Broj 174. Godina V. 8. veljaËe 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Hrvatski ponos - 08

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Odræana zdruæena vjeæba hrvatskog kontingenta koji seupuÊuje u misiju ISAF

naslovna strana besplatna 02/05/08 15:05 Page 1

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: Dav or K IRIN

02 strana cestitka.qxd 02/05/08 14:43 Page 2

Samovozni minobacaËi kalibra 120 mm

Knjigu Vojna psihologija, objavljenu u nakladi Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Hrvatsko psiholoπko druπtvo proglasilo je "osobito vrijednompsihologijskom knjigom godine“ , a njezini autori nagraeni su "Psihologijskom nagradom Zoran Bujas”

U obraÊanju sudionicima vjeæ-be, ministar VukeliÊ istaknuo jevaænost sudjelovanja pripadnikaO SRH-a u meunarodnim mi-rovnim misijama, napominjuÊikako od njih oËekuje da svojezadaÊe obavljaju odgovornokao i dosad...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 236 0000-1101321302 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Ministarstvo obrane i O SRH organizirali su dosadnajveÊe uniπtavanje viπkova malog i lakog oruæja

koje je u posjedu O S-a. Uniπtavanje je poËelo 21.sijeËnja u Remontnom zavodu O SRH u Zagrebu, a

dosad je ukupno uniπteno 7538 komada razliËitihvrsta piπtolja, puπaka, strojnica, minobacaËa i

netrzajnih topova

S t r a n a 4

VeÊ jedno stoljeÊe minobacaËi kalibra120 mm Ëine najveÊe topniËko oruæje za ne-izravnu paljbenu potporu pjeπaËkih postroj-

bi, najËeπÊe na razini bojni. Kako su se upra-vo minobacaËi kalibra 120 mm pokazali do-brim rjeπenjem i za bitke asimetriËnih rato-

va, njihov je razvoj dobio novi zamah. Jedanod pravaca je razvoj samovoznih sustava

S t r a n a 2 0

S t r a n a 1 2

Odræana zdruæena vjeæbahrvatskog kontingenta kojise upuÊuje u misiju ISAF

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Knjigu Vojna psihologija Hrvatsko psiholoπko druπtvo proglasilo"Psihologijskom knjigom godine“

Uniπtavanje viπkova oruæja u OSRH

Na temelju Zakona o medijima (stavak 1 Ëlanak 34)objavljujemo podatke o financijskom poslovanjutiskovine Hrvatski vojnik u 2007. godini:Tvrtka: MINISTARSTVO O BRANE

REPUBL IKE HRVATSKEAdresa: Trg kralja Petra Kreπimira 1, ZagrebVlasniËka struktura: 100% u vlasniπtvu

Republike HrvatskePrihod: 120.898,79 kunaRashodi: 1.249.581,38 kunaProsjeËna naklada: 5800 komada tjedno

S t r a n a 1 4

03 strana 02/06/08 13:25 Page 3

8. veljaËe 2008.

VJEÆ BA

4

Hrvatski ponos - 08O dræana zdruæena vjeæba hrvatskog kontingenta koji se upuÊ uje u misiju ISAF

04-07 strana 2/6/08 1:09 PM Page 4

8. veljaËe 2008. 5

VJEÆ BA

U o b raÊ an ju s u d io n ic im a vjeæ b e, m in is tar V u k eliÊ is tak n u o je vaæ n o s t s u d jelo van jap rip ad n ik a O S R H -a u m e u n aro d n im m ir o vn im m is ijam a, n ap o m in ju Ê i k ak o o d n jiho Ëek u je d a s vo je z ad aÊ e o b avljaju o d g o vo rn o k ao i d o s ad . Iz raz io je u vjeren je d a Ê e io vaj h rvats k i k o n tin g en t u A fg an is tan u z as lu æ iti p o h vale i b iti n a p o n o s H rvats k o j k aoi n jeg o vi p reth o d n ic i u m is iji IS A F

Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

N a vojnom poligonu Gaπinci,31. sijeËnja odræana je zavrπ-na vjeæba sastavnica 11. hr-

vatskog kontingenta, koji se upuÊujeu misiju ISAF, a na vjeæbi je bio mi-nistar obrane Branko VukeliÊ sa su-radnicima.

