1FER 2 Diplomski studij Humanistiki ili drutveni predmetiUTORKOM od 17:00 do 19:00 u B3

prof. dr. sc. Bernardina Petrovibernardina.petrovic@ffzg.hr

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za kroatistiku

Katedra za hrvatski standardni jezik

HR -10000 Zagreb, Ivana Luia 3 + 38516120070 + 38516120252

http://www.ffzg.hr/kroat

JEZINA KULTURA I

KULTURA HRVATSKOGA JEZIKA

22

O EMU EMO GOVORITI?

Jezina kultura kao dio ope kulture.

Hrvatski jezik: geneza, naziv, sastavnice.

Hrvatski standardni jezik.

Normativnost hrvatskoga standardnog jezika.

3

jezik dio ovjekova identiteta i ljudske kulture

jezik i kultura: drutvena zajednica definirana jezikom kojim se slui

jezik i komunikacija:prenijeti obavijest, pouiti ili nauiti, uvjeriti i nagovoriti, rijeiti problem, iskazati osjeaje, ostaviti dojam

Jezina kultura: JEZIK, KULTURA, KOMUNIKACIJA

4

Jezina kultura: JEZIK KOMUNIKACIJSKI SUSTAV

JEZIK = KOMUNIKACIJSKI SUSTAV

osnovna funkcija: komunikacija, tj. sporazumijevanje meu ljudima

sastoji se od:a)jedinica (koje su popisane u rjeniku)

b)odnosa meu tim jedinicama (koji su objanjeni u gramatici)

JEZIK = SUSTAV JEZINIH ZNAKOVA

5Jezina kultura: JEZIK KOMUNIKACIJSKI SUSTAV

KOMUNIKACIJA verbalna (jezik govor i pismo) i neverbalna govorna i pisana namjerna i nenamjerna posredna i neposredna virtualna (mrene komunikacije)

tko govori, to govori, kako govori, komu govori i zato govori

komunikacija vjetina koja se ui, vjeba i usavrava

6

Jezina kultura dio ope kulture

Jezina kultura (Frani Petrovi 2013): tradicionalno definirana: ovladavanje zakonitostima

standardnoga jezika dio ope kulture, cjelokupnoga drutvenog ponaanja

ukupnost je svjesnih nastojanja kojima je cilj potivanje norma standardnoga jezika u pisanoj i govorenoj komunikaciji te slubenoj i neslubenoj komunikaciji, ali i primjerena jezina uporaba u svakodnevnoj komunikaciji stjee se sustavnim uenjem obuhvaa:

a) pisanu kulturub) govornu kulturuc) kulturu sluanja.

7

Jezina kultura dio ope kulture

Govornik je jezino osvijeten (Frani Petrovi 2013): ako poznaje funkcionalnostilsku raslojenost svojega

jezika ako poznaje normativne razine standardnoga jezika ako njeguje zaviajni idiom ako se u slubenoj i formalnoj komunikaciji slui

standardnim jezikom u neformalnoj se komunikaciji ne mora sluiti standardnim jezikom ako aktivno ili pasivno poznaje barem jedan strani

jezik, osobito iz kategorije svjetskih jezika.

8

Jezina kultura: KOMUNIKACIJSKA OBILJEJA

Komunikacijska obiljeja (Nikoli 2010, cit. pr. Frani Petrovi 2013)

POZITIVNA NEGATIVNA1. pravilnost

ortoepska, ortografska, gramatika, leksika, stilska

1. jezine pogrekeodstupanje od standardnojezinih normi i naruavanje jezine pravilnosti

