Walter Benjamin:

Benjamin, Estetiki ogledi

Walter Benjamin, Estetiki ogledi

(kolska knjiga, Zagreb, 1986.)

PARIZ DRUGOG CARSTVA U CHARLESA BAUDELAIREA (1821.-1867.)78

BOEMA:

FLANEUR / DOKOLIAR:

MODERNA:

CENTRALNI PARK

24

UMJETNIKO DJELO U RAZDOBLJU TEHNIKE REPRODUKCIJE

PREDGOVOR:

Karl se Marx (1818.-1883.) prihvatio analize kapitalistikog naina proizvodnje kad je taj nain proizvodnje bio u svojim poecima:

njegova su istraivanja dobila prognostiku vrijednost:

od kapitalistikog naina proizvodnje valja oekivati:

ne samo sve jau eksploataciju proletari-jata ve na kraju i stvaranje uvjeta koji e omoguiti njegovo vlastito dokidanje

bilo potrebnim pola stoljea da preobrazba nadgradnje promijeni uvjete proizvodnje na svim podrujima kulture:

navodima o tome u kakvom se to obliku zbivalo treba postaviti stanovite prognostike zahtjeve:

odgovaraju im:

ne toliko teze o umjetnosti:

proletarijata nakon preuzimanja vlasti besklasnog drutva

koliko teze o razvojnim tendencijama umjetnosti u sadanjim uvjetima proizvodnje:

njihova se dijalektika oituje jednako u nadgradnji kao u ekonomiji:

takve teze ostavljaju po strani niz uvrijeenih pojmova: u teoriju se po prvi put uvode novi poj-movi:

njihova nekontrolirana primjena do-vodi do preraivanja injeninog materijala u faistikom smislu potpuno nepo-rabljivi za cilje-ve faizma porabljivi za formuliranje re-volucionarnih zahtjeva umjet-nike publike

I novi standard umjetnike reprodukcije:

umjetniko se djelo u naelu uvijek moglo re-producirati: tehnika reprodukcija umjetnikih djela neto novo:

ono to su ljudi uradili, ljudi su uvijek mog-li i oponaati Grci poznavali samo odljev i otisak

grafika:

prvi se put pojavljuje s drvorezom

reprodukcija pisma tiskom

drvorezu se pridruuju:

bakrorez u srednjem vijeku

bakropis

litografija:

mnogo precizniji postupak pruio grafici mogunost da svoje tvorevi-ne donosi na trite:

ne samo u veli-kim koliinama

ve prvi put u svakodnevno novim oblici-ma

fotografija:

prvi put u procesu slikovne reprodukcije ruka otereena najvanijih umjetnikih zadataka:

preuzelo ih oko

oko 1900. g. tehnika reprodukcija dosegla standard:

objektom joj postala ne samo sveukupnost naslijeenih umjetnikih djela:

nije samo njihovo djelovanje podvrgla najdubljim promjenama samoj sebi izborila mjesto meu raznovrsnim umjetnikim postupcima

za prouavanje tog standarda najpouniji nain kako su dvije razliite manifestacije tehnike reprodukcije djelovale na umjetnost u njezinu tradicionalnom liku:

reprodukcija umjetnikog djela filmska umjetnost

II i kod najsavrenije se reprodukcije gubi hic et nunc umjetnikog djela:

njegova jednokratna egzistencija na mjestu na kojem se nalazi

u toj se jednokratnoj egzistenciji odvijala povijest kojoj je djelo bilo podvrgnuto u toku svojeg trajanja:

promjene koje je tijekom vremena pretrpjelo u svojoj fizikoj strukturi: promjene posjedovnih odnosa koje je doi-vjelo:

trag im se moe utvrditi samo kemijskim ili fizikalnim analizama: trag im je predmetom predaje:

ne mogu se izvriti na reprodukciji valja ju pratiti od prvobitnog prebiva-lita originala

hic et nunc originala tvori pojam njegove autentinosti:

itavo se podruje autentinosti izdvaja iz sfere reproduciranja:

autentinost se ne moe reproducirati:

intenzivno prodiranje stanovitih tehnikih postupaka reprodukcije pruilo povoda za razlikovanje i nijansiranje autentinosti:

vanom je funkcijom trgovine umjetninama upravo izgraivanje takvog razlikovanja

iznalaskom drvoreza autentinost bila nagrienom u korijenu jo prije nego to je urodila plodom

autentino zadrava svoj potpuni autoritet:

u odnosu prema manuelnoj reprodukciji:

obiljeava ju patvorinom ne i u odnosu prema tehnikoj reprodukci-ji:

dva razloga:

tehnika repro-dukcija u odnosu spram originala samostalnija ne-go manuelna:

reprodukcija se originala moe dovesti u situaci-je nedostupne sa-mom originalu:

moe istaknuti aspekte origi-nala nedostup-ne ljudskom oku

omoguuje originalu da poe u susret potroau

okolnosti u koje moe dospjeti proizvod tehnike reprodukcije umjetnikog djela:

ne moraju nauditi strukturi umjetnikog dje-la: u svakom sluaju obezvreuju njegovo hic et nunc:

dotiu autentinost umjetnikog djela:

sr svega to ono prenosi od svojeg postanka:

temelji se na materijalnom trajanju

od njegove materijalne postojanosti: do njegove vrijednosti kao povijesnog svjedoanstva:

u reprodukciji ovjek lien ovoga: i ovo poljuljano:

tako se poinje gubiti vjerodostojnost stvari

ono se, to ovdje nestaje, moe saeti u pojam aure:

u doba tehnike reprodukcije umjetnikog djela propada njegova aura reprodukcijska tehnika izdvaja reproducirano iz podruja tradicije:

umnoavajui reprodukciju nadomjeta njegovu jednokratnu pojavu umnogostrue-nom: doputajui reprodukciji da poe u susret potroau bilo u kojoj njegovoj situaciji, ona aktualizira reproducirano:

oba procesa vode do snanog razaranja predanog:

time i do snanog razaranja predaje:

nalije sadanje krize i sadanje obnove ovjeanstva:

najtjenjije povezani s pokretima masa 30.-ih g. XX. st.:

njihov najmoniji agent film:

njegovo drutveno znaenje nezamiljivo bez njegove destruktivne, katarktike strane:

likvidacije tradicionalne vrijednosti kulturnog naslijea:

najoitije u velikim povijesnim filmovima

III unutar se velikih ljudskih razdobalja s itavim nainom ivota ljudske zajednice mijenja i nain njezina osjetilnog opaanja:

nain na koji se organizira osjetilno ljudsko opaanje:

medij u kojem se izraava

uvjetovan:

ne samo prirodno ve i povijesno

drutveni uvjeti promjena u mediju opaanja:

samo ih suvremenici mogu pojmiti kao razaranje aure:

aura prirodnih tvorevina:

jednokratna pojava daljine ma koliko bila blizu

drutvena uvjetovanost sadanjeg razaranja aure poiva na dvjema okolnostima:

obje vezane uz sve vee znaenje masa u dananjem ivotu

dananje mase podjednako strastveno tee:

pribliiti stvari sebi:

prostorno

drutveno

prevladati jednokratnost svake datosti posezanjem za njezinom reprodukcijom:

svakodnevno se sve vie oituje potreba za ovladavanjem predmetima iz najvee blizine:

pomou reprodukcije

oslobaanje predmeta njegove ljuske:

obiljeje opaanja kojega je smisao za istinu toliko porastao da ga pomou reprodukcije oduzima i jednokratnom:

i na podruju se vizualnoga oituje ono to na podruju teorije moemo zamijetiti kao sve vee znaenje statistike:

utjecaj realnosti na mase i masa na nju proces neogranienog dosega i za miljenje i za promatranje