U zdruæenoj vjeæbi provedenoj podnazivom Hrvatski ponos - 08 sudjelo-vali su pripadnici Hrvatske kopnenevojske, uz potporu nekoliko letjelicaHrvatskog ratnog zrakoplovstva i re-sursa Zapovjedniπtva za logistiku.Svrha je bila pokazati osposobljenosti interoperabilnost naπih snaga, kao i

tehnike i taktike koje se primjenjujuu mirovnim misijama pod vodstvomUN-a i NATO-a. Tijekom viπesatnevjeæbe, kojom je zapovijedao brigadirMladen MikolËeviÊ, visokim uzvani-cima i predstavnicima medija, na ne-koliko radnih toËaka, prikazane suodre ene situacije u kojima se mogunaÊi pripadnici mirovnih misija. Takosmo imali priliku vidjeti kako naπimirovnjaci obavljaju nadzor prometai πtite konvoj od oruæanog napada.Vidjeli smo tako er suzbijanje pros-vjeda lokalnih pobunjenika i obranubaze od napada paravojnih postrojbi.

Uz ga anje iz pjeπaËkog oruæja, pri-kazana je i situacijska vjeæba integri-ranih snaga HKoV-a i HRZ-a, u kojojsu sudjelovali tenkovi i Pilatusi tenovi helikopteri, πto je bilo posebnoatraktivno. Zanimljivo je bilo i vidjetiu akciji vojnopolicijske pse, zaduæe-ne za detekciju eksploziva i droge.

U obraÊanju sudionicima vjeæbe,ministar VukeliÊ istaknuo je vaænostsudjelovanja pripadnika OSRH-a ume unarodnim mirovnim misijama,napose s obzirom na teænje Hrvatskeda postane Ëlanica NATO-a i EU-a,te izrazio zadovoljstvo provedbom

04-07 strana 2/6/08 1:10 PM Page 5

8. veljaËe 2008.6

zdruæene vjeæbe. NapominjuÊi kakood njih oËekuje da svoje zadaÊe oba-vljaju odgovorno kao i dosad, izrazioje uvjerenje da Êe i ovaj hrvatski kon-tingent zasluæiti pohvale i biti na po-nos Hrvatskoj kao i njihovi prethod-nici u misiji u Afganistanu. I u izjaviza medije ministar je pohvaliospremnost naπih vojnika za misijuISAF, a general pukovnik Slavko Ba-riÊ, o.d. naËelnika Glavnog stoæeraOSRH-a, potvrdio je da hrvatskivojnici u Afganistanu, unatoË sloæe-nim uvjetima, svoje zadaÊe obavljajuprofesionalno i odgovorno. Da im jeupravo profesionalni izazov jedan odkljuËnih motiva za odla-zak u takvu misiju, is-taknuo je natporuËnikÆ eljko Barbir, pripadnikVojne policije koji sovim kontingentom uiduÊoj rotaciji odlazi uKabul. S tim se sloæio ibojnik Denis Tretinjak,pripadnik gombre, kojiÊe zapovijedati naπimOMLT-om u Afganista-nu. Dodao je da je vaæ-na i potpora obitelji. Umisiji ISAF trenutaËnose nalazi 198 pripadnikaOSRH-a, a u skladu sodlukom Sabora u ovojbi godini u Afganistanmoglo otiÊi do 300 hr-vatskih vojnika.

Uz ministra VukeliÊa igenerala BariÊa, navjeæbi su bili i glavni in-spektor obrane general

pukovnik Marijan MarekoviÊ, zapov-jednik HKoV-a general pukovnikMladen Kruljac, general zbora JosipLuciÊ te drugi visoki vojni duænosni-ci, kao i predstavnici Ureda zaobrambenu suradnju VeleposlanstvaSAD-a.

Nakon zavrπene vjeæbe na VP Ga-πinci, u pratnji suradnika i vojnihduænosnika ministar obrane posjetioje i vojarnu "Bosut" u Vinkovcima, ukojoj je sjediπte Gardijske oklopno--mehanizirane brigade. Ondje se sa-stao s predstavnicima brigade na Ëe-lu sa zapovjednikom, brigadiromMladenom MikolËeviÊem.

T ijekom viπ esatne vjeæ be visokim uzvanicima i predstavnicima medija, na nekoliko radnih toË aka, prikazane su odreene situacijeu kojima se mogu naÊi pripadnici mirovnih misija. U misiji ISAF trenutaË no se nalazi 19 8 pripadnika O SR H -a, a u skladu s odlu-kom Sabora u ovoj bi godini u Afganistan moglo otiÊi do 3 0 0 hrvatskih vojnika

U zdruæenoj vjeæbi provedenojpod nazivom H rvatski ponos -- 08 sudjelovali su pripadniciH rvatske kopnene vojske, uz

potporu nekoliko letjelica H rvat-skog ratnog zrakoplovstva i re-sursa Zapovjedniπtva za logisti-ku. Svrha je bila pokazati ospo-

sobljenost i interoperabilnostnaπih snaga, kao i tehnike itaktike koje se primjenjuju umirovnim misijama pod vod-

stvom UN -a i N ATO -a

Ministar V ukeliÊ sa suradnicima u razgledavanju bespilotne letjelice izloæ ene na T T zboru

VJEÆ BA

04-07 strana 2/6/08 1:12 PM Page 6

MORH

78. veljaËe 2008.

