Ba!tina i festivali

Povijesni razvoj, festivalski okviri i suvremene tendencije smotri i festivala

tradicijske kulture u Hrvatskoj

Znanstveno-stru"ni skup Hrvatskog etnolo!kog dru!tvai

7. znanstveni seminar u "ast Branimiru Bratani#u

Zagreb, Matica hrvatska, 17. svibnja 2016. godine

Organizatori:Hrvatsko etnolo!ko dru!tvoOdsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveu"ili!ta u ZagrebuInstitut za etnologiju i folkloristiku, ZagrebEtnografski muzej, ZagrebMatica hrvatska

Organizacijski odbor:Lidija BajukKatarina Bu!i#Petra KelemenTihana Petrovi# Le!Tvrtko Zebec

Ba!tina i festivali

Povijesni razvoj, festivalski okviri i suvremene tendencije smotri i festivala

tradicijske kulture u Hrvatskoj

Znanstveno-stru"ni skup Hrvatskog etnolo!kog dru!tvai

7. znanstveni seminar u "ast Branimiru Bratani#u

Zagreb, Matica hrvatska, 17. svibnja 2016. godine

PROGRAM

9:30 otvorenje

9:45 – 10:00 Zorica Vitez: 50. Me!unarodna smotra folklora: kako dalje?

10:00 – 10:15 Manda Svirac: Odr"ivost me!unarodne smotre folklora kroz susrete naroda i kultura

10:15 – 10:30 Stjepan Sremac: Igor Mojsejev, Zvonimir Ljevakovi# i Ivan Ivan$an: utemeljitelji speci% $nih scenskih prikaza folklornih tradicija

10:30 – 10:45 Iva Niem!i": Od terena do pozornice i natrag

10:45 – 11:00 rasprava

11:00 – 11:15 stanka

11:15 – 11:30 Jo#ko $aleta: MSF i javna praksa crkvenog pu$kog pjevanja

11:30 – 11:45 Josip Forjan: Od originala do rekonstrukcije: prikupljanje, suvremena izrada i folklorna primjena narodnih no&nji

11:45 – 12:00 Miroslava Had%ihusejnovi"-Vala#ek: 'etana/pjevana kola u Slavoniji

12:00 – 12:15 Noel &uran: Memorijal “Bi"ulinu” – mogu#nost kontekstualizacije

12:15 – 12:30 rasprava

12:30 – 12:45 stanka

12:45 – 13:30 Naila Ceriba#i", Jana Bla%anovi", Dora Dunatov, Martina Novosel i Gabriela Parad%ik: Festivali, ba&tina i odr"ivost tradicijske glazbe: nekoliko istarskih primjera

Jana Bla%anovi": Supci pud mavricun i prijepori oko o$uvanja istarske tradicijske glazbe

Gabriela Parad%ik: Izazovi dokumentacije i prezentacije gra!e nematerijalne kulture na primjeru Centra za nematerijalnu kulturu Istre

Martina Novosel: Ba&tina i turizam na primjeru FD “Pazin”

Dora Dunatov: Glazbena ba&tina u potro&a$kom dru&tvu: primjer Ku!e o batani

Naila Ceriba#i": Prema projektnoj odr"ivosti tradicijske glazbe?

13:30 – 14:00 rasprava

14:00 – 15:00 stanka

15:00 – 16:30 Okrugli stol: Tradicijska kultura – akteri, tendencije i izazovi Sudjeluju: Ivica Ivankovi" (Hrvatska radiotelevizija), Slavica Moslavac (Muzej Moslavine Kutina), Kre#imir Plantak (Centar tradicijske kul- ture Vara"din i KUD “Je"ek” Beretinec), Krunoslav &okac (LADO – Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske)

Zorica Vitezzaslu$na znanstvenica, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagrebzorica@ief.hr

50. Me$unarodna smotra folklora: kako dalje?

Zagreba$ka Me!unarodna smotra folklora (MSF) sljednica je smotri Selja$ke sloge, kulturno-prosvjetne organizacije Hrvatske selja$ke stranke, koje su od 1930-ih do 1950-ih odr"avane diljem Hrvatske. U svom dugom postojanju smotre su odra-"avale mijene koje su do"ivljavali hrvatsko dru&tvo i kultura u cjelini, posebice promjene ideologija i politika. Programski dio smotri Selja$ke sloge i MSF vodili su dokazani stru$njaci i znanstvenici primjenjuju#i znanja svoje struke i rezultate vlastitih istra"ivanja. Zagreba$ka je MSF odlukom Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba 2014. progla&ena festivalskom priredbom nacionalnog zna$enja.

