Bankarstvo I kolokvijum

Embed Size (px)

Citation preview

BankarstvoSkripta za I kolokvijum I deo : Banke I bankarstvo 1. ta izuava nauka o bankarstvu ? Bankarstvo u svojoj osnovi obuhvata izuavanje bankarskog sistema i bankarske prakse,kao i izuavanje optih pitanja kreditnog sistema i kreditne prakse. Ona je deo ukupne ekonomske nauke . Obuhvata : 1. izuavanje funksije i uloge bankarskih sistema i naina organizovanja bankarstva u jednoj nacionalnoj ekonomiji 2. kreditno depozitno i ostalo bankarsko poslovanje 3. odraz teorije i prakse monetarno-kreditne i devizne politike na kreditno-bankarski sistem,sa stanovita uticanja na ekolomsku politiku zemlje i meunarodne ekonomske i finansijske odnose. 2. ta je bankarsko poslovanje ? Izuava se sa stanovita sadraja,funkcije I odnosa u privrednom ivotu zemlje, gde u savremenim uslovima banka,preko novca I kredita,brojnim nitima povezana sa procesom finansiranja drustvene repodukcije. Delokrug poslovanja banke odreuju sledei poslovi : 1. mobilizacija slobodnih novanih sredstava I multiplikacija novca 2. investiciranje,alokacijska funkcija I upravljanje 3. posredovanje na finansijskom tritu U okviru bankarskog sistema obavljaju se dve osnovne transakcije : 1. finansijske transakcije po osnovu tekueg poslovanja privrednih subjekata 2. finansijske transakcije kojima se prenosi finansijska tednja od suficitnih do deficitnih privrednih subjekata

1

3. ta je banka ? Italijanska re banco klupa ( tezga,danas alter) Banke se najee definiu kao finansijske organizacije koje se,kao svojom osnovnom aktivnou, bave primanjem depozita I davanjem kredita. Banka specijalizovana privredna organizacija,finansijski posrednik,koja prikuplja slobodna novana sredstva po raznim osnovama I plasira ova sredstva u raznim vidovima, pre svega kroz odobravanje kredita I kupovinu hartija od vrednsoti, odnosno prua druge vrste usluga svojim komitentima,ili obavlja finansijske I druge transakcije za svoj raun,a u cilju ostvarivanja prihoda,odnosno profita po tom osnovu. 4. Kako se razvijalo bankarstvo ? Poeci se vezuju za drevni grad Urom koji se nalazio na pola puta izmeu Bagdada I Persijskog zaliva I to sa njegovim crkvama I hramovima.Hram je vodio tekue knjigovodstvo svog poslovanja,ukljuujui I obraun prihoda I rashoda ,kao I trgovake poslove koje su obavljali crkveni trgovci,obraivali su I ukupan rezultat poslovanja. Pored hramova, bankarskim poslovima su se bavile I privatne bankarske kue koje se javljaju za vreme dinastije Hamurabija. U Grkoj se razvilo nekoliko vrsta banka, najpoznatije su one u hramovima ,kao I gradske I privatne banke.One su uzimale uloge uz kamatu,davale zajmove sa kmatom ,a bavile su se I poslovima platnog prometa sa drugim gradovima I zemljama koristei se ditni plasmanima. Bankarski poslovi u Rimu su se razvili uglavnom na grkim iskustvima,a bankari su se bavili primanjem depozita,davanje kredita I platnim prometom. U enovi je 1407. osnovana banak Kaza di Sant ore koja je poznata po to je od nje potekla ideja o stvaranju bankarskog novca kao merila vrednosti za razliite vrste novca I u drugim zemljama. U drugoj polovini XVII veka osnivaju se prve emisione banke . Dok poetak XVIII veka karakterie osnivanje mnogih komercijalih banaka koje su bile privatnog ili javnog karaktera. U XIX veku se u Engleskoj osnivaju banke akcionarskog tipa,od kojih neke I danas postoje. U XX veku dolazi do razvoja investicionog bankarstva ,a sa globalizacijom I liberalizacijom svetske privrede I do razvoja meunarosnog bankarstva.

2

5. Koje su osnovne vrste banaka I njihove karakteristike? Postoje vie krakteristika po kojim se moe izvrti razvrstavanje banaka kao to su : kriterijum po privrednoj grani,po principu teritorijalnosti,po ronosti poslovanja,po nainu dolaska do sredstava. Najea podela je onaj koji vodi rauna o tome na koji nain banka dolazi do osnovnih redstava.Na osnovu toga dele se na : 1. Centralne ili emisione banke ( pravo emisije novca I kredita,sprovodi kreditno-monetarnu politiku ,stvaranje I sprovoenje spoljne likvidnosti I za raun drave obavlje neke poslove ). 2. Komercijalne banke ( prikupljanje kratkoronih sredstava po osnovu depozita I njihovo usmeravanje za komercijanle namene ko to je finansiranje prometa ili proizvodnje). 3. Granske ili specijalizovane ( odobrava kredite iskljuivo projedinim privrednim granama ili oblastima) 4. Razvojne banke ( finansiranje programa razvoja I strukturalog prilagoavanje nacionalne privrede ko celine ili pak dela) . 5. Investicione banke ( bave se preteno dugoronim kreditiranjem investicija). 6. Regionalne banke 7. Poslovne banke ( dsosta slinosti sa komercijalnim Ili depozitnim bankama,pa se I pojmovno izjednaavaju). 8. Mono banke 9. Univerzalne banke (bave se svim vrstama bankarskog posla,bez obzira na rok) 10. Meunarodne ( multinacionale) banke (bankarsko polovanje u vie zemalja preko mree filijala). 11. Mega poslovne banke 6. Koje je mesto I uloga centralne banke ? Zauzima kljuno mesto u nacionalnom finansijskom sistemu.Zove se jos I banka banaka. U najvanije poslove I zadatke centralne banke ubrajaju se : pravo emisije novca I kredita,sprovodi kreditno-monetarnu politiku ,stvaranje I sprovoenje spoljne likvidnosti I za raun drave obavlje neke poslove. Ona propisuje obavezne rezerve , vodi rauna o deviznim rezervama, ona vrsi promene eskontne (kamatne) stope .Vri operacije na otvorenom tritu gde prodaje ili kupuje dravne hartije od vrednosti u cilju smanjenja ili poveanja kreditnog potencijala banaka.3

7. Kojim poslovima se bave investicione banke? One raspolau dugoronim kreditnim potencijalom I bave se preteno dugoronim kreditiranjem investicija ,a mogu biti I univerzalnog I specijalizovanog tipa ( industrijske banke,poljoprivredne banke). Obavljaju razne poslove za svoje kmitente vezane za emisliju I plasman hartija od vrednosti,bave se konsultantskim aktivnostima u procesu prestruktuiranja kompanija,a I fin. transakcijama u vezi sa tim. U poslednje vreme veliki znaaj se daje savetodavnim uslugama na bazi provizije koje su povezane sa fin. transakcijama kompanije. 8. Kojim poslovima se bave granske ili specijalizovane banke ? One predstavljaju takvu vrstu banaka koje odobravaju kredite iskljuivo pojedinim privrednim granama ili oblastima ( kao to su poljoprivreda,industrija,unutranja trgovina,spoljna trgovina,zadrugarstvo) , mada se termin specijalizovane banke koriste I za bakne koje su se epecijalizovale za neki odreeni vid bankarskog polovanja ( za razliku od univerzalnih). Posebni vid specijalizovanih banaka : 1. Hipotekarne banke su uglavnom orjentisane na plasman sredstava svog kreditnog potencijala na srednji ili dui rok uz ulaganje hipoteke ( nekretnina) komitenata kao obezbeenje za otplatu kredita. 2. Lombardne banke se preteno bave odobravanjem kredita na osnovu zaloge pokretnih bora ( berzanskih roba) , sa mogunou da se putem potvrde o vlasnitvu one mogu preneti na banku poverioca. 9. Kojim poslovima se bave razvojne banke ? Mogu biti nacionalnog ili meunarodnog (regionalnog) karaktera .One imaju za osnovnu funkciju finansiranje programa razvoja I strukturnog prilagoavanja nacionalne privrede kao celini ili nekog od njenih sektora. npr infrastruktura , pod povoljnim uslovima u pogledu roka I kamatne stope nego to su standardni komercijalni uslovi. Izvori sredstava javni ili privatni ili kombinovani. Meunarodne (regionalne) razvojene banke srestva pribavljaju se od uloga zemalja lanica,ali I zaduivanjem na meunarodnom tritu. Najpoznatija medjunarodna razvojna banka je IBRD- meunarodna banka za obnovu I razvoj.

