilo se njih 0,9%. Ukupno 0,5%

korisnika/ica javilo se s upitima vezanim uz rodiljne naknade i dječji doplatak i osporavanje tj.

utvrđivanje očinstva. Također, 0,3% korisnika/ica javilo se s upitima vezanim uz naknadu štete i

posvojenje. Svega 0,2% korisnika/ica javilo se zbog problema vezanih uz uzdržavanje i smještaj u dom.

Također, zbog problema vezanih uz diskriminaciju javilo nam se 1,9% korisnika/ica, najviše (0,6%) ih

se potužilo na spolnu i (0,4%) etničku diskriminaciju.

ANALIZA PSIHOLOŠKOG SAVJETOVALIŠTA – 4. LISTOPADA 2017. – 31. PROSINCA 2017.

Tijekom izvještajnog razdoblja usluge psihološkog savjetovališta zatražila/o je 28 korisnika/ca s

kojima su održana ukupno 52 susreta/razgovora. U Savjetovalište se javilo 25 žena i 3 muškarca.

Većina (85.7%, 6 korisnica/ka) dolazi iz Zagreba.

Savjetovalište je tek u ovom razdoblju nakon dužeg vremena ponovno uspostavljeno te radi na pola

radnog vremena, što objašnjava manji uzorak korisnica/ka, na temelju kojeg ne bi bilo opravdano

generalizirati i donositi zaključke o trendovima i pojavama.

Ukupno 47.6% korisnica/ka došlo je osobno u savjetovalište, dok se savjetodavni razgovor vodio preko

telefona s 52.4% korisnica/ka. Najveći broj korisnica/ka živi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (81%), a

kontaktirale/i su nas i korisnice/i iz Slavonije, Dalmacije i Sisačko-moslavačke županije. Oni su, uz

telefonsko savjetovanje, dobili i dodatne informacije o lokalnim resursima i organizacijama koje

pružaju pomoć.

Dobna struktura nam govori da se u savjetovalište javljaju korisnice/i svih životnih dobi, što nam govori

da se poteškoće mogu javiti u svim životnim razdobljima. Prosječna dob je 50 godina, a kreće se od 27

do 84 godine. Preko 50% korisnica/ka je srednje životne dobi. Kao što je već napomenuto, radi se o

malom uzorku iz kojeg se ne mogu donositi zaključci, ali neki od razloga traženja pomoći u toj dobi

mogu biti pojačano nezadovoljstvo partnerskim odnosom i preispitivanje zajednice nakon

dugogodišnjih poteškoća, odraslost djece i okretanje prema sebi/partneru te trajnija promjena

percepcije odnosa.

80.95%

9.52%

4.76%4.76%

Geografska raspodjela

Grad Zagreb i Zagrebačka županija Slavonija

Dalmacija Sisačko-moslavačka županija

Najveći postotak korisnica/ka je u braku (30%) te razveden (15%) ili u tijeku brakorazvodne parnice

(15%). S obzirom na ovakvu strukturu i prirodu rada Savjetovališta, očekivano je da se dosadašnje/i

korisnice/i javljaju s temama vezanim uz sadašnje ili bivše partnere/ice, kao što su npr. poteškoće u

komunikaciji s partnerom, narušeni odnosi u obitelji, pitanja roditeljstva i skrbništva, itd.

Većina korisnica/ka ima djecu (85.7%). Od ukupnog broja korisnica/ka s djecom, njih 50% ima

maloljetnu djecu. Izuzetno je važno imati na umu da su u obiteljima u kojima postoje konfliktni

partnerski odnosi i nasilje djeca uvijek pogođena. Treba biti izrazito osjetljiv, stvarati savez i raditi na

podizanju kapaciteta korisnice/ka u savjetovanju kako bi osigurali zdravo okruženje za sebe i druge

članove svojih obitelji. Određene situacije su visoko stresne (npr. razvod) te utječu na odnos roditelja

19%

19%

24%

29%

9%

Dobna struktura

25-35 36-45 46-55 56-65 65+

30%

5%

15%15%

25%

10%

Bračni status

Udana/oženjen U vezi Razveden/a

U procesu razvoda Nije u vezi Udovac/ica

i djeteta, stoga je važno educirati roditelje o primjerenom postupanju prema djeci, razdvajanju

roditeljske od partnerske uloge, posljedicama emocionalne manipulacije djecom.

Uvid u radni status korisnica/ka pruža uvid u resurse, mogućnosti i stupanj autonomije koji imaju.

Općenito, veliku prepreku u napuštanju nasilnih i nezdravih odnosa predstavlja ekonomska ovisnost

osobe o počinitelju nasilja. Na idućem grafikonu možemo vidjeti da je u ovom uzorku 33% korisnica/ka

zaposleno, 33% je u mirovini, te 28% je nezaposleno.

Od dosadašnjih korisnica/ka, 81% njih izvještava da su proživjele/i neki oblik nasilja. Najčešće se radi

o emocionalnom ili psihološkom nasilju (100%, 17 korisnica/ka), zatim verbalnom (88.2%, 15

korisnica/ka), fizičkom (52.9%, 9 korisnica/ka), ekonomskom (35.3%, 6 korisnica/ka) te seksualnom

(23.5%, 4 korisnice/ka). Kao počinitelji se navode najčešće bivši ili sadašnji bračni ili izvanbračni

partneri (70.6%), zatim djeca (11.8%) te drugi (susjed, član proširene obitelji, 17.6%). U 88.2%

slučajeva osobe navode da je nasilje višekratno, a 58.8% korisnica/ka je nasilje nekome prijavilo.

Općenito govoreći, mnogo je razloga zašto se nasilje ne prijavljuje, a neki od njih su strah od

počinitelja, osjećaj odgovornosti za počinjeno nasilje, ekonomska ovisnost o počinitelju, osjećaj

privrženosti i pozitivna sjećanja o počinitelju, nepovjerenje u institucije, itd.

33%

28%

33%

6%

Radni status

Zaposlen/a Nezaposlen/a Umirovljenik/ca Odgajatelj/ica

Osim nasilja, razlozi zbog kojih se osobe javljaju u savjetovalište su: razvod (19%), pitanja skrbništva

nad djecom (19%), partnerski odnos i komunikacija (14.3%), zatim teškoće u doticaju s institucijama,

roditeljske kompetencije, egzistencijalni problemi, imovinski sporovi, fizička i psihička bolest te

ovisnosti i dr.

Neke od tema i problema obrađivanih u Savjetovalištu su:

- Kako se zaštititi i izaći iz nasilnog odnosa;

- Na koji način komunicirati s institucijama i kome se obratiti za pomoć;

- Kako komunicirati s djecom o razvodu/teškoćama u partnerskom odnosu;

- Kako razdvojiti partnersku od roditeljske uloge;

- Kako razvijati svoje roditeljske kompetencije;

- Kako se nositi s promjenama nakon razvoda, financijskih gubitaka, promjena u obiteljskoj

strukturi, itd.;

- Razvijanje efikasnih strategija nošenja sa stresom i neugodnim emocijama, razvijanje

komunikacijskih i životnih vještina i drugo.

Korištena metoda rada je psihološko savjetovanje, prvenstveno temeljeno na kognitivno-

bihevioralnom pristupu. Trajanje termina je bilo između 45 i 60 minuta.

PRAVNO I PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE - SIGURNA KUĆA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE

ŽUPANIJE

U sklopu programskog stupa Pružanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ženama žrtvama

nasilja i njihovoj djeci na području Vukovarsko-srijemske županije provodimo predmetni projekt koji

za cilj ima pružanje pravne i psihološke pomoći kako korisnicama iz Sigurne kuće tako i građanima s

područja Vukovarsko-srijemske županije. Rad psihologinje i socijalne radnice u 2017. godini temeljio

se prije svega na pružanju psihosocijalne pomoći korisnicima/ama Sigurne kuće, kojih je bilo 88, od

čega 29 žena i 59 djece. Usluge psihosocijalnog savjetovanja pružene su i građanima/kama

Vukovarsko-srijemske županije (ukupno 31 korisnik/ca). Problematika s kojom se korisnici/e suočavaju

najčešće se odnosi na pitanja vezana za nasilje u braku i vezama, unaprjeđivanje roditeljskih vještina,

0 20 40 60 80 100

Psihološko

Verbalno

Fizičko

Ekonomsko

Seksualno

Tipovi nasilja

nisko samopouzdanje i općenito rad na sebi i sl. Pritom najčešće korištena metoda jesu individualni

razgovori. Kao i do sada, rad s korisnicama skloništa uključuje individualne razgovore prema

dogovorenom rasporedu, dodatne susrete prema potrebi od strane samih korisnica te djelovanje u

situacijama koje zahtijevaju intervenciju psihologinje i/ili socijalne radnice. Psihosocijalno savjetovanje

provodilo se, osim u prostorijama skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, i putem telefona, poštom,

elektroničkom poštom, putem Facebook-a te osobnim susretima u našim izdvojenim prostorijama u

Europskom domu u Vukovaru za bivše korisnice i stanovnike/ce Vukovarsko-srijemske županije. Svrha

tretmana jest da se, kroz konfrontiranje korisnika/ca sa svojim emocijama i unutarnjim sukobima,

analiziranje uzroka i posljedica te emocionalno ventiliranje i rad na međuljudskim odnosima isti

osnažuju i potiču na preuzimanje aktivne uloge, inicijative i odgovornosti u radu na osobnom rastu i

razvoju, kao i na usmjerenost prema budućnosti.