IV jedinstvenost umjetnikog djela identina s njegovom ukorijenjenou u kontekst tradicije:

tradicija:

neto iznimno ivo:

neto izvanredno promjenljivo

prvobitni nain uranjanja umjetnikog djela u kontekst tradicije naao izraz u kultu:

definicija aure kao jednokratne pojave daljine ma koliko bila blizu formulacija kultne vrijednosti umjetnikog djela u kategorijama prostorno-vremenskog opaanja:

nedosenost glavna vrijednost kultne slike:

blizina koju sugerira materija umjetnikog djela ne uklanja tu daljinu

najstarija umjetnika djela nastala u slubi rituala:

jedinstvena vrijednost autentinog umjetnikog djela utemeljena u ritualu u kojem je posjedovala svoju izvornu i prvu uporabnu vrijednost:

ona se i u najprofanijim oblicima sluenja ljepoti moe prepoznati kao posvjetovljeni ritual:

koliko se kultna vrijednost slike posvjetovljuje, toliko pojmovi o supstratu njezine jednokratnosti postaju neodreenijima:

jednokratnost pojava koje vladaju u kultnoj slici u predodbi primatelja sve vie potiskuje empirijska jednokratnost umjetnika ili njegova likovnog djela

pojam se autentinosti, dodue, nikada ne iscrpljuje u dokazivanju autentinosti:

s posvjetovljenjem umjetnosti autentinost nadomjeta kultnu vrijednost

profano sluenje ljepoti:

razvija se u renesansi

traje tristotinjak godina

pojava fotografije:

prvog uistinu revolucionarnog reprodukcijskog sredstva

istodobno s nagovjetajem socijalizma

umjetnost na krizu pokuava reagirati uenjem o lart pour lart:

teologijom umjetnosti

iz njega proizlazi negativna teologija o istoj umjetnosti:

odbacuje:

svaku drutvenu funkciju svako odreenje predmetnou

tehnika reprodukcija umjetnikog djela prvi put u svjetskoj povijesti oslobaa djelo njegove parazitske egzistencije o ritualu:

reproducirano umjetniko djelo postaje sve vie reprodukcijom umjetnikog djela namijenjenom za reprodukcije:

pitanje o originalnoj (fotografskoj) kopiji postaje besmislenim

utemeljenje se funkcije umjetnosti u ritualu nadomjeta njezinim utemeljenjem u politici:

kod filmskih djela tehnika reproduktivnost:

ne izvana nametnut uvjet njihova masov-nog proirenja: ve temelj njihove proizvodnje:

tehnika reproduktivnost filmskih djela prisiljava na njihovo masovno irenje:

proizvodnja preskupa da bi si pojedinac mogao priutiti film

zvuni film u poetku ograniio publiku na jezine granice:

u isto vrijeme kad je faizam poeo naglaavati nacionalne interese:

istodobnost obiju pojava poiva na ekonomskoj krizi:

iste su smetnje uzrokom:

pokuaja da se odre postojei posjedovni odnosi otvorenim na-siljem ubrzanja predradanja krizom ugroenog filmskog kapitala za zvuni film

uvoenje zvunog filma za neko vrijeme donijelo smirenje:

solidariziralo nove kapitale iz elektroindustrije s filmskim kapi-talom: iznova dovodilo mase u kino:

izvana poticalo nacionalne in-terese iznutra jo vie nego prije in-ternacionaliziralo filmsku pro-izvodnju

V recepcija se umjetnikih djela odvija uz razliite naglaske izmeu dvaju polarnih:

naglasak na kult(ur?)noj vrijednosti umjet-nikog djela: naglasak na izlobenoj vrijednosti umjetnikog djela:

prijelaz od prve vrste umjetnike recepcije prema drugoj oznauje tok povijesti umjetnike recepcije uope:

bez obzira bi se na to u naelu moglo dokazati kako se svako pojedino umjetniko djelo koleba izmeu dviju polarnih vrsata recepcije

umjetnika proizvodnja zapoinje tvorevi-nama koje stoje u slubi kulta:

za njih vanije da postoje negoli da se mogu vidjeti

danas nam se ini da kultna vrijednost kao takva upravo tei sakrivanju umjet-nikog djela emancipacijom pojedinih umjetnikih zada-taka iz krila rituala raste mogunost za izla-ganje njihovih proizvoda

mogunost izlaganja umjetnikog djela s razliitim metodama tehnike reprodukcije znatno porasla:

kvantitativno pribliavanje njegova dva pola izaziva kvalitativnu promjenu njegove prirode:

slino:

umjetniko djelo u pretpovijesti: umjetniko djelo danas:

apsolutnim naglaavanjem kultne vrijednosti u prvom redu bilo instrumentom ma-gije

kao umjetniko djelo steklo priznanje tek kasnije apsolutnim naglaavanjem izlobene vrijednosti postaje tvorevinom posve novih funkcija:

istie se umjetnika:

danas smo je svjesni

jednom e se kasnije initi sporednom

VI fotografija i film pruaju najuvjerljivije dokaze za tu spoznaju:

u fotografiji izlobena vrijednost poinje na svim linijama potiskivati kultnu vrijednost:

kultna vrijednost slike nalazi zadnje utoite u kultu sjeanja na daleke ili preminule:

portrait nije sluajno bio u sreditu rane fotografije

kad se ovjek povlai iz fotografije, izlobena vrijednost prvi put nadvladava kultnu:

Atget ():

oko 1900. g. snimao puste parike ulice:

ovjekovjeio taj proces

skriveno politiko znaenje:

fotografije iziskuju pristup u odreenom smislu:

ne valja im pripisivati slobodnu kontemplaciju

istovremeno i ilustrirane novine poinju postavljati putokaze promatrau:

u njima prvi put obveznim postalo krae objanjenje:

sasvim drukiji karakter od naslova slike

u filmu direktive, koje promatra slika u ilustriranim novinama prima posredstvom legende, postaju jo preciznijima:

poimanje svake pojedine slike odreeno slijedom svih prethodnih

VII film:

danas bespredmetnom i konfuznom djeluje borba koja se tijekom XX. st. bila izmeu slikarstva i fotografije oko umjetnike vrijednosti njihovih proizvoda:

ta borba izraz svjetsko-povijesnog obrata:

nije ga bio svjestan niti jedan od dva partnera

vrijeme tehnikog reproduciranja razrjeavalo umjetnost njezina kultnog temelja:

privid autonomije umjetnosti izblijedio zauvijek

promjena funkcije umjetnosti dugo bila skrivena

rjeavalo se pitanje nije li fotografija umjet-nost nije se postavljalo pretpitanje nije li se pro-nalaskom fotografije izmijenio itav karak-ter umjetnosti

teoretiari filma ubrzo preuzeli isti brzopleti stav prema problemima:

tekoe koje je fotografija priredila tradicionalnoj estetici djeja igra u odnosu na one koje joj je zadao film

poetke teorije filma obiljeava slijepa silovitost:

tenja da film proglase umjetnou prisiljava teoretiare da u nj unesu neusporedljivo bezobzirno kultne elemente:

i 30.-ih g. XX. st. osobito reakcionarni autori trae smisao filma u istom smjeru:

ako ne ba u sakralnom tada u nadnaravnom

VIII glumac u filmu:

umjetnika se kreacija glumca na pozornici u konanom obliku prezentira publici u njegovoj osobi umjetniku kreaciju filmskih protagonisata publici prezentira aparatura:

dvojaka posljedica:

aparatura nije spo-sobna kreaciju filmskog protago-nista potovati kao totalitet:

filmski glumac gu-bi mogunost da za vrijeme predstave prilagodi svoju igru publici:

kreacija glumca podvrgnuta nizu optikih ogleda

publika u polo-aju ocjenjivaa:

ne smeta ju nikakav osob-ni kontakt s glumcem

u glumca se uivljava sa-mo onda kad se uivi u aparat

publika preuzi-ma stav glumca:

testira

nije stajalite kojem bi se smjele izlo-iti kultne vrijednosti

IX filmu mnogo vie stalo da glumac predstavi sebe aparatu nego nekoga drugog publici:

filmski glumac igra za aparaturu

po prvi je put ovjek u situaciji da djeluje svojom realnom osobom, ali lien njezine aure:

aura vezana uz njegovo hic et nunc:

ne postoji kopija te aure u filmskom atelieru aparatura nadomjeta publiku:

mora otpasti protagonistova aura:

ujedno i aura onoga to on prikazuje

kazalina pozornica najodlunija opreka u odnosu spram umjetnikog djela koje u potpunosti podlijee tehnikoj reprodukciji:

u filmskom se prikazu najjae djelovanje postie kada se to je mogue manje glumi:

Rudolf Arnheim (1904.- ): Film als Kunst (Berlin, 1932.):

najvii je stupanj kad se s glumcem postupa kao s karakteristinim rekvizitom koji se izabere i postavi na pravo mjesto:

dobri glumci i redatelji pokazali da se najbolji efekti skoro uvijek postiu uz minimum glumljenja:

veliki glumci:

troe malo miine energije bitan efekt postiu samom svojom na-zonou

razvoj iao prema:

sve veem ograni-avanju mimike lica

sve eoj porabi glumca kao re-kvizita:

izabran zbog tipinosti

treba djelovati iskljuivo svo-jom pojavom u odgovarajuem kontekstu

odglumljeno se duevno stanje mora u svakom trenutku moi potpuno objas-niti onim to se deava oko njega

sve rjeoj uporabi glumaca

poveanju broja sluajnih sudioni-ka koji pripadaju odgovarajuem ti-pu

film prvo umjetniko sredstvo koje moe pokazati kako materija igra zajedno s ovjekom:

moe biti izvanrednim instrumentom materijalistikog prikaza

filmskom glumcu vrlo esto uskraeno uivljavanje u neku ulogu:

njegova kreacija sastavljena od mnogih pojedinanih kreacija:

elementarna ogranienja materije razbijaju igru glumca na niz epizoda koje se mogu montirati

u film se moe umontirati i snimljena glumeva realna emocija:

umjetnost pobjegla iz carstva lijepog privida:

dosad vrijedilo kao njezino jedino prebivalite

X promjena funkcije glumca u filmu:

neugodan osjeaj glumca pred aparaturom potpuno isti kao i neugodan osjeaj svakog ovjeka pred svojim odrazom u zrcalu:

ovdje se odraz moe odvojiti od njega:

odnose ga pred publiku kupaca koji tvore trite:

promjena funkcije svakoga tko nastupa tei izlaganju ispitljivih radanja

film na razaranje aure odgovara umjetnim konstruiranjem personality izvan ateliera:

kult zvijezada podstican kapitalom konzervira ar osobe:

ve odavno se svodi na ar njezina robnog karaktera

tehnika filma navodi svakog da dostignuima koja izlae prisustvuje napola kao strunjak:

filmski urnal svakom prua izgled da od prolaznika postane filmskim statistom:

u odreenim se okolnostima moe nai ak i u umjetnikom djelu pogled na povijesnu situaciju dananje knjievnosti:

stoljeima manji broj pisaca bio suoen s tisuostrukim brojem itatelja

sve se veim irenjem tiska sve vie itatelja pomalo nalo meu onima koji piu:

razlika izmeu autora i publike poinje gubiti svoj naelni karakter

na filmu su se takve promjene odvijale tijekom desetljea, a ne stoljea:

praksa ruskog filma:

dio protagonisata:

ne vie protagonisti u naem smislu ve ljudi koji predstavljaju sebe:

u prvom redu svoj radni proces

XI (zvuno-)filmska snimka prua pogled koji se prije nikada i nigdje nije mogao zamisliti:

kazalite u naelu poznaje mjesto s kojeg nije lahko proniknuti iluzionistiki karakter zbiva-nja snimljena scena na filmu ne poznaje mjesto s kojeg nije lahko proniknuti iluzionistiki ka-rakter zbivanja:

iluzionistika priroda snimljene scene na filmu drugog reda:

plod montae

u filmskom atelieru aparatura tako duboko prodrla u stvarnost da je njezin isti aspekt, u kojem nema stranog tijela aparature, plod posebne procedure:

njezin najartificijelniji aspekt:

aspekt realnosti neometen aparatom

izgled neposredne stvarnosti:

privienje u svijetu tehnike

usporedba situacija u:

slikarstvu: filmu:

slikar u svojem radu odrava prirodni raz-mak prema danom snimatelj duboko prodire u tkivo danosti

slikareva slika totalna snimateljeva slika rascjepkana u mnogo djelia:

slau se po novom zakonu

filmski prikaz realnosti dananjem ovjeku neusporedljivo znaajniji:

prua aspekt realnosti:

u kojem je aparat nevidljiv

koji od umjetnikog djela ima pravo zahtijevati:

upravo na temelju najintenzivnijeg proimanja umjetnikog djela i aparature

XII tehnika reproduktivnost umjetnikog djela mijenja odnos mase prema umjetnosti:

obraa se:

iz najzaostalije: u najnapredniju:

n.pr. u odnosu spram Pabla Picassa (1881.-1973.) n.pr. u odnosu spram Charliea Chaplina (1889.-1977.)