2. preciznost 2. komunikacijsko-pragmatike pogreke3. loginost 3. vulgarizacija4. jezina istoa 4. birokratizacija5. saetost 5. dvosmislenost6. jasnoa 6. neopravdana uporaba

nestandardnojezinih idioma7. izraajnost 7. pretjerana uporaba posuenica8. bogatstvo 8. pretjerana uporaba potapalica i

pomodnica9. svrhovitost

99

KULTURA HRVATSKOGA JEZIKA

HRVATSKIJEZIK

HRVATSKIJEZIK

najmonije sredstvo ouvanja hrvatskoga identiteta i viestoljetne borbe za opstanak

tronarjena posebnost => unikatna u slavenskomesvijetu

jedan od najsloenijih slavenskih jezinih sustava

najmonije sredstvo ouvanja hrvatskoga identiteta i viestoljetne borbe za opstanak

tronarjena posebnost => unikatna u slavenskomesvijetu

jedan od najsloenijih slavenskih jezinih sustava1010

Hrvatski jezik: GENEZAIndoeuropska jezina porodicaBaltoslavenska grana

BALTIKI JEZICI SLAVENSKI JEZICI

ZAPADNI

litavskilatvijskiizumrli staropruski

ISTONI JUNI

ekislovakipoljskikaupskiluikosrpskiizumrli:

polapskipomeranskislovinski

ruskibjeloruskiukrajinski

makedonskibugarskiizumrli:

staroslavenski

Istoni Zapadni

slovenskihrvatskisrpskibonjaki/bosanskicrnogorski

1111

Hrvatski jezik: NAZIVI

hervatski, horvatski, hrvatski, rvatski, slovinski, slovenski, ilirski, iliriki, dalmatinski, slavonski, bosanski, hrvatsko-srpski, hrvatski ili srpski

Naziv hrvatski jezik najranije je potvren u Istarskome razvodu (1275. 1395.).

Danas Hrvati svoj jezik nazivaju iskljuivo hrvatskim, a to im je pravo zajameno Ustavom Republike Hrvatske (l. 12.).

SVIJEST O JEDNOME NARODU

I

TENJA JEDNOMU ZAJEDNIKOME HRVATSKOME JEZIKU!

PREDSTANDARDNO RAZDOBLJE HRVATSKOGA JEZIKA:osobitosti jednoga narjeja unose se u drugo narjeje!

I reku emu anj(e)li ki ga budu drali to se alostiubogi (love)e i kai se mee i za trepee.

Petrisov zbornik (1468).

Hrvatski jezik: svijest o jednome narodu i tenja jednomu jeziku

1313

Hrvatski jezik: SASTAVNICEHRVATSKI

JEZIK

NARJEJA STANDARDNI JEZIK

SUBSTANDARDNI IDIOMI

(SOCIOLEKTI)

DIJALEKTI

SKUPINE MJESNIH GOVORA

MJESNI GOVORI

1414

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

Hrvatski standardni jezik temelji se na dijelu tokavskog narjeja (jekavska novotokavtina).

STANDARDNI JEZIK DIJALEKATNA OSNOVICA+

NADGRADNJA

STANDARDNI JEZIK TRONARJENA OSNOVICA+

NOVOTOKAVSKA STILIZACIJA

15

HRVATSKI KNJIEVNI JEZIK I HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

KNJIEVNI JEZIK jezik pisanih djela( jezik lijepe knjievnosti)

STANDARDNI JEZIK razlikuje se od knjievnoga jezika funkcijom i opsegom uporabe

nasljeuje knjievni jezik, razvijeniji, ujednaeniji autonoman vid jezika, uvijek normiran i funkcionalno

polivalentan orijentiran prema van (prevoenje)

16

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK: NAZIVLJE

standardni jezikknjievni jezikjezik knjievnosti

opi jezikzajedniki jeziknacionalni jeziknarodni jezikliterarni jezikadministrativni jezikslubeni jezikdravni jeziknormiran jeziknormativan jezikkoin

rus. literaturnyj jazyke. spisovn jazykpolj. jzyk kulturalnynjem. Literatursprache

Gemeinspracheeng. standard English

literary languagefranc. langue littraire

langue communetal. lingua letteraria

17

STANDARDNI JEZIK

posebna drutvena uloga SVRHA: opekomunikacijsko sredstvo poznavanje standardnoga jezika omoguuje

komunikaciju meu govornicima hrvatskoga jezika bez obzira na prostornu udaljenost ili dijalekatnupripadnost

pokriva potrebe javne komunikacije jezik slubene uporabe:

jezik dravne uprave, kolstva, sredstava masovnih komunikacija...

kodificiran u gramatikama, rjenicima i pravopisima.

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK: ULOGA. SVRHA.