ANALIZA SAVJETOVALIŠTA I SKLONIŠTA ZA ŽENE I NJIHOVU DJECU ŽRTVE NASILJA U

OBITELJI-VUKOVAR

U razdoblju od 1.1.2017. godine do 31.12.2017. godine u Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske županije

boravilo je ukupno 88 korisnika/ca, od toga dvadesetdevet (29) žena, i pedesetdevetero (59) djece.

Kronološka dob korisnica kretala se u rasponu od 19 do 50 godina. U sklonište su smještene 3 žene u

dobi do 20 godina starosti (11%), u dobi od 21 do 30 godina smješteno je 7 žena (24%), u dobi od 31

do 40 godina, 14 žena (48%), a između 41 i 50 godina starosti bilo je 5 žena (17%).

Ukupno 4 korisnice bile su u radnom odnosu pri dolasku u sklonište te su i nastavile raditi, 3 korisnice

su se zaposlile tijekom boravka u skloništu, 13 korisnica je na rodiljnom/roditeljskom dopustu, 1

korisnica je imala status majke njegovateljice, dok je 8 korisnica nezaposleno.

Od njih 29, 1 korisnica je imala završenu višu školu, 8 korisnica je imalo završenu srednju školu, 12

korisnica je imalo završenu osnovnu školu, 5 korisnica je završilo osposobljavanje za pomoćna

zanimanja, 3 korisnice nisu završile osnovnu školu, a od posljednje tri je jedna korisnica bila

nepismena.

S obzirom na bračni status, 20 korisnica pri dolasku u sklonište bilo je u braku, 7 korisnica je bilo u

izvanbračnoj zajednici, dok su 2 razvedene.

U 19 slučajeva zlostavljači su bili njihovi supruzi (65%), u 8 slučajeva zlostavljač je bio izvanbračni

partner (28%), a u 2 slučaja drugi član obitelji - roditelj (7%). Ukupno 15 korisnica dolazi iz urbane

(52%), a 14 iz ruralne sredine (48%).

Najveći broj korisnica dolazi s područja pod nadležnosti Centra za socijalnu skrb Vinkovci - 15 korisnica,

zatim 5 korisnica dolaze s područja pod nadležnosti Centra za socijalnu skrb Vukovar te 2 korisnice s

područja pod nadležnosti Centara za socijalnu skrb Osijek, a po jedna korisnica s područja Centra za

socijalnu skrb Zagreb (Novi Zagreb), Đakovo, Beli Manastir, Čakovec, Zadar, Donji Miholjac i Županja.

Od ukupno 59 djece smještenih u sklonište, 28 su ženskog, a 31 muškog spola.

Kronološka dob djece kretala se u rasponu od novorođenčadi do 18 godina. Do godinu dana starosti

bilo je 5 djece (9%), od 1 do 6 godina - 26 djece (44%), od 7 do 14 godina - 19 djece (32%), a od 15 do

18 godina - 9 djece (15%). Što se tiče obrazovnog statusa djece, 8 djece je pohađalo srednju školu, 21

dijete pohađalo je osnovnu školu, 1 dijete nije pohađalo školu iz zdravstvenih razloga, a preostalih 29

nije školskog uzrasta. 7 žena se vratilo u zlostavljačko okruženje (28%), 18 žena se nije vratilo (72%), a

4 korisnice su još u skloništu.

PRAVNO I PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE ŽRTAVA OBITELJSKOG NASILJA S PODRUČJA GRADA VINKOVACA

Savjetovalište udruge B.a.B.e., u periodu od 1.1.2017. godine do 31.12.2017. godine, djelovalo je i na

području grada Vinkovaca. Opći cilj ovog projekta je povećanje dostupnosti psihološke i pravne pomoći

i zaštite žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama izloženih diskriminaciji ili nepovoljnom

socijalnom statusu na području grada Vinkovaca što smatramo jednim od preduvjeta za kvalitetnu

konsolidaciju demokratskog društva u kojem svaka osoba ima pravo na ostvarivanje svojih

emocionalnih i kreativnih potencijala te na uspostavljanje zdravih i uspješnih odnosa unutar svoje

obitelji i šire zajednice. Rad savjetovališta organiziran je na sljedećim razinama (aktivnosti):

1) Usluge koje smo provodile sastojale su se od pružanja direktnog psihološkog i pravnog savjetovanja

osobama u potrebi:

1.a) Pružanje direktne psihološke pomoći korisnicima/ama u kriznim i drugim situacijama obuhvaćalo

je osnaživanje osoba koje se suočavaju s poteškoćama koje ne mogu prevladati same, a koje utječu na

njihovu produktivnost, društveni te obiteljski život. Pomoć je bila dostupna putem telefona 032 414

910, radnim danima od 8:00 do 21:00 sat, vikendom i praznicima od 8:00 do 14:00 sati te putem

dežurnog mobitela 098 982 46 41 svakim danom od 0 do 24 sata.

1.b) Pružanje direktne pravne pomoći korisnicima/ama obuhvaćalo je pružanje pravnih savjeta

osobama čija su ljudska prava ugrožena. Direktna pomoć se pružala putem telefona 032 414 910,

radnim danima od 8:00 do 21:00 sat, vikendom i praznicima od 8:00 do 14:00 sati, putem dežurnog

mobitela 098 982 46 41, svakim danom od 0 do 24 sata (pružanje informacija o institucijama kojima

se treba obratiti za dobivanje pomoći u konkretnom problemu te informiranje korisnika/ca o svim

pravima i mogućnostima zaštite vezane za konkretan slučaj) te brzim odgovaranjem na upite poslane

putem e-maila i pošte.

2) U svrhu povećanja broja osoba koje sudjeluju u pružanju usluga, posebna pozornost se posvetila

educiranju šire javnosti o problemu obiteljskog nasilja, kao i o učinkovitim načinima prevencije istog -

javno lobiranje.

Ciljane skupine obuhvaćene ovim projektom su:

2.a) Žene žrtve obiteljskog nasilja

2.b) Punoljetne osobe oba spola koje trebaju pomoć u području obiteljskih odnosa; bračni partneri

kojima je potrebno savjetovanje, osobe iz neposredne blizine supružnika koji su svjedoci/kinje nasilja,

a povezani su s njima rodbinskim i drugim bliskim vezama (roditelji, djedovi, bake, susjedi/e itd.).

c) Svi građani/ke koji/e traže informaciju, pravni i/ili psihološki savjet kao i konkretnu pomoć.

Naglašavamo da ovoj društvenoj skupini dionika/ca pripadaju pojedinci/ke iz društvenih kategorija

koje su manjinske s obzirom na vjersko, nacionalno ili seksualno opredjeljenje.

Rezultati:

1.a.) Tijekom 2017. godine javilo nam se 18 korisnica radi psihološkog savjetovanja.

Sve osobe koje su nam se obratile za psihološku potporu su bile žene i žrtve obiteljskog nasilja.

Ukupno 11 korisnica nam se obratilo prvi puta (61,11%), 6 korisnica (33,33% )nam se obraćalo i više

od četiri puta, a jedna korisnica nam se obraćala 2 puta.

Žene žrtve nasilja koje su tražile psihološku pomoć i potporu su različite dobi i stručne spreme, ali

prevladavaju žene u dobi od 26 do 35 godina, čak 10 žena što čini 55,56%, i one s nižom stručnom

spremom (44,44%). Ukupno 22,22% žena ima srednju stručnu spremu, isti je postotak žena i s

nezavršenom osnovnom školom, dok su samo dvije žene imale višu stručnu spremu (11,12%).

Javljale su nam se uglavnom nezaposlene žene, njih 83,33% od ukupnog broja.

U najvećem broju slučajeva korisnice su udane (77,78%), dok ostale žive u izvanbračnim zajednicama

(22,22%).

Ukupno 88,89% korisnica su majke čime i djeca postaju žrtve kojima je potrebna dugotrajna stručna

pomoć. Ukupno su nam se javile samo dvije žene koje nemaju djecu (11,11%).

Vezano uz vrstu nasilja koje proživljavaju, najčešće se radi o kombinaciji nekoliko oblika nasilja, kao

što je kombinacija verbalnog, psihičkog, fizičkog i ekonomskog (50%), zatim kombinacija verbalnog,

psihičkog i fizičkog nasilja (22,22%), kombinacija verbalnog, psihičkog i ekonomskog nasilja (11,11%),

kombinacija verbalnog i psihičkog nasilja (11,11%) te u jednom slučaju gdje su bili prisutni svi oblici

nasilja (verbalno, psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko), dok se u 5,56% slučajeva radi se o

kombinacijama drugih oblika nasilja.

Vršitelj nasilja je najčešće suprug (83,33%), dok su u ostalim slučajevima to izvanbračni partneri

(16,67%).

U 100% slučajeva nasilje se vrši višekratno što ukazuje na to da se žene u većini slučajeva ne odlučuju

tražiti pomoć odmah nakon što se nasilje dogodi prvi put.

U većini slučajeva nasilje je prijavljeno policiji (88,89%). U manjem broju slučajeva se, i pored prijave,

ne vodi nikakav postupak, dok se u ostalim slučajevima relativno podjednako vode i prekršajni i

kazneni postotak (u nešto većem broju slučajeva riječ je o kaznenom postupku). Najveći broj

postupaka još je u tijeku, njih 61,11%, a od onih koji su završeni bilježimo samo dvije novčane kazne

te jednu uvjetnu i novčanu. Vezano uz izricanje zaštitnih mjera; izrečena je samo jedna mjera zabrane

približavanja žrtvi, određen je samo jedan istražni zatvor i naloženo je samo jedno liječenje od

ovisnosti.