Dana&nja se Hrvatska nastoji dokazati kao ravnopravna $lanica europske zajedni-ce naroda i kultura. Na razini kulturne politike isti$e se suradnjom s UNESCO-om u za&titi kulturne ba&tine, a na razini kulturne prakse njegovanjem i scenskim prikazi-vanjem ba&tine, posebice folklorne glazbe, plesova, obi$aja, no&nji.

Mnoge pojave tradicijske kulture/ba&tine, posebice tradicijska umije#a, zanati i obi$aji, danas "ive novim "ivotom i u okviru kulturnoga turizma, odnosno uporabe lokalne ba&tine u turisti$koj ponudi: ljetni karnevali, srednjovjekovna natjecanja, gusarski pohodi, prehrambene tradicije, pa i mitska bi#a iz predaja i negda&njih vje-rovanja. (ini se da struka slabo prati takva doga!anja, iako vjerojatno nije sporno da je rije$ o suvremenim oblicima negda&njih lokalnih tradicija. Name#e se pita-nje pripadaju li ta brojna doga!anja u domenu etnolo&kih, folkloristi$kih i srodnih istra"ivanja, te na koji #e na$inu ona utjecati na budu#nost zagreba$ke i brojnih drugih smotri folklora u Hrvatskoj. Za organizatore MSF upitno je i kako dalje u sve lo&ijim uvjetima % nanciranja kulture u Hrvatskoj i posebice zbog razlika u kul-turnoj politici Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH.

Manda Sviracumirovljenica, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveu"ili!ta u Zagrebumanda.svirac@zg.t-com.hr

Odr%ivost me$unarodne smotre folklora kroz susrete naroda i kultura

Me!unarodna smotra folklora bilo gdje i bilo kada prije svega je doga!aj za mjesto u kojemu se odvija i &ire podru$je kao i za njezine sudionike. Ona uklju$uje nosi-telje folklorne tradicije svojeg zavi$aja koji dio vlastite ba&tine pokazuju na sceni. Atribut “me!unarodna” kazuje da je u doga!aj uklju$eno vi&e nositelja i predstav-nika raznih naroda te se predla"e najmanje pet skupina kako bi se kao takva ostva-rila i odr"ala. Manjinske skupine neke dr"ave ne ulaze u ovu kategoriju. Budu#i da su va"ni nositelji, tj. osobe bilo kao izvo!a$i, bilo kao organizatori, ona ima karakter "ivog organizma u kulturi. Samo ljudi mogu proizvoditi kulturu u "ivotnoj dina-mici i o$uvati jedinstvenost doga!aja. Na temelju iskustvene prakse, pokazat #e se kako je za "ivi, ljudski organizam potrebno voditi ra$una o vi&e sadr"aja, a u smislu po&tovanja drugoga i druga$ijega. Osim va"ne sastavnica dru&tvenog i duhovnog aspekta kulture i doga!anja me!unarodne smotre folklora kroz folklorni program i me!usobno dru"enje, valja brinuti i o vlastitoj tradiciji, o njezinoj cjelokupnosti pa tako i o materijalnom aspektu. Sukladno tomu, osim scene i programa, struka ima zada#u upozoriti tako!er na prvi susret s gostima, govoriti o njihovom ugo&#a-vanju, prehrani, vjerskim potrebama izvo!a$a, njihovoj dobi, opu&tenosti, znati"e-lji i dr. Odr"ivost bilo koje me!unarodne smotre folklora mora uvijek pokazivati karakter me!uljudskih odnosa, uva"avanje drugoga, upoznavanje i me!usobno dru"enje &to se u ovome radu nagla&ava kroz razne revijalne, a ne natjecateljske sadr"aje programskih usmjerenja.