4

10. ta je univerzalna banka? Bave se svim vrstama bankarskih poslova , bez obzira na rok , tako da predstavljaju banke opteg tipa. Posluju preko razgranate mree filijala na celoj teritoriji jedne zemlje,irei se vrsto I preko njenih granica.Vezuje vei broj komitenata zbog mogunosti pruanja svih vrsta bankarskih usluga,a tako je I banka u mogunosti da vie utie na poslovanje komitenata. 11. Kojim poslovima se bave poslovne/ komercijalne banke ? Prikupljanje kratkoronih sredstava po osnovu depozita sektora privrede,vanprivrede I stanovnitva I njihovo usmeravanje za komercijanle namene ko to je finansiranje prometa ili proizvodnje I to prevashodno na kratak rok. Najrasprostranjeniji oblik bankarskih institucija. II deo : Bankarski sistem I oblici bankarskog poslovanja 1. Koji su osnovni bankarski sistemi? Dva osnovna modela finansijsnkog sistema : 1. nemako-japansko tj. finansijski sistem zasnovan na bankama ( banke I krediti u ovom modelu imaju dominantnu ulogu pri finansiranju preduzea,banke su veliki akcionari preduzea.Karakteristicne za ovaj model su univerzalne bankei one su izvor finansiranja firmi svih veliina). 2. anglo-saksonsko tj. finansijski sistem zasnovan na tritu( model sa razvijenim fin. trzitem .primarna uloga u finansiranju preduzea pripada fin. tritu ,uglavnom na osnovu emisija akcija I obveznica.Znaajnu ulogu igraju nebankarske institucijebrokeri,investicioni fondovi,mnogo je manja uloga klasinih bankarskih organizacija.

5

2. Koje su osnovne karakteristike bankarskog sistema SAD ? Centralna banka ima 12 federalinih rezervnih banaka.Federalna rezerva u Vaingtonu ila ulogu centralne banke. Komencijalne banke su najbrojnija vrsta banaka I osnovna funkcija im je mobilisanje depozita I plasman kratkoronih kredita,kao I usluge fin . posredovanja ( mogu biti globalne banke, nacionalne komercijalne banke I dravne ( lokalne) komercijalne banke.Najvee komercijalne banke su : Bank of American Corporation,Bank of New York Posebno su im razvijene investicione banke koje se bave prevashodno HOV,fin. konsoltingom ,upravljanjem portfolijom HOV. Postoje tedne institucije u koje spadaju tedne banke I udruenja za tednju I kredite koje se bave prikupljanjem oroenih depozita. Kreditne unije su depozitne institucije na zadrunoj osnovi kojd koje su na bazi tednje lanova odobravaju krediti pod povoljnim kamatnim stopama od standardnih uslova. Znaajne su I holding kompanije koje ine najveu grupu depozitnih institucija. Izvozno-uvozne banka SAD je dravna banka za finansiranje izvoznih I uvoznih poslova I njohovo osiguranje na bazi garancija. Ministarstvo finansija I dravni organi kontroliu nesigurne banke,dok su druge pod kontrolom fereralnih rezervnih banaka I saveza korporacije za osiguranje depozita. 3. Koji su osnovne karakteristike bankarskog sistema Nemake ? Centralna banka je Savezna banka - Bundesbanka- emituje novac, vodi monetarnu politiku I vodi finansijsko I blagajniko poslovanje za Saveznu vladu.Posluje samo sa centralnim bankama saveznih pokrajnikoje reguliu novani opticaj I volumen.Dominiraju stare banke. Dominira model univerzalnih banaka . tedionice- specifine vrste banaka-tedionica kje su uglavnom formirane na lokalnom nivou ,primarno se bave prkupljanjem tednje I kretkoronim kreditiranjem. iro centrale- regionalne banke preko koji se realizuje iro platni promet izmeu tedionica I emisioni poslovi za lokalne organe. Kreditne zadruge- sline stedionicama, pruaju sve vrste usluga za mala I srednja preduzea. Specijalizovane banke za odobravanje hipotekarnih kredita, ili za finansiranje stambene izgradnje.6

4. Koje su karakteristike bankarskog sistema vajcarske? Najrazvijeniji na svetu. Centralna banka vasjcarske. Kantonalne banke -Smatraju se dravnim bankama I uglavnom se bave hipotekarnim poslovima ,ali I komercijalnim bankarstvom. Vode poreklo od zadunog (kooperativnog ) bankarstva. Raifaizen banke banke na malo to ukazuje na njohove korene zadrugarskog bankarstva Posebne obavee narodne banke : 1. obezbeivanje likvidnosti novanog trita 2. obezbeivanje snabdevanja I distribucija gotovog novca 3. obezbeivanje bezgotovinskog platnoh prometa 4. upravljanje deviznim rezervama 5. davanje adekvatnog doprinosa stabilnosti fin. sistema. Poslovno bankarstvo je zasnovano na konceptu univerzalnog bankarstva,mada postoje I neke specijalizovane Velike banke su : UBS AG I Credit Suisse AG.One su univerzalne banke sa naglaenom meunarodnom poslovnom orjentacijom. Privatne banke- upravljaju imovinom privatnih klijenata I ne prikupljaju klasine tedne depozite. Regionalne banke I tedionice preteno posluju sa stanovnitvom, komercijalno I hipotekatnim bankarskim poslovimau regionalnim okvirima. Preostali segment ine banke razliitog profila resto specializovane za kreditiranje trgovine ,industrije I malog biznisa. Banke pod stranom kontrolom kojd njih je uee u glasakim pravima banke preko 50% - ospluju sa stranim tediamai bave se raznim oblicima upravljanja imovinom.

7

5. Koje su osnovne karakteristike bankarskih sistema zemalja u razvoju I zemalja u tranzici? Relativno je nerazvojen jer ima veze sa ekonomskim,demografskim, drutvenim okolnostima. Pruaju se usluge u sferi pltnog prometa ,komercijalnog bankarstva tj. fin. posredovanja,dok su usluge investicionog bankarstva nerazvijene zbog nerazvijenih finansijskih trita. Ove zemlje karakterie,jo uvek, slaba regulatorna I supervizorska infrastruktura. Neke zemlje imaju jo uvek monobalkanski model gde jedna ili vie njih banka u dravnom vlasnitvu vri funkciju centralne banke I komercijalnih banaka ,ali se uglavnom prelo na model sa dva nivoa tj. sa jasnim razgranienjem uloge centralne banke I sektora poslovnog bankarstva. Trensformaciju bankarstva imaju strane banke ,koje dominiraju u procesu privatizacije ranijih dravnih banaka I uvoenjem novih bankarskih proizvoda na trite. 6. ta je Islamsko bankarstvo ? Prava institucija tedionica osnovana je u Egiptu.,a nastanak islamskog bankarstva se vezuje za stvaranje Islamske banke za razvoj- sa zadatkom da finansira ekonomske I socijalne programe zemalja lanica,iste god. je formirana I prva islamska komercijalna banka Dubai Islamic Bank. Svoje principe zasniva na Kuranu- opravdano je samo ono bogatstvo koje je rezultat sopstvenog rada ili preduzetnike aktivnosti,kao I nasledstvo I pokloni. Nije dozvoljena razmena neekvivalentnih suma novca,kao to je sluaj kod kreditnih transakcija (kamata). Prihvatljivo je finansiranje na principina zajednikog ulaganja I deljenje profita I gubitka.Prihod banke ne zavisi od unapred utvrene kamate ,nego od uspenosti poslovanja kompanije u koju su plasirana sredstva. Oni imaju : Raune koji bi mogli biti tekui rauni ali nema kamate na njih,garantuju povraaj novca. tedni rauni garantuju povraaj sredstava,ali ne donose uee u poslovanju banke,banka moe da isplati samo poklon za to to su novana sredstva bila kod njih . Investicioni rauni profit I gubitak se dele sa bankom ,pa tako nema garancija za povraaj novca.8

7. ta je offshore bankarstvo ? Zasniva se na korienju ofor kompanija,osnovanih sa relativno malim sredstvima,za razliite transakcije , sa ciljem da se izbegne kontrola poslovanja I plaaja poreza, a po potrebi I sakrije identitet pravih vlasnika kompanije.Osnivaju s u zemljama gde su porezi mali ili ih gtovo nema,a poslovanje se odvija vam granica tezemlje. Uslovi koji moraju da se ispotuju da bi se registrovala ofor kompanije: 1. vlasnici moraju biti stranci 2. sredstva za osnivanje moraju biti van zemlje u kojj je osnovana 3. sav prihod koji se ostvari mora biti ostvaren u inostranstvu Preteno su D.O.O. ili A.D. Najzastupljenije su trgovake kompanije-zarauje se na razlici u ceni izmedju dve drave., mada pojavile su se I finansijske komapnije. Bankarske kompanije nisu u klasinom smislu banke ,ve su specifine fin. institucije osnovane u ofor destinacijama koje se bave odreenim ogranienim spektrom bankarskog poslovanja,dobrim delom u sferi meunarodnog prikupljanja I plasmana sredstava I me. platnog prometa. U sutini predstavlja obavljanje odreenih bankarskih polova ,pre svega onih sa stranim valutama I stranim rezidentima,bez ogranienja koja vae za domae banke I uz poreske olakice. Glavne karakteristike ofor bankarstva : 1. prua sigurnost onim klijentima koji su rezidenti politiki I ekonomski nestabilnih zemalja 2. eliminie razna ogranienjau deviznim transakcijama 3. uglavnom su nii rokovi fin. transakcija I vie kamatne stope na depozite 4. kamate se generalno isplauju bez odbitka poreza na kapitalnu dobit. 8. ta je podzemno bankarstvo? Neformalni sistem transfera sredstava ,postoje u odsustvu klasinih bankarskih kanalaza transfer sredstava ili egzistiraju paralelno sa njim, pre svega u zemljama Bliskog Istoka,June Azije. Transakcije se realizuju tako to operator iz zemlje A prima novana sredstva od svog komitenta I obraa se (telefon,faks) svom partneru u zemlji B da doznai sredstva u lokalnoj valuti komitentu u zemlji B koga je oznaio komitent iz zemlje A.Trokovi transakcije su od 2 do 5 %9