Žene se najčešće susreću s kombinacijom problema; uglavnom su to problemi vezani uz razvoda braka,

skrbništvo i uzdržavanje djece, zatim problemi u vezi kaznenih i prekršajnih postupaka, potom u vezi

imovinskih odnosa, prava u okviru socijalne zaštite, dječjeg doplatka, prava posjećivanja djeteta,

utvrđivanja i osporavanja očinstva, ovrhe, silovanja, unapređivanja roditeljskih vještina i dr.

2. Tijekom 2017. godine javilo nam se 30 korisnika/ca radi pravnog savjetovanja.

U većini slučajeva su nam se obraćali prvi put (66,67%), dok se 33,33% korisnika/ca obraćalo

višekratno.

Od ukupnog broja korisnika/ca samo je jedan muškarac (3,33%) što znači da žene čine 96,67% uzorka.

Najviše korisnika/ca je u dobi od 31 do 35 godina (30%), zatim u dobi od 26 do 30 godina (23,33%) te

u dobi od 41 do 45 godina (16,68%). U dobi od 21 do 25 godina je ukupno 13,33% korisnika/ca, u dobi

od 36 do 40 godina (6,67%), a jedna je osoba u dobi do 20 godina (3,33%). Također, po 3,33%

korisnika/ca je u dobi od 46 do 50 godina te u dobi od 56 do 60 godina.

U 80% slučajeva korisnici/e su udane/oženjeni, njih 16,67% živi u izvanbračnoj zajednici, a samo kod

jedne korisnice je u tijeku postupak razvoda braka (3,33%).

Također, samo jedna korisnica nema djece, dok su svi ostali roditelji (96,67%).

U 4 slučaja nemamo informaciju o broju djece (13,79%), a najveći broj korisnika/ca ima dvoje djece

(27,59%).

Kao što je za pretpostaviti, žrtve najčešće trpe više oblika nasilja u isto vrijeme. Najzastupljenija je

kombinacija verbalnog, psihičkog, fizičkog i ekonomskog nasilja (50%), zatim kombinacija verbalnog,

psihičkog i fizičkog (14,29%), kombinacija verbalnog i psihičkog (7,14%), kombinacija verbalnog,

psihičkog i ekonomskog (7,14%), psihičkog (7,14%), kao i svih oblika nasilja - verbalnog, psihičkog,

fizičkog, ekonomskog i seksualnog (7,14%). U preostalim slučajevima radi se o nekoj drugoj

kombinaciji različitih oblika nasilja.

Vršitelj nasilja je najčešće suprug (64,29%), zatim i supruga i svekrve u 14,29% slučajeva, a u 7,14%

slučajeva je to izvanbračni suprug te kombinacija izvanbračnog supruga i svekrve. U jednom slučaju je

nasilnik bio dječji trener (3,57%), a u jednom izvanbračni partner i član obitelji koji je počinio silovanje

(3,57%). U svim slučajevima nasilje je bilo višekratno (100%).

U 85,71% slučajeva nasilje je prijavljeno, dok samo u 14,29% nije (4 korisnice).

Uglavnom je prijavljivano nadležnoj policijskoj postaji (91,67%), a jedan slučaj je prijavljen liječnici

(4,17%). Također, za jedan slučaj nemamo podatke o tome kome je nasilje prijavljeno.

Ove godine bilježimo porast kaznenih prijava za obiteljsko nasilje. U većini slučajeva postupci su još u

tijeku (54,17%). Kazne su izrazito blage i nisu u funkciji represivnih mjera što govori podatak da smo

imale zabilježenu samo jednu uvjetnu kaznu i tri novčane. Slično je i sa zaštitnim, tj. sigurnosnim

mjerama - u 25% slučajeva one nisu niti izrečene niti predložene.

Od vrsta problema s kojima se susreću naši/e korisnici/e najčešće se radi o kombinaciji različitih

problema kao što su razvod braka, roditeljska skrb i uzdržavanje, kazneni i prekršajni postupci, no

pojavljuju se i drugi problemi poput imovinskih odnosa, prava iz okvira socijalne skrbi, dječjeg

doplatka, zdravstvenog osiguranja, prava posjećivanja djeteta, utvrđivanja i osporavanja očinstva,

radnih odnosa, ovrhe, a zabilježile smo i 4 slučajeva silovanja.

Zaključno, iz navedene statistike je evidentno da i dalje postoji potreba rada na poboljšanju zakonskih

regulativa u Republici Hrvatskoj, rada na kompetencijama djelatnika/ca u institucijama uključenih u

ovu problematiku kako bi građani/ke povratili svoje povjerenje u institucije državnog aparata i imali/e

adekvatnu potporu u slučajevima suočavanja s obiteljskim nasiljem gdje vlastiti dom kao mjesto u

kojem bi trebali/e biti najsigurniji/e i najzaštićeniji/e postaje najopasnije mjesto za njih i njihovu djecu.

Pravnim i psihološkim savjetovanjem bitno utječemo na promjenu životnih uvjeta socijalno ugroženih

osoba koje su bile upućene i podržane u procesu izlaženja iz socijalne isključenosti. Korisnicima/ama

smo ujedno osigurale izbor davatelja usluga socijalne skrbi, što utječe na povećanje kvalitete i na

umanjenje osjećaja stigmatiziranosti kod korisnika/ca u slučaju kada se obraćaju isključivo

institucijama. Time je veće i zadovoljstvo korisnika/ca jer se mogu brže i kreativnije rješavati problemi

kroz deinstitucionaliziran i osobni rad. Posljedično, veća je socijalna uključenost korisnika/ca koji

primaju sveobuhvatnu podršku te stječu psihosocijalne sposobnosti uslijed kojih bolje i kvalitetnije

funkcioniraju kako u obiteljskoj, tako i u radnoj sredini.

Tijekom provedbe ovog projekta nismo uspjele osigurati niti jedno zastupanje korisnika/ce od strane

odvjetnice naše udruge zbog nedostatnih financijskih sredstava, stoga smo pored pruženih savjeta

naše korisnike/ce, po potrebi, upućivale na besplatnu pravnu pomoć preko nadležnih ureda državne

uprave.

EDUKATIVNE I KREATIVNE RADIONICE ZA DJECU I MLADE

U 2016. smo godini započele s provedbom predmetnog projekta, a koji za cilj ima educiranje mladih o

tome što je sve nasilje, kako ga prepoznati, kako se ponašati u slučaju da su žrtva nasilja, kome se

obratiti u slučajevima kad svjedoče nasilnom ponašanju i sl. Edukacija se odvijala kroz radionice na

kojima su korištene različite metode neformalnog obrazovanja (igrokazi, igranje uloga, crtanje, grupne

diskusije, gledanje i analiza filmova, analiza tekstova, kvizovi i sl.), a sve to putem sadržaja

prilagođenog dobi djece i mladih i u atmosferi u kojoj mogu pitati što god ih zanima. Radionice su

osmišljene na način da tematski obuhvaćaju širok dijapazon tema; od međuvršnjačkog nasilja, preko

nasilja na društvenim mrežama do nasilja u mladenačkim vezama, a sve s ciljem da djecu i mlade

naučimo kako prepoznati nasilje te kako reagirati u nasilnim situacijama bilo da su žrtva i/ili

promatrač/ica. U prvoj godini provedbe projekta provele smo sedam radionica, a u prethodnoj 2017.

godini dodatne dvije. Cilj radionica bio je prevencija, edukacija i informiranja učenika/ca o uzroku i

posljedicama nasilja, a iste su održane za učenika/ce iz učeničkog doma “Maksimir” i iz osnovne škole

“Voltino”. Radionicama je prisustvovalo ukupno 25 učenika/ca.

UZOR – UČIMO ZAJEDNO, OPAŽAMO, REAGIRAMO

U području djelovanja civilnog društva volonterstvo je uobičajena praksa te se može reći da je kao

takvo vrlo razvijeno što nikako ne znači da ga ne treba i dalje poticati. U B.a.B.e.-ama izuzetno cijenimo

volonterski rad i sami/e volonteri/ke su uvijek dobrodošli/e.

Projekt UZOR – učimo zajedno, opažamo, reagiramo započeo je 01. kolovoza 2017. godine, te traje do

31. listopada 2018. godine, a provodi se u suradnji s Volonterskim centrom Vukovarsko-srijemske

županije, Gimnazijom Županja i Centrom za socijalnu skrb Županja. Projekt se provodi u okviru

instrumenta UP.04.2.1.01 Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta

volontera i provedbu volonterskih programa, a financiran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda

Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" 2014. – 2020. ukupne vrijednosti 513.134,13 kuna,

Projekt za cilj ima osnažiti svijest o vrijednosti volontiranja i pružiti strukturiranu podršku volonterstvu

u lokalnoj zajednici s naglaskom na volontiranju mladih.

Naslov projekta, UZOR – učimo zajedno, opažamo, reagiramo, odražava ne samo konkretan

volonterski program kojim će se povećati kvaliteta života i školski uspjeh djece u udomiteljskim

obiteljima, već i širi pokušaj umrežavanja različitih dionika koji mogu pravovremeno uočiti potrebe i

probleme te zajednički reagirati, osmisliti rješenja i koordiniranim djelovanjem doprinijeti

angažiranosti građana/ki u svojoj zajednici.