Stjepan Sremacumirovljenik, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagrebsremac@ief.hr

Igor Mojsejev, Zvonimir Ljevakovi# i Ivan Ivan"an: utemeljitelji specifi "nih scenskih prikaza folklornih tradicija

U nas se dosta razglabalo o “izvornom” i “koreogra% ranom” konceptu scenske pre-zentacije folklora, a manje o njihovim inicijatorima, utemeljiteljima, nositeljima i sljedbenicima i napose umjetni$kim pristupima i razvoju. Prije svega mislim na rodona$elnike “zagreba$ke &kole” prezentacije folklora na sceni Zvonimira Ljeva-kovi#a i Ivana Ivan$ana i njihov odnos/suodnos s idejama i pristupima Igora Moj-sejeva, utemeljitelja profesionalnih folklornih ansambala.

Sve je krenulo iz smotri seoskih skupina: kod nas onih Selja$ke sloge od 1936. godine nadalje, a u Moskvi tako!er iz takve sli$ne prve smotre 1936. godine, a sva trojica su, svaki u svoje vrijeme, bila duboko involvirana u organizaciju i pra#enje tih i kasnijih sli$nih priredbi. Sva tri autora pismeno su razradila osnove pristu-pa scenske prezentacije folklora, kako seoskih (volimo ih nazivati i “izvornima”), tako i onih gradskih amaterskih folklornih skupina (“koreogra% ranih”), djelomice i profesionalnih folklornih ansambala. Prona&ao sam vrlo zanimljiv napis Zvonimira Ljevakovi#a iz 1946. godine “Zapa"anja sa smotre narodne kulture”, podjednako zanimljiv i instruktivan napis Igora Mojsejeva iz listopada 1948. godine “Porazgo-vorimo o plesu”, a knjiga Ivana Ivan$ana “Folklor i scena” iz 1971. godine i danas je va"e#a biblija scenske primjene folklora.

Valja istaknuti da su ovi napisi potpuno neovisni, odnosno da su autori do svo-jih pristupa i zaklju$aka do&li potpuno samostalno i neovisno jedan od drugoga. Sva trojica su visoko &kolovani vrhunski stru$njaci i profesionalci: Ljevakovi# i Ivan$an etnolozi i etnokoreolozi, vrlo aktivni terenski istra"iva$i folklornih tradici-ja i umjetni$ki voditelji MSF u Zagrebu, a Mojsejev pak vrhunski &kolovan klasi$ni baletan, prvak Bolj&oj teatra u Moskvi, vrlo brzo i baletni majstor i koreograf, po-djednako vrhunski &kolovan i iskusan i u karakternim plesovima, a zatim i aktivan terenski istra"iva$ folklornih plesnih tradicija naroda tada&njeg Sovjetskog Saveza. Zanimljivo je pritom da su im osnovna polazi&ta i zaklju$ci gotovo identi$ni, a dalj-nji razvoj, nakon po svemu sude#i vrlo sli$nih po$etaka, u nastavku se zna$ajno razi&ao: Ljevakovi# i Ivan$an oti&li su jednim smjerom, a Mojsejev i njegovi sljedbe-nici iz isto$ne Europe, tako!er i iz isto$nog dijela biv&e Jugoslavije, drugim.

Iva Niem"i#Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagrebiva@ief.hr

Od terena do pozornice i natrag

U ovom izlaganju govorit #u o lastovskim pokladnim zbivanjima na terenu i njiho-voj interpretaciji na sceni.

Koncept scenske primjene folklora u hrvatskim stru$nim krugovima poznat pod imenom zagreba"ka #kola folklora (Sremac 2009:97) u prvom redu nagla&ava da folklorne koreogra% je moraju &to vi&e odgovarati predlo&ku iz kojeg su nastale, da se koreogra% mogu slu"iti razli$itim geometrijskim rje&enjima, ali uz preporuku da plesni koraci strukturom i stilskom izvedbom budu &to bli"i onima na terenu (Ivan$an 1971). Upravo takav pristup razlikuje zagreba"ku #kolu folklora na kojoj se temelje koreogra% je o kojima #u govoriti od scenske primjene folklora kod na-&ih susjeda (Srbija, Makedonija). Koreogra% je Lada su se uvijek smatrale bliski-ma izvedbama na terenu, dok je druga dva profesionalna ansambla tada&nje SFRJ, Kolo i Tanec, krasila visoka stiliziranost koja slijedi ruski pristup scenskoj primjeni folklora.