Srediπte za sigurnosnu suradnju (RACVIAC), u su-radnji s Organizacijom za zabranu kemijskog oruæja(OPCW ), organiziralo je seminar na temu Konvenci-ja o kemijskom oruæju.

Seminar se odræava od 5. do 8. veljaËe u vojarni"Vitez Damir MartiÊ" u Rakitju, a na njemu sudjelujuvojni i civilni struËnjaci iz zemalja jugoistoËne Euro-pe i OPCW -a. To je dobra prilika za suradnju i raz-mjenu iskustava i znanja o pitanjima vezanim uzspreËavanje πirenja kemijskog oruæja.

OtvarajuÊi seminar, direktor RACVIAC-a NedæadHadæimusiÊ istaknuo je kako seminar znaËi nasta-vak dobre suradnje izme u te dvije organizacije. Navaænosti dobre suradnje RACVIAC-a i OPCW -a upo-zorio je i Alexander Khodakov, direktor Odjela zaplaniranje u OPCW -u. On je istaknuo kako je teæiπ-te seminara na » lanku 10. Konvencije, koji u sadaπnjim svjetskim okolnostima postoje sve vaæniji. Na seminaru

je obra eno niz tema vezanih uz Konvenciju okemijskom oruæju pa je to dobra prilika da zem-lje sudionice predstave svoje moguÊnosti i kapa-citete u prevenciji katastrofa povezanih s kemij-skim oruæjem, te naËine i modele odgovora nakatastrofe izazvane primjenom kemijskog oruæja.Me u temama svakako treba istaknuti one veza-ne uz neπirenje oruæja za masovno uniπtenje usrednjoj i istoËnoj Europi, i to s naglaskom nakemijsko oruæje. Predstavljeni su i naporiOPCW -a na podruËju spreËavanja πirenja kemij-skog oruæja, a razgovaralo se i o pomoÊi dræavaregije u sklopu » lanka 10. Konvencije.

Ovo je veÊ peti u nizu seminara koji RACVIACorganizira u suradnji s OPCW -om, a izraæena jeobostrana æelja za nastavkom suradnje.

L. P ARLOV

Ministar obrane Branko VukeliÊ 4. veljaËe primio je vodstvo Hrvatskog ËasniËkog zbora (H» Z), predvo eno pred-sjednikom, stoæernim brigadirom u mirovini Rozarijom Rozgom, i dopredsjednicima H» Z-a, brigadirom u miroviniLjubomirom Cerovcem i priËuvnim bojnikom Krunoslavom Sajkom.

Ministar VukeliÊ izrazio je uvjerenje da Êe suradnja Ministarstva obrane i H» Z-a, u buduÊem razdoblju biti joπ in-tenzivnija, a predsjednik H» Z-a sa suradnicima izvijestio je ministra o planu i programu aktivnosti te nevladineudruge koja okuplja viπe od 15 tisuÊa hrvatskih umirovljenih i priËuvnih Ëasnika.

Hrvatski ËasniËki zbor osnovan je 1991. godine, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. » lan je Gaminger ini-cijative, asocijacije priËuvnih Ëasnika srednje Europe, a od 2002. pridruæeni je Ëlan CIOR-a, asocijacije koja okupljapriËuvne Ëasnike zemalja Ëlanica NATO-a.

U svom prvom susretu s novim ministrom obrane, predsjednik Rozga istaknuo je kako H» Z Ëvrsto podupire πtoskoriji ulazak naπe zemlje u NATO, smatrajuÊi da je ulazak u taj vojni savez najbolje jamstvo za dugoroËnu sigur-nost Republike Hrvatske i stvaranje modernih oruæanih snaga. Tako er je rekao kako je H» Z u svojim dosadaπnjimsusretima, u sklopu me unarodnih asocijacija, uvijek isticao to da je Hrvatska u kratko vrijeme od zemlje primate-ljice pomoÊi, u obliku misija me unarodnih snaga, postala zemlja koja aktivno sudjeluje u mirovnim misijama di-ljem svijeta. Na susretu ministra VukeliÊa i predstavnika H» Z-a bio je i hrvatski veleposlanik pri NATO-u, DavorBoæinoviÊ s kojim su predstavnici H» Z-a dogovorili nekoliko zajedniËkih tribina, vezanih uz informiranje njihovaËlanstva o ulasku Hrvatske u NATO.