Specifični ciljevi projekta su:

• ojačati kapacitete organizatora volontiranja na području Vukovarsko-srijemske županije

• povećati broj programa školskog volontiranja i promovirati volontiranje mladih u

Vukovarsko-srijemskoj županiji

• uspostavljanje modela suradnje centara za socijalnu skrb i organizatora volontiranja

• jačanje institucionalnog prepoznavanja i vrednovanja volontiranja mladih

• pružanje pomoći u učenju djeci u udomiteljskim obiteljima

Očekivani rezultati:

• unaprijeđeni kapaciteti organizatora volontiranja na području Vukovarsko-srijemske

županije

• osnovan školski volonterski klub i potpisana pisma namjere za osnivanje školskih klubova

u 3 druge škole na području Vukovarsko-srijemske županije

• potpisan sporazum o suradnji Centra za socijalnu skrb Županja i Gimnazije Županja

• kreiran prijedlog modela vrednovanja volonterskog rada srednjoškolaca za upis na

fakultet s razrađenim kriterijima i bodovanjem

• pružena pomoć u učenju najmanje 8 učenika/ca iz udomiteljskih obitelji

U sklopu projekta, u Županji je 20. rujna 2017. godine osnovan Školski volonterski klub “ŽUGI” te je

donesen plan i program rada kluba. U rad Školskog volonterskog kluba u 2017. godini bilo je uključeno

96 učenika/ca Gimnazije Županja.

Osmišljen je i donesen program“Budi mi UZOR” koji pruža konkretan volonterski program kojim će se

povećati kvaliteta života i školski uspjeh djece u udomiteljskim obiteljima i predstavlja vrijedan korak

prema stvaranju pozitivne slike udomiteljstva, bolje integracije udomljene djece te otvara prostor za

povezivanje volontera/ki, djece iz udomiteljskih obitelji, škole, roditelja, udomitelja i centara za

socijalnu skrb.

Na području nadležnosti CZSS Županja 31 dijete smješteno je u udomiteljskim obiteljima, a na području

cijele županije čak 122 djece. Problemi udomljene djece vezani su, između ostalog, uz školsko

postignuće i potrebno je razvijati njihovu kompetentnost i samostalnost. Zbog zahtjevnosti

obrazovnog procesa s jedne strane i nemogućnosti udomitelja da im osiguraju pomoć u učenju s druge

strane, udomljena djeca nerijetko su marginalizirana od strane vršnjaka i dugoročno ostaju u

začaranom krugu siromaštva i socijalne isključenosti. U tu svrhu, dana 20. listopada 2017. godine za

učenike/ce gimnazije Županja održana je edukacija o udomiteljstvu s ciljem približavanja koncepta

udomiteljstva učenicima/ama koji/e će pružati pomoć u učenju djeci iz udomiteljskih obitelji, a sam

program pomoći u učenju započeo je 08. studenog 2017. godine.

Do kraja prosinca 2017. godine, deset je djece iz udomiteljskih obitelji primalo pomoć u učenju koju

im je pružalo devetnaestero učenika/ca volontera/ki.

Dana 29. studenog 2017. godine održana je edukacija o oglašavanju na društvenim mrežama za

organizatore volontiranja. Edukaciju je održao mag. ing. comp. Ilija Brajković (agencija Kontra), a na

njoj je prisustvovalo dvadeset predstavnika/ca organizatora volontiranja. Cilj edukacije bio je podučiti

sudionike/ce kako koristiti društvene mreže za promociju relevantnog sadržaja kao i kako kreirati

strategiju predstavljanja te kako doći do ciljane skupine.

Jedna od aktivnosti projekta bila je i božićna volonterska akcija koja je započela početkom studenog

2017. godine prikupljanjem darova, a nastavljena je u Županji zahvaljujući svesrdnoj pomoći učenika i

učenica Školskog volonterskog kluba "ŽUGI" koji su uz pomoć svojih roditelja, školske koordinatorice i

koordinatorice volontera izrađivali kolačiće, te ih potom 2. prosinca 2017. godine, povodom

Međunarodnog dana volontera dijelili svojim sugrađanima/kama u središtu Županje. Dana 18.

prosinca 2017. godine u prostorijama Kina Mladost u Županji, s početkom u 18 sati, održana je

predstava "Pipi i prijatelji – božićna čarolija" te druženje s djecom iz Sigurne kuće Vukovarsko-

srijemske županije i djecom iz udomiteljskih obitelji s područja Grada Županje kojom su prilikom

podijeljeni darovi.

U sklopu projekta 13. i 14. prosinca 2017. godine, u Zagrebu, u organizaciji Volonterskog centra Zagreb

održan je I. modul edukacije “Menadžment volontera – vođenje volontera i razvoj volonterskog

programa. Na edukaciji su sudjelovale Petra Kontić i Dajana Pul Bošnjaković, te partneri na projektu

Željka Džijan, koordinatorica volontera VCVSŽ; Antonija Buljević, CZSS Županja i Ljiljana Bilbija,

Gimnazija Županja.

Javna događanja

Tijekom protekle godine B.a.B.e. su organizirale niz javnih događanja kojima

su nastojale ukazati na položaj žena danas u društvu, osvijestiti javnost o

problem nasilja prema ženama te promicati rodnu ravnopravnost.

Stoga, B.a.B.e. su organizirale šest edukacija i radionica, sudjelovale su na

dva okrugla stola i jednoj tribini, a provele su i online kampanju

#aštojetoseksualnonasilje. Kontinuiranim organiziranjem i sudjelovanjem u

javnim događajima Udruga informira i educira javnost, ali i utječe na javno

mnijenje kada je riječ o zaštiti ljudskih prava, s posebnim naglaskom na

unapređenjem ženskih ljudskih prava. Takvim načinom rada djelujemo na

nacionalnoj razini, ali i smo i akceleratorice pozitivnih društvenih promjena

na lokalnoj razini.

Dana 30. ožujka 2017. godine, u organizaciji udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. i Hrvatska žena Otok

te Policijske postaje Otok održana je javna tribina na temu „Nasilje nad ženama i u obitelji“ u prostorijama Doma

kulture u Otoku. Ispred udruge B.a.B.e. izlagale su Ivana Sučić, voditeljica programa Pružanje egzistencijalne zaštite

i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci na području Vukovarsko srijemske županije, Sandra

Brkljač, psihologinja u Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske županije te Jasmina Katunar, domaćica u Sigurnoj kući

Vukovarsko-srijemske županije i bivša korisnica skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja i njihovu djecu. Uz

navedene, na tribini su još izlagale Marina Čepo, mag. iur., Pero Tenđera iz PP Otok te Mirna Marić iz PU Vukovarsko-

srijemske županije. Nakon pozdravnog govora Marije Čepo, predsjednice udruge Hrvatska žena Otok, Ivane Sučić,

B.a.B.e., voditeljice programa Pružanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja i

njihovoj djeci na području Vukovarsko srijemske županije i policijskog službenika Pere Tenđera uslijedili/e su

izlagači/ce. Psihologinja udruge B.a.B.e., Sandra Brkljač, govorila je o prirodi zlostavljačkog odnosa, obilježjima žrtve

i zlostavljača, razlozima dugotrajnog ostanka u nasilnom odnosu (zbog čega žrtve često nailaze na nerazumijevanje

i osudu okoline), kako bi se senzibilizirala javnost te naglasila važnost potpore društvene zajednice žrtvama

obiteljskog nasilja kako bi što lakše progovorile o nasilju koje doživljavaju i potražile pomoć. Jedan od mogućih

načina izlaska iz nasilne zajednice predstavila je Ivana Sučić, voditeljica B.a.B.e. Sigurne kuće Vukovarsko-srijemske

županije. Sudionice je upoznala sa procedurom prijave obiteljskog nasilja nadležnoj policiji i centru za socijalnu skrb,

kao i s pravom da zatraže smještaj u sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.

Kroz izlaganje je predstavila način funkcioniranja skloništa, koliko žrtve mogu boraviti ondje te na koji

način se pruža pomoć i podrška korisnicama i njihovoj djeci. Pravnica Marina Čepo predstavila je

zakone kojima se u RH regulira obiteljsko nasilje. Također, napravila je paralele između

Međunarodnih, europskih i hrvatskih zakona te navela koje su novine uvedene u RH kako bi se oni

uskladili i prilagodili stvarnim potrebama žrtava obiteljskog nasilja, odnosno kako bi se počinitelji

adekvatno procesuirali. Naglašeno je da još uvijek ima puno prostora za unaprjeđenje zakona koji su

trenutno na snazi. S druge strane, predstavnik Policijske postaje Otok, Pero Tenđera, iznio je svoja

iskustva u radu na terenu, pri intervencijama u slučajevima obiteljskog nasilja. Objasnio je kako policija

postupa, koje su metode procjene zatečenog stanja, rizika i opasnosti situacije, zatim, zaštite žrtve i

postupanja s počiniteljem nasilja. Kao primjer dobre prakse, usmjerene na prevenciju nasilja (kako

obiteljskog, tako i vršnjačkog), predstavnica PU Vukovarsko-srijemske, Mirna Marić, predstavila je

višegodišnji projekt „Živim život bez nasilja“ kojim obuhvaćaju rad s djecom završnih razreda osnovne

i srednje škole na području Vukovarsko-srijemske županije, kroz interaktivne radionice, predstave i sl.,

kojim djecu na njima prihvatljiv i atraktivan način upoznaju s raznim oblicima nasilnog ponašanja i

nenasiljem kao jedinom prihvatljivom alternativom. Javnu tribinu sa zanimanjem je pratila

mnogobrojna publika, kao i otočki gradonačelnik Josip Šarić i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo

Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić, koja je ujedno došla ispred Županijskog povjerenstva za

ravnopravnost spolova. Svečano je zatvorila predsjednica udruge Hrvatska žena Otok gospođa Marija

Čepo. Događaju je prisustvovalo je 40 osoba.