Kako se ipak pristupa interpretaciji rituala na sceni, pokazat #u na primjeru pokladnog zbivanja na Lastovu. Usporedit #u koreogra% ju nacionalnog ansambla Lado koja je na programu ve# pola stolje#a s plesnim zbivanjem na terenu koje prikazuje. Isto tako, osvrnut #u se na izvornu folklornu grupu koja izme!u svog autenti$nog ritualnog zbivanja i dugogodi&njeg scenskog prikaza koji potpisuje autoritet struke, za svoje predstavljanje na 44. Me!unarodnoj smotri folklora bira neki srednji put.

Upravo u scenskim interpretacijama lokalnih folklornih skupina najvi&e dolazi do izra"aja utjecaj struke koji dugoro$no ostavlja traga i na rituale na terenu.

Jo!ko &aletaInstitut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb josko@ief.hr

MSF i javna praksa crkvenog pu"kog pjevanja

Javno predstavljanje crkvene glazbe aktualno je ve# polovinom 19. stolje#a kada se u Hrvatskoj u okviru "upa, posebice sjevernohrvatskih urbanih sredina, osnivaju formalni crkveni zborovi. Rezultat te aktivnosti ustanovljenje je saveza hrvatskih pjeva$kih zborova davne 1875. godine. Povijesna zbivanja (ratovi, dru&tvena ure-!enja), crkvena politika (II. vatikanski koncil), rodne promjene (mu&ki pjeva$i vs. "ene pjeva$ice) u 20. stolje#u doveli su do zna$ajnih promjena (repertoar, na$ini izvedbe, tonski odnosi) u glazbenoj praksi crkvenog pu$kog pjevanja pa je jedan od osnovnih modela $uvanja ba&tine postalo njegovo prezentiranje u formi javnog nastupa (tematski koncerti, smotre). U predstavljanju crkvenog pu$kog pjevanja prednja$ila je Me!unarodna smotra folklora u Zagrebu koja od devedesetih godi-na pro&log stolje#a organizira misu u Zagreba$koj katedrali za sudionike smotre, a zatim u svoj redovni program do danas uvr&tava tematske koncerte crkvene pu$ke glazbe. Stru$ni suradnici MSF kroz istra"ivanja i prezentaciju starijih slojeva crkve-ne pu$ke ba&tine promoviraju javno predstavljanje kao zna$ajan oblik samoodr"a-nja nestaju#ih glazbenih praksi.

Josip ForjanPosudionica i radionica narodnih no!njijosip@kuctravno.hr

Od originala do rekonstrukcije: prikupljanje, suvremena izradai folklorna primjena narodnih no!nji

U izlaganju se predstavljaju folklorna i razli$iti oblici suvremene primjene narod-nih no&nji, razmatra sudbina narodnih no&nji u kontekstu stradanja hrvatske tradi-cijske ba&tine, revitalizacija tradicijskog tekstilnog rukotvorstva i recentna izrada narodnih no&nji, te utjecaj djelatnosti kulturno-umjetni$kih dru&tava, ba&tinskih ustanova, Posudionice i radionice narodnih no&nji i ostalih $imbenika na suvreme-nu folklornu primjenu narodnih no&nji.

Danas, kada je no&nja postala elementom folklora, dio tradicijske kulture koji se u primijenjenom obliku javlja u gra!anskoj kulturi, ona dobiva novu egzistenciju (upotreba u kontekstu folklornog nastupa) i funkciju folklornih rekvizita. No&nje se koriste i u razli$itim "ivotnim prigodama simboliziraju#i nacionalni i zavi$ajni identitet (kr&tenja, vjen$anja, vjerski obredi, dr"avni blagdani). Kulturno-umjet-ni$ka dru&tva, folklorne manifestacije i individualne aktivnosti pojedinaca doprini-jele su o$uvanju originalnih no&nji, a organizirane akcije obnove i izrade narodnih no&nji dale su zna$ajan poticaj razvoju tekstilnog rukotvorstva. Ta radinost nije bila sasvim prekinuta ni tijekom Domovinskoga rata, a ratna razaranja nisu uspjela spri-je$iti prijenos tradicijskih znanja i vje&tina na mla!e nara&taje.

Suvremena je proizvodnja narodnih no&nji uvjetovana i prilago!ena njihovim novim namjenama. Izrada je povjerena darovitim pojedincima, udrugama, obrt-ni$kim radionicama i kulturnoj ustanovi Posudionici i radionici narodnih no&nji. Specijalizirana je za prikupljanje, iznajmljivanje, izradu (rekonstrukciju), stru$nu za&titu (restauraciju), folklornu i razli$ite druge oblike primjene narodnih no&nji. Kao organizator brojnih kulturnih i edukativnih programa poti$e razli$ite oblike uporabe no&nji u suvremenom "ivotu i doprinosi revitalizaciji tradicijskog tekstil-nog rukotvorstva.