18

OSNOVNE ZNAAJKE STANDARDNOGA JEZIKA1. AUTONOMNOST Neovisnost standardnoga jezika o bilo

kojem idiomu, ali i o organskoj osnovici na kojoj je nastao.Nikomu nije materinskim jezikom.

2. NORMIRANOST Odreenost poeljnih i uzornih jezinih znaajka u odreenoj zajednici uz pomo normativnih pravila, odnosno propisanost pravilnih jezinih jedinica.

3. VIEFUNKCIONALNOST Mogunost uporabe jezika u razliitim komunikacijskim situacijama.

4. STABILNOST U PROSTORU

Postojanost u prostoru.

5. ELASTINA STABILNOST U VREMENU

Gipkost (elastinost) u vremenu.

19

NORMA PRIMJERI

PRAVOPISNA zadatci/zadaci, vrjednovati/vrednovatiPROZODIJSKA sk/sak, fakltt/fakulttFONOLOKA objekt/objekatMORFOLOKA cesta/cesta, cesti, cesataTVORBENA sluatelj/slualacSINTAKTIKA Vi ste mi rekli/ i ste mi rekla LEKSIKO-SEMANTIKA prilog/privitak/atament/AttachmentSTILISTIKA Ivan ide na fakultet./Ivan na fakultet ide.

NORME HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

20

PROZODIJSKA NORMA

Raspodjelna su naglasna pravila sljedea:

1. jednoslone rijei imaju samo silazne naglaske put, ut, kut, rat, kat, mi

2. troslone i vieslone rijei na sredinjemu slogu mogu imati samo uzlazne naglaske

3. posljednji je slog nenaglaen na zadnjem slogu ne moe stajati naglasak: sk / sak, fakltt / fakultt

4. nenaglaeni dugi slog moe biti samo iza naglaenoga

21

PROZODIJSKA NORMA

NAJEI OTKLONI OD PROZODIJSKE NORME

1. prepoznatljiva lokalna obiljeja u naglaavanju 2. naglasna hiperkorektnost = pogreke napravljene u namjeri da se

naglaava ispravno 3. izostanak zanaglasnih duina4. silazno naglaavanje nepoetnih slogova rijei:

u genitivu mnoine nekih imenica: Njd mukrac Gmn mukrcu sloenicama: poljoprivredau posuenicama: asistent > asstent, student > stdent,

kotlt > ktltu imenima: Koprvnica > Kprvnicaneprenoenjem silaznih naglasaka na proklitiku: u klu

5. zamjena kratkouzlaznoga naglaska dugosilaznim naglaskom6. neutralizacija razlike izmeu kratkouzlaznoga i kratkosilaznoga

naglaska u korist kratkosilaznoga naglaska

22

RAZLIKA: NORMA I KODIFIKACIJA

Norma = onako kako treba govoriti.Kodifikacija = onako kako se mora govoriti.

kodeks na viemu stupnju apstrakcije od normeStoga kodifikacija poglavito podrazumijeva izradbu normativnih prirunika pa ini jezgru standardizacije.

KODEKS ue znaenje od norme jedna od norma koja je promovirana kao standardna i koja treba postati opeprihvaenom

Osim kodeksa postoje i druge norme koje nemaju takvu ulogu pa se nazivaju i nestandardnim (to ne znai da u odreenom trenutku ne mogu postati standardnima).

23

Norme su standardnoga jezika sadrane su u normativnim prirunicima. Normiranje se provodi svjesno i sustavno uz pomonormativnih prirunika.

Osnovni su normativni prirunici: 1.pravopis 2.gramatika3. rjenik4. jezini savjetnik

NORME I NORMATIVNI PRIRUNICI

24

NORMATIVNI PRIRUNICI: Pravopis

PRAVOPIS

Kako pisati pojedinu rije ili skup rijei kad su u pitanju glasovi i glasovni skupovi (, , d, , j, h, ije/je/e/i)?

Veliko i malo poetno slovo.

Sastavljeno i nesastavljeno (rastavljeno) pisanje.

Pravopisni znakovi.

Kratice.

Tuice i posuenice.

PRAVOPISNA PRAVILA

JEST:popis pravopisno zanimljivih rijei i njihovih pravopisno zanimljivih rijei i oblika = popis rijei u kojih se moe pojaviti pravopisna dvojba.

