Beat Generacija

  • View
    374

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

BEAT GENERACIJA: 1950te U AMERICIJedan od najznaajnijh predstavnika BITNIKA bio je Allen Ginsberg. Ginsbergova Amerika pedesetih bila je nehuman zatvor mainstream vrijednosti, u kojima su ovisnici, homoseksualci, siromani ili samo oni drugaiji bili ignorirani, drutveno nevidljivi. Bitnici su ivjeli su u limbu nepostojanja, bijesnei na dvolinost masovne kulture tog doba. Alienirana kontrakultura Bitnika tog vremena koncentrirana je ponajvie oko pisaca; Ginsberga, Kerouaca, Ferlinghettija, ali je prihvatila i Williama Burroughsa, Henry Millera, John Ashbderija... Potpomognuti alkoholom, drogama, jazzom, te inspirirani zen budizmom ispali su iz Amerike koja je ivjela na Saturday Evening Postu. Izrasli iz egzistencijalizma njujorke kole i njujorkih pisaca 40tih niti jedna tema nije bila previe prozaina za njihovu poeziju, za njihov ukus. Slino se desilo i u jednom posve neobinom fotografskom projektu koji je preokrenuo tijek fotografije nakon svoje objave bila je to Amerika prikazana objektivom ROBERTA FRANKA. Amerika liena maske Saturday Evening Posta, neglamurozna, mrana. Koristio je stil koji nije uljepavao, koji nije popravljao. Bio to jednostavan prikaz ivota obinog amerikanca, to znai, veine amerikanaca, prikaz koji je bio toliko drugiji da autor dugo nije moga pronai izdavaa na tim podrujima ve je monografija pod nazivom THE AMERICANS prvi puta objavljena u Francuskoj (1958) JOHN CAGE I ROBERT RAUCHENBERG svjesno su prigrlili ukus bitnika; diskontinuitet, promjenu, neobuzdano i nepredvidivo. Uivali su u toj kompleksnog realnosti koju je Ferlinghetti nazvao Coney Island of Mind

JOHN CAGE Cageovo otkrie Zen Budizma sredinom 1940tih ini se da je ponukalo radikalne promjene u nainu i smjeru njegova stvaralatva. Dok se veina umjetnika njujorke kole okretala psihoanalizi te snadbjevala vlastitu umjetnost iz introspekcije, Cagovo studiranje Zena potaklo je odvajanje od intropspekcije te uobliilo ideju da umjetnost potjee iz neinterpretativne kontemplacije prirode. Inspiriran Duchampovim readymadovima (svakodnevni objekti koje je Duchampe nepromjenjene predstavljao kao umjetnika djela) Cage je motrio svakodnevni svijet kao izvor vlastite umjetnosti. Napao je naela njujorke kole govorei; there's no room for emotion in a work of art. U 1950tima Cage je ak poeo koristiti sluaj koji je vidio kao centralni operativni princip prirode; drugim rijeima elio je imitirati elementarni proces prirode bez da portretira njezine stvarne manifestacije. Takav pokuaj negiranja, utiavanja umjetnikog ega kao i odvajanje umjetnosti od svakodnevnog iskustva bio je besprimjeran, te u potpunom kontrastu s radom njegovih suvremenika njujorke kole. Tih godina njegov je stan postao okupljalite prijatelja i poznanika koji su bili inspirirani muzikom i plesom. Sluaj je u njegove ruke stavio i knjigu I Ching ( The book of Changes) koja je utjecala na njegovu skladbu iz 1951 Music of Changes (homa toj knjizi) bacao je 3 kineska novia 6 puta, rezultat koji je korelirao sa mapom (knjige) koja je u konanici determinirala izvedbenu notu. Na taj nain liio je bilo kakvu mogunost da ga u muzici vodi osobni izbor ve je ona jedino ovisila o sluaju; sluajnom padu novia. Kako je djelo trajalo 45 min Cage je morao bacati novie neprestano bacati... U svojoj teoriji TOTAL SOUNDSPACE Cage tvrdi da muzika obuhvaa sve zvukove, takoer one ne-muzike ili pak odsustvo zvuka.