Kao i prethodnih godina, B.a.B.e. su se i 2017 godine odazvale globalnoj kampanji pod imenom “16

dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja”. Riječ je o kampanji koja je pokrenuta prije 24 godine

s ciljem javnog zalaganja i pokretanja koordinirane podrške prevenciji i suzbijanju rodno uvjetovanog

nasilja. B.a.B.e. su iskoristile ovu kampanju kako bi još jednom skrenule pažnju na problem nasilja

prema ženama. Potaknute #metoo kampanjom, koja je svoj odjek doživjela tek kad su joj se priključile

slavne osobe, te nizom optužbi za zlostavljanje koje su u studenom doživjele odjek u medijima, na

našoj smo Facebook stranici pokrenule kampanju pod nazivom #astojetoseksualnonasilje s ciljem

poticanja razgovora o seksualnom nasilju kao i micanja stigme sa žrtava istog. Građani i građanke su

nam anonimno prijavljivali svoje odgovore na pitanje “Što je seksualno nasilje?” koje smo potom

objavljivale na svojoj Facebook stranici. Ukupno je zaprimljeno 10 prijava u kojima su prijavitelji/ce

upozorili/e na različite oblike seksualnog nasilja kao što su seksualno uznemiravanje na radnom

mjestu, u javnom prijevozu, seksualno nasilje u braku i slično. Prijave su redom bile osobna iskustva

samih prijavitelja/ica, ali i općenite definicije ili osobni stavovi o samom problemu. Seksualno nasilje

predstavlja napad na tjelesni i psihološki integritet i autonomiju osobe i zato je izuzetno važno

otvoreno razgovarati o njemu. Ono je osobito psihološki razarajuće za žrtvu te dovodi do brojnih teških

posljedica kao što je dugogodišnji osjećaj srama, gubitak samopouzdanja, depresija, anksioznost,

posttraumatski stresni poremećaj, suicidalnost, socijalna izolacija itd. Seksualno nasilje je specifično u

odnosu na ostale prijestupe i zločine po tome što žrtva često nailazi na negativne reakcije okoline, kao

što je okrivljavanje za seksualni napad, nepovjerenje prema žrtvinom iskazu i uskraćivanje socijalne

podrške. Istraživanja pokazuju da upravo te reakcije imaju devastirajući efekt na prilagodbu i

psihološku dobrobit žrtve. Ovom smo kampanjom još jednom vratile pitanje seksualnog nasilja u javni

diskurs te potaknule brojne osobe da otvoreno pričaju o problemu koji zahvaća jednu od četiri žene.

U sklopu kampanje kontaktirala nas je i Adriana Kuprešak, blogerica koja je s nama odlučila podijeliti

svoju priču o iskustvu bivanja u nasilnoj vezi i hrabroj odluci o izlasku iz iste. Adriana nam se pridružila

i osobno te je sudjelovala na našoj radionici "Povuci granicu nasilnim vezama" koju smo 23. studenog

održale povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u prostorijama

Kuće ljudskih prava. Radionicu, u kojoj su sudjelovala 22 sudionika/ce, vodile su zaposlenice udruge

B.a.B.e., Marija Stojević, psihologinja i Marija Ćurić, sociologinja. Na radionici su, kroz interaktivna

predavanja i vježbe, obrađene sljedeće teme: oblici nasilja u vezama, mitovi o nasilju u vezama,

obilježja zdravih i nezdravih veza, kako prepoznati nezdravu vezu i što možemo učiniti za sebe i druge

u slučaju nasilne veze. Budući da su B.a.B.e. ovogodišnju kampanju u sklopu „16 dana aktivizma“

posvetile razgovoru o seksualnom nasilju i na ovom je događanju poseban naglasak stavljen upravo

na taj oblik nasilja.

Također, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, dana 24. studenog u

prostorijama Europskog doma Vukovar, održale smo dvije edukativne radionice na temu seksualnog

nasilja s učenicama i učenicima završnih razreda Ekonomske škole Vukovar, Tehničke škole Nikola

Tesla Vukovar i Gimnazije Vukovar. Radionicu je održala Sandra Brkljač, psihologinja iz Sigurne kuće

Vukovarsko-srijemske županije. Cilj radionica bio je progovoriti o toj osjetljivoj temi, informirati mlade

o različitim vidovima seksualnog nasilja, o tome kako ga prepoznati, razmijeniti iskustva (posredna ili

neposredna) i stavove o tome što za njih predstavlja seksualno nasilje te upoznavanje s pravnim

mehanizmima zaštite i sankcioniranja istog. Poseban naglasak stavljen je na sklonost društva da

osuđuje i okrivljava žrtve seksualnog nasilja te da se prečesto neki oblici nasilja, posebice seksualno

uznemiravanje, prešutno odobravaju ili se ne smatraju zabrinjavajućim. Radionicama je prisustvovalo

ukupno 36 učenika/ca te dvoje djelatnika/ca škole, ukupno 38 sudionika/ca.

Istog dana, 24. studenog, sudjelovale smo i u prosvjednoj akciji pod nazivom „Žene Hrvatske za

ratifikaciju Istanbulske konvencije do kraja 2017. godine!“ koja se održala ispred Hrvatskog sabora.

Od zastupnika i zastupnica zatražena je solidarnost sa svim ženama žrtvama nasilja i diskriminacije te

preuzimanje odgovornosti za ratifikaciju Istanbulske konvencije i samim tim i sustavnu zaštitu svih

žena od rodno uvjetovanog nasilja.

Također, i 2017. godine B.a.B.e. su sudjelovale u manifestaciji Dani otvorenih vrata udruga koju

organizira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Radi se o godišnjem događaju koji se održava u

cijeloj Hrvatskoj s ciljem informiranja javnosti o radu udruga u lokalnoj i široj zajednici. To je prilika da

građanke i građani sudjeluju u brojnim kreativnim radionicama, predavanjima, predstavama,

akcijama, te se upoznaju s različitim društveno korisnim projektima i programima, ali i mogućnostima

volontiranja u udrugama. Povodom obilježavanja Dana otvorenih vrata, B.a.B.e. su 25. svibnja 2017.

godine, u Europskom domu u Vukovaru informirale sve zainteresirane građane/ke o radu Udruge te

pružile usluge besplatne psihosocijalne podrške i pravnog savjetovanja. Ovom smo prilikom istaknule

da su B.a.B.e. članice WAVE mreže (Women against violence Europe) te su kao takve vodile STEP UP!

kampanju u Hrvatskoj.

Ključne poruke STEP UP! kampanje su:

1. Žene i djeca zaslužuju život bez nasilja! Vlada treba smjesta financirati skloništa i

specijalizirane službe da bi zaštitila žrtve nasilja.

2. Vlada mora aktivno podržavati prevenciju i zaštitu žrtava nasilja na način da se obveže

unaprijeđivati njihov pristup zaštiti i specijaliziranim službama podrške, osobito grupama koje

su višestruko diskriminirane.

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, dana 22. rujna 2017. godine, odlučile

smo predstaviti rad udruge B.a.B.e. građankama i građanima Vukovara. Naše promotivne tiskane

materijale, letke, priručnike i DVD-e izložile smo na štandu u samom središtu grada te zainteresirane

građane/ke upoznale s radom Udruge, s osvrtom na rad naše Sigurne kuće Vukovarsko-srijemske

županije koja djeluje na području Grada Vukovara. Također, zaprimale smo upite i dogovarale termine

za psihosocijalno savjetovanje te dijelile naše kontakt podatke uz motivcijske poruke na temu života

bez nasilja. Za informacije, upite i savjete obraćale su nam se žene koje trpe obiteljsko nasilje (psihičko,

fizičko, ekonomsko), ali smo imale i upite vezane uz druge vrste nasilja, primjerice, vršnjačko nasilje.

Upućivale smo zainteresirane u njihova prava i mogućnosti te metode zaštite od zlostavljanja.

Također, pozvale smo građane/ke da proslijede naše kontakte i svojim bližnjima (članovima obitelji,

rodbini, prijateljima, susjedima) ukoliko su žrtve zlostavljanja. Ovim istupom u javnosti, željele smo se

približiti i onima koji nisu upoznati s našim radom na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske

županije te im poručiti da nam se mogu obratiti za pomoć i podršku. Konačno, cilj ovogodišnjeg

obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama jest nastavak širenja svijesti o

neprihvatljivosti nasilnog ponašanja i nužnosti izlaska iz zlostavljačke situacije uz pomoć institucija,

udruga i drugih službi podrške koje rade na prevenciji i sankcioniranju nasilnog ponašanja te pomažu

žrtvama da se oporave i nastave živjeti život bez nasilja.

Dana 25. listopada 2017. godine u prostorijama naše udruge održale smo edukaciju za volontere

namijenjenu studentima/ticama koji/e su pokazali/e interes za volontiranjem na programu Prevencija

i suzbijanje svih oblika rodnouvjetovanog nasilja, pružanjem pravnih informacija putem SOS telefona.

Edukaciju je održala Ines Bojić, pravna savjetodavka B.a.B.e., a sudjelovalo je 13 studenata/tica.

Edukacija se koristila interaktivnim metodama prenošenja i razmjene znanja kako polaznici/e ne bi

bili/e samo konzumenti/ce već i aktivni/e sudionici/e rasprava, što je omogućilo ne samo tehničko

osposobljavanje za rad, već i senzibilizaciju za pitanja nasilja nad ženama.

U sklopu projekta UZOR - učimo zajedno, opažamo, reagiramo u 2017. godini organizirale smo dvije

edukacije na području Vukovarsko-srijemske županije namijenjene učenicima/ama gimnazije Županja,

ali i organizatorima volontiranja s područja Županije s ciljem promoviranja volonterstva u navedenoj

županiji.