9. ta spada u bankarsko poslovanje na veliko ,a ta spada u bankarsko poslovanje na malo ? Bankarsko poslovanje na malo- uglavnom podrazumeva pruanje usluga individualnim klijentima , I to fizikim licima , odnosno stanovnitvu . kao I malim preduzeima, gde je najvei deo usluga u domenu voenja rauna,odobravanje kredita ,poslova sa kreditnim I platnim karticama. Bankarsko poslovanje na veliko - poslovanje sa veim poslovnim klijentima I institucijama,gde spadaju usluge primanja depozita,platnog prometa,voenja poslovnih rauna,upravljanja gotovinom, upravljanjem raznim oblicima aktive,razne savetodavne I fin. usluge , ukljuujui I segmente investicionog bankarstva. 10. ta je mikro bankarstvo ? Predstavlja pruanje finansijskih usluga siromanijim slojevima stanovnitva ( preteno ruralnom) , uglavnom se odobravaju mikro krediti koji treba da pomognu njihovom samozapoljavanju ili reavanju egzistencijalnih problema,ali I pruanjem drugih bankarskih usluga (depozit,tednja). Prototim bankarstva bez filijala- preko mobilnog ili terminala se kontaktira,a trnsakciej idu preko obvaenih lokalnih trgovaca I vlasnika radnji koji ove transakcije vre za raun mikro finansijskih banaka.

10

III deo : Finansijsko posredovanje I bankarsko poslovanje

1. Kako se ostvaruje finansijsko posredovanje banaka? Pribavljanje I usmeravanje sredsatva je osnova fin. posredovanja banaka. Banke prikupljaju sredstva na depozitnoj I nedepozitnoj osnovi (tzv. Pasivni bankarski poslovi). Banke vre mobilizaciju slobodnih novanih sredstava I multiplikaciju novca,investiranje I alokaciju resursa,odnosno upravljanje sredstvima I posredovanje na fin. tritu. Koliina mobilizovanog kapitala odreuje obim I strukturu kreditnog potencijala banke. Banka prikuplja sredstva na depozitnoj I nedepozitnoj osnovi (depozitnakomitent ulae,nedepozitna- krediti dobijeni od centralnih banaka). Centralna banka emituje novac I to primarnu emisiju novca. Primarni novac pokree ceo proces umnoavanja ili multiplikacije novane mase koja se odvija kroz depozitno-kreditne operacije poslovnih banaka.Centralna banka propisuje obavezne rezerve koje bitno utiu na veliinu multiplikacije primarnog novca.Podizanjem nivoa obaveznih rezervi usporava se kretanje novane mase I obrnuta. Banka svojom kreditnom funksijom kreira depozitni novac,to znai da se kreiranje novca realizuje na relaciji poveanje bankarske aktive = poveanje depozitnog novca. 2. Objasniti mehanizam kreditno-monetarne multiplikacije Sposobnost sistema poslovnih banaka da uveaju koliinu novca koju je prvobitno primio,pre svega putem primarne emisije od centralne banke. Kreditni multiplikator pokazuje globalni odnos iznosa primarne emisije centralne banke I ukupnog iznosa kredita,a monetarni multiplikator odnos te emisije I koliine novca u opticaju. Bankarski sistem moe od jedne novane jedninice primljene od centralne banke da napravi vie novanih jedinica depozitnog novca,odnosno moe da povea svoje depozite vie puta u odnosu na inicijalni priliv centralne banke. Proces kreditne mulitiplikaciej zavisi od vie faktora,neki su : 1. stopa obaveznih rezervi; 2. stopa rezerve likvidnosti; 3. uspadanje sredsatva iz procesa multiplikacije po osnovu depozita kod centralne banke ili konverzije u gotov novac.11

3. Kako se ostvaruje bankarsko poslovanje ? Sekundarna emisija novca na osnovu potencijala kojim banka raspolae predstavlja osobenost bankarskog mehanizma da umnoava svoj kreditni volumen metodama kreditno-monetarne muliplikacije novca I kredita. I ovakvo kreiranje novca u bankama predstavlja tzv. sekundarnu emisiju ,jer njegovu osnovu ini monetarna baza,odnosno novac centralne banke tzv. primarna emisija. Rona transformacija perdestavlja sposobnost banaka da odreeni deo sredstava relativno manjeg kvaliteta (sredstva iz kratkoronih izvora) usmerava u plasmane relativno veeg kvaliteta ( dugorone plasmane). Ukupni plasman banke se moe podeliti na : 1. kreditne plasmane : posap kojima ona kao poverilac ustupa pravo raspolaganja odreenog iznosa novanih sredstava svom korisniku kredita na osnovu ugovora,pod odreenim uslovima. 2. nekreditni plasman: uglavnom plasmani vezani za kupovinu HOV drugih emitenata. Neutralni ili usluni bankarski poslovi : odvijaju se kroz posredovanje na finansijskom tritu ,gde znaajno mesto imaju poslovi platnog prometa. Specifini ili dopunski poslovi : razne konsalting poslovi ( prestruktuiranje preduzea) , poslovi u vezi sa emisijom I plasmanpm HOV,brokerski poslovi,lizing,faktoring,posvoli osiguranja (tzv. bankarsko osiguranje). Kako je kreditno-monetarna multiplikacija limitirana nivoom izdavanja sredstava u obaveznu rezervu kod centralne banke,time je I ograniena mogunost banke da u sekundarnoj formi kreira novac.

12

4. Koja su osnovna naela bankarskog polovanja ? Banka se mora pridravati nekih osnovnih naela ukoliko eli da racionalno posluje I da se obezbedi od mogueg poslovnog rizika. Naela su sledea : 1. Naelo likvidnosti : njena sposobnost da u roku izmiri sve dospele obaveze. Za banku se kaze da je likvidna ukoliko je u stanju da neometano obavlja kreditne aktivnosti I da izmiruje dospele obaveze o roku plaanja,uz zadravanje potrebne rezerve likvidnosti.Optimalna likvidnost se postie u uslovima kada su rokovi izmeu izvoda sredstava I plasmana banke sinhronizovani. 2. Naelo solventnosti ( I sigurnosti) : odnosi se na mogunost plaanja obaveza ili naplatu potraivanja, u roku I na nain utvren izmeu banke I komitenta. Za banku je karekteristino da mora voditi rauna o stepenu sigurnosti svojim plasmana pri odobravanju kredita, s druge strane naelo efikasnosti ulaganja odnosi se na to da plasmani daju optimalne finansijske efekte. 3. Naelo rentabilnosti ( profitabilnosti) : poiva na principu da se ostvari to vea dobit kao razlika izmeu prihoda I rashoda banke,pre svega na razlici izmeu aktivne I pasivne kamate,odnosno po osnovu provizije za pruanje bankarskih usluga I trokova poslovanja banke. Naelo rentabilnosti mora biti usklaeno sa naelom likvidnosti,gde naelo likvidnosti nalae da banka mora da ima dovoljno sredstava,kako bi izmirila sve obavezeu roku,ali I da bi slobodna sredstva banke mogla da se to rentabilnije plasiraju,poto se na njih plaa pasivna kamata.Prekomerna likvidnost smanjuje rentabilnost I obrnuto.

13

IV deo : Bankarski poslovi prikupljanja sredstva 1. Koje vrste depozita postoje I koje su njihove osnovne karakteristike? Depozitni poslovi s po svojoj sadrini pasivni bankarski poslovi , sa koijima se banka pojavljuje kao dunik prema irokom krugu poverilaca iz razliitih sektora. Vrste depozita : 1. Transakcioni depoziti: ekovni rauni,iro rauni- njima se vre bezgotovinska plaanja.Po pravilu na ovu vrstu depozita banka ne plaa kamatu,ali je prisutna dugorona tendencija pada ovog vida depozita . 2. Zajedniki fondovi novanog rita- MMMF : posebna vid transakcionog depozita . Transakcioni depozit kod MMMF predstavljaju u pravnom smislu akcije vlasnika ovih sredsatva u MMMF, s tim da ova sredstva mogu koristiti za tekue plaanje ,a za njihovo dranje dobijaju transakcionu kamatu u vidu prinosa na uloena sredstva u MMMF. 3. Depoziti po vianju : komitenti mogu da deponuju kratkorona novana sredstva kod banke sa neogranienim pravom raspolaganja u pogledu roka i iznosa plaanja.Najnestabilniji su izvor sredstava,jer sredstva mogu da se povuku bez ikakve najave,ali su zato najjeftinija jer banka za njih ne plaa nikakvu ili jako malu kamatu. 4. NOW rauni : ekovni rauni koji donose kamatu ,nemaju rok dospea i plaanje mora biti izvreno u svako doba na zahtev komitenta.Osnovna svrha im je da nuenjem stimulativnih kamatnih stopa poveaju interese komitenata za korienje ove pogodnosti, s tim da se uglavnom propisuju odreeni minimumi sredstava na ovom raunu. 5. Rauni novanog trita : su tedni depoziti fizikih lica i drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou koji su osigurani i na koje banka plaa kamatu,ali uslov ja da deponenti smeju u toku meseca najvie 6 transfera da izvre. 6. Oroeni depoziti: imaju ugovorom o depozitu utvreni rok dospea i predstvaljaju zavisno od roka dospea za baku kvalitetan izvor sredstava za koje se plaa kamata.