Zvuk ima 4 osnovne odlike; pitch, timbre, glasnou i trajanje, dok tiina ima samo trajanje. U svom djelu 4 minute,33 sekunde (1952) izvoa ne stvara nikakve zvukove tono toliko vremena. Inspiriran Rauchenbergovim praznim White paintings (1951) Cage je iz svog djela eliminirao sve osim vremena (jedinu dodirnu toku zvuka i tiine) i sluajnih zvukova iz okoline.

MERCE CUNNINGHAM Vana razmjena u idejama deavala se izmeu Cage i Cunninghama koji su poeli zajedno raditi 1943. Njihova je suradnja razbila dotadanje shvaanje koreografije; dali su plesau potpunu slobodu vlastitog izraza bez obzira na ikakvu priu, simboliku ili muziku. Muzika, scenografija i plesai funkcionirali su nezavisno ali simultano. Merce je promjenio govor plesa. Za njega je svaki pokret mogao, bezobzira koliko uobiajen i obian (skok, hod, pad), stvarati ples. Nadalje niti jedna akcija u plesu nije nosila neko drugo znaenje osim onog to jest kao i Cage Cunningham je elio angairati samo promatraeva osjetila.

CAGOV EVENT IZ 1952 1952 THEATER PIECE #1 - izvedba prvi put izvedena na Black Mountain Collegu-

zapravo 1. Happening i poetak sluajne glazbe i plesa (iako je Cage ve napisao Music of Changes 1951)

- u suradnji s MERCE CUNNINGHAMOM, DAVID TUDOROM, ROBERT RAUSCHENBERGOM I CHARLES OLSONOM

Knjiga Antonin Artauda The Theater and Its Double koja se u to vrijeme prevodila na istoimenom koleu inspirirala je Cagea da razmilja o teatru kao vremenu i prostoru ispunjenim sa koegzistirajuim ali nepovezanim dogaajima, umjesto kao puko narativnom.

GUTAI Grupa iz Japana, suvremenici Cage te po idejama slini njemu.

ROBERT RAUSCHENBERGRauschenberg je razvio stil u umjetnosti koji je prekinuo vezu s priom, radnjom, kontinuitetom - znai, sa elementima koji su jo uvijek zadrani i postojani u radu slikara akcije, u njihovoj fokusiranoj introspekciji. Umjesto toga Rauchenberg je nudio nefokusiranu otvorenost spram vanjskih dogaaja. Zapoevi s WHITE PAINTINGS (1951) pokuao je odmaknuti panju gledatelja s psihe slikara na vanjski svijet. Namjera mu je bila povezati umjetnost i ivot jer im je slikarstvo oboma zajedniko. elio je djelovati u praznom prostoru izmeu njih. Ne elim da slika izgleda kao neto to nije. Mislim da je slika stvarnija ako se sastoji od dijelova stvarnosti. Slikarstvo se ubraja u obitelj umjetnosti i obitelj ivota.Niti jedna se od njih ne da reproducirati.Pokuavam djelovati u praznini izmeu njih. Par arapa uklapa se u sliku jednako dobro kao i drvo, avli, ulje i platno. Postepeno su pronaeni objekti (a nakon toga i pronaene slike) zamijenili neutralne povrine kao refleksije iskustvenog svijeta. Rauschenbergova umjetnost preinaila je egzistencijalistiko otkrie Ja kao otkrie okoline iz kojeg Ja uzima svoju formu. Rauschenbergove kombinirane slike (termin koji je umjetnik koristio kao alternativu Asamblaa) zapoinju oko 1951 sa aplikacijama drugih odtampanih ili ravnih materijala na platno. Od 1953 u svoj rad inkomporira sve vrste materijala i objekata. Npr. KREVET pasta, lak za nokte, jastuk, poplun. esto mijenja teme, oblike i materijale u svom djelu: - combine paintings - svilotisak - konceptualni asamblai

