Bentham-Nacelo-korisnosti.pdf

8/14/2019 Bentham-Nacelo-korisnosti.pdf

1/7

1

Naelo korisnosti

Jeremy Bentham (1748-1832)

I. Priroda je postavilaovjeanstvo pod vladavinu dvaju vrhovnihgospodara,bol i ugodu. Samo na njima je da ukau na ono to bismo trebaliiniti, kao ida odrede onoto emo initi. Za njihovo je prijestolje, s jednestrane, privren standard ispravnog i pogrenog te, s druge strane, lanacuzroka i uinaka. Oni upravljaju nama u svemu to inimo, svemu togovorimo, svemu to mislimo: svaki napor koji moemo izvesti kako bismozbacili nau podreenostposluit e tek tome da tu podreenost dokae ipotvrdi. ovjek svojim rijeima moe hiniti da se odrie njihovacarstvovanja: ali u zbilji e mu ostati jednako podloan.Naelo korisnosti1priznaje ovu podreenost i pretpostavlja je kao temelj onog sustava iji jecilj podii graevinu sree [ felicity] rukama razuma i zakona. Sustavi koji ganastoje dovesti u pitanje, bave se zvukovima umjesto smislom, hirovitouumjesto razumom, tamom umjesto svjetlou.

No dosta s metaforama i deklamacijama: takvim se sredstvima neepoboljati znanost o moralu.

II. Temelj ovog djela je naelo korisnosti: stoga je umjesno na poetkudati izriito i odreeno obrazloenje onoga to se pod njime misli. Pod

Izvornik: Jeremy Bentham,Introduction to the Principles of Morals and Legislation (1789). Tekst jepreveden prema Jeremy Bentham, The Principle of Utility [izvadak izIntroduction to the Principles of Morals and Legislation], u: Peter Singer (ur.),Ethics (Oxford University Press, Oxford 1994), str. 306-312.Preveo Tomislav Bracanovi.

1 Autorova biljeka iz srpnja 1822: Ovoj je oznaci nedavno bilo dodano, ili ju je nadomjestilo,naelonajvee sree [ greatest happiness or greatest felicity principle]: ovo je bilo radi kratkoe, umjesto da senairoko govoriono naelo koje tvrdi da je ispravna ili pravilna najvea srea svih onih iji je interes upitanju, kao jedini ispravan i pravilan i univerzalno poeljan cilj ljudskog djelovanja: ljudskogdjelovanja u svakoj situaciji, a posebno u situaciji nekog dunosnika ili skupa dunosnika vlade. Rijekorisnost ne ukazuje tako jasno na idejeugode i boli kao to to ini rije srea [happiness or felicity]: ona nastakoer ne vodi razmatranjubroja interesa na koje se utjee;broja kao one okolnosti koja doprinosi, unajveoj mjeri, oblikovanju standarda o kojemu je ovdje rije;standarda ispravnog i pogrenog , kojim se jedino umjesnost ljudskog ponaanja, u svakoj situaciji, moe umjesno ispitati. Ovaj nedostatakdostatno jasne veze izmeu idejasree i ugode s jedne strane, te idejekorisnosti s druge strane, esto samnalazio da djelu, i to prilino uinkovitome, kao prepreku prihvaanju ovoga naela koje bi ono inaemoglo stei.


2/7

2

naelom korisnosti2 misli se na ono naelo koje bilo koje djelovanjeodobrava ili ne odobrava s obzirom na tendenciju za koju se ini da ga onoima da uvea ili umanji sreu osobe iji je interes u pitanju: ili, to je istastvar drukije reena, da promie tu sreu ili da joj se suprotstavlja. Kaem, bilo koje djelovanje; dakle, ne samo svako djelovanje privatnog pojedinca,ve svaka mjera vlade.

III. Pod korisnou se misli na ono svojstvo bilo kojeg predmetauslijed kojeg on ima tendenciju stvarati dobitak, prednost, ugodu, dobro ilisreu (sve ovose ovdje svodi na isto) ili, to se opet svodi na isto, sprijeitidogaanje muke, boli, zla ili nesree osobi o ijim se interesima radi: ako jeta osoba zajednica openito, onda sree zajednice; ako je to posebnipojedinac, onda sree tog pojedinca.

IV. Interes zajednice jedan je od najopenitijih izraza koji se mogupojaviti u moralnoj frazeologiji:nije nikakvo udo da se njegovo znaenjeesto gubi. Kada on ima znaenje,to znaenje je ovo. Zajednica je fiktivnotijelo , sastavljeno od pojedinanih osobaza koje se smatra da gakonstituiraju kao njegovilanovi. to je onda interes zajednice? Zbrojinteresa lanova koji je sainjavaju.