Miroslava Had%ihusejnovi#-Vala!ekvanjska suradnica Hrvatske radiotelevizijemiroslava.hadzihusejnovic@gmail.com

'etana/pjevana kola u Slavoniji

“'etana kola” zajedni$ki je naziv za kola koja se izvode bez instrumentalne prat-nje, uz napjeve na pripovjedne tekstove tipa balade, romance ili dvostihove, koji se izvode u “dva reda” (dvije skupine pjeva$a). To su zatvorena ili otvorena kola gdje se plesa$i kre#u u smjeru kazaljke na satu jednostavnim korakom u brzom ili polaganom tempu.

Ovo su najstarija kola kod nas i u Europi (Zebec) o kojima postoje podaci u slavonskoj gra!i jo& iz 18. stolje#a. U 20. stolje#u pripovjedne tekstove potisku-ju dvostihovi iz isto$ne Slavonije i Srijema. Ova kola nestaju i zbog svoje duljine ($esto 50 i vi&e stihova), pa nisu primjerena izvedbama na smotrama ograni$enim na 6 – 8 minuta. Izvode se samo 3 – 4 pjevana stiha, a mla!i $lanovi KUD-ova ne poznaju cijele tekstove pjesama.

Zbog vrijednih poetskih tekstova, raznolikih pjevnih napjeva, posebnih do"iv-ljaja kod izvo!enja tih kola, autorica ovoga izlaganja pokrenula je nekoliko akcija za o$uvanje, dokumentiranje, za&titu i njegovanje ovih jedinstvenih oblika folklor-nog stvarala&tva u Slavoniji i Hrvatskoj. U posljednjih 10-ak godina autorica je za Hrvatski radio snimila oko 250 izvedbi &etanih kola (najvi&e u zapadnom dijelu slavonske Posavine), sakupila nekolicinu zbirki i tekstova &etanih kola od zapisiva-$a na terenu i predstavila (tekstom i eksponatima) &etana kola na izlo"bi “Slavonija, Baranja i Srijem” u Klovi#evim dvorima 2009. godine. Autorica je osnovala Smotru &etanih kola koja se odr"ava na slobodnom prostoru (travnjak, trg, igrali&te) i u koju se spontano uklju$uju gledatelji. 'etana kola u Slavoniji su prema autori$inom projektu upisana u registar nematerijalne ba&tine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, koje potpoma"e u istra"ivanju, dokumentiranju i stru$noj obradi gra!e za planiranu notnu zbirku uz prilo"eni CD (ili DVD). Uz popratne sadr"aje (pro-gramska knji"ica, radionice, audio i video dokumentiranje), do sada su odr"ane 4 smotre &etanih kola u Novoj Gradi&ki, Batrini, Bebrini i Buku, a snimljena je i televi-zijska emisija za program Pu$ke i predajne kulture. 'etano bo"i#no kolo spontano se jo& izvodi u selu Davoru, a smotra u selu Bebrini u Brodsko-posavskoj "upaniji.

Noel 'urandoktorand etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveu"ili!ta u Zagrebu noel.suran@gmail.com