14

7. Depozitni certifikati : odreene nominalne vrednosti i ronosti sa

fiksnom kamatnom stopom ,a sa njima se moe trgovati na sekundarnom tritu. 8. Specijalni depoziti: posebna vrsta depozita koji nastaju po osnovu obaveze komitenata banke da izdvajaju odreena sredstva ,bilo po osnovu nekih poslovnih aranmana,ili u skladu sa zakonom.Nie su kamatne stope za ovu drstu depozita,a predstavljaju relativno kvalitetne izvore sredstava. 9. SVIP depoziti : posebni depozitni rauni kji se iste/prazne i na kojima se definie minimalni i maksimalni saldo iznosa sredstava koja moraju da budu na tom raunu, s tim da ukoliko iznos sredstava na raunu pree utvreni max. banka automatski plasira ovaj viak sredstava u kamatonosne HOV,a u sluaju da iznos padne ispod utvrenog min. banka automatski prodaje HOV i popunjava raun. 10. Kontokorentni depoziti: uglavnom ne donose kamatu koje jedna banka dri kod druge banke ,obino u funkciji platnog prometa ili uea u kreditu. Sa aspekta subjektivnih deponenata, depoziti mogu biti : 1. depoziti stanovnitva 2. depoziti privrede 3. depoziti neprivrednih institucija Depoziti mogu biti : 1. sa kamatom 2. bez kamate 2. ta su depozitni certifikati ? Potvrde o oroenim sredstvima kod banke, s tim da ovi papiri mogu da budu u prometu na sekundarnom tritu.Za banku su samo drugi oblik oroenih depozita kao jednog od izvora finansiranja.Rokovi dospea su 3 ili 6 meseci,maksimalno 1 god. Visina kamatne stope zavisi od kreditnog rejtinga banke emitenta,od ronosti certifikata,kao i od prilika na tritu.Mogu se prodati na tritu pre roka dospea.Postoje depoziti kojima se ne moe trgovati na sekundarnom tritu,kao i oni depoziti koji su na manje iznose koji se nude fizinik licima.

15

3. ta su aranmani o reotkupu sredstava? Relativno nva varijanta superkratkronih kredita koje esto koriste banke ,ali ih mogu koristiti i drugi uesnici u finansijskim trinim transakcijama, pri emu se prodaja finansijske aktive vri uz obavezu prodavaca da tu istu aktivu mora da kupi po unapred dogovorenoj ceni u roku od svega jednog poslovnog dana,pa do nekoliko meseci. Formalno se radi o kupoprodaji ,poto banka prodaje HOV za novac,ali poto postoji obaveza da se izvri transakcija u obrnutom smeru u kratkom roku, u sutini radi se o kreditu na bazi obezbeenja.

4. ta su NOW.a ta depozitni rauni ? NOW rauni : ekovni rauni koji donose kamatu ,nemaju rok dospea i plaanje mora biti izvreno u svako doba na zahtev komitenta( u poetku se koristila i obavezna najava od strane komitenata,ali su to pravo banke retko koristile).Osnovna svrha im je da nuenjem stimulativnih kamatnih stopa poveaju interese komitenata za korienje ove pogodnosti, s tim da se uglavnom propisuju odreeni minimumi sredstava na ovom raunu. SVIP depoziti : posebni depozitni rauni kji se iste/prazne i na kojima se definie minimalni i maksimalni saldo iznosa sredstava koja moraju da budu na tom raunu, s tim da ukoliko iznos sredstava na raunu pree utvreni max. banka automatski plasira ovaj viak sredstava u kamatonosne HOV,a u sluaju da iznos padne ispod utvrenog min. banka automatski prodaje HOV i popunjava raun.

16

5. Koji su nedepozitni izvori sredstava ? Dominantni su kreditni izvori . Banka moe pribavljati sredstva ,uzimanjem kredita ili zaduivanjem kod centralne banke ,drugih banaka ( domaih i stranih) ili drugih finansijskih institucija. Krediti od centralne banke: su standardni ,uglavnom kratkoroni,dopunski izvori kreditiranja i poslovnog potencijala banaka. Krediti za likvidnost: daje centralna banka na vrlo kratak rok da se prevazie trenutni sproblemi sa likvidnou. Eskontni ( diskontni) krediti : na bazi su otkupa menica koje se nalaze u portfelju banke. Lombardni krediti : na bazi pokria u HOV koje se nalaze u portfelju banke. Serlektivni krediti : koji se odobravaju za refinansiranje banka za odobrene kredite za odreene namene,uglavnom izvoza,poljoprivredu ili prioritetne investicije. Meubankarski krediti : uglavnom se odobravaju za odreene nemene ( likvidnost,finansiranje zajednikog ulaganja,izvoza) i mogu biti dugoroni i kratkoroni ,s tim da krediti koji se zaduuju kod stranih banaka podleu odreenom reimu zaduenja. Poslovne banke mogu prikupljati sredstva i na taj nain poveati svoj poslovni potencijal ,putem emisije HOV ( na domaem i stranom fin. tritu) , kao i drugi privredni subjekti.Od HOV su uglavnom blagajniki zapisi i obveznice,kao i obveznice na bazi sekjuritizacije. Kao kvalitetan izvor nedepozitnih izvora sredstava banaka uglavnom se izdvajaju srednjorone i dugorone obveznice i to uglavnom sa fluktuirajuom kamatnom stopom, koja se obino polugodinje usklauje sa prinosom na dravne blagajnike zapise. Trite novca : na kome se ovijaju transakcije kupovine i prodaje novca,ostalih likvidnih sredstava i kratkoronih HOV, a u irem smislu u trite se esto ukljuuje i devizno trite.Vano je za odranje tekue likvidnosti.

17

5. Kako se realizuje sekjuritizacija bankarskih kredita ? To je proces prestrukturiranja bankarskih plasmana u korist HOV .Pod njom se podrazumeva konkretna poslovna operacija banke u cilju transformacije bankarskih kredita u HOV ( pre svega obveznice) emitovane na bazi tih kredita,osnova transferisanja ve plasiranih kredita u utrive HOV na osnovu tih kredita. Banje tee da obezbede veu likvidnost svojih aktiva putem transakcija na finansijskom tritu.Prema tradicionalnom konceptu .bankarski krediti ostaju u aktivi banke do svoje konane otplate i u tom pogledu krediti predstavljaju oblik nelikvidne aktive banke,ak i ako imaju vrlo kvalitetnih performansi,pri emu je nelikvidnost kredita izraenija ukoliko su krediti na dui rok. Banka ,shodno tome, formira pulove sredstva na osnovu kojih se vri elisija obveznica i to sekundarna emisija na osnovu primarne emisije bankarskih kredita ( koji predstavljaju pokrie za emitovane obveznice).Pri tome ove emitovane obevzivce treba da imaju bar isti kreditni kvalitet kao i primarni banarski plasmani ( krediti) a postoji mogunost da se njihov kredit povea. Tehnologija ekjuritizacije kredita : 1. inicijalna faza : banka odobrava kredit na osnovu svog kreditnog potencijala,uz utvrivanje kreditne sposobnosti korisnika. 2. strukturiranje : zatim se kredit konvertuje (prepakuje) u obveznice; pri tome se vode rauna o performansama aktive (kredita) na osnovu koje su emitovane obveznice u pogledu rokova i prinosa i o uslovima trita i oekivanjima investitora. 3. poboljanje kredita : oplemenjivanje kredita sastoji se u ukljuivanju garancija fin. institucija kojima se smanjuje njihov kreditni rizik ,pri enu je sma banka primarni kreditor,moe biti garant za isplatu kredita- obveznica,ali to moe biti i neka druga fin, institucija. 4. promet sekjuritizovanog kredita : sastoji se najpre u primarnoj prodaji obveznica koje su emitovane na bazi pokria u vidu kredita banke,a zatim i u prodaji na sekundarnom tritu pre roka dopea. 5. servisiranje : odnosi se na slubu dugova po inicijalnom bankarskom kreditu koji su podloga za kasnije emitovane akcije.

18

7. Kakva je uloga kompanije za posebne namene u sekjuritizaciji ?

8. Koja je uloga kapitala banke i kako se on formira ? Uloga je specifina.Bankama kapital nije toliko potreban kao primarni izvor finansiranja, poto mogu da pozajme sredstva koa su im potrebna za poslovanje po mnogo niim kamatnim stopama u odnosu na cenu po kojoj ga plasiraju. Ne raspolai toliko veliki obimom sopstvenog kapitala koliki im je obim poslovanja . Akcijski kapital: vlasniki kapital koji nema ronost ve je u opticaju dokle god banka postoji, banke prikupljaju sredstva po ovom osnovu emisijom akcija.Na bazi akciaj se formira kapital koji predstvalja regulatorni zahteva za osnivanje iste i funkciju zatite od fin. i drugih gubitaka, odnosno odravanje njene likvidnosti i solventnosti. On takoe predstvalja osnovu njenog daljeg razvojnog potencijala. Postoji mogunost poveanja internog kapitala koji proistie iz politike dividendi.