V. Uzaludno je govoriti o interesu zajednice, a da se ne razumije to jeinteres pojedinca. Za neku se stvar kae da promie interes ili da jeuinteresu pojedinca kada ima tendenciju da neto dodaje zbroju njegovihugoda ili, to se svodi na isto, da umanji zbroj njegovih boli.

VI. Za postupakse moe rei da je u skladu s naelom korisnosti ili,krae reeno , skorisnou (u smislu korisnosti za zajednicu u irem smislu)kada je tendencija koju ima da uvea sreu zajednice vea od bilo kojetendencije koju ima da je umanji.

VII. Za neku mjeru vlade (to je tek posebna vrsta postupka kojuizvodi posebna osoba ili osobe) moe se rei da je u skladu s naelomkorisnosti ili daga naelo korisnosti diktira kada je , na slian nain,tendencija koju ima da uvea sreu zajednice vea od bilo koje tendencijekoju ima da je umanji.

2 Rije naelo (princip) izvedena je iz latinske rijei principium , za koju se ini da je sastavljena oddviju rijei: primus , prvo ili glavno, tecipium , doetak koji je izgleda izveden izcapio , uzeti, kao umancipium , municipium; emu su analogneauceps , forceps i druge rijei. Radi se o terminu veomaneodreenog i veoma irokog znaenja: primjenjuje se za bilo koju stvar za koju se mislida slui kaotemelj ili poetak bilo kojeg niza djelovanja: u nekim sluajevima, fizikih djelovanja; ali u sadanjemusluaju za umne operacije.

Naelo o kojemu je ovdje rije moe se shvatiti kao umni in, osjeaj, osjeaj odobravanja: osjeajkoji, kada se primijeni na neki postupak, odobrava njegovu korisnost kao ono njegovo svojstvo pomoukojega bi trebalo ravnati razinom odobravanja ili neodobravanja koje mu se pripisuje.


3/7

3

VIII. Kada se za neki postupak, ili posebice za neku mjeru vlade,pretpostavlja da je u skladu s naelom korisnosti, moe biti prikladno da seu svrhu rasprave zamisli neku vrstu zakona ili propisa nazvanogzakonom ili propisom korisnosti ida se o dotinompostupku govori kaoda je u skladu s takvim zakonom ili propisom.

IX.Za nekoga se moe rei da pristaje uz naelo korisnosti kada jeodobravanje ili neodobravanje koje on vee uz bilo koji postupak, ili uz bilokoju mjeru, odreeno tendencijom (i primjereno toj tendenciji) za koju onmisli da je taj postupak ima da uvea ili umanji sreu zajednice; ili drugimrijeima, njegovom usklaenou ili neusklaenou sa zakonima ilipropisima korisnosti.

X. Za postupak koji je u skladu s naelom korisnosti uvijek se moerei ili da je topostupak koji treba izvriti, ili barem da to nije postupak kojine bi trebalo izvriti. Takoer se moe rei da je ispravno ako bi se onizvrio, ili barem da nije pogreno ako bi se izvrio; da je to ispravanpostupak, ili barem da to nije pogrean postupak. Ovako protumaene,rijeitreba , ispravno i pogreno , te druge rijei toga kova, imaju znaenje: usuprotnom nemaju nikakvog znaenja.

XI. Je li ispravnost ovoga naela ikada bila formalno opovrgnuta?inilo bi se da jest, od strane onih koji nisu znali na to misle. Je li gamogue izravno dokazati? ini se da nije , jer ono to se koristi da bi sedokazalo sve ostalo ne moe i smo biti dokazano: lanac dokaza negdjemora zapoinjati. Pruiti takav dokaz je nemogue, kao i nepotrebno.

XII. Ne postoji i nikada nije postojalo ivo ljudsko stvorenje makako glupo ili izopaeno koje mu se nije pokorilo u mnogim, a moda i usvim svojim ivotnim okolnostima. Uslijed svoga prirodnog ustrojstva,ljudi u veiniivotnih okolnosti bez razmiljanjaprihvaaju ovo naelo:ako ne za ureivanje vlastitih postupaka, a ono za ispitivanje vlastitihpostupaka, kao i postupaka drugih ljudi. No u isto vrijeme, nije bilo mnogoonih moda ni onih najumnijih koji su bili skloni prihvatiti ga potpuno i bez ograde. Rijetki suak i oni koji nisu iskoristili ovu ili onu priliku da gaospore, bilo uslijed toga to nisu uvijek razumjeli kako da ga primijene, bilouslijed ove ili one predrasude koju su se bojali preispitati ili nisu moglipodnijeti da je napuste. Jer takva je graa od koje je nainjen ovjek: i unaelnim pitanjima i u praksi, i kada je na ispravnom putu i kada je napogrenom putu, od svih ljudskih svojstava dosljednost jenajrjea.