OJ I

H rvatski Ë asniË ki z b or podupro ulaz ak H rvatske u N ATO

Seminar u R A C V IA C -u o kemijskom oruæ ju

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io T

. B

RAN

DT

04-07 strana 2/6/08 1:13 PM Page 7

8 8. veljaËe 2008.

MORH

S vrha uvo enja financijskog upravljanja i kontrola iz-me u ostalog jest i zaπtita imovine i drugih resursaproraËunskog korisnika od gubitaka uzrokovanih lo-

πim upravljanjem, neopravdanim troπenjem i koriπtenjem,te od nepravilnosti i prijevara. Dobro uspostavljene unu-tarnje kontrole smanjit Êe i dobrim dijelom onemoguÊitikorupciju i radnje vezane uz davanje i primanje mita.

» lankom 36. Zakona o sustavu unutarnjihfinancijskih kontrola u javnom sektoru Re-publike Hrvatske propisana je obveza Ëel-nika korisnika proraËuna za spreËavanje ri-zika nepravilnosti i prijevara i poduzimanjeradnji protiv njih. » elnik je obvezan ime-novati osobu zaduæenu za nepravilnosti,koja Êe zaprimati obavijesti o nepravilnosti-ma i sumnjama na prijevaru ili samostalnopoduzimati radnje protiv nepravilnosti iprijevara.

PoËetkom srpnja proπle godine, ministar jetajnika Ministarstva, Petra BaraÊa, imeno-vao osobom zaduæenom za nepravil-nosti u Ministarstvu obrane. U skladus navedenim Ëlankom Zakona, unu-tarnji revizori, osobe ukljuËene u fi-nancijsko upravljanje i kontrole, kao idrugi zaposlenici, duæni su o sumnja-ma na prijevaru ili o odgovarajuÊimnalazima o nepravilnostima istodobnoizvijestiti Ëelnika (ministra obrane) iosobu zaduæenu za nepravilnosti.Obavijest o nepravilnosti ili sumnji naprijevaru moæe se dostaviti pisanimputem, telefonski, elektronskom poπ-tom ili faksom, osobno ili anonimno.

Po primitku informacija o nepravil-nostima ili sumnji na prijevaru, oso-ba zaduæena za nepravilnosti (tajnikMinistarstva) sastavit Êe biljeπku i,ako ocijeni da obavijest sadræi ele-mente nepravilnosti ili prijevare, otome Êe obavijestiti mjerodavno tijelou Ministarstvu financija. U roku od15 dana od dana zaprimanja prijave,osoba zaduæena za nepravilnostiduæna je u pisanom obliku izvijestitiosobu koja je upozorila na nepravil-

nosti ili prijevaru o poduzetim mjerama, osim u sluËajuanonimne prijave.

Ako podnositelj prijave u roku od 15 dana ne dobije pisa-nu informaciju o poduzimanju odgovarajuÊih mjera, moæesam izravno izvijestiti Dræavno odvjetniπtvo i mjerodavnujedinicu u Ministarstvu financija. Vaæno je posebno nagla-siti da se odredbama navedenog Zakona osobama koje

podnesu prijave o nepravilnostima i prijeva-rama za to imenovanoj osobi ili Ëelniku jam-Ëi zaπtita identiteta i prava iz radnog odnosana temelju propisa Republike Hrvatske.

Mjerodavno tijelo za nepravilnosti i prijeva-re u Ministarstvu financija jest Odsjek zasuzbijanje nepravilnosti i prijevara, ustrojenu sklopu Odjela proraËunskog nadzora uDræavnoj riznici potkraj 2006. godine. Odsjekje zaduæen za koordinaciju zakonodavnih,upravnih, planskih i operativnih aktivnostiradi zaπtite financijskih interesa RepublikeHrvatske i Europske unije u skladu s preuze-

tim me unarodnim obvezama. Odsjekneposredno sura uje s Europskim ure-dom za borbu protiv prijevara, OL-AF-om (francuski: Office Europ”n deLutte Anti-Fraude). Taj Odsjek je postrukturi tzv. AFCOS (Anti Fraud Co-Ordinating Structures) - Nacionalnasrediπnja kontakt toËka mreæe za suz-bijanje nepravilnosti i prijevara, koja jedosad uspostavljena u svim dræavamaËlanicama Europske unije, a glavna jojje zadaÊa pomaganje i podrπka OL-AF-u u uËinkovitijoj borbi protiv prije-vara. Ministarstvo financija izradilo jepotkraj proπle godine prijedlog Uredbeo sustavu suzbijanja nepravilnosti iprijevara u javnom sektoru, kojom Êebiti regulirani postupci i sva ostala pi-tanja vezana uz poduzimanje radnjiprotiv nepravilnosti i prijevara.