Memorijal “Bi%ulinu” – mogu#nost kontekstualizacije

U ovom radu namjera mi je opisati i kontekstualizirati susret istrijanskih kantadu-ri (pjeva$a) pod nazivom “Memorijal Milanu Orli#u Bi"ulinu” koji se odr"ava u selu Klari#i (ju"na Istra). )elim prikazati mehanizme stvaranja kulta li$nosti kroz a% rmaciju putem smotri folklora, ante mortem, te opslu"ivanje kulta li$nosti, post mortem. Naime, neki su se pojedinci u istarskoj tradicijskoj glazbi a% rmirali kao najbolji istrijanski kantaduri, koji su postali poznati diljem Istre upravo zahvaljuju#i nastupima na smotrama narodne glazbe i plesa Istre. Prva smotra narodne glazbe i plesa organizirana je na inicijativu prof. Slavka Zlati#a i njegovog suradnika Renata Perni#a te Radija Pule u Motovunu 13. i 14. kolovoza 1966. godine. Nesumnjivo, jedan od najpoznatijih kantadura u Istri, po mi&ljenju mnogih suvremenih tradicij-skih glazbenika, bio je Milan Orli# Bi"ulin (1940. – 1992.), kojeg je Renato Perni# u svojoj knjizi “Me&tri, svirci i kantaduri” opisao kao “jenog od najboljih izvo!a$a istarske autohtone pjesme”. Isti autor dalje navodi kako je Bi"ulin bio “interpretator vanrednog osje#aja za $vrst ritam i pravilnu intonaciju, karakteristi$nog glasa kojim je znala$ki vodio pjesme vedrog, &aljivog karaktera tipa ‘tarankanja’ kao i onog sjet-nog ugo!aja”. Na memorijalu u Klari#ima okupljaju se gotovo svi aktivni tradicijski pjeva$i (kantaduri) iz $itave Istre, sje#aju#i se pokojnog Milana Orli#a Bi"ulina, radi kojega se i okupljaju, kako bi se me!usobno vidjeli, dru"ili te pjevali i svirali u poluformalnoj atmosferi.

Naila Ceriba!i#Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagrebnaila@ief.hr

Jana Bla%anovi#, Dora Dunatov, Martina Novosel i Gabriela Parad%ikstudentice kolegija “Tradicijska glazba” na diplomskom studiju etnomuzikolo-gije pri Odsjeku za muzikologiju Muzi"ke akademije Sveu"ili!ta u Zagrebu

Festivali, ba!tina i odr%ivost tradicijske glazbe: nekoliko istarskih primjera

Folklorne smotre i festivali dugovje$nim su de% niraju#im upori&tem tradicijske glazbe u Hrvatskoj. U primjeru Istre, sukladno razli$itim genealogijama nekolicine njezinih glazbenih tradicija (multietni$ke tradicije dvoglasja tijesnih intervala i gu-njaca, tradicija talijanske rovinjske zajednice, crnogorske perojske i dr.), festivalsko se strukturiranje od 1990-ih mahom zasniva na interaktivnoj, relativno neformal-noj (moglo bi se re#i i folklornoj) kvaliteti susreta radije nego na predstavlja$kom obrascu smotri. Na festivalsko se o$uvanje tradicije od 2000-ih nadovezuje program nematerijalne kulturne ba&tine, koji u prvi plan stavlja autoritet zajednica u de% nira-nju i praksi vlastite ba&tine (za razliku od smotri gdje je primaran autoritet produce-nata), va"nost prijenosa znanja s generacije na generaciju te pomak (i/ili povratak) na dru&tvene funkcije i kulturna zna$enja unutar zajednice o kojoj je rije$ (umjesto festivalskog predstavljanja i/ili uprizorenja doti$nih funkcija i zna$enja za publiku).

Cilj je ovoga panela da na temelju nedavnog istra"ivanja me!u nekolicinom istaknutih pojedinaca, folklornih dru&tava i muzejskih institucija ocrta dana&nje fe-stivalske i ba&tinske aspekte istarske glazbe. Studije slu$aja obuhva#aju susret mla-dih svira$a na tradicijskim instrumentima u Grimaldi kao primjer karakteristi$nog istarskog modusa o$uvanja tradicije, Centar za nematerijalnu kulturu Istre u Pi#nu koji predstavlja najva"niju institucionalnu “mjeru o$uvanja” povezanu s upisom dvoglasja tijesnih intervala na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu, pazinsko fol-klorno dru&tvo koje svoje djelovanje s festivalsko-ba&tinskog prote"e i na turisti$ki sektor te rovinjsku talijansku zajednicu, pjeva$ku skupinu i ekomuzej koji u siner-giji tvore istaknuti primjer odr"ivog razvoja.

Sudionice su panela voditeljica i studentice kolegija “Tradicijska glazba” na di-plomskom studiju etnomuzikologije pri Odsjeku za muzikologiju Muzi$ke akade-mije u Zagrebu, koji je u ovoj akademskoj godini bio fokusiran na festivalizaciju i ba&tinizaciju tradicijske glazbe. Trodnevno terensko istra"ivanje provedeno je u travnju 2016. godine.