Dana 20. listopada 2017. godine za učenike/ce gimnazije Županja održana je edukacija o udomiteljstvu

s ciljem pribliavanja koncepta udomiteljstva učenicima/ama koji/e će u okviru projekta pružati pomoć

u učenju djeci iz udomiteljskih obitelji. Prema istraživanju UNICEF-a, oko 30% udomljene djece susreće

se s problemima vezanim uz uspjeh i prilagodbu u školi. Navedeni problem adresira se u predmetnom

projektu kroz volonterski program “Budi mi UZOR”.

Dana 29. studenog 2017. godine održana je edukacija o oglašavanju na društvenim mrežama za

organizatore volontiranja. Edukaciju je održao mag. ing. comp. Ilija Brajković (agencija Kontra).

Prisustvovalo je ukupno 20 (dvadeset) predstavnika organizatora volontiranja. Cilj edukacije bio je

podučiti sudionike/ce kako koristiti društvene mreže za promociju relevantnog sadržaja kao i kako

kreirati strategiju predstavljanja te kako doći do ciljane skupine.

Dana 18. prosinca 2017. godine u prostorijama Kina Mladost u Županji, s početkom u 18 sati, održana

je predstava "Pipi i prijatelji – božićna čarolija" te druženje s djecom iz Sigurne kuće Vukovarsko-

srijemske županije i djecom iz udomiteljskih obitelji s područja Grada Županje. Predstava i darivanje

djece održano je u sklopu projekta UZOR – učimo zajedno, opažamo, reagiramo koji B.a.B.e. provode

u partnerstvu s Volonterskim centrom Vukovarsko-srijemske županije, Gimnazijom Županja i Centrom

za socijalnu skrb Županja, a čiji je cilj osnažiti svijest o vrijednosti volontiranja i pružiti strukturiranu

podršku volonterstvu u lokalnoj zajednici s naglaskom na volontiranje mladih.

Ostala javna događanja

I u 2017. godini redovito smo se odazivale raznim okruglim stolovima, treninzima, radionicama i

drugim javnim događanjima te smo na taj način iskazale podršku organizacijama civilnog društva te

predstavnicima nadležnih tijela s kojima surađujemo. Također, takve prilike koristimo za informiranje

o novim projektima te smo u toku sa zbivanjima u području ženskih prava. Od mnogih okruglih stolova,

tribina, treninga i radionica koje smo pohodile izdvojit ćemo samo one najbitnije i najkorisnije.

Tako smo se u utorak 28. ožujka 2017. godine odazvale pozivu na javnu raspravu o Nacrtu prijedloga

Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine, na kojoj je

ispred udruge B.a.B.e. sudjelovala Ivana Sučić, u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu

politiku. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ključno je državno tijelo u

području ravnopravnosti spolova i zaštite od nasilja u obitelji te je pri njemu formirana Radna skupina

koja je izradila Nacrt prijedloga Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017.

do 2022. godine. Polazeći od činjenice da nasilje u obitelji predstavlja oblik diskriminacije te

uvažavajući činjenicu da su u najvećem broju slučajeva žene žrtve nasilja u obitelji, ali i da je potrebno

osigurati zaštitu svih žrtava nasilja u obitelji bez obzira na spol, Nacionalna strategija svim nadležnim

tijelima uvodi obveze preveniranja i procesuiranja svake vrste nasilja u obitelji. Svaka predložena mjera

Nacionalne strategije utemeljena je na odgovarajućem članku Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju

i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije.

Dana 19. travnja 2017. godine sudjelovale smo na tribini pod nazivom „Ravnopravnost spolova na

lokalnim izborima 2017“, u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Vukovarsko-srijemske

županije, u Palači Srijem, u Vukovaru. Ove će se godine, po prvi put, na lokalnim izborima primijeniti

Odredba Zakona o ravnopravnosti spolova prema kojoj su stranke dužne na svojim listama imati 40

posto podzastupljenoga spola. Na tribini su sudjelovali predstavnici političkih stranaka i nevladinih

udruga te članovi povjerenstva, a sve s ciljem kako bi se iz perspektive različitih dionika raspravila ova

važna tema jednake zastupljenosti žena i muškaraca na listama za predstojeće lokalne izbore te hoće

li veća zastupljenost žena na listama uistinu značiti i njihovu veću zastupljenost na političkim

pozicijama.

Dana 21.travnja 2017. godine sudjelovale smo na okruglom stolu pod nazivom „Radnopravnost 2017.

– radno okruženje ponosno na raznolikost“ koji se održao u hotelu International. Konferencija je dio

aktivnosti projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”, kojeg financira Europska unija i

sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Program konferencije primarno je bio namijenjen poslodavcima,

odnosno predstavnicima/cama organizacija koji u svom radnom okruženju skrbe o zaštiti radničkih

prava; ali i svim drugim zaposlenicima javnih, privatnih i civilnih institucija i organizacija te

individualcima koje se žele informirati o LGBTI ravnopravnosti na radnom mjestu.

Također, 27. travnja 2017. u prostorima udruge „RODA – Roditelji u akciji“ prisustvovale smo na

završnom predstavljanju rezultata projekta „Kaleidoskop – unapređenje prava djece u različitim

obiteljima za tolerantno društvo“. Ciljevi projekta Kaleidoskop su osigurati primjenu ljudskih prava

jednoroditeljskih i posvojiteljskih obitelji te životnih partnerstava s djecom (znanih kao dugine obitelji),

povećati pristup različitih obitelji njihovim pravima te povećati svijest građana, ali i jednoroditeljskih,

posvojiteljskih i duginih obitelji o pravima i potrebama djece u različitim obiteljima. U sklopu projekta

izrađena su tri vodiča koja su ovom prilikom bila predstavljena okupljenima, a to su: „“Moja

posvojiteljska obitelj“, „Moja dugina obitelj i „Moja jednoroditeljska obitelj“. Nakon upoznavanja s

vodičima okupljeni su dobili priliku poslušati zanimljiva predavanja te pogledati animirani film

napravljen u sklopu ovog projekta.

Povodom obilježavanja 25 godina stupanja na snagu Zakona o pučkom pravobranitelju održana je

međunarodna konferencija u Hrvatskom saboru 11. svibnja te u hotelu Westin 12. svibnja 2017.

godine pod nazivom „Zaštita ljudskih prava i jačanje demokracije u Europi“. Ova značajna obljetnica

obilježena je brojnim međunarodnim i domaćim predavanjima o aktualnim temama koje su bile

podijeljene u četiri panela te je također poslužila kao prilika za potvrdu važnosti ljudskih prava u

uspješnom odgovaranju na izazove suvremenih demokracija, kao i uloge koju pri tome imaju neovisne

institucije za zaštitu i promicanje ljudskih prava te suzbijanje diskriminacije. Konferencija je svečano

otvorena u Hrvatskom saboru gdje je uvodni govor održala sadašnja pučka pravobraniteljica Lora

Vidović. Također, govore su održali i direktor Agencije EU za temeljna prava Michael O´Flaherty te Nils

Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava.

U lipnju i srpnju 2017. godine odazvale smo se pozivu na dvije javne rasprave povodom postupka

izrade Nacrta prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o potvrđivanju

Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji tzv.

Istanbulske konvencije organiziranu od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu

politiku. Prva javna rasprava održala se 30. lipnja, a druga 07. srpnja 2017. godine.

Dana 26. lipnja 2017. godine u prostorijama Tribine grada Zagreba sudjelovale smo u stručnom skupu

„Djevojčice žrtve seksualnog nasilja“. Skup je organiziran od strane Udruge sudaca za mladež,

obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USZM) s financijskom potporom francuske

organizacije Mediterranean Women’s Fund koja promiče ženska prava u mediteranskoj regiji. Ovaj je

stručni skup imao za cilj istaknuti važnost zaštite prava djevojaka i žena te se kritički osvrnuti na pravo

stanje rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj. Utvrđeno je još jednom da je seksualno nasilje rodno

uvjetovano te da su, statistički, najčešće žrtve ovog nasilja maloljetne djevojke ili mlade žene. Također,

zaključeno je da je potrebno još puno ulagati u zaštitu žena od ovog oblika nasilja, ali i u podizanje

javne svijesti o problemu.

Dana 30. kolovoza 2017. godine, u prostorijama Europskog doma u Vukovaru, sudjelovale smo na

radnom sastanku s pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović. Tom smo prilikom ukazale na dio

problema s kojim se naše korisnice, ali i druge žene susreću nakon što odluče izaći iz obiteljskog nasilja

i osamostaliti se pri čemu se prvenstveno misli pitanje stambenog zbrinjavanja žena žrtava obiteljskog

nasilja. Sastanku je prisustvovalo dvanaest predstavnika lokalne i regionalne samouprave, udruga i

nacionalnih manjina s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 21. rujna, Odbor za ravnopravnost spolova

Hrvatskog sabora, u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb i Centrom za žene žrtve rata –

ROSA, održao je tematsku sjednicu (14. sjednicu Odbora) na temu „Femicid** – ubojstva žena“.

Sjednica je održana u zgradi Hrvatskog sabora, a uz članove i članice Odbora bili su prisutni i zastupnici

i zastupnice, predstavnici/e nadležnih državnih institucija te organizacija civilnog društva.

Dana 22. rujna sudjelovale smo na okruglom stolu na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

povodom obilježavanja Nacionalnog dana protiv nasilja nad ženama. Okrugli stol je organiziran od

strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a ulogu moderatorice je preuzela

Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske. Uvodni govor održala

je Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Nakon ministrice

govorila je Marija Goatti, policijska službenica za prevenciju Ministarstva unutarnjih poslova koja se u

govoru osvrnula na problematiku nasilja nad ženama sa aspekta rada policije s posebnim osvrtom na

prevenciju. Također, na okruglom stolu moglo se čuti i o iskustvima i izazovima u radu sa ženama

žrtvama obiteljskg nasilja. Govor je održala Mirjana Duduković, predsjednica Ženske grupe Karlovac

„Korak“.