U skladu s Nacionalnim programomsuzbijanja korupcije (Narodne novine,broj 39/06), navedena Uredba Êe biti ijedna od sredstava za uËinkovitu pre-venciju i suzbijanje korupcije na razinisvakog korisnika proraËuna.

Uvo enje unutarnjih kontrola u M inistarstvo obrane (4)

N epravilnosti i prijevareO b avijes t o n ep raviln o s ti ili s u m n ji n a p rijevaru m o æ e s e d o s taviti p is an im p u tem , te-lefo n s k i, elek tro n s k o m p o π to m ili fak s o m , o s o b n o ili an o n im n o . O s o b am a k o je p o d n e-s u p r ijave o n ep raviln o s tim a i p rijevaram a z a to im en o van o j o s o b i ili Ëeln ik u jam Ëi s ez aπ tita id en titeta i p rava iz rad n o g o d n o s a n a tem elju p r o p is a R ep u b lik e H rvats k e

Ant e MODRIΔ

PoËetkom srpnja proπle godi-ne, ministar je tajnika M inis-

tarstva, Petra BaraÊ a, imeno-vao osobom zaduæenom zanepravilnosti u M inistarstvu

obrane. U skladu s navedenimËlankom Zakona, unutarnji re-vizori, osobe ukljuËene u fi-

nancijsko upravljanje i kontro-le, kao i drugi zaposlenici,

duæni su o sumnjama na prije-varu ili o odgovarajuÊ im nala-zima o nepravilnostima isto-

dobno izvijestiti Ëelnika (minis-tra obrane) i osobu zaduæenuza nepravilnosti. Ako podnosi-telj prijave u roku od 15 danane dobije pisanu informaciju o

poduzimanju odgovarajuÊ ihmjera, moæe sam izravno izvi-jestiti D ræavno odvjetniπtvo imjerodavnu jedinicu u M inis-

tarstvu financija

08,09 strana 2/6/08 1:15 PM Page 8

98. veljaËe 2008.

OS RH

R ealizacijom Projekta PPUO-08Cjeloæivotna izobrazba, Ëiji jevoditelj brigadir Boris Trnski,

bit Êe uspostavljen sustav cjeloæi-votnog obrazovanja, kojim se omo-guÊava kontinuirana slijednorastu-Êa i funkcionalna izobrazba uz za-htijevani visoki stupanj samouËenja,πto pridonosi kvalitetnom obavlja-nju zadaÊa za potrebeOSRH i stvaranju Ëvrstihtemelja za drugu karije-ru. Na taj se projektmoæe gledati kao na kru-nu postignuÊa ostalih se-dam projekata izobrazbekada se oni poËnu im-plementirati.

Vrlo je bitno πto su pro-jektne zadaÊe koje suutemeljene na Konceptuizobrazbe za potrebeOSRH definirane i obli-kovane usporedno s ob-javljivanjem Polaznih os-nova Hrvatskog kvalifi-kacijskog okvira. U skla-du s definicijom Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i πporta iz osnov-nih pojmova HKO, “cjeloæivotnouËenje (LLL - Lifelong Learning)oznaËava aktivnosti svih oblika uËe-nja, koje se obavljaju tijekom æivotas ciljem unapre enja znanja, vjeπti-na i kompetencija u uæem smislu zaosobne, druπtvene i profesionalnepotrebe. Kompetencije oznaËavajuskup znanja, vjeπtina i skup kompe-tencija u uæem smislu. Znanje oz-naËava skup steËenih i povezanihinformacija, a odnosi se na teorijskoi ËinjeniËno znanje. Vjeπtine obuh-vaÊaju primjenu znanja i upotrebupropisanih naËina rada u izvrπenjuzadaÊa i rjeπavanju problema, a od-nose se na kognitivne (logiËko, in-

tuitivno i kreativno razmiπljanje)i/ili psihomotoriËke vjeπtine (fiziËkaspretnost, upotreba metoda, instru-menata, alata i materijala). Kompe-tencije u uæem smislu oznaËavajupostignutu primjenu konkretnogznanja i vjeπtina, u skladu s danimstandardima. U Hrvatskom kvalifi-kacijskom okviru kompetencije u

uæem smislu odnosit Êe se na sa-mostalnost i odgovornost”.