XIII.Kada se ovjek pokuava boriti protiv naela korisnosti, tada jeto s razlozima koji potjeu a da toga nije svjestan izsamog tog naela.Njegovi argumenti, ako bilo to dokazuju, dokazuju ne da je ovo naelo pogreno , ve da je u skladu s njegovim pretpostavkama o njegovoj


4/7


5/7

5

naela protiv kojega je postavio vlastito. Ako se ne radi o ovimpojedinostima, onda je pitanje: o kojim se drugim pojedinostima radi?

8. Ako bi bio sklon povezivanju ovih stvari , te djelominom usvajanjusvoga vlastitog naela i djelominom usvajanju naela korisnosti, ondaneka kae do koje e ga mjere usvojiti.

9. Kada je raistio sa sobom gdje e se zaustaviti, neka se potomzapita na koji nainopravdava usvajanjenaela korisnostiu toj mjeri? Izato ga nee usvojiti u veoj mjeri?

10. Ako doputa da je, osim naela korisnosti, ispravno bilo kojedrugo naelo, naelo kojega je ispravno pridravati se;ako doputa (to nijeistinito) da rijeispravno moe imati znaenje bez pozivanja na korisnost,onda neka kae postoji li ikakavmotiv koji se moe imati da bi se slijedilopropise tog naela: ako postoji, neka kae koji je to motiv i kako emo garazluiti od onih motiva koji nameu propise korisnosti: ako ne postoji,onda na koncu neka kae kakva moe biti korist od ovog drugog naela?

* * * * * *I. Dakle,svrhe koje zakonodavac ima pred oima suugode i izbjegavanje boli: na njemu je stoga da zna njihovuvrijednost. Ugode i boli suinstrumentis kojima mora raditi: na njemu je stoga da zna njihovu snagu, to jeponovno, drugim rijeima, njihova vrijednost.

II. Nekoj osobi promatranojsamoj po sebi vrijednost neke ugode ili bolipromatrane same po sebi bit e vea ili manja u skladu sa sljedee etiriokolnosti:3

1. Njezinimintenzitetom.2. Njezinimtrajanjem.3. Njezinomizvjesnou ilineizvjesnou.

3 Ove okolnosti bile su nazvaneelementima ili dimenzijama vrijednosti ugode ili boli. Nedugonakon objavljivanja prvog izdanja, ispjevani su sljedei stihovi s ciljem da se uinkovitije upamti ovetvrdnje na kojima, izgleda, poiva itavo ustrojstvo morala i zakonodavstva:

Intense , long , certain , speedy , fruitful , pure Such marks in pleasures and in pains endure.Such pleasures seek if private be thy end:If it be public , wide let themextend.Such pains avoid, whichever be thy view:If painsmust come, let themextend to few.


6/7


7/7

7

3. Vrijednost svake ugode za koju se ini da jeon stvara nakon prve.Ovo tvori plodnost prve ugode ineistou prve boli.

4. Vrijednost svakeboli za ko ju se ini da jeon stvara nakon prve. Ovotvori plodnost prveboli i neistou prve ugode.

5. Zbrojite sve vrijednosti svihugoda s jedne strane, te vrijednosti svih boli s druge strane. Ako ishod pretee na stranu ugode,ukazivat ena ucjelinidobru tendenciju tog postupka u pogledu interesa te pojedine osobe;ako pretee na stranu boli,ukazivat ena u cjelini njegovulou tendenciju.

6. Uzmite u obzirbroj osoba za ije se interese ini da su u pitanju teponovite gornji proces s obzirom na svaku od njih.Zbrojite brojke kojeizraavaju stupnjevedobre tendencije s obzirom na svakog pojedinca upogledu kojeg je njegova tendencijadobra u cjelini; ponovite ovo s obziromna svakog pojedinca u pogledu kojeg je njegova tendencijadobra u cjelini;ponovite ovo s obzirom na svakog pojedinca u pogledu kojeg je njegovatendencijaloa u cjelini.Izraunajte omjer , koji e, ako je na straniugode ,ukazati na openitodobru tendenciju postupka u pogledu ukupnog broja ilizajednice pojedinaca kojih se to tie; ako je na strani boli, naopenitozlutendenciju u pogledu te iste zajednice.

VI. Ne trebaoekivatistrogu provedbu ovog procesa prije svakogmoralnog rasuivanja ili prije svakog zakonodavnog ili pravnogdjelovanja. Meutim, on se uvijek moe imati u vidu: i koliko mu se onajproces koji se stvarno provodi u tim prilikama priblii, toliko e se takavproces pribliiti karakteru egzaktnog procesa.

Documents

Bentham-Nacelo-korisnosti.pdf