Dana 27. rujna 2017. godine održan okrugli stol naziva “Odnos politike prema majčinstvu i radu”. Na

stolu su govorile Ivana Nekić, Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. i moderirala je Marinella Matejčić iz

PaRitera. Petra Kontić je predstavila rezultate istraživanja provedbe i učinka instrumenata i mjera koje

utječu na usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza. Navedeno istraživanje provedeno je u sklopu

projekta "Žene na tržištu rada-procjena utjecaja roda". Kontić se dotakla i pitanja naknada za

novorođeno dijete te je navela kako postoji velika razlika koja zavisi od samouprave do samouprave.

Kao jedan od važnih preduvjeta za uspješnost žena na tržištu rada izdvojila je predškolski odgoj i

važnost dostatnih kapaciteta predškolskih institucija.

Povodom Svjetskog dana prava na pobačaj u 28.09.2017. godine sudjelovale smo u prosvjednoj akciji

"Za besplatan i dostupan pobačaj" organiziranoj od strane aktivistkinja iz Platforme za reproduktivna

prava. Tijekom prosvjeda aktivistice su izložile šest teza o reproduktivnim pravima, a glasno su

zatražile i što hitnije ratificiranje Istanbulske konvencije. Ovim putem iznova se istaknula potreba da

pobačaj bude dostupan svim ženama bez obzira na njihov ekonomski i društveni status.

Također, dana 2. listopada 2017. godine sudjelovale smo na regionalnoj konferenciji pod nazivom

„Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog“ nastale u sklopu EU-projekta „Prema stvarnoj

ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“. Nositeljica ovoga

projekta je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske.

Dana 27. listopada odazvale smo se i na tribinu „Politička dimenzija prava na pobačaj u Hrvatskoj i

Poljskoj“ na kojoj su govorile Barbara Nowacka, istaknuta poljska političarka i feministička aktivistkinja

te čelnica pokreta “Spasimo žene“ (Ratujmy kobiety) i Sandra Benčić, aktivistkinja Centra za mirovne

studije, uz moderiranje novinarke Ivane Dragičević. Razgovaralo se o trenutnom stanju reproduktivnih

prava žena u Poljskoj i Hrvatskoj, nastojanjima ekstremno konzervativnih struja da još više ograniče

pristup legalnom i sigurnom pobačaju u tim zemljama te prošlogodišnjim prosvjednim akcijama

poduzetim od strane Poljakinja na prijedlog dodatne radikalizacije zakona o pobačaju (tzv. Crni

ponedjeljak).

Dana 15. studenog 2017. godine, Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, povodom

Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, organizirao je tematsku sjednicu na temu:

Aktivnosti i mogućnosti za jačanje kapaciteta Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u

obitelji i nasilja nad ženama. Na sjednici su prisustvovali zastupnici i zastupnice Hrvatskog sabora,

predstavnici/e nadležnih državnih institucija i organizacija civilnog društva. Članice Nacionalnog tima

predstavile su dosadašnji rad, izazove i buduće perspektive u radu Nacionalnog tima nakon čega je

uslijedila rasprava. Zaključeno je da postoji potreba za tijelom specijaliziranim za ove oblike nasilja te

da je potrebna bolja koordinacija Tima na lokalnim razinama i s državnim institucijama, uz veću

podršku od strane institucija i ujednačen angažman članova Tima.

Prisustvovale smo obilježavanju 10 godina djelovanja skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Doma

„Duga-Zagreb“ dana 15. studenog 2017. godine u prostorijama hotela International. Tema obljetnice

je glasila „Obitelj je (ne)sigurno mjesto!“ te smo poslušale prezentaciju evaluacijske studije „Imamo

1Okruglo“. Prezentacija je sadržavala najzanimljivije statističke podatke kao i izjave žrtava, počinitelja

nasilja, zaposlenika/ca ustanove te svih suradnika Doma kroz proteklih 10 godina.

Dana 17. studenog 2017. godine u Institutu Ivo Pilar održana je međunarodna konferencija o

politikama prostitucije i promocija knjige „Prostitution in Croatia and Slovenia – Sex Workers'

Experiences“. Na konferenciji je, uz knjigu, predstavljeno i istraživanje, o kojem su govorile dr.sc. Ivana

Radačić s Instituta Ivo Pilar i kolegice koje su provodile samo istraživanje u Sloveniji. Gostovali/e su i

Dr. Ellis Ward s National University of Ireland, Trajche Janushev iz SWAN-a, regionalne zagovaračke

grupe za prava seksualnih radnika/ca te recenzent knjige prof. Aleksandar Štulhofer. Zaključak

istraživanja i konferencije je bio da je potrebno osigurati bolju zaštitu prava seksualnih radnika/ca u

Hrvatskoj, potaknuti razgovor o ovoj temi te promijeniti zakonske odredbe koje kažnjavaju i

obespravljuju seksualne radnike/ce.

Dana 21. studenog 2017. godine prisustvovale smo svečanom predstavljanju novog EU projekta pod

nazivom „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja nad ženama“ čija je

nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a partnerica je organizacija civilnog društva

Ženska soba - Centar za seksualna prava. Projekt se bavi ulogom policije, pravosuđa i medija u

slučajevima nasilja prema ženama s posebnim naglaskom na femicid – ubojstva žena od strane bliskih

muških osoba. Projekt ima za cilj identificirati, empirijski opisati te staviti u fokus javnosti postojeće

pravne prakse koje predstavljaju prepreke za učinkoviti pravni progon i kažnjavanje nasilja prema

ženama.

Dana 21. studenog 2017. godine, u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu, održan je program

Pjesničkom riječju STOP NASILJU NAD ŽENAMA. Ispred udruge B.a.B.e. sudjelovala je Marija Stojević,

psihologinja, koja je govorila o nasilju prema ženama.

Također, 23. studenog 2017. godine sudjelovale smo na vrlo korisnoj i edukativnoj jednodnevnoj

međusektorskoj edukaciji o problemu nasilja nad ženama i femicidu pod organizacijskom palicom

„Ženske sobe – centar za seksualna prava“. Edukacija je bila namjenjena predstavnicima i

predstavnicama nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva koji se u svakodnevnom radu

susreću sa problematikom nasilja nad ženama i femicida s područja grada Zagreba. Osnovni cilj

edukacije bio je jačanje međusektorske suradnje na problematici nasilja nad ženama, pogotovo

problema femicida, kao i otvoriti razgovor o učinjenim pozitivnim pomacima i predstojećim koracima.

Dana 24. studenog 2017. godine, sudjelovale smo i na prosvjednoj akciji "Žene Hrvatske za ratifikaciju

Istanbulske konvencije do kraja 2017. godine" održanoj ispred Hrvatskog sabora na kojoj smo se

okupili/e u borbi za ratifikaciju Istanbulske konvencije. Ovom smo akcijom od zastupnica i zastupnika

Hrvatskog sabora tražile solidarnost sa svim ženama izloženim nasilju i diskriminaciji.Od zastupnica i

zastupnika je zatraženo da preuzmu odgovornost za ratifikaciju Istanbulske konvencije, a samim time

i sustavnu zaštitu svih žena i djevojčica u Republici Hrvatskoj od rodno uvjetovanog nasilja.

x

Humanitarno djelovanje

Osim po borbi za ženska ljudska prava, B.a.B.e. su poznate i po svom humanitarnom djelovanju. Kao i

prethodnih godina tako smo i 2017. godine u prosincu darovale potrebite mališane s područja

Vukovarsko-srijemske županije. Dana 18. prosinca 2017. godine okupili smo se u Kinu Mladost u

Županji gdje smo zajedno s djecom iz Sigurne kuće Vukovarsko-srijemske županije i djecom iz

udomiteljskih obitelji s područja Grada Županje odgledali predstavu "Pipi i prijatelji – božićna

čarolija" koju je priredio Mrak teatar iz Županje. Božićno druženje jedna je od aktivnosti predviđenih

u sklopu projekta UZOR-učimo zajedno, opažamo, reagiramo financiranog od strane Europske unije iz

Europskog socijalnog fonda. Druženje je održano u suradnji s partnerima na projektu, a to su Centar

za socijalnu skrb Županja, Volonterski centar Županja i Gimnazija Županja. U duhu nadolazećih

blagdana i sa željom da se sva djeca osjećaju radosno voljeno i prihvaćeno, a uz pomoć naših

donatora Offertissima d.o.o., Jale-obrt za trgovinu i elektroinstalacijske radove, LIBRO d.o.o., Jet Osijek

d.o.o., Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Karolina d.o.o. Osijek, Filir d.o.o.

Vukovar, Jamnica d.d., Socijalna samoposluga Duga Vukovar i sami smo pronašli sreću u darivanju i

donijeli osmijehe na lica brojnih mališana.

Također, materijalno smo podržale 3 naše korisnice iz Zagreba te nemali broj korisnica s područja

Vukovarsko-srijemske županije kamo redovito šaljemo donacije u hrani, odjeći, higijenskim

potrepštinama i slično.

Suradnja

Prošla godina obilježena je (ponovnim) uspješnim suradnjama gdje bi prvotno istaknule onu s centrima

za socijalnu skrb unutar Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Osim s centrima za

socijalnu skrb, kvalitetan, zajednički rad ostvarile smo i s lokalnim ustanovama i organizacijama kao

što je Institut za mirovna istraživanja i edukaciju iz Vukovara, Legalina iz Gračaca, Volonterski centar

Vukovarsko srijemske županije, Gimnazija Županja, Osnovna škola „Voltino“, Učenički dom „Maksimir“

i dr. S nabrojanim centrima za socijalnu skrb, drugim ustanovama i lokalnim organizacijama

organizirale smo i sudjelovale na okruglim stolovima, pisale preporuke za lokalnu i regionalnu

samoupravu, a sve s ciljem kako bi dostupni programi i usluge bili usmjereni na goruće probleme

njihove zajednice. Također, informirale smo lokalno stanovništvo, donositelje/ice odluka te njihove

provoditelje/ice jer smo smatrale da je adekvatna informacija ključ progresivnosti svakog upravljanja.