19

9.Kako se formira cena bankarskih sredstava ? Mogua su dva pristupa : 1. usresreen na prosene istorijske trokove sredstava kojima banka finansira svoje plasmane : dobijaju se sabiranjem svih rashoda banke u vezi sa depozitima i drugim zaduenjima,s tim da se taj iznos deli zbirom sredstava koja je banka pozajmila.Najskuplji izvor bankarskih sredstava je akcijski kapital.Mana je to prikazuje cenu ,odnosno trokove sredstava ,kao i njihovu strukturu, u trenutku kada je banka formirala potencijal. 2. odnosi se na marginalnu cenu bankarskih sredstava : Reprodukciona cena bankarskih sredstava moe se posmatrati i koa marginalna cena,odnosno koa cena dodatne jedninice sredstava u fin. strukturi banke.Marginalna cena depozita se dobija kada se saberu kamatni trokovi banke na depozite i trokovi servisiranja i akvizicije depozita i bobijeni zbir podeli sa deliocem koji se dobijatako to se 1 umanji za iznos obavezne rezerve. Mnoge banke koriste i sistem transferisanih cena u internom kretanju sredstava izmeu pojedinih org. delova bakne ili profitnih centara.Ovi profitni centri izmeu sebe vre transfer sredstava po ceni koja ukljuuje punu cenu sredstava sa programiranom profitnom stopom. 10. ta je to finansijski potencijal i kako se on formira ? Finansijski potencijala kojim banak raspolae u svom bilansu stanja izraava volimen ukupnih sredstva koji je banka prikupila kao depozite,kreirala multiplikacijom svojih sredstava,pribavila iz kreditnih izvora i drugih izvora zaduenja (emisija HOV) i stekla kao osnovni kapital banke.Umanjen je za rezerve kod centralne banke i rezerve likvidnosti. U bankarskoj praksi kreditni potencijal za plasman banke predstavlja max. isnos odobrenog plasmana (kredita) koji se moe realizovati ,a da tom prilikom likvidnost banke ne dovede u pitanje. Zlatno bankarsko pravilo je jedno od optih pravila finansiranja koje govori o uspostavljanju paralelnog odnosa izmeu rokova raspoloivosti izvora sredstava i rokova njihovog plasmana ili vezivanja. Osnovna podela kreditnog potencijala banke je na :kratkoroni (obrtni) i dugoroni ( investicioni ) potencijal banke namenjen kreditnoj aktivnosti ( i drugim oblicima plasmana) i proistie iz rone strukture i kvaliteta tih sredstava .

20

V deo : Bankarski kreditni plasmani sredstava 1. ta je kredit ? Definie se kao formalni obligacioni ugovor ,kod koga se poverilac obavezuje da duniku stavi na raspoloaganje ovreenu vrednost izraenu u novcu , a dunik se obavezuje da ovu vrednost upotrebi pod ugovorenim uslovima,da vreti u odreenom roku i da plati ugovorenu nadoknadu. Kredit za banku predstavlja duniko-poverilaki posao u kome ona kao poverilac ustupa pravo raspolaganja novanim sredstvima svome komitentu na ugovorom definisano vreme i pod dogovorenim uslovima . Ugovor o kreditu : davalac se obavezuje da stavi na raspolaganje korisniku kredita odreeni dogovoreni iznos novca,a korisnik kredita se obavezuje da vrati primljeni iznos novca i paltu ugovorenu kamatu za vreme korienja kredita. 2. Koje vrste kredita postoje ? 1. Prema obliku u kome se daju : o Robni (trgovaki ) o Robno- novani (daje se roba ,a vraa novac) o Novani (bankarski) 2. S obzirom na namenu : o Namenski ( zatano odreenu namenu se mora koristiti ) 1. proizvoaki o Investicione kredite o Krediti za obrtna sredstva 2. potroaki Nenamenski ( Opti ) 3. Prema rokovima otplate : o kratkoroni o srednjoroni o dugoroni

21

4. Prema nainu povlaenja : o Jednokratni ( povlae se u potpunosti po odobrenju) o Sukcesivni ( povlae se u ugovorenim ratama) o Revolving ( sa ugovorenim obnavljanjem izvosa kredita) o Kreditne linije ( koji utvruje okvirni iznos kredita u okviru koga se moe vriti povlaenje sredstava 5. Prema nainu otplate : o Otplaivanje u celini o U ratama putem anuiteta 6. Prema subjektu koji ga daje : o Privatni o Javni A prema duniku:industrijski,poljoprivredni,dravni,bankarski ..... 7. Prema rezidentnosti poverilaca : o Domai o Strani 8. Prema obezbeenju kredita : o Pokriven ( sa zalogom) o Nepokriven ( neobezbeen) 9. S obzirom na obavezu vraanja : o Kamatonosan o Beskamatonosan 10 Oblik u koji banka daje kredite predstavlja najei kriterijum podele : o Menini (eskontni) o Lombardni (zaloni) o Kredit po tekuem raunu 11. Banke daju kredite u gotovom novcu ( isplatni) ili daju grancije za predit (garantovani ) u obliku akcepta,avala,garantnih pisama 12. U bankarskoj praksi postoje : o Stalni krediti (stoje stalno na raspolaganju duniku ) o Povremeni (koji se mogu koristiti samo povremeno ) 13. Sa statistikog aspekta : o Odobreni i iskorieni o Planirani22

o Neplanirani 14. Poslednjih godina se govori i o mikro kreditima (od oko 100 do 20 000 $ sa rokom otplate do 12 meseci). 3. Koji su principi kreditiranja ? Treba voditit rauna o rentabilnosti, likvidnosti,sigurnosti. Opti orincipi kreditne politike banka su : 1. da banka treba da izbegava preteranu koncentraciju kredita na pojedinane komitente i industrijske grane ili privredne oblasti 2. da se krediti odobravaju samo komitentima koji zadovoljavaju utvrene kriterijume kreditne sposobnosti 3. da se u zavisnosti od procene kreditne sposobnosti komitenata trai odgovarajua sigurnost 4. da se odobravanje kredita vri iskljuivo u skladu sa utvrenom procedurom 5. da se prati finansijsko stanje komitenta nakon odobravanja kredita 6. da se kontrolie namenska upotreba kredita Posebni uslovi odobravanja kredita se prethodno definiu od strane banke i odnose se na : 1. namenu upotrebe sredstava 2. sopstveno uee korisnika kredita 3. polaganje depozita 4. instrumen obezbeenja kredita Kredit se daje samo kreditno sposobnim komitentima i ona ima dva aspekta : formalni i materijalini. 4. Kakav je postupak kreditiranja ? Pordazumeva sve pravne i ekonomske radnje koje preduzima i komitent i banka da bi se odobrio kredit,ovaj posputak zavisi od izvora sredstava,vrste kredita, namene kredita,ronosti kredita,iznosa kredita,korisnika kredita.... Faze u postupku preditiranja : 1. podnoenje zahteva za kredit 2. razmatranje i obrada kreditnog zahteva 3. reenje po kreditnom zahtevu i izvetavanje traioca kredita 4. zakljuivanje ugovora o kreditu 5. korienje kredita 6. vraanje kredita 7. monitoring kredita (permanentrno praenje)23

5. Kako se utvruje ugovorna kamatna stopa ? Kamata koju korisnik kredita plaa kao naknadu za korienje kredita obraunava se po nominalnij kamatnoj stopi. Nominalna kamatna stopa : sastoji se od dve komponente realne kamatne stope i (oekivane) stope inflacije. Realna kamatna stopa : se dobija kada se od nominalne kamatne stope oduzme stopa inflacije. to je vei rizik,veca je i kamatna stopa. Primarna kamatna stopa (prime rate) : daje se prvoklasnim dunicima , ona predstavlja cenu izvora sredstava banke uveanu za trokove administracije kredita i ukalkulisanu profitnu stopu banke. Ostalim korisnicima se banka naplauje viu kamatnu stopu koja se formira dodavanjem riziko premije na ovu primarnu stopu,s tim da se premija kree u odreenom rasponu u odnosu od kategorije rizika korisnika kredita. Fiksna kamatna stopa : obino je utvrena u procentualnom iznosu na iznos glavnog duga i ne moe se menjati u toku trajanja kreditnog odnosa. Promenljiva (fluktuirajua) kamatna stopa: se odreuje na bazi banine primarne kamatne stope ili neke opte prihvaene bazne kamatne stope na tritu kapitala (LIBOR i EURIBOR) uz dodavanje fiksne kamatne mare. 6. ta je referentna kamatna stopa i koje su osnovne referentne stope ? Ona je kamatna stopa na kredit koju ugovaraju zajmoprimalac i zajmodavalac , a koja se odreuje prema uslovima koji vladaju na odreenom finansijskom tritu i menja se u zavisnosti od kretanje ponude i tranje na tom tritu. Na ovu kao baznu kamatnu stopu dodaje se mara koja ostaje fiksna za ceo period trajanja ugovora. Osnovne referentne kamatne stope su : 1. LIBOR- reperna stopa za kratkorone kamatne stope 2. LIBID- kamatna stopa na kratkoronom meubankarskom tritu u Londonu po koj bake jedna od drugih trae novana sredstva 3. LIMEN- srednja verdnost LIBOR-a i LIBID-a 4. EURIBOR-srednja vrednost kotacija kamatnih stopa panel banka (prvoklasnih banaka ) EU