Ako detaljnije proanalizirate naËel-ni utjecaj izobrazbe na profesionalnirazvoj kako ga je definirao Konceptizobrazbe, uoËit Êete da su razvojnarazdoblja svih kategorija osoblja usustavu proæeti slijednorastuÊimoblicima civilne, civilno-vojne, vo-jne, vojno-strukovne i specijalistiËkeizobrazbe, koji se dopunjavaju cilja-nim funkcionalnim izobrazbama,stjecanjem iskustva radom, korekci-jom kroz evaluacijski sustav kojikvalitetno usmjerava, razvojem po-tencijala vo enja, poticajnim uvo e-njem u viπi stupanj odgovornosti,potvrdom kompetencija sukcesiv-nom dodjelom sloæenijih zadaÊa i

ovlasti, i na kraju promicanjem, kojene znaËi samo statusnu i novËanunagradu, nego i poËetak istog ciklu-sa na viπoj razini. Izravan je utjecajznanja na profesionalni razvoj i sta-tus pojedinca u sustavu, pa sustavjednakih moguÊnosti iziskuje potre-bu pruæanja πansi za kontinuitet uizobrazbi, koju Ëine trening i eduka-

cija. Trening ili osposob-ljavanje, kao uËenje od-govora na predvidive si-tuacije, osigurava vjeπti-ne i znanja nuæna zaobavljanje specifiËnihduænosti i zadaÊa. Edu-kacija ili obrazovanje,koje priprema za pravil-nu prosudbu odgovorana nepredvidive situaci-je, osigurava temeljnaznanja i intelektualnevjeπtine, koje daju okvirza korektnu interpretaci-ju informacija i pouzda-nu prosudbu. Formalnitrening i edukacija, koji

se proæimaju kroz razvojna razdob-lja, moraju biti praÊeni samouËe-njem, bez Ëega kvaliteta steËenogznanja ne moæe dugo opstati.

Realizacijom ostalih projektnih za-daÊa Projekta PPUO-08 u potpunostiÊe se implementirati i stalno pobolj-πavati i priprema osoblja za rad u ti-jelima NATO-a i EU-a te pruæiti mo-guÊnost osposobljavanja πto veÊembroju djelatnika drugih tijela dræav-ne uprave i ostalih zainteresiranih zaposlove vezane uz podruËje obrane.Sa sigurnoπÊu se moæe tvrditi da Êese realizacijom cjelokupnog projektado kraja 2010. godine stvoriti uvjetiza kontinuirano kvalitetno profilira-nje ljudskog potencijala s adekvat-nim poslovnim znanjem.

Cjeloæivotno uËenjeB r z e p ro m jen e u vjeto van e afirm ac ijo m n o vih s p o z n aja i n o vih teh n o lo g ija u z ro k s ud an aπ n jem k ratk o m vijek u trajan ja s teËen ih vjeπ tin a i z n an ja, ak o s e o n a k o n tin u ira-n o n e o b n avljaju , o s vjeæ avaju , d o p u n javaju , k o r ig iraju , p r ilag o avaju , m o d ern iz iraju ip o b o ljπ avaju . Z n an je je d an as s ve m an je s tan je, a s ve viπ e p ro c es . S to g a i K o n c ep tiz o b raz b e in z is tira n a u s p o s tavljan ju s u s tava c jelo æ ivo tn o g u Ëen ja, k o jim Ê e s e o m o -g u Ê iti k o n tin u itet u o p Ê o j i c iljan o j iz o b raz b i

Dav or » ULJAK

08,09 strana 2/6/08 1:16 PM Page 9

1 0 8. veljaËe 2008.

OS RH

R adiokomunikacije u me unarodnim vojnim operaci-jama naziv je teËaja koji se veÊ nekoliko godinaodræava u organizaciji ObuËnog srediπta za me u-

narodne vojne operacije. Ovogodiπnji je treÊi po redu kojise provodi na me unarodnoj razini. Na dvotjednom teËa-ju, odræanom od 21. sijeËnja do 1. veljaËe u vojarni "VitezDamir MartiÊ" u Rakitju, sudjelovalo je 15 polaznika: uzπestoricu pripadnika i tri pripadnice Hrvatske kopnenevojske, bila su i πestorica stranih polaznika - po dvojicaËasnika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

Iskustvo instruktora najveÊ a prednostTeËaj se provodi prema planu NATO-PzM teËajeva i u

skladu s potpisanim Partnerskim ciljevima, me u kojimaje i uporaba radioprocedura u me unarodnim vojnim ope-racijama. Svrha je osposobiti polaznike za uporabu NATOradioprocedura i orijentaciju na zemljiπtu uz pomoÊ UTMzemljovida i GPS ure aja.

Voditelj teËaja natporuËnik Jadranko » iËmirko smatranaËin obuËavanja vrlo korisnim u pripremama vojnika zasudjelovanje u mirovnim misijama te istiËe da je teËaj na-mijenjen svim razinama, bez obzira na rod, struku i Ëin.Izrazio je zadovoljstvo πto ove godine ima dosta mladihËasnika iz HKoV-a, kojima su dobrodoπla iskustva starijihpolaznika. Njegov zamjenik, natporuËnik Mile OstojiÊ,posebno je istaknuo visoku razinu motiviranosti, kako po-

laznika tako i instruktora, zakljuËivπi dasu profesionalan odnos i me usobno ra-zumijevanje te timski rad, zamijeÊenime u ovim polaznicima, dobra pripremaza takav oblik suradnje u me unarodnimmirovnim misijama.

