-
BarokPrezentacija iz predmeta: Likovna umjetnostetalite
hrvatskog narodnog preporoda 6, 49 000 Krapinak.god.
2012./2013.
-
( 17. 18. st )Barok je razdoblje velikih i monumentalnih palaa,
ogromnih perivoja i vrtova koji postaju sastavni dio samih
graevina, raskonih fontana i prostranih trgova
-
Barok se javlja u Rimu te se iri po cijeloj Europi (prvi
globalni stil)Barok nastavlja tamo gdje je renesansa stala nema
radikalnog prevrata koji je renesansa imala u odnosu na gotiku.
U katolikim zemljama (Italija, panjolska, Francuska, Flandrija)
umjetnost baroka povezana je s pokretom protureformacije pokretom
koji je trebao katolikoj crkvi vratiti sjaj i ugled koji je naruila
reformacija
Poslijednji veliki europski stil
-
Pokret, strast, nemir, uzbuenje, tenja izazivanja jakih
osjeajaTenja raskoi, ukraavanju i jakom sjajuTenja beskrajnom
bogatstvu i beskonanom prostoruAsimetrija zamjenjuje simetriju,
nema vie odnosa glavnih i podreenih djelova djelo se shvaa kao
cjelina graena od jednako bitnih dijelova i detaljaMeusobno
proimanje masa i oblika, jaki kontrasti (posebno svijetlo-tamno),
imaju za cilj postizanje dinamike- jedna od glavnih odlika barokne
umjetnosti
-
Barokna Arhitekturateznjaraskoi, sjaju, pretjeranom
ukraavanju
nestaje renesansna ravnotea koju ine izjednaeni odnosi elemenata
nosaa i tereta
javljaju se teki vijenci a ukrasi se apliciraju ak i na stupove
koji osim nosivih postaju i dekorativni elementiArhitekti se trude
u crkve i palae unijeti to vie sjaja, zlata, skupocijenih
materijala koristi se mramor, oniks, alabaster.
Graevine su arhitektonski potpuno raslanjene izvana moraju
pruati dojam raskoi a iznutra to veeg prostora
-
upotrebljavaju se lani ukrasi te oslikavanje tavanica nebom,
koje treba predstavljati ogromnu visinu svodova (iluzionizam
povezanost slikarstva i arhitekture)
vrijeme dvorskog namjetaja s mnogo pozlate, sedefa i dragog
kamenja. Namjetaj se izrauje i od rijetkog i skupog drveta kao i od
bjelokosti te se prekriva skupim tkaninama svila, brokat, barun
doba porculana i kovanog eljeza ija obrada dosee vrhunac
-
RIM Il Gesu, Vignola, 1568-84
-
Carlo Maderno, fasada sv. petra
-
Carlo MadernoJedan od zaetnika barokne arhitektureOd 1603.g.
upravlja gradnjom bazilike sv. PetraRadi izmjene u Michelangelovom
tlocrtu centralnu pretvara u Proelje slijedi Michelangelovu
shemuNaglaena sredinja osRed stupova se protee na dvije
etaeTeatralan dojamSpaja crkvu s papinskom palaomlongitudinalnu
crkvu
-
Gian Lorenzo Bernini
-
Gian Lorenzo Bernini
-
Gian Lorenzo Bernini
-
Francesco Boromini san carlo alle quattro fontane, 1638
-
San carlo alle quattro fontane
-
Trgovi i fontaneTrgovi se nisu mnogo promijenili s obzirom na
renesansu no njihovo je projektiranje dobilo novu dimenziju
prouavanje perspektiveTrgovi su postali nadmetanje arhitekture i
skulpture u svrhu istraivanja raznih efekata perspektiveNastojalo
se ostvariti savrenstvo u rasporedu elemenata koji ine cjelinuBilo
je vano meudjelovanje prostora trga s okolnom arhitekturompanjolski
trg
-
Piazza NavonaProstor elipsastog oblika, nastao na mjestu
nekadanjeg rimskog stadiona iz 1. st.U aritima nalaze se dvije
fontane obe je projektirao Giacomo Della Porta Fontana del Moro i
Neptunova fontanaNa sredini nalazi se Berninijeva fontana 4 rijeke
s obeliskom u sredini
-
Fontana del MoroNeptunova fontana
-
Fontana etiri rijeke
-
Fontana di Trevi
-
Salvi, prema Berninijevim crteima
-
Dvorci i perivojiFunkciju renesansnih palaa u baroku preuzimaju
dvorciGrade se u gradovima i izvan njihZa razliku od renesansnih,
barokni dvorci su trokrilni ne sainjavaju zatvoren kubus po uzoru
na antiku vilu ve se otvaraju prema prirodi i zadobivaju tlocrt
slova U
Proelja dvoraca esto su rastvorena dvostrukim stubitem koje
postaje glavni element arhitekture podjednako na graevini ali i u
njenoj unutranjostiSastoje se od umjetnih jezeraca, bazena,
fontana, sjenica, paviljona slikovitih vrtova i uma
-
Versailles louis le vau
-
Versailles, glavno proelje
-
Dvorana ogledala
-
Kraljeva radna soba
-
Fisher von erlach - Schonbrun
-
Baltazar Neuman - vierzehnheiligen
-
*