24

5. EONIA-efektivna referentna kamatna stopa za overnajt (preko noci) depozite u EUR 6. SVP- specificna kompozitna kamatna stopa na specijalna prava vuenja 7. Kako se utvruje LIBOR ? reperna kamatna stopa za kratkorone kamatne stope na velikom broju fin. trita. Odreuje se na osnovu kamatnih stopa po kojoj prvoklasne banke na spot bazi naude jedne drugima novana sredstva u depozit u 10 valuta.Izraunava se svakog radnog dana u Londonu po utvrenoj metodologiji i pod pokrovteljstvom Britanskog udruenja banaka,tehniki posao obavlja Rueters-ov fin. server , koji preko svoje mree distribuira podatke irom sveta. Podatke o kamatnim stopama za svaku valutu do 11 sati svakog radnog dana u Londonu daje skup reprezentativnih (panel) banaka.Podatke obrauje Rueters,verifikuje Britanskog udruenja banaka i objavljuje se do 12 sati. LIBOR nije konformna kamatna stopa i izraunava se na bazi stvarnog broja dana u periodu podeljenog sa 360. Izraunava se sa 15 kratkoronih rokova dospea. 8. Kako se utvruje EURIBOR? Vri se pod sporazumom Evropske bankarske federacije. Prvoklasne banke (panel banke) daju svoje kotacije kamatnih stopa, Reuters procesira kalkulaciju EURIBOR-a ,tako to eliminie 15% najviih i najniih kotacija,a sve ostale se uposeuju i zaokruuju na 3 decimale i objavljuje finalne podatke o vrednosti EURIBOR-a na spot bazi za dospea od 1 do 3 nedelje i od 1 do 12 meseci. Nadzor vri Nadzorni komitet 9. ta je efektivna kamatna stopa ? Ona ukljuuje sve trokove koji su direktno vezani za uzimanje kredita,kao na primer, razne nadoknade,provizije,oportunitetni troak garantovanog depozita,porezi ... Zbog toga je svaki dinar kredita sa kraim rokom dospea i mna manje iznose optereen trokovima kredita vie od dugoronih kredita odobrenih u veim iznosima,zbog ega se vie EKS odnose na odobrene kredite sa kraim rokom otplate i sa manjim oznosima kredita. Ona je kamatna stopa ijom se primenom diskontovani novani primici izjednaavaju sa diskontovanim novanim izdacimakoji se odnose na date25

kredite,tj. kamatna stopa ijom se primenom diskontovana serija neto novanih tokova( ovde se smatra da su : razlika izmeu svih ulpata u korist kreditora i svih isplata u korist korisnika kredita na taj dan) izjednaava sa 0. Dobija se iz odnosa kamatnog otereenja i neto korienog kredita. 10. Koje vrste bankarskih provizija postoje ? Provizija Pored redovne kamatne stope ,kod bankarskih kredita bi trebalo raunati i sa provizijama za obradu kreditnog zahteva i odobrenja kredita,odnosno njegovo putanje u teaj,oje obino banka u vidu jednokratnih trokova naplauje,najee umanjujui za njihov iznos sumu kredita kod njegove uplate na raun zajmoprimaoca. Provizija za neiskorieni deo kapitala: kod onih na duim rokom korienja-provizija za angaovana sredstva za period njihovog rezervisanja od korienja. Provizija za pokrie pravnih trokova izrade fin. aranmana, razne takse i porez: za izradu dokumentacije. Zavisni trokovi finansiranja : za razne bankarske usluge. Premija za osiguranje kredita : od raznih rizika kod agencija za osiguranje izvoznih kredita... 11. Kako cene utiu na profitabilnost banke ? Cene kredita su glavne determinante profitabilnosti banke. Cena kredita treba da bude takva da banka u potpunosti pokriva svoje trokove i ostvaruje ciljnu stopu prinosa na akcijski kapital. Kapital nije besplatan ion ima svoju cenu.Cena ili troak kapitala mogu biti deginisani sao stopa prinosa banke,koju mora zaraditi na ulaganja; ulaganja koja daju prinos iznad trokova kapitala poveavaju vrednost banke i obrnuto. Mora se voditi rauna da i akcionari budu zadovolji jer i oni oekuju da ostvare minimalni prinos po akciji. 12. Kako se moe vriti obraun kamate na kredit? Koriste se prost i sloen kamatni ( interesni) raun. Prost kamatni raun : upotrebljava se u sluajevima kada se kamata izraunava na istu glavnicu za svaki period kapitalisanja. Sloen interesni (kamatni) raun : upotrebljava se za izrunavanje kamate na glavnicu koja je uveana za prethodno obraunate kamate posle svakog

26

unapred utvrenog vremenskog razmaka tj. ako se u obraunskom periodu glavnica uveava za kamatu iz prethodnog perioda. Pri izraunavanju kamate za odreeni broj dana uzima se vie metoda tj. naina ,ali je najtaniji onaj gde se dani raunaju po kalendaru,a godinu sa 365 dana. Obraun i naplaivanje kamate moe biti : 1. Dekurzivno : kamata se obraunava i naplauje za protekli period. 2. Anticipativni : kamata se obraunava i naplauje za perio unapred. 13. Kako se kredit moe otplaivati ? Amortizovati kredit : znai postepeno ga otplatiti po unapred utvrenom planu. Rata:deo kredita koji se potepeno vraa i one mogu biti jednake ili promenljive.Anuitet :zbir rate i kamate na dug i oni mogu biti jednaki ili kapitalisani. Amortizacija kredita moe se vriti jednakim otplatama ili promenljivim otplatama ( rasu ili se smanjuju). Modeli amortizacije kredita svrstavaju se u dve osnovne grupe : 1. sa primarno datim anutetima 2. sa primarno datim otplatama U praksi se javljaju 3 modela amortizaciej kredita : 1. sa jednakim godinjim otplatama glavnice uz smanjivanje kamate 2. jednake god. otplate koje ukljuuju glavni dug i kamatu 3. sa plaanjem glavnog duga na kraju ( u poslednjoj god.). 14. Koji su bitni elementi ugovora o krediti? 15.Koji su bitni elementu meunarodnog ugovora o kreditu? 1. ukupan iznos kredita 2. mogunost povlaenja sredstava u tranama i poslednji mogui datum povlaenja,odnosno provog korienja 3. nain davanja dispozicije kreditoru za povlaenje sredstava 4. nain otplate glavnice 5. utvrivanje kamatne stope 6. utvrivanje zatezne(kaznene) kamate na dospela a neizvrena plaanja 7. u kluzuli o kamati i kluzuli poveanja trokova 8. mogunost da korisnik kredita odustane od korienja mepovuenog dela krdita uz prethodnu najavu 9. odreivanje sadraja garantovane obaveze 10. odreivanje prethodnih uslova za povlaenje kredita 11.davanje izjave korisnika da imaju pravo da ulaze u takve ugovore27

12. da korisnik kredita dostavlja svoje fin. izvetaje kreditoru 13.odreivanje sluajeva neizvrenja i sankcija za neizvrenje 14.utvrivanje visine i vrste trokova koji nastaju u vezi sa kreditom 15.odreivanje zakona koji se primenjuje na ugovor o delu 16. stupanje ugovora na snagu. 16. ta je konsoldaciaj kredita ,a ta konverzija kredita ? Konverzija : najstaje kada se u roku otplate promeni ili vreme otplate ili kamatne stopa ,a moe i jedno i drugo. Do ovoga dolazi na zahtev korisnika kredita , jer omoguava promenu anuiteta s kojim se vri otplata kredita. Banka vri obraun novog anuiteta na osnovu ostalog glavnog duga i primenjuje se nova kamatna stopa i ostatak roka vranja. Konsolidacija : spajanje vie dugova u jedan dug . 17. ta je to sindicirani kredit ? Kada je traeni kredit vei od onog to banka moe da obezbedi iz svog kreditnog potencijala,grupa banaka se moe obavezati da uestvuje u njegovom finansiranju na bazi jednog fin. aranmana , s tim sa se utvrdi uee svake banke u ovakvom finansijskom paketu . Jedna banka preuzima ulogu nosioca posla koja je odgovorna za stuktuiranje,obradu,administriranje kredita. Koriste se za velike projekte dugog perioda otplate. Kamatna stopa kod ovih zajmova su obino promenljive , na bazi LIBOR-a, plus odreena mara. Kod ovih kredita se naplauje provizija za angaovana sredstva, kao i provizija za organizaciju kredita ili agentska provizija. 18. ta su to kreditne linije podrke ? Kreditna linije podrke emitenata, odnosno aranman za podravanje emisije HOV koji se zakljuuje izmeu banke i emitenta.Banka garantuje da e otkupiti ceo neporati iznos emisije ( obino je to emisija srednjoronih obveznica) ili za otkup dati kredit. Neplasirane HOV banka kupuje od emitenata ( time emitent dobija sredstva kao da je prodao celu emisiji) do iznosa kredita i nakon toga vri njegovu dalju prodaju.Ova garanciaj se aktivira i ako u meuvremenu doe do porasta trinih kamatnih stopa,koji bi predvieni plasman uinio skupim za investitore.