Zadovoljstvo organizacijom i proved-bom teËaja izrazili su i sami polaznici.Posebno su nas zanimali dojmovi stranihpolaznika. Bojnik MiliÊ RistiÊ Ëasnik jeza radiokomunikacije u zajedniËkom sto-æeru bosanskohercegovaËkih oruæanihsnaga. On vjeruje da Êe mu teËaj koristitiu radu. Smatra da je plan i program kva-litetno koncipiran i sadræajan, a instruk-tori struËni i iskusni u tom podruËju, πtoujedno vidi kao najveÊu prednost teËaja.S njim se slaæe i njegov sunarodnjak,satnik Elvir GradiπiÊ, koji bogato iskust-vo instruktora, steËeno u raznim mirov-

nim misijama, smatra najkorisnijim za one koji oËekujusliËan angaæman. I makedonski poruËnik Stojan Stojanos-ki, kojemu su radiokomunikacije tako er struka, stekao jepozitivne dojmove na teËaju, dodajuÊi da se neËeg podsje-tio, poneπto i nauËio. NapominjuÊi da je Makedonija kao iHrvatska na putu prema Sjevernoatlantskom savezu, is-taknuo je vaænost primjene NATO standarda, te je i onpohvalio kvalitetan odabir iskusnih instruktora, kao i do-bar odnos svih domaÊina. Njegov kolega, satnik ToniNaumovski, tako er je izrazio zadovoljstvo teËajem, zak-ljuËivπi da je sublimirano najvaænije i da se ima πto nauËi-ti. Ocijenio je da su predavanja na visokoj razini, a temeiznimno zanimljive. I on najvaænijim smatra osobno is-kustvo instruktora, koje su im prenijeli na teËaju. Prvi putsu na teËaju sudjelovali i pripadnici oruæanih snaga CrneGore, a satnik Nikola MijoviÊ za organizatore i domaÊineimao je samo rijeËi hvale. PonavljajuÊi dojmove ostalih po-laznika, izrazio je nadu da Êe i u buduÊim teËajevimasudjelovati crnogorski vojnici.

Polaznici su iskazali zadovoljstvo uvjetima smjeπtaja iprehrane, πto je, prema rijeËima voditelja teËaja, rezultatdobre suradnje s Pleterom. Na izletima organiziranim tije-kom vikenda obiπli su Zagreb i Zagorje. Strani gosti po-sebno su bili oduπevljeni posjetom TrakoπÊanu, te napo-menuli da Êe, osim teËaja, svojim kolegama preporuËiti iizlet u Hrvatsku.

R adiokomunikacija z a mirovne misijeU O buËnom srediπtu za me unarodne vojne operacije odræan me unarodni teËaj

T eËaj s e p ro vo d i p rem a p lan u N A T O -P z M teËajeva i u s k lad u s p o tp is an im P artn er-s k im c iljevim a, m e u k o jim a je i u p o rab a rad io p ro c ed u ra u m e u n aro d n im vo jn imo p erac ijam a. S vrh a je o s p o s o b iti p o laz n ik e z a u p o rab u N A T O rad io p ro c ed u ra i o rijen -tac iju n a z em ljiπ tu u z p o m o Ê U T M z em ljo vid a i G P S u re aja

N apis ala i s nimila Marija ALVIR

Na dvotjednom teË aju sudjelovalo je 15 polaznika meu kojima i π estorica stranih