naprednost stava obiljeena neposrednom i dubokom povezanou:

radosti uivljavanja stava strunog ocjenjivanja

vaan drutveni pokazatelj:

to se vie smanjuje drutveno znaenje neke umjetnosti, to se u publici vie razilaze:

uivateljski stav promatraa: kritiki stav promatraa:

nekritiki uiva u konvencional-nom uistinu novo kritizira s negodova-njem

u kinu se kritiki i uivateljski stav publike podudaraju:

nigdje kao u kinu reakcije pojedinaca, kojih zbroj tvori skupnu reakciju publike, nisu unaprijed toliko uvjetovane zbijanjem u masu:

oitujui se, one se kontroliraju

poredba sa slikarstvom:

slika uvijek zahtijevala da ju promatra jedna ili nekoliko osoba:

kolektivno promatranje slika sve do kraja XVIII. st.:

ne simultano ve postupno:

hijeratskim redom

simultano se promatranje slike po velikoj gomili javlja u XIX. st.:

rani simptom krize slikarstva:

relativno neovisna o pojavi fotografije:

zbog zahtjeva koje je umjetniko djelo postavljalo masama:

ma koliko pokazivali slikarstvo masama, nije bilo naina da se mase u toj recepciji kontroliraju i organiziraju

XIII obiljeja se filma oituju:

ne samo u nainu na koji ovjek aparaturi za snimanje predstavlja sebe: ve i kako njezinom pomoi predstavlja sebi svijet:

pogled u psihologiju kreacije ilustrira sposobnost aparature da testira:

Sigmund Freud (1856.-1939.): Psihopatologija svakodnevnog ivota ():

izolirala i ujedno otvorila analizi put do stvari koje su nekada neprimjetno plivale u struji opaenog

posljedica filma:

veliko proirenje percepcije vizualnog svijeta:

potom i produbljivanje percepcije akustinog

nalije takvog stanja stvari:

kreacije se koje prezentira film mogu analizirati mnogo egzaktnije i s mnogo vie aspekata nego kreacije u slici ili na pozornici:

vii stupanj izdvojenosti filmske kreacije od one kazaline:

ta okolnost pokazuje tendenciju poticanja i meusobnog proimanja umjetnosti i znanosti:

teko je rei ime ta sprega jae zaokuplja:

svojom artistikom vrijednou svojom znanstvenom porabljivou

jedna od buduih revolucionarnih funkcija filma:

omoguiti spoznaju identinosti umjetnike i znanstvene vrijednosti fotografije:

prije se uglavnom dijelile

priroda se kameri obraa drukije nego oku:

prije svega zbog toga to prostor proet ljudskom svijeu nadomjeta prostorom proetim nesvjesnim:

tek nam kamera sa svojim tehnikim mogunostima otkriva optiko-nesvjesno kao to nam je psihoanaliza otkrila nagonsko-nesvjesno

XIV jedna od najvanijih zadaa umjetnosti oduvijek bilo stvaranje zahtjeva koje jo nije kadra zadovoljiti:

svako dovreno umjetniko djelo stoji na sjecitu triju linija:

ono nastoji primijeniti tehni-ku na odreenu umjetniku formu: tradicionalne umjetnike forme u odreenim stadijima svojeg razvoja tee efektima koje nova umjetnika forma kasnije postie bez ikakva na-pora: nevidljive drutvene promje-ne esto izazivaju promjenu recepcije:

koristi tek novoj umjetni-koj formi

takve ekstravagancije i nasilja:

javljaju se osobito u t.zv. razdobljima kriza

zapravo izviru iz njezina najbogatijeg povijesnog sredita snaga

tek sada shvaamo njihov poticaj:

dadaizam je sredstvima slikarstva i literature pokuao stvoriti uinke koje publika danas trai u filmu

svaki temeljno novi, probojni zahtjev premauje svoj cilj:

dadaizam to provodi u tolikoj mjeri da za volju znaajnih htijenja, kojih nije svjestan u navedenom obliku, rtvuje trine vrijednosti toliko svojstvene filmu:

postie unitavanje aure svojih tvorevina:

sredstvima im produkcije udara ig reprodukcije

nasuprot se udubljivanju, koje je s propadanjem graanstva postalo kolom asocijalnog stava, javlja odbacivanje kao vrsta socijalnog stava:

dadaistike tvorevine osiguravale odbacivanje uinivi umjetniko djelo sreditem skandala:

ono je prije svega moralo zadovoljiti ovaj zahtjev:

izazvati javno negodovanje

umjetniko djelo u dadaista od privlanog privida postalo izazovom:

time potie potrebu za filmom:

njegov odbojni element poiva na mijenjanju poprita zbivanja i aspekata koji se naizmjence nameu gledatelju:

razlika:

slikarske slike: filmske slike:

promatraa poziva na kontemplaci-ju:

pred njom se moe prepustiti slijedu svojih asocijacija ne moe se fiksirati:

tek to ju promatra obuhvaa pogledom, ona se ve promije-nila

udarna vrijednost filma poiva na tome da slijed asocijacija promatraa filmske slike ometa njihovo smjenjivanje:

kao i svaka slina vrijednost zahtijeva veu nazonost duha:

film je umjetniki oblik koji odgovara sve veoj ivotnoj opasnosti kojoj je danas ovjek izloen

zahvaljujui je svojoj tehnikoj strukturi film fiziko djelovanje okom oslobodio iz omota moralnosti, kojim je svoje skandale donekle obavijao dadaizam:

iz filma se vani zakljuci mogu izvui:

i za kubizam: i za futurizam:

javljaju se kao slabi pokuaji umjetnosti da sa svoje strane izrazi proimanje stvarnosti i stroja

svoje nastojanje ostvarili:

ne uporabom aparature za umjet-niko prikazivanje stvarnosti:

za razliku od filma

ve svojevrsnim stapanjem prika-zane stvarnosti i prikazane aparatu-re:

glavnu ulogu ima slutnja o konstrukciji te aparature: glavnu ulogu ima slutnja o djelovanju te aparature:

poiva na optici dolazi do izraaja u brzom protjecanju filmske vrpce

XV masa je matrica po kojoj se danas preobraavaju svi uvrijeeni stavovi prema umjetnikim djelima:

kvantiteta se preobraa u kvalitetu:

mnogo vee mase sudionika izmijenile nain sudjelovanja:

to se u poetku javlja u sablanjivu obliku:

oni, koji su se strastveno drali te povrine stvari, naricali staru tualjku kako mase trae razonodu, a umjetnost od promatraa trai sabranost:

ne predstavlja li to ope mjesto stanovite za istraivanje filma?