- cardboardi - instalacije iz kasnij 60tih i 70tih gdje prostor i zvuk ukljuuje kao konstitutivne elemente U razmiljanju, eksperimentiranju i citiranju uvijek je kombinirao i ostao individualist sauvavi svoju samostalnost. RANA KARIJERA 1948 studira na Black Mountain Collegu kod Josef Albersa Beskrajne demonstracije Albersa na temu relativnosti boje u kontekstu drugaijih okruujuih boja pruile su formalni temelj za Rauschenbergove WHITE PAINTINGS. Bijeli paneli bili su hipersenzibilni na svijetlo te su tako bili pod utjecajem svega i svakog tko se naao pred njima to je bilo izvan svake umjetnikove kontrole. Od samog poetka R. Pokazuje nevjerovatnu slobodu i tenju za eksperimentalnim pristupom u pogledu tehnike i materijala. 1949 Odlazi u New York i uzima satove na Art Students League. U to vrijeme upoznaje se sa svim prominentnim facama njujorke umjetnike scene. Surauje s Cagom, te odlazi na put po Europi i Sj.Africi sa Cy Twomblyem. 1954 upoznaje Jasper Jonesa Jones (a i John Cage) utjee na Rauschenberga no ne toliko po stilu i temperamentu ve putem razgovora; R. nije puno itao ali je zato izvrsno upijao ideje od prijatelja koji jesu. Sa Duchampom i Cageom kao intelektualnim mentorima Rauschenberg se odmaknuo od osobnog u umjetnosti te se okrenuo svijetu dogaaja i slika, svijetu oko sebe. Pod utjecajem Cagea razvio je estetiku nagomilavanja i nasuminosti iako nikad nije u potpunosti prigrlio sluajnost na nain na koji je to Cage uinio.

KOMBINIRANE SLIKE (Combine paintings) Za razliku od nadrealista koji su koristili pronaene objekte i njihovo nasumino nizanje kako bi izazvali slobodne asocijacije kao klju za otkljuavanje domene podsvjesti Rauschenberg je traio iskustvo asimilacije bez ikakve analize. Nije odlazio u potragu za predmetima npr. jer to je ve oznaavalo namjeru, preddeterminiranu temu. Umjesto toga koristio je predmete koji su mu dolazili pod ruku tijekom rada.

Odaliska Crna Burza (1961) Poetkom 1962 Rauschenberg je zavrio svoju avanturu s kombiniranim slikama (netom nakon gorke svae sa J.Jonesom) te je veinu svoje energije u tom periodu osvetio performansu.

19591960 CRTEI ZA DANTEOV PAKAO Preuzeo je figure iz tadanjeg ivota i inkomporirao ih u Danteovu priu.

SVILOTISAK (FOTOGRAFSKI SVILOTISAK) 1962 Tatyana Grosman nagovara ga da se okua u litografiji 1961 Warhol poinje korisiti photosilkscreen da ponavljajui replicira slike nekoliko puta preko platna, 1962 upoznaje Rauschenberga i Jonesa s tom tehnikom R.. odmah prihvaa tehniku te je uvodi kao standardno sredstvo u svoje slikarstvo.

Fotografirani pronaeni predmeti tako zamijenjuju stvarne i tako omoguavaju jo slobodnije sudaranje. Ove slike imaju gotovo dokumentaristiki okus; izgledaju gotovo poput TV ekrana na kojem se izmjenjuju razno razni programi te tako stvaraju unglu nepovezanih slika. Radovi iz ranih 1960tih su moderne povijesne slike koje komentiraju suvremene dogaaje. Npr. R. koristi lik Kennedya vie nego iti jednu drugu javnu osobu; takoer korisiti likove astronauta, te materijale iz vlastitog okruja (znakove, etvrti u nastajanju, zgrade koje se rue...). Detalji uobiajenih stvari te impresonalna tehnika mehanike reprodukcije i repeticije balansirala je nabijene politike slike. Zrani put (skyway) (1964)

PERFORMANS I PRINTOVI IZ KASNIH 1960TIH 1967 Booster - do tada najvea runo napravljena litografija - x-ray njegova tijela