Bitno je napomenuti i da kroz ovakve primjere dobre prakse osnažujemo i ostale zajednice koje s nama

direktno ne surađuju.

Također, i prošle godine nastavile smo iznimno uspješnu suradnju s Pravnim fakultetom i Studijskim

centrom socijalnog rada. Unutar ove suradnje aktivno smo uključile studente i studentice u projektne

aktivnosti Udruge, a na temelju potpisanog Okvirnog sporazuma o suradnji. Cilj suradnje je da studenti

i studentice, izravnim i aktivnim sudjelovanjem u rješavanju pravnih predmeta, steknu vrijedno

iskustvo o funkcioniranju pravnih instituta u njihovom socijalnom kontekstu, produbljivanje znanja o

primjeni pravnih pravila u praksi te stjecanje praktičnih vještina, a sve po svim standardima struke i

profesionalne pravničke etike. Naime, studenti unutar naše udruge, a s našim pravnim timom, aktivno

sudjeluju i pomažu u davanju besplatnih pravnih savjeta i informacija. Želimo napomenuti i da studenti

i studentice putem ove prakse doprinose sustavu pružanja besplatne pravne pomoći u javnom

interesu namijenjenom ostvarenju ustavnih načela jednakosti sviju pred zakonom, što je nepobitno

vrlo vrijedno znanje i iskustvo.

B.a.B.e. su i aktivna članica „Platforme 112-za Hrvatsku vladavine prava”. Platforma 112 okuplja

organizacije civilnog društva koje se niz godina bave zaštitom ljudskih prava, demokratizacijom,

izgradnjom mira, suzbijanjem korupcije i zaštitom javnih resursa. Platforma redovito komunicira

putem sastanaka te mailom i telefonom te reagira na društvena i dnevnopolitička zbivanja, kao i na

teme vezane uz zaštitu i kršenje ljudskih prava.

Također, surađujemo i s EU Agencijom za temeljna ljudska prava (FRA) kao konzultantska udruga.

Agencija je odabrala B.a.B.e., zajedno s još dvije organizacije civilnog društva, kao svoju nacionalnu,

referentnu točku za pripremu redovitih izvješća o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. U tom

kontekstu, B.a.B.e. u svojim redovitim izvješćima ukazuju na postojeće probleme u provedbi

relevantnih propisa i provedbi zakona EU kao i drugih relevantnih domaćih i međunarodnih propisa.

U 2017. godini imenovanoj Agenciji uputile smo izvještaje gdje smo ukazale na probleme i provedbu

relevantnih propisa i implementaciju prava EU u području zašite od nasilja i pristupa pravdi,

zaštite/prava djece, osoba s invaliditetom i dr.

B.a.B.e. su članica i Women Against Violence Europe (WAVE) mreže koja je osnovana 1994. godine, a

od 2014. djeluje kao pravna osoba i formalna nevladina mreža. WAVE mrežu čini više od 100 nevladinih

udruga iz 46 europskih zemalja koje djeluju na području suzbijanja nasilja nad ženama i djecom. WAVE

mreža ima za cilj promicanje i jačanje ljudskih prava žena i djece u cjelini te posebno sprječavanje

nasilja nad ženama i djecom. Kao što je već navedeno, B.a.B.e. su koordinatorice StepUp! kampanje u

Hrvatskoj. Aktivnosti predstojeće StepUp! kampanje dogovorene su na strateškom planiranju koje se

održalo u prosincu u Beču, a uključuju angažiranje i educiranje mladih ljudi o nasilju prema ženama i

djevojčicama, promoviranje važnih poruka sadržanih u Istanbulskoj konvenciji te stvaranje pritiska na

donositelje/ice odluka za održavanje i poboljšanje financiranja usluga na stabilan i održiv način.

Također, B.a.B.e. su sudjelovale u prikupljanju relevantnih statističkih podataka o ulozi specijaliziranih

servisa za potporu ženama žrtvama nasilja za područje RH. Godišnji izvještaj mreže WAVE bit će

objavljen tijekom 2018. godine.

Donatori

Tijekom 2017. godine zaprimili smo brojne

donacije. Osim privatnih donacija građanki/na

koje su bile uglavnom donacije rabljene

odjeće, obuće i igračaka, zaprimile smo i

donacije poslovnih subjekata kao što su

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Vindija

d.d., Komunalac d.o.o. Vukovar, Udruga

Branitelji Sajmišta, SDP ogranak Vukovar,

Mesnice Bođirković, Karolina d.o.o. Osijek,

Socijalna samoposluga Duga Vukovar, Filir

d.o.o. Vukovar. Članovi Facebook stranice

Čarolija darivanja povodom rođendana svakog

djeteta u Sigurnoj kući poslali su poklon

igračku po želji djeteta.

Partnerstvo

Grad Zagreb, Fakultet političkih znanosti

Zagreb, Centar za socijalnu skrb Vukovar,

Centar za socijalnu skrb Županja, Centar za

socijalnu skrb Vinkovci, Centar za socijalnu

skrb Zadar - podružnica Gračac, VIMIO

Vukovar, Legalina Gračac, Gimnazija Županja,

Volonterski centar Vukovarsko-srijemske

županije.

Volonterski doprinos

Nepoznati autor kaže “Najveći dar koji nekom

možete pokloniti je vaše vrijeme. Jer kada

poklonite vrijeme, poklonili ste komadić svog

života koji nikada ne možete dobiti natrag”. U

2017. godini godini 35 volontera i volonterki,

poklonilo je čak 2725 volonterska sata našoj

organizaciji te su na taj način doprinijeli/e

ostvarenju misije i vizije B.a.B.e. ali i zasigurno

obogatili svoj život novim saznanjima I

iskustvima.

Treba posebno istaknuti kako su od ta 2725

volonterska sata, 785 sati volonteri/ke uložili/e

u rad s našim korisnicima/ama u Pravnom i

Psihološkom savjetovalištu. Ostale programske

aktivnosti na kojima su volonteri/ke bili/e

angažirani/e su izvršavanje administrativnih

zadataka, organiziranje javnih događanja te

prikupljanje i dijeljenje humanitarne pomoći

kao i poklona za djecu povodom božićnih

praznika. Ove smo godine posebno ponosne na

naše mlade volontere/ke, učenike i učenice

Školskog volonterskog kluba "ŽUGI" Gimnazije

Županja koji su u sklopu projekta UZOR - učimo

zajedno, opažamo, reagiramo pokazali kako se

nikada nije prerano uključiti u pomaganje

drugima.

B.a.B.e. u medijima

U 2017. godini 91 smo puta bile prisutne u medijima, i to u tiskanim i elektroničkim 52 puta, u televizijskim emisijama 16 puta te u radijskim emisijama 23 puta. Mrežna stranica www.babe.hr posjećena je 117 671 puta. Učestalim pojavljivanjem u medijima vezano uz ratifikaciju

Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja

prema ženama i nasilja u obitelji, te općenito problematiku

nasilja prema ženama, B.a.B.e. su stručno i pravovremeno

informirale i obavještavale širu javnost. Medijskim istupima

i zalaganjima vezanim uz Istanbulsku konvenciju Udruga je

utjecala na dekonstruiranje mitova o spomenutom

međunarodnom dokumentu te osvještavala javnosti i

političke aktere/ice o problematici nasilja prema ženama.

Surađujući s novinarima i novinarkama B.a.B.e. pridonose i

edukaciji šire javnosti o ljudskim pravima, diskriminaciji i

civilnom društvu.

Zaključak

Od svog osnutka B.a.B.e. su poznate po beskompromisnoj borbi za prepoznavanjem i poboljšanjem

statusa žena odnosno ženskih ljudskih prava kao što su pravo na život slobodan od nasilja, bilo u

vlastitom domu ili u javnoj sferi, pravo na jednako sudjelovanje i jednaku zastupljenost u svim

aspektima socijalnog i javnog života i dr.

Nažalost, žene su često isključene iz procesa donošenja odluka, a njihovi stavovi, usprkos

zakonodavstvenim preporukama, nerijetko su neuvaženi. I proteklu godinu B.a.B.e. su putem različitih

aktivnosti i javnih događanja nastojale ukazati kako je neupitno i od iznimne važnosti da žene budu

uključene u procese odlučivanja i to će nastaviti činiti i dalje stvaranjem dodatnog javnog pritiska na

ciljane donositelje odluka.

Također, kao gorući problem B.a.B.e. vide i porast nasilja prema ženama kao i sve jasnije i glasnije

istupe putem kojih pojedinci i grupe iz desno klerikalnih krugova iznose zlonamjerne i namjerno

pogrešne interpretacije duha Istanbulske konvencije, ključnog dokumenta u borbi protiv nasilja prema

ženama. Svođenje žene na biologiju i njihovo vrednovanje isključivo kroz reproduktivnu ulogu govori

o uistinu zastrašujućem i duboko ukorijenjenom patrijarhatu u hrvatskom društvu.

Rodna ravnopravnost jedna je od vrijednosti za koju smo se kao društvo opredijelili i do sada izborena

ženska ljudska prava se ne bi trebala ponovno dovoditi u pitanje i ponovno biti predmetom šire

društvene rasprave.