NIJE:a) opi rjenik standardnoga jezikab) jezini savjetnik.

PRAVOPISNI RJENIK

25

HRVATSKI JE PRAVOPIS FONOLOKO-MORFONOLOKI.

Naela hrvatskoga pravopisa:

1. Hrvatski je pravopis fonoloki.To znai da se temelji na glasovnom naelu:

pretplatiti < pred-platiti, gozba < gost-ba, oev

29

NORMATIVNI PRIRUNICI: Pravopis

Tri novija pravopisa hrvatskoga jezika: Stjepan Babi, Boidar Finka, Milan Mogu, Hrvatski pravopis, kolska knjiga, Zagreb, 1996.4, 2002.7

Vladimir Ani, Josip Sili, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber kolska knjiga, Zagreb, 2001.

Lada Badurina, Ivan Markovi, Kreimir Mianovi, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.

RAUNALNI PRAVOPIS:Hrvatski raunalni pravopis ( autori Slaven Batnoi, Branko Ranilovii Josip Sili). Uz taj je program izdana i istoimena knjiga (Matica hrvatska Sys. Zagreb, 1996.).

30

NORMATIVNI PRIRUNICI: Gramatika

Gramatika jest jezini prirunik koji sadri propise na fonolokoj, morfolokoj, tvorbenoj i sintaktikoj razini.

Jezinim pojavama pristupa modelno, to znai da navodi:a) osnovne modele koje oprimjerujeb) iznimke.

Iznosi popis pravila po kojima funkcionira sustavstandardnoga jezika.

Ne daje gotova rjeenja za sve jezine probleme.

31

NORMATIVNI PRIRUNICI: Gramatika

Nekoliko novijih gramatika hrvatskoga jezika:

Stjepko Teak, Stjepan Babi, Gramatika hrvatskoga jezika: Prirunik za osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga, Zagreb, 2004.

Eugenija Bari i dr., Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 2003.

Dragutin Ragu, Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

Josip Sili, Ivo Pranjkovi, Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

32

NORMATIVNI PRIRUNICI: Gramatika

33

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jednojezini rjenik

Jednojezini rjenik jest prirunik koji donosi popis rijei jednoga jezika i njihova znaenja.

Nekoliko novijih jednojezinika hrvatskoga jezika:

Vladimir Ani, Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1991., 1994., 1998., 2003.

Rjenik hrvatskoga jezika (ur. Jure onje), Leksikografski zavod Miroslav Krlea - kolska knjiga, Zagreb, 2000.

Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb, 2002.

34

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jednojezini rjenik

35

NORMATIVNI PRIRUNICI: Jezini savjetnikJezini savjetnik jest prirunik u kojem se navode rjeenja gramatikih, leksikih, pravopisnih ili prozodijskih nedoumica.

Nekoliko novijih jezinih savjetnika:

Govorimo hrvatski. Jezini savjeti, Zagreb, 1997.

Stjepko Teak, Hrvatski na (ne)zaboravljeni, Zagreb, 1999.

Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 1999.

Nives Opai, Iza rijei, Zagreb, 2005. Nives Opai, (Hrvatski) u zagradama, Zagreb, 2006. Nives Opai, Reci mi to kratko i jasno : Hrvatski za normalne ljude,

Zagreb, 2009. 36

INTERNETSKI IZVORIHRVATSKI JEZINI PORTAL (internetski rjenik hrvatskoga jezika)http://hjp.srce.hr/index.php?show=search

Hrvatski akademski spelling checker HASCHEK (internetska provjera pravopisa hrvatskoga jezika)http://hacheck.tel.fer.hr/

Zbirka jezinih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovljehttp://savjetnik.ihjj.hr/

Hrvatska jezina riznicahttp://riznica.ihjj.hr/

Popis prirunika (gramatike, pravopisi, rjenici, savjetnici):Zagrebaka slavistika kola (Anagram: BIBLIOGRAFIJE)http://hrvatskiplus.org

Popis internetskih rjenika: Jezine tehnologije za hrvatski jezikhttp://jthj.ffzg.hr/rjecnici.htm