10,11 strana 2/6/08 1:17 PM Page 10

8. veljaËe 2008. 1 1

U skladu s Planomme unarodnevojne suradnje za

2008., zapovjednik Hr-vatske ratne mornarice,komodor Ante UrliÊ, sizaslanstvom u sastavu:kapetan bojnog brodaPredrag StipanoviÊ, na-Ëelnik stoæera FloteHRM-a, kapetan korveteDamir DojkiÊ, voditeljOdsjeka za obrambenoplaniranje, Odjel N-5ZHRM, i kapetan korve-te Francois Buj, Ëasnikza Odnose s javnoπÊuHRM-a, posjetio je od22. do 25. sijeËnja Repu-bliku Albaniju. Na pro-putovanju iz Splita prema Albaniji, 22. sijeËnja, izaslan-stvo HRM-a susrelo se sa zapovjednikom MornariËke ba-ze Vojske Crne Gore, kapetanom bojnog broda RajkomBulatoviÊem. Tijekom susreta izaslanstvo HRM-a je crno-gorskoj strani prezentiralo iskustva s planovima moderni-zacije i pripremama vezanim uz proces pristupanja NATOsavezu. Crnogorska strana je pokazala najveÊe zanimanjeza moguÊnosti izobrazbe kadrova u RH i za ukljuËivanjeu regionalne inicijative, te ustrojavanje Obalne straæe Re-publike Hrvatske. Nakon susreta s predstavnicima Mor-nariËke baze Vojske Crne Gore, izaslanstvo HRM-a nasta-vilo je put prema Republici Albaniji. Na graniËnom prije-lazu Hani i Hotit, izaslanstvo HRM-a doËekao je zamje-nik Ratne mornarice Republike Albanije, kapetan bojnogbroda Bektash Petoshati.

Prvi dan posjeta Albaniji, 23. sijeËnja, bio je predvi enza protokolarne i radne sastanke. Izaslanstvo HRM-a pri-mio je u Tirani naËelnik GSOS-a Republike Albanija, ge-neral pukovnik Luan Hoxha koji je istaknuo vaænost su-radnje oruæanih snaga dviju dræava kako u pitanju regio-nalne sigurnosti tako i u pitanju pristupanja NATO save-zu, te zahvalio zapovjedniku HRM-a, komodoru UrliÊu,za uspjeπnu suradnju dviju ratnih mornarica. ZapovjednikHRM-a zahvalio je na srdaËnom prijamu i izrazio sprem-nost na suradnju u svim pitanjima.

Izaslanstvo HRM-a otputovalo je potom u DraË, gdje gaje primio zapovjednik Ratne mornarice Republike Albani-je, kapetan bojnog broda Kristaq Gerveni, s timom stoæer-nih Ëasnika. Na poËetku prijama, Albanci su imali prezen-taciju svoje ratne mornarice s posebnim osvrtom na pre-ustroj i modernizaciju. Zapovjednika HRM-a posebno jezanimao proces modernizacije albanske Ratne mornarice i

sustav izobrazbe ËasniË-kog kadra. Albanskastrana je detaljno pred-stavila proces nabave iizgradnje Ëetiri ophodnabroda tipa STAN, te sus-tav izobrazbe Ëasnika,gdje se svi Ëasnici (svetri grane) πkoluju navojnom uËiliπtu u Tirani(trajanje Ëetiri godine), anakon rasporeda po pos-trojbama nastavljajuspecijalistiËki dio izo-brazbe u trajanju od jed-ne godine. Na zamolbuzapovjednika albanskeRM, zapovjednik HRMgovorio je o ustrojuObalne straæe Republike

Hrvatske, istaknuvπi da je HRM bio nositelj izrade podza-konskih akata vezanih za djelokrug rada Obalne straæe ida je spreman podijeliti steËena iskustva s albanskomRM. Istog dana izaslanstvo HRM-a primio je i zapovjed-nik zdruæenih snaga, general bojnik Shpetim Spahiu. Za-povjednika zdruæenog stoæera je zanimala moguÊnost raz-mjene radarskih podataka, a na upit zapovjednika HRM-a, ponudio je moguÊnost posjeta stoæernih Ëasnika HRM-a vjeæbama u organizaciji zapovjedniπtva Zdruæenih sna-ga Republike Albanije (JFC). Na tim vjeæbama sudjelujupripadnici Albanske kopnene vojske, zraËnih i mornariË-kih snaga te pomorska policija i luËka kapetanija. Zapov-jednik HRM-a zahvalio je na dobrodoπlici i istaknuospremnost HRM-a za potporu u obuci posluæitelja radars-kih postaja te za sve oblike unapre enja suradnje.

Drugog dana posjeta, 24. sijeËnja, izaslanstvo HRM-a jeu pratnji zapovjednika Albanske RM helikopterima otpu-tovalo na jug Albanije. Albanci su organizirali posjet an-tiËkom gradu Butrint, gdje su predsjednik RH, StjepanMesiÊ, i predsjednik Republike Albanije, Alfred Moisiu,posadili zajedniËku maslinu, te potom mornariËkoj baziPashaliman. Predvi eno je da mornariËka baza Pashali-man postane glavna mornariËka baza albanske Ratnemornarice, u kojoj bi bilo smjeπteno i brodogradiliπte zagradnju ophodnih brodova STAN, nakon prijenosa tehno-logije iz Nizozemske. Zapovjednik albanske RM istaknuoje da bi bio poËaπÊen posjetom zapovjednika HRM-a sluæ-benoj primopredaji prvog broda, koji se gradi u Nizozem-skoj, u kolovozu ove godine.

Posljednji dan posjeta