Jana Bla%anovi#:Supci pud mavricun i prijepori oko o"uvanja istarske

tradicijske glazbe

Susret mladih svira$a Supci pud mavricun odr"ava se od 2006. godine uo$i blagda-na sv. Jurja u Grimaldi s ciljem promoviranja istarske tradicijske glazbe i o$uvanja glazbene ba&tine izvo!enjem isklju$ivo na istarskim tradicijskim instrumentima. Prilikom nedavno provedenog terenskog istra"ivanja uo$ila sam dva klju$na pita-nja u vezi s programskim okvirom ovoga susreta. Prvo se odnosi na (ne)suglasnost politika festivalskih aktera – organizatora i sudionika – u pogledu okvira okarakte-riziranog kao “promoviranje istarske tradicijske glazbe”, i to naro$ito na primjeru mladog svira$a harmonike Luke Brgi#a. Drugo se pitanje nadovezuje na rasprave oko autenti$nosti pristupa tradiciji ili pak autenti$nosti prikazanih sadr"aja tradici-je. Programski ovaj susret podr"ava koncepciju "ive, aktualne, individualizirane tra-dicije, dakle i ba&tinsku koncepciju o autoritetu nositelja tradicije, no nije da time bez ostatka rje&ava pitanje o u$inkovitom “o$uvanju istarske glazbene ba&tine”. Osim formalnih nastupa mladih glazbenika, i druge glazbene komponente susreta – nastup etnoglazbene skupine Veja, paralelno neformalno muziciranje dijela orga-nizatora u pokrajnjem prostoru, svirka drugoga sastava uz &tand s jelom i pi#em te u cjelini (op#enito slab) interes sudionika za ova ili ona doga!anja povrh vlastitoga nastupa – tako!er #e biti sagledane s obzirom na prijepore oko o$uvanja tradicije.

Gabriela Parad%ik: Izazovi dokumentacije i prezentacije gra$e nematerijalne kulture na primjeru Centra za nematerijalnu kulturu Istre

Ovim izlaganjem prezentirat #u glavne ciljeve Centra za nematerijalnu kulturu Istre (CENKI), prepreke s kojima se susre#e kada je rije$ o dokumentiranju nemateri-jalne kulture te probleme predstavljanja nematerijalne kulture u muzejskom okru-"enju. Nastao kao izravni rezultat uvr&tenja dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hr-vatskog primorja na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne ba&tine $ovje$anstva, Centar od svog osnutka 2011. godine, prema rije$ima muzi-kologinje i dokumentaristice Nu&e Hauser, nastoji komplementirati, modernizirati i usustaviti bavljenje tradicijskim kulturama. Od posebne je va"nosti da obuhvati dokumentiranje i reprezentiranje svih tradicija Istre, usuprot etni$ki isklju$ivim pristupima iz pro&losti. Velik je naglasak stavljan na suradnju s drugim instituci-jama i samostalnim istra"iva$ima na lokalnoj, nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. Tako!er, posebna je pozornost posve#ena problemima komunikacije s javno&#u,

&to je osobito izra"eno kada je rije$ o nematerijalnoj gra!i. U radu #u razmotriti neke od izazova na koje je ukazala Hauser, povezuju#i u svojoj analizi politiku parti-cipacijskog rje&enja (tj. rje&enja odozdo-nagore) u UNESCO-ovim dokumentima s uvidom u rad nekih drugih srodnih centara utemeljenih poticajem me!unarod-nih upisa i drugih dokumentacijsko-prezentacijskih institucija u Hrvatskoj.

Martina Novosel:Ba!tina i turizam na primjeru FD “Pazin”

Cilj je ovoga priloga predstaviti suvremenu problematiku turisti$ki orijentiranih nastupa folklornih dru&tava u usporedbi s nastupima u okviru folklornih smotri i festivala. 'iri okvir istra"ivanja, provedenog zajedno s kolegicama u okviru terenske nastave, odnosio se na sagledavanje i preispitivanje razli$itih problema vezanih uz pojam ba&tine i modele njezina o$uvanja, s kojima se svakodnevno susre#e i Fol-klorno dru&tvo “Pazin”, predmet mojega bavljenja. Radi se o opre$nim na$inima predstavljanja folklorne tradicije na pozornicama folklornih smotri i festivala te, nasuprot tome, u okviru kulturne ponude turisti$kih zajednica, hotela, agroturiza-ma i drugih dionika turizma u Istri. Potonji nastupi iziskuju prilago!avanje tradicije stavovima turisti$kog sektora o tome &to je tradicija, kako bi je trebalo predstavljati i kako ju je, prema njihovu nazoru, mogu#e i najbolje unov$iti, a sve to u skladu s pretpostavljenim o$ekivanjima turisti$kih gostiju. Rezultat se svodi na krajnja po-jednostavljivanja, premda postoje i razlike od jednog do drugog konteksta i okvi-ra nastupa. Nadalje, u izlaganju #u ukratko opisati novu pojavu folklornih obrta osnovanih upravo s ciljem % nancijskog privre!ivanje te propitati koje posljedice to donosi razumijevanju i praksi istarske ba&tine. U razmatranju svih tih aspekata oslanjam se na iskustva pojedinih istaknutih $lanova Folklornog dru&tva “Pazin”, odnosno na njihove na$ine konstruiranja, predstavljanja i pregovaranja ba&tine.