28

VI deo : Bankarski nekreditni plasmani sredstava 1. Koji su nekreditni plasmani banke ? Najznaajnije nekreditni plasmani banke su oni u razne HOV na fin. tritu. Plasmani u HOV za banku imaju dva osnovna motiva : 1. poveanje prfitabilnosti- za ta slue uglavnom ulaganja u srednjorone i dugoroene HOV 2. formiranje ( sekundarne ) rezerve likvidnosti- za ta slue uglavnom ulaganja u kratkorone HOV Pruaju banci veci stepen fleksibilnosti i likvidnosti nego kada se radi o kreditima (jer su krediti nelikvidni u njegovoj ativi do roka dospea). HOV se mogu prodavati na sekundarnom tritu. Generalni uslov koji HOV moraju ispuniti da bi banka ulagale u njih je odgovarajui bonitet emitenata. Poslovi izdavanja bankarskih garancija predstavljaju specifian vid nekreditnih plasmana koji mogu,ali me moraju da dovedu do angaovanja sredstava iz potencijala banke. Slino tome , poslovi avaliranja i akceptiranja predstavljaju specifian oblik nekreditnih plasmana ,jer se banka i kod njih pojavljuje kao jemac , pa se neizvrenje novane obavete meninnog dunika stvara obaveza banke da ona to izvri. Finansiranje budetskog deficita vri se putem emisije dravnih HOV-time se eli da se izbegne monetarno finansiranje budetskih deficita tj. finansiranje iz emisije novca.

29

2. Koji su najvaniji finansijski instrumenti trita novca ? Sa rokom dospea od godinu dana su : 1. Kratkorone dravne obveznice : za kratkorono fin. dravnih potreba ; imaju veliki bonitet i smataraju se atraktivnim fin. instrumentom 2. Bjagajniki zapis : komercijalnih banaka su kratkorone prenosive dunike HOV. Bnka se obavezuje da e licu oznaenom na zapisu ,ili po njegovoj naredbi isplatiti odreeni iznos u ugovorenom roku ,sa pripadajuom kamatom. 3. Depozitni certifikati ili certifikati o depozitu : dunike HOV i predstavljaju potvrdu o depozitu u odreenom iznosu i po odreenoj kamatnoj stopi ,koje izdaje komercijalna banka radi prikupljanja poslovnih sredstava i poveanja kreditnog potencijala.Moraju biti prenosivi i emitenti moraju biti velike i renomirane banke. 4. Komercijalni zapisi: kratkorone dunike HOV koje izdaju kompanije radi obezbeenja sredstava za fin. svojih kratkoronih fin. potreba. Nisu garantovane i osigurane, tak oda se sigurnost bazira na bonitetu emitenata. 3. Koji su najvaniji finansijski instrumenti trita kapitala ? To su svakako obveznice i akcije. Obveznice spadaju u kategoriju hartija od vrednosti instrumenata duga i odravaju duniko-poverilake odnose. Obveznice se mogu definisati kao HOV koje svom vlasniku garantuju isplatu dlavnice i kamate po unapred utvrenom redosledu u odreenom vremenskom periodu. Veoma je bitan boniten njihovih emitenata i na taj nain se rangiraju po verovatnoi izvrenja obaveze dunika. Akcije predstavljaju HOV koja pokazuje da je njen imalac uneo odreeni deo uloga u osnovni akcijski kapital akcionarskog drutva. Vrednost uloenog kapitala utvren je u samoj akciji na njenom prvom deli ( ili pocentualno ili novano). Sadri kupon za naplatu dividendi Postoji vie podela akcija ,nama je sada najnaajnija podela prema pravima koja akcionaru pruaju i to na obine akcije i povlaene akcije.

30

4. Koje vrste obveznica postoje ? Dravne obveznice : predstavlja finansiranje budeta, nema poreza na njih . Dravne obveznice sa kraim rokom dospea(ispod 10 g.)nazivaju se note. Obveznice vladinih agencija i korporacija : izdaju ih paradravne institucije i privredni subjekti javnog sektora koji imaju nezavisan cash flow (pota,eleznica). Ove obveznice se emituju na svoje ime i sovj raun . Obveznice lokalne uprave : komunalne obveznice izdaju pojedine federalne drave .Iz njoh se fin. budetska potronja ili projekti izrgradnje regionalne i komunalne infrastrukture. Korporativne obveznice : emituje se od strane velikih firmi i korporacija i A.D. Nos neto veu kamatu nego druge HOV sa fiksnom kamatnom stopom ,jer se smatraju rizinim,potrebno je obobrenje dravnih organa za njihovo emitovanje. Hipotekarne obveznice: prilikom njihove emisije stavlja se hipoteka na imovinu emitenta,ako ne izvri svoju obavezu da ima odakle da se naplate potraivanja. Garantovane obveznice : kod njih postoji pored emisije postoje i garanti ( obino banka) da e kopanija isplatiti i glavnicu i kamatu kupcu obveznice.Obicno garan i vri emisiju i uzima proviziju za obveznice. Postoje osigurane( nekom aktivom emitenta) i neosigurane obveznice. Zadunice : dugorone neosigurane obveznice sa rokom dospe duim od jedne god. Obveznice bez kupona : kamata se ne isplauje u toku veka trajanja obveznice,nego tek kod njihovog dospea. Prodaju se ispod nominalne drednosti ,a ta razlika predstavlja ukalkulisanu kamatu. Obveznice bez dospea : nemaju utvren rok dospea.Isplata kupona tj. kamate vri se neprekidno u periodinim vremenskim intervalima. Konvertibilne obveznice : specijalni oblik korporativnih obveznica koje mogu da se zamene za obine akcije iste kompanije po unapred odreenoj ceni. Obveznice sa varantom : osim kamatnog kupona imaju varant koji garantuje vlasniku obveznice pravo da kupi, na odreeni budui datum i pod unapred odreenim uslovima odreene HOV.

31

Obveznice sa pravom opcije ili konvertibilne obveznice : daju pravo vlasnicima da u jednom odreenom roku i uz utvrene uslove iste zamene u akcije dotinog drutva. Obveznice sa pravom uea u dobiti : pored povraaja glavnice i isplate utvrene kamate daju vlesniku obveznice pravo u ueu u dobiti akcionara,pravo na dividendu ukoliko se ona ostvari u odreenom obimu. Prihodne obveznice: kamata zavisi od hrihoda emitenta, emitent je duan da plati kamatu ukoliko je ostvario odreeni prihod. LYON: one su opozive,konvertibilne i bez kupona. 5. ta su obine akcije ,a ta su preferencijalne akcije ? Obine akcije : bez posebnih pogodnosti za vlasnika i jednina klasa akciaj sa pravom glasa.Prihod se sastoji od dividende i potencijalnog porasta trine vrednosti akcije.Imaju pravo glasa i upravljanja imaju pravo i na likvidacionu masu. Preferencijalne : garantuju odreeni god. prihod .Neisplaene dividende se moraju isplatiti pre nego dividende na obine akcije . Nemaju pravo glasa,nemogu se zameniti za obine akcije. Smatraju se relativno skupim nainom finansiranja kompanije,poto se moraju prodati na bazi vee vrednosti i zbog toga psotoji razliit tretman povlaene dividende i kamate prilikom oporezivanja. 6. Koji su najznaajniji nekreditini plasmani banaka pored plasmana u fin. isnstrumente trita novca i kapitala ? Bankarske garancije : pravni osao kojim se jedno lice-garant ,na zahtev drugog lica , preuzima samostalnu i neopozivu obavezu da treem licu korisniku garancije isplati odreeni iznos navede u garanciji ako ispuni uslove naveden u njoj. To je po svojoj prorodi neutralan bankarski posao jer sve trokove i provizije plaa komitent koji je dao banki nalog za izdavanje garancije.Ali , ukoliko nalogodavac ne izvri obavezu,banka garant je u obavezi da izvri isplatu garantovanog iznosa koji dovodi do njenog neposrednog finansijskog aranmana, u vidu tzv. Prinudnog ili garancijskog kvaliteta nalogodavcu koji,po pravilu,odmah dospeva i obicno je skuplji od redovnog kredita. Akceptiranje : menino-pravna radnja kojom se neko lice,banka kao trasat,svojim potpisom obavezuje da e isplatiti menicu onako kako ona glasi. Akceptni kredit.-to je kredit koji banka komitentu nesumljivog

32

boniteta ,a radi fin. preduzea, doputa da do odreenog iznosa vue menicu na nju.

VII deo : Ostali bankarski poslovi 1. Koji su usluni bankarski poslovi ? To su speifini poslovi koji su neutralni bankarski poslovi , a u finkciji su operativnog poslovanja i ostvarivanja prihoda po osnovu pruanja jednog broja usluga komitentu. U ovu grupu poslova spadaju : 1. Trezorsko poslovanje 2. Poslovi depoa 3. Blagajniko poslovanje : zadovoljenje potreba oko gotovog novca komitenata 4. Devizno-valutni i menjaki poslovi 5. Poslovi platnog prometa u zemlji i sa inostranstvom : sva plaanja koja se vre u novcu 2. ta obuhvata trezorsko i depo bankarsko poslovanje ? Obuhvata uvanje i obezbeivanje odreene vrednosti Trezor specijalno ureen i obezbeen prostor , sa dva kljua kod dva radnika,gde se sve radi po propisu i zabeleava. Komitenti poslovnih banka mogu svoje vrednosti da ostavljaju kod bakne u za to posebno predvien prostor u banci (depo) , a banka se obavezuje da e vrednosti primljene u depo uvati i vratiti na zahtev komitenanta.Postoji otvoreni ( nezapeaen sa spiskom vrednsoti za koje banka potvruje prijem)i zatvoreni depo Posebna vrsta depoa je izdavanje sefova komitentima. Posebna vrsta depo poslova su kastodi poslovi : banka prima od komitenta nezapeaene HOV i preuzima obavezu da pored deponovanja ,naplauje kamatu, dovidendu za te HOV ,poveava kapital. 3. Koji su kastodi bankarski poslovi ?