suprotnosti:

sabranost: razonoda:

onaj se, koji se sabire pred umjet-nikim djelom, udubljuje u nj:

ulazi u to djelo rastresena masa upija umjetniko djelo

zakoni su recepcije arhitekture u tom sluaju najpounijima:

arhitektura oduvijek bila tipom umjetnikog djela koje se doivljava kolektivno i dekoncentrirano

graevine prate ovjeanstvo od njegove prapovijesti:

mnogi ostali umjetniki oblici nastajali i nestajali ovjekova potreba za obitavalitem postoja-na

arhitektura ne poznaje prekida:

njezina povijest dulja nego povijest bilo koje umjetnosti njezina aktualnost znaajna za svaki poku-aj ispitivanja odnosa masa spram umjet-nikog djela

graevine se prihvaaju dvojako:

porabom: opaanjem:

taktilno: optiki:

taktilna se recepcija ostvaruje navi-kom optika se recepcija ostvaruje pomou pozornosti

na podruju taktilnog nema odgovarajueg pojma za kontemplaciju s podruja vizualnog:

u odnosu na arhitekturu taktilna recepcija odreuje ak i optiku recepciju:

ta recepcija u odnosu spram arhitekture u odreenim okolnostima ima kanonsku vrijednost:

zadae se, koje se u razdobljima povijesnih prevrata postavljaju ljudskom aparatu za opaanje, ne mogu rijeiti pukom optikom:

kontemplacijom

uvoenjem ih taktilne recepcije postupno nadvladava navika:

i rastreseni se moe naviknuti:

svladavanje odreenih zadaa u stanju rastresenosti dokazuje da je njihovo rjeenje postalo navikom:

rastresenou se, koju prua umjetnost, moe lahko kontrolirati rjeivost novih zadaa percepcije:

pojedinac uglavnom podloan iskuenju da se izvue takvim zadaama:

umjetnost se laa najteih i najvanijih zadaa ondje gdje se mogu mobilizirati mase:

danas se to dogaa u filmu

recepcija u stanju rastresenosti u filmu nala svoj pravi instrument djelovanja:

film svojom okantnou upravo pogodan za taj oblik recepcije:

kulturnu vrijednost potiskuje:

ne samo dovodei publiku u poloaj ocje-njivaa: ve i time to ocjenjivaki stav u kinu ne zahtijeva pozornost:

publika je ispitiva:

ali rastreseni

POGOVOR:

dvije strane istog zbivanja:

sve vea proletarizacija dananjeg svijeta: sve vea masovnost:

faizam:

ne eli dirati u posjedovne odnose:

mase tee njihovu odstranjenju nastoji organizirati novonastale prole-terske mase

svoj spas vidi u tome da masama dopusti da dou:

nikako do svojeg prava: ve do svojeg izraza:

masovnoj reprodukciji odgovara reprodukcija masa:

u masovnim dogaanjima ma-sa gleda sebi u lice

mase imaju pravo na promjenu posjedovnih odnosa faizam im nastoji dati izraz u-vanjem posjedovnih odnosa

faizam dosljedno tei estetizaciji politikog ivota:

podjarmljivanju masa, koje kultom voe baca na koljena, odgovara nasilnost aparature koja mu slui za stvaranje kulturnih vrijednosti

sva nastojanja estetizacije politike zavravaju u ratu:

samo on moe istovremeno:

ouvati tradicionalne posjedovne odnose postaviti cilj masovnim pokretima najveih razmjera

apoteoza rata u faizmu:

ako je posjedovni poredak odravao prirodno iskoritavanje proizvodnih snaga, poveanje tehnikih pomagala, tempa, izvora energije tei neprirodnom:

nalazi ga u ratu:

svojim razaranjem dokazuje:

kako drutvo nije dovoljno zrelo da uini tehniku svojim oruem kako tehnika nije dovoljno razvijena da ovlada elementarnim drutvenim sna-gama

imperijalistiki rat:

odreen protuslovljem:

snanih proizvodnih sredstava njihovom nedovoljnom primjenom u proizvodnom procesu:

nezaposlenou

nedostatkom tr-ita

ustanak tehnike koja ljudskim materijalom namiruje potrebe:

drutvo joj uskrauje njezin prirodni materijal

fiat ars pereat mundus faizam od rata oekuje umjetniko zadovoljenje osjetilnog opaanja:

oiti kraj pokreta lart pour lart samootuenje ovjeanstva doseglo stupanj kad samounitenje predstavlja estetski uitak prvog reda

komunizam na ovakvu faistiku estetizaciju politike odgovara politizacijom umjetnosti

MALA POVIJEST FOTOGRAFIJE

poeci fotografije zamagljeni:

ubrzo po uspjehu Louis-Jacques-Manda Daguerrea (1787./9.-1851.) i Joseph-Nicphorea Niepcea (1765.-1833.) da zaustave sliku u tamnoj komori, drava otkupila izum proglasivi ga javnim:

stvoreni uvjeti za neprestano ubrzavani razvoj:

za dulje vrijeme iskljuio svako osvrtanje

cvat se fotografije odvijao u njezinu prvom desetljeu:

prethodilo njezinoj industrijalizaciji

ogranien pojam o umjetnosti, kojem je tue svako tehniko rasuivanje:

osjea kako provokativna pojava nove tehnike donosi njegov kraj

teoretiari su se fotografije s tim fetiistikim pojmom umjetnosti bezuspjeno razraunavali gotovo stotinu godina

znanstvenici su pak novom izumu pristupili otvorenije:

pruili dovoljno iroku panoramu da se u njoj izgubi sumnjiva potvrda fotografije pred slikarstvom

razvili istinski domaaj pronalaska

najegzaktnija tehnika moe svojim tvorevinama pridati maginu vrijednost, koju za nas ne moe nikada vie imati naslikana slika:

Daguerreove se unikatne ploe u ruci mnogog slikara pretvaraju u tehniko pomono sredstvo:

freska prvog sinoda kotske Crkve 1843. g. Davida Octaviusa Hilla ():

veliki slijed portraitnih snimaka koje je sam izradio

mjesto u povijesti stekao tim skromnim po-magalima za internu porabu kao slikar uglavnom zaboravljen

bezimeni ljudski prikazi:

ne portraiti ljudske studije

bilo ih odavno na slikama:

u obiteljima se tu i tamo govorilo tko su prikazani:

nakon nekoliko pokoljenja to zanimanje zanijemilo:

slike ostale tek svjedoanstvom slikara

kameri se obraa druga priroda no oku:

tek se pomou fotografije otkriva optiki-nesvjesno:

kao to se pomou psihoanalize otkriva nagonski-nesvjesno

sve se mogunosti te (nove) portraitne umjetnosti zasnivaju na tome to jo nije dolo do dodira izmeu aktualnosti i fotografije:

Orlik ():

rani fotografski portraiti djeluju na gledatelja sugestivnije i postojanije nego novije fotografije upravo uslijed sinteze izraza postignute dugim mirovanjem modela

bitna razlika:

ranih portraitnih fotografija: trenutanih fotografija:

modeli su se morali uivjeti u trenutak:

ne ivjeti za njega

za dugo vrijeme trajanja tih snimanja urastali u sliku Siegfrid Kracauer (1889.-1966.):

hoe li neki sporta postati tako pozna-tim da ga fotografi slikaju na narudbu asopisa ovisi o istom onom djeliu se-kunde koliko traje osvjetljenje negativa

Bernhart von Brentano ():

1850. g. fotograf bio na istoj visini sa svojim instrumentom

prvom rtvom fotografije bila portraitna minijatura:

a ne pejzano slikarstvo, kako su se tada pribojavali

oko 1840. g. veina bezbrojnih minijaturista postala profesionalnim fotografima:

prvo usput kasnije iskljuivo

pomogla im iskustva njihova prvotnog zvanja

visoku razinu njihovih fotografskih djela valja zahvaliti:

njihovom obrtnikom predznanju ne njihovom umjetnikom predznanju

prijelazno pokoljenje:

nestajalo vrlo polagano

konano odasvud u poziv profesionalnih fotografa nadrli poslovni ljudi:

naglo poeo propadati ukus

oprema njihovih portraita podsjea na vrijeme kada se zbog dugog trajanja ekspozicije modelima moralo dati potpornje da se ne bi micali:

protiv tih su se besmislica ve 60.-ih g. XIX. st. pobunili sposobniji

ako u prvotnim fotografijama naglaavamo umjetniko savrenstvo ili ukus, mi ih ponizujemo:

slike nastajale u prostorima gdje su nasuprot jedno drugom stajali:

fotograf: model:

tehniar najnovije kole pripadnik klase koja se uzdie:

s aurom koja se smjestila u svaki ku-tak fotografije

aura ne tek puki proizvod primitivne kamere:

u to se rano doba objekt i tehnika podudaraju tako tono kao to su se u kasnijem razdoblju propadanja razili:

uskoro naprednija tehnika raspolagala instrumentima koji su potpuno prevladali tamu:

pojavu iscrtavali kao u ogledalu

fotografi vidjeli svoju zadau da tu auru doaraju svim umijeima retua

sve se jae isticala poza:

ukoenou odavala nemo te generacije prema tehnikom napretku

ono to odluuje u fotografiji:

uvijek odnos fotografa spram svoje tehnike:

Atget ():

istodobno:

virtuoz pretea

besprimjerno umijee spojeno s najveom preciznou

glumac kojem se zgadio posao:

zbacio masku:

prihvatio se raskrinkavanja stvarnosti

traio odbaeno i naputeno

poinje oslobaati objekt od aure:

oslobaanje predmeta iz njegove ljuske:

smisao opaanja za sve istovrsno na svijetu porastao:

posredstvom ga reprodukcije postie i u jednokratnom

njegove slike prazne:

ne opustjele ve liene svakog ugoaja

nadrealistika fotografija priprema spasonosno otuenje izmeu svijeta i ovjeka:

politiki kolovanom pogledu otvara polje gdje za volju rasvjetljavanja pojedinosti nestaju svi intimiteti

novi pogled najmanje mogao udovoljiti tamo gdje se inae postupalo olako:

u reprezentativnoj snimci portraita za koju se plaalo

fotografija se ipak nipoto ne moe odrei ovjeka:

jedno pokoljenje dopustilo da njegov ivotni prostor dospije na fotografsku plou:

to bijae pokoljenje:

kojem nije bilo do toga da se snimkama dopre do buduih ve koje se u takvim prigodama povlailo u svoj ivotni prostor

tek ruski igrani film pruio priliku da se pred kamerom pojave ljudi koji nisu nimalo marili za svoju fotografiju

August Sander ():

njemaki fotograf

odgovorio na pitanje to je to, to vie nije portrait, a predstavlja novo znaenje u kojem je ljudsko lice dolo na fotografsku plou:

snimio niz glava:

cjelokupno djelo sazdano na sedam skupina:

odgovaraju postojeem drutvenom poretku

trebalo biti objavljenim u otprilike 45 mapa od po 12 fotografija

toj ogromnoj zadai pristupio:

ne kao uenjak:

nisu ga savjetovali:

ni teoretiari rasa

ni istraivai drutva

ve neposrednim promatranjem

njegovo djelo:

zacijelo lieno predrasuda

smiono

ujedno i njeno

djela poput njegova mogu preko noi stei nevjerojatnu aktualnost:

promjene vlasti ine stvaranje razumijevanja fizionomija vitalnom nunou:

dolazili zdesna ili slijeva, ljudi se moraju nauiti da ih procjenjuju odakle su doli

Lichtwark () ve 1907. pomaknuo ispitivanje:

s podruja estetskih distinkcija na podruje drutvenih funkcija:

samo odatle vodi put dalje

znaajno:

rasprava se ponajvie zaotrila kada je rije o estetici fotografije kao umjetnosti: drutveno se manje problematinom ustrojstvu umjetnosti kao fotografije gotovo ne posveuje ni pogled:

djelovanje fotografske reprodukcije umjetnikih djela za funkciju umjetnosti mnogo vanije nego vie ili manje umjetniko oblikovanje neke fotografije gdje doivljaj postaje plijenom kamere:

svatko moe zamijetiti koliko je lake dohvatiti likovno umjetniko djelo kao fotografiju negoli u stvarnosti:

u isto se vrijeme s razvijanjem reprodukcijskih tehnika izmijenilo shvaanje velikih djela:

ne vie izumi pojedinaca ve kolektivne tvorevine:

presnane da bi ih mogli asimilirati nesmanjene

mehanike reprodukcijske metode:

tehnika smanjenja

pomau ovjeku da ovlada tim djelima toliko da ih moe porabiti

dananje odnose izmeu umjetnosti i fotografije obiljeava postojana napetost koja se javlja izmeu njih na fotografijama umjetnikih djela:

mnogi od onih koji odreuju dananje lice te tehnike potjeu iz slikarstva:

okrenuli mu lea jer su nastojali stvoriti jednoznanu vezu izmeu njegovih izraajnih sredstava i dananjeg ivota:

to se vie budio njihov smisao za obiljeje vremena, to im se vlastito polazite inilo problematinijim:

fotografija i opet primila tafetu od slikarstva

avangardu fotografske struke ine oni fotografi koji iz likovne umjetnosti u fotografiju nisu preli niti sluajno, niti zbog udobnosti:

svojim razvojem donekle osigurani od okreta prema umjetnikom obrtu:

najvee opasnosti dananje fotografije

fotografija koja se oslobodila fizionomskih, politikih, znanstvenih interesa postaje stvarateljskom:

predmetom objektiva postaje obuhvatno gledanje:

javlja se fotografski und:

to se ukoenije suoavaju pojedini momenti drutva s poetka 30.-ih g. XX. st. kao mrtve opreke, to vie stvarateljsko postaje fetiem:

njegova obiljeja crpu ivot samo iz mijene modnih osvjetljenja

stvarateljsko u fotografiranju:

njegovo izruenje modi

njegova deviza:

svijet je lijep pravo lice tog fotografskog stvaratelj-stva: njihova intimna opreka:

reklama raskrinkavanje

asocijacija konstrukcija

kamera postaje sve manjom:

sve spremnija zadrati prolazne i tajne slike:

njihov ok zaustavlja asocijativne mehanizme u promatrau

valja uvesti slova:

fotografija literarizacije svih ivotnih prilika

bez njih sva fotografska konstrukcija ostaje nejasnom

PRIPOVJEDA

RAZMATRANJA UZ DJELO A A A (1851.-1895.)22

KRIZA ROMANA

UZ BERLIN ALEXANDERPLATZ (1929.) ALFREDA DBLINA ()

nema ieg epskijeg od mora:

moe se leati na obali, oslukivati valove i skupljati koljke: morem se moe i ploviti s ciljem i bez cilja:

to ini epik: to ini romanopisac:

obitava u puku odvojio se od puka

pisati roman:

prikazujui ljudski opstanak ono nemjerljivo tjerati do samoga vrhunca

roman od ostalih oblika proze odvaja to to on niti dolazi iz usmene tradicije niti u nju uvire

Alfred Dblin: Gradnja epskog djela: Andr Gide: Dnevnik krivotvoritelja:

majstorski i dokumentarni prilog krizi roma-na:

poinje restitucijom epskoga:

poplava biografskih i povijesnih roma-na uenje o roman pur:

zanemarenje svekolike jednostavne pripo-vijesti, koja se odvija u pravocrtnom nizu, a u korist smislenih, isto romanesknih postupaka

ideal romana:

pripovijedanje

autor u epskom radu mora biti odluno li-rinim, dramatinim, refleksivnim isti pisani roman

Berlin Alexanderplatz:

stilsko naelo knjige:

montaa:

razara roman:

i u gradbi i u stilu

otvara nove mogunosti:

uvelike epske:

prije svega u formalnom pogledu

gradivo montae nipoto proizvoljno:

poiva na dokumentu:

autentinost prvi put postala porabljivom za epiku

vrlo gusta:

autor teko dolazi do rijei:

za sebe zadrao najavu poglavlja

u svemu mu se ostalome ne uri oglasiti se

zato je Pripovijest o Franzu Biberkopfu tek podnaslovom knjige?

Berlin je Alexanderplatz mjesto gdje se zbivaju silovite promjene:

malograantina

lopovi koji se ire iz redova nezaposlenih

Berlin Alexanderplatz vlada opstankom Franza Biberkopfa:

ne udaljuje se od trga vie od kilometra

kako dolazi do toga da su ljudi bijedni usred vlastitih soba?

neto veliko: neto ogranieno:

stvarna bijeda nije onakvom kakvu ju za-milja mali Ivica:

za razliku od one koje se pribojavamo

nema niega to bi bilo toliko loe da se neko vrijeme s tim ne bi dalo ivjeti pripovijest mnogo ogranienija porijeklom negoli tendencijom i namjerom:

graanska:

put Franza Biberkopfa od svodnika do malograanina opisuje tek heroj-sku metamorfozu graanske svijesti

trajanje:

kriterij epskoga:

posve na drugi nain nego prema drugim pjesnikim djelima:

ne u vremenu

ve u itatelju:

pravi itatelj ita epiku da bi ju zapamtio:

iz ove knjige sigurno pamti dvije stvari:

kako dolazi do toga da Franza Bi-berkopfa bacaju pod auto tako da ostane bez ruke? kako dolazi do toga da Franzu Biber-kopfu izmamljuju prijateljicu Mieze i ubiju ju?

Franza je Biberkopfa prodirala glad za sudbinom:

na kraju ostaje bez sudbine:

ak dobiva i drugo krsno ime Karl postaje drugim portirom u nekoj tvornici:

na tom mjestu prestao biti egzemplarnim:

iv prenesen u nebo likova iz romana

tek to je junak pomogao sam sebi, njegov opstanak vie ne pomae nama

TO JE EPSKO KAZALITE?

PRVA VERZIJA

o emu je danas u kazalitu rije?

posrijedi je zatrpavanje orkestre:

pozornica postala podijem na kojem se valja porazmjestiti

jo uvijek se piu drame koje prividno raspolau provjerenim scenskim aparatom:

u zbilji on posjeduje njih

danas se kazalite vie ne temelji na sublimnoj knjievnosti:

niti uobiajeni teatar: niti teatar Bertolta Brechta (1898.-1956.):

u oba sluaja tekst u slubi:

slui odravanju pogona slui mijenjanju pogona

ini se da je jedinu mogunost da se podij predoi u pravom svjetlu pronaao politiki teatar:

samo pospjeio dovoenje proleterskih masa upravo u one pozicije to ih je kazalini aparat bio stvorio za graanske mase:

govoto nepromjenjenom ostala funkcionalna veza izmeu:

pozornice i gledateljstva

teksta i izvedbe

redatelja i glumca

epsko kazalite polazi od pokuaja da sve to iz temelja preinai:

pozornica:

ne vie kakav zaaran prostor ve pogodno smjeten prostor za izlaganje

publika:

ne vie masa hipnotiziranih pokusnih osoba ve skup zainteresiranih:

njihovim zahtjevima treba udovoljiti

izvedba tekstu:

ne vie stroga interpretacija ve stroga kontrola

tekst izvedbi:

ne vie podloga ve stupanjska mrea:

njezin se prinos u nju ucrtava poput no-vih formulacija

redatelj daje glumcu:

ne vie upute na efekte ve teze radi zauzimanja stava

redatelju glumac:

ne vie mimiar:

u sebi utjelovljuje kakvu ulogu ve funkcionar:

ima ju inventarizirati

tako promijenjene funkcije poivaju i na promijenjenim elementima

epsko kazalite gestiko:

materijal:

gesta

zadaa:

svrhovita poraba tog materijala

dvije prednosti geste:

mogue ju patvoriti tek do odreenog stup-nja:

to manje to je neupadljivija i uobiajenija posjeduje uvrstljiv poetak i uvrstljiv kraj:

nasuprot inima i pothvatima ljudi

tek ta strogo okvirna zaokruenost svakog elementa odreenoga stava jedan od te-meljnih dijalektikih fenomena geste

prednost prema posve varljivim izjavama i tvrdnjama ljudi prednost prema mnogoslojnosti i neprozir-nosti ljudskih ina

to ee prekidamo nekoga tko izvodi radnju, to vie dobivamo gestu:

glavna se funkcija teksta u stanovitim sluajevima sastoji:

ne od ilustriranja ili poticanja radnje ve od prekidanja radnje:

i suigraeve i svoje

retardirajui znaaj uokvirivanja:

gestiko kazalite ini epskim

epskom kazalitu vie do prikazivanja stanja negoli do razvijanja radanja:

inilo se da se ne radi o drugom doli o millieuu prijanjih teoretiara:

ponovno posezanje za naturalistikom dramom

razlika:

naturalistike drame: epskog kazalita:

scena posve iluzionistika ne-iluzionistiki podij

mora potiskivati svijest da je kazalitem kako bi se nesmetano mogla posvetiti svo-me cilju:

odraavnju zbilje ivu proizvodnu svijest zadrava upravo time to jest kazalitem

stanja se nalaze na poetku postupanja s elementima zbilje u smislu pokusnog po-retka: stanja se nalaze na kraju postupanja s ele-mentima zbilje u smislu pokusnog poret-ka:

gledatelju se ta stanja pribliuju gledatelju se ta stanja odaleuju

kao zbiljska ih stanja prepoznaje sa sa-modopadljivou kao zbiljska ih stanja prepoznaje sa u-enjem:

u onome se tko se udi budi zanima-nje

epsko kazalite prije otkriva stanje negoli ga odraava:

otkrivanje se stanja obavlja pomou prekida odvijanja

jo od Grka nije na europskoj pozornici nikada prestajala potraga za netragikim junakom:

dio njemake tradicije

za inat su svakom ponovnom raanju antike veliki dramatiari drali najvei mogui razmak od autentinog, grkog lika tragike

njegova se paradoksalna egzistencija na pozornici iskupljuje naom vlastitom

ve je (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) spoznao ono nedramatino u uzvienom ovjeku:

mudracu

u svojim ga dijalozima ipak doveo do praga pozornice:

epski teatar ne mora biti manje filozofinim da bi bio dramatinijim od dijaloga

oblici epskoga kazalita odgovaraju novim tehnikim oblicima:

filmu: radiju:

publika u svakom asu moe ui

valja izbjegavati zapletene pretpostavke

svaki dio osim vrijednosti za cjelinu mora posjedovati i svoju vlastitu, epizodnu vrijednost publika u svako doba po svom nahoenju ukljuuje i iskljuuje glas

u epskom teatru u naelu nema zakanjenja:

prekid sa zapadnjakim poduzeem za zabavu

kazalite kao drutvena priredba:

cabaret: variet: puako kazalite:

Brechtov projekt

graanstvo se mijea s bohemima zatvara pukotinu izmeu male i velike buroazije stalni gosti proleteri

literariziranje kazalita:

proimanje oblikovanoga formuliranim kazalitu omoguuje da se povezuje s drugim institutima duhovnih djelatnosti

putem:

formulacija

plakata

naslova

pozornicu hoe i treba liiti njezinih tvarnih senzacija

bi li zbivanja to ih prikazuje epski glumac morala biti ve poznatima?

za poetak bi bila najprikladnija povijesna zbivanja:

tijekom bi rada i tu bile nezaobilazne odreene slobode:

naglaavalo bi se ono neusporedljivo, pojedinano

Brecht naa stanja dijalektiki kritizira:

njihovi se razliiti elementi meusobno logiki izigravaju

epsko kazalite stavlja u pitanje zabavni karakter kazalita:

uzdrmava mu drutvenu valjanost:

oduzima mu funkciju u kapitalistikom poretku

ugroava kritiku u njezinim povlasticama:

sastoje se u strukovnosti:

kritiara osposobljuje za odreene nazore o reiji i glumi

u trenutku kad se masa diferencira u pokuajima da utemelji svoja stajalita, kritiku snalazi dvostruka nevolja:

otkriva svoj agentski znaaj vidi da se nala izvan kursa

postaje odvjetnikom theatokracije:

vladavine masa to se temelji na refleksima i senzacijama

u sporu se oko epskoga kazalita uje samo kao stranka

samokontrola pozornice mora raunati s glumcima kojima djelovanje nije ciljem nego sredstvom:

(1874.-1940?) smatrao da se njegovi glumci od zapadnoeuropskih razlikuju po dvome:

znadu misliti

misle materijalistiki:

ne idealistiki

u epskom se kazalitu odgoj glumca sastoji u nainu na koji ga upuuje na spoznaju:

njegova mu spoznaja pak odreuje cijelu igru:

stil se glume mijenja ve prema funkciji koju glumac ispunjava:

mnotvom mogunosti vlada dijalektika kojoj se imaju pokoravati svi momenti stila

najvanije glumevo postignue u epskome kazalitu:

postii to da je geste mogue citirati

najvia zadaa epske reije:

izraziti odnos izvedene radnje prema onoj koja se daje cijelom izvedbom

vrhunski nalog epskog teatra:

pokaziva biva pokazanim

glumac stare pozornice bio u propovjednikovu susjedstvu: glumac se epskog kazalita nalazi tik uz filozo-fa:

gesta demonstrira socijalno znaenje i primjenljivost dijalektike:

ona na ovjeku iskuava stanja

dijalektika na koju epsko kazalite usmjerava svoje zanimanje:

nije upuena na nizanje scena u vremenu objelodanjuje se ve u gestikim elementi-ma:

u temelju su svakom vremenskom slije-du

tek ih je u nepravom znaenju mogue nazvati elementima:

jednostavniji od samog toga slijeda

stanje to ga otkriva epsko kazalite:

dijalektika u mirovanju:

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-1831.): epsko kazalite::

vremenski tijek:

ne majka dija-lektike

ve samo medij dijalektike

majka dijalektike:

ne protuslovni slijed izjava ili naina ponaa-nja

nego sama gesta

u aristotelovsku formulu o djelovanju tragedije valja umetnuti uenje:

valja ga vrednovati kao odreenu sposobnost

mogue ga je i nauiti

1PAGE 20