Dora Dunatov:Glazbena ba!tina u potro!a"kom dru!tvu: primjer Ku!e o batani

Namjera je ovoga priloga predstaviti vezu izme!u suvremenih praksi o$uvanja glazbene ba&tine i njezine turisti$ke iskoristivosti kroz prizmu rovinjskog ba&tin-skog programa Ku!a o batani. Rije$ je, izme!u ostalog, o ekomuzeju koji je ove godine kandidiran za UNESCO-ov Registar najboljih praksi u o$uvanju nemate-rijalne kulturne ba&tine, nastavljaju#i se time na niz priznanja u podru$ju kultur-nog turizma. Budu#i da za registraciju ekomuzeja u Hrvatskoj, pa i &ire, ne postoji

pravni okvir, Ku!a o batani registrirana je kao nepro% tna udruga gra!ana $iju jez-gru $ini rovinjska Zajednica Talijana. Sastavnim je dijelom muzeja i Spàcio Matika, lokalna ina$ica konobe, koji svojim posjetiteljima osim gastronomskog nudi i "ivo glazbeno iskustvo uz pomo# KUD-a “Marco Garbin”. Rije$ je o izuzetnom primje-ru o$uvanja tradicije koji odska$e od ve#inske prakse kulturnog turizma u Istri; primjerice, iskustvo FD-a “Pazin” u tom podru$ju daje druk$ije rezultate. Va"no je naglasiti da se u ta dva primjera radi o razli$itim glazbenim tradicijama $ije je supostojanje opisano ve# poznatom sintagmom istarskog mikrokozmosa, iz $ega, barem djelomice, ishode i razli$ite mogu#nosti o"ivotvorenja odr"ivoga razvoja. Naposljetku, kao primjer toga kako se u kulturnom turizmu snalazi istarska tra-dicija dvoglasja tijesnih intervala poslu"it #e mi kreativni rad mla!eg ba&tinika te tradicije, Noela 'urana.

Naila Ceriba!i#:Prema projektnoj odr%ivosti tradicijske glazbe?

Poseban je naglasak $itava panela na pitanju odr"ivosti, koja na svim razinama za-dobiva sve va"nije mjesto – od nositelja tradicije, $lanova folklornih skupina, koji se domi&ljaju kako potpomo#i kontinuitet svojega djelovanja i o$uvanja tradicije, preko zaokupljenosti dr"avnih institucija osmi&ljavanjem razvojnih programa u okviru Europske unije, do va"nosti koju odr"ivi razvoj ima u programu nemateri-jalne ba&tine na globalnoj razini. Premda se u doma#oj sredini uglavnom vezuje uz ekonomsku iskoristivost ba&tine, napose u turizmu, u UNESCO-ovu diskurzu, kao i u stru$noj literaturi, odr"ivost osim ekonomske dimenzije podrazumijeva i brigu za op#e dobro, o$uvanje prirodnog okoli&a te osiguranje mira i sigurnosti. Koliko i kako su te dimenzije na djelu u $etirima predstavljenim studijama slu$aja? Koja je njihova uloga – ili pak koja bi mogla ili trebala biti njihova uloga – u oblikovanju folklornih smotri, festivala i susreta, konkretno i zagreba$ke Me!unarodne smotre folklore? Ide li razvoj tomu da smotre gube poziciju sredi&njeg mehanizma pro-micanja tradicijske glazbe, te postaju dijelom obuhvatnijih, ambicioznijih, me!u-sektorskih projekata i programa? Zaklju$ak #e panela biti usmjeren tim pitanjima.

Bilje!ke