33

Posebna vrsta depo poslova banke Banka prima od komitenta nezapeaene HOV i preuzima obavezu da na svestan i profesionalan nain pored deponovanja ,naplauje kamatu, dovidendu za te HOV ,poveava kapital.Banka upravlja portfoliom komitenta. Glavna njihova prednost kod ovih usluga je efektivnost transakcije i znaajno smanjenje trokova koje ostvaruje.Bave se i upravljanjem rizika portfolia i izbetavaju regulatorne organe. 4. ta je platni promet i koji su instrumenti platnog prometa ? Plaanja koja se vre u novcu izmeu domaih ( fizikih i pravnih ) lica kao i domaih i stranih lica. To su posredniki poslovi izmeu dve srtane. Instrumenti platnog prometa u unutranjem platnom prometu su obrasci koji se koriste pri plaanju izmeu lica.Mogu biti : 1. nalog za uplatu na raun 2. nalog za isplatu sa rauna Bezgotovinski instrumenti platnog prometa se koriste za prenos sredstava sa rauna isplatioca na raun uplatioca i to : 1. opti nalog za prenos 2. posebni nalog za prenos 3. nalog za naplatu 4. obraunski ek Poseban vid platnog prometa : 1. menica 2. akreditiv 3. kreditno pismo 4. ek 5. Koji su specifini bankarski poslovi ? Dopunski poslovi kojima se banke bave kako bi to celovitije zadovoljive potrebe komitenata i na taj nain ih jo vie vezala za sebe,ali i ostvarila znaajne prihode . U ovu grupu prihoda uglavnos spadaju : 1. konsultanstski poslovi 2. poslovi u vezi sa emisijom i plasmanom HOV 3. brokerski poslovi 4. forfetiranje 5. faktoring 6. lizing34

7. posredovanje u prometu nekretnina

6. Koje poslove banke obavljaju u vezi sa emisijom i plasmanom HOV? Pojavljuju se kao savetodavci emitenata koji nameravaju da izvre emisiju HOV,ali i kao operativni uesnici u celokupnoj transakciji. Daju garanciju za uspenost emisije,organizujeneposrednu prodaju odnosno plasman HOV, izdaje potvrdu o upisu i uplati akcija, uvaju akcije, vre isplatu dividendi. Mogu preuzeti rizik plasmana,odnosnu obavezu da otkupi sve neprodate emisije HOV. Pojavljuju se i kao brokeri i dileri ( za svoj raun i svoje ime) na sekundarnom tritu. 7. ta je lizing ? Poslovni aranman izmeu davaoca lizinga i korisnika lizinga,pri emu davalac lizinga ustupa na korienje sredstva sa zadravanjem prava vlasnitva nad njim i uz naplatu zakupnine,a korisnik lizing stie samo pravo korienja do utvrenog roka ili eventualnog njegovog otkupa. Direktni lizing : davalac lizing je i proizvoa sredstva Indirektni lizing : lizing kompanije koje kupe opremu od proizvoaa na osnovu zahteva korisnika lizinga i istu mu daje u lizig pod odreenim uslovima. Finansijski lizing : transakcija u kojoj jedna strana (davalac lizinga) na osnovu specifikacije druge srtane ( korisnika lizinga) zakljuuje ugovor sa treom stranom (isporuiocem) na osnovu koga nabavljenja postojenja ili oprema pod uslovom koji je odobrio korisnik lizinga,u meri u kojoj se tie njegovih interesa, i zakljuuje ugovor sa korisnikom lizinga,prenosei na korisnika pravo da koristi opremu u zamenu za plaanje lizing naknade.

35

8. ta je forfetiranje ? Ugovor o forfetiranju smatra se posebnom vrstom eskonta , prenosi se uz dogovorenu cenu potraivanje sa dotadanjeg imaoca ( obino izvoznika) na forfetera ( banke ili specijalizovane fin. institucije), uz odricanje prava forfeteru na povratni zahtev,u sluaju da potraivanje o dospelosti ne bude plaeno od strane dunika ( uvoznika ili njegovog garanta). Prenos potraivanja u meunarodnoj praksi najee se ostvaruje putem sopstvene menice koji izdaje uvoznik i avalira njegova banka,poto je stavljanje klauzula bez obaveza , bez greke od strane izvoznika koji uz naknadu ustupa potraivanje, ovog puta kao remitentu. Osnovne prednosti forfetiranja za izvoznika su to dobija odmah gotovinu za isporuenu robu i usluge,ime poboljava svoju likvidnost i oslobaa se rizika vezanih za finansiranje izvoznog posla. Osnovni nedostatak jeste to to je u pitanju , skup nain finansiranja izvoznog posla u odnosu na uslove koji nude dravne agencije za finansiranje izvoza. 9. ta je eskontovanje? Eskontovanje ili diskont je dobitak kamate pri otkupu potraivanja ( uglavnom na osnovu HOV, odnosno isprava o dugu , kao to su menice ) koja dospevaju kasnije. Jedan je od najstarijih bankarskih poslova. Prodaja potraivanja banka isplauje ranijem vlasniku neto iznos potraovanja.

Eskontna stopa je kamatna stopa po kojoj banka prima u eskont menice,odnosno odobrava eskontni kredit.Menja se u zavisnosti od ponude i tranje na tritu novca .

36

Eskontna provizija je provizija koju banka,pored umanjenog nedospelog protraivanja za iznos eskonta ,izraunat na bazi eskontne stope, naplauje na ime manipulativnih trokova eskonta.

10. ta je faktoring ? Bazora se na ugovoru kojim se faktor tj. faktoring institucija ( uglavnom banka) obavezuje da e preuzeti potraivanja kojakomitent ima prema nekom treem licu uz odgovarajuu nadoknadu(kamata, provizija i trokovi) , s tim da e iznos potraivanja isplatiti komitentu pre njegovog dospea. Banka takoe moe da u svoje ime , a za raun komitenta , naplauje potraivanja,kao i da obavlja razliite usluge. Osnovne funkcije faktoringa su : 1. funkcija finansiranja tj. obezbeivanje gotovinskog novca 2. funkciaj osiguranja 3. usluna funkcija ili upravljaka funkcija tj. pruanje strunih usluga u pogledu ostvarivanja potraivanja prema treim licima 4. faktoring omoguaa da se isporuke na kredit ili odloenu naplatu za isporuioca pretvore u prodaju za gotovo i time oslobodi obrtni kapital za ulaganje u naredni proces reprodukcije, a rizik naplate potraivanja se prenese na faktora banku.

37

11. ta su finansijski derivati i kako ih koriste banke ? Bakne obavljaju poslove sa finansijskim derivatima u funkciji svoje zatite od rizika i to , pre svega , rizika deviznog kursa i rizika kamatne stope , ali i posreduju , uz proviziju , u realizaciji ovih aranmana za potrebe svojih komitenata. Derivati spadaju u kategoriju izvedenih HOV poto se kreiraju na osnovu neke druge aktive i u njih se ubrajaju terminski i likvidni terminski ugovori (forvardi i fjuersi), opcije i svopovi, Putem njih se eliminiu ili bar minimaliziraju tetne posledice nastupanja nekog od finansijskih rizika. Svop : oznaava zamenu i njeome se uglavnom obuhvataju razni aranmani zamene jedne hinansijske aktive za drugu fin. aktivu . Osnovni vidovi svopova sa kojima banka posluje su : 1. kamatni svopovi 2. valutni svopovi i to, kako za svoje potrebe , tako i za potrebe svojih komitenata. Forvard : je prosta izvedena HOV , odnosno ugovor o kupoprodaji odreene fin. aktive po unapred odreenoj ceni , gde se isporuka aktive i konano plaanje izvravaju odreenog dana u budunosti. Fjuers : je terminski ugovor o kupoprodaji odreene aktive, po kome e se isporuka i plaanje izvriti u budunosti. Banke se uglavnom posluju sa : 1. finansijskim fjuersima ( obveznice,akcije) 2. valutni fjuersi 3. fjuersi za trine indekse 4. kamatni fjuersi uglavnom radi svoje zatite od porasta trokova finansiranja, kao i fluktuaciej deviznog kursa. Finansijske opcije : daju njihovom vlasniku pravo,ali ne i obavezu , da kupi ili proda odreenu fin. aktivu po unapred utvrenoj ceni na odreeni dan ili period .38

Ovde ne postoji obaveza izvrenja ugovora za obe ugovorne strane,a kupac opcije plaa prodavcu odreenu proviziju koja se zove opciona rovizija ili opciona premija koja predstavlja nadoknadu za preueti rizik promene cene aktive u osnovu opcije.Imaju veliki znaaj za banke u osiguranju od rizika preomene kamatne stope i rizika promene deviznog kursa , kao i promene cene ostalih HOV i trinih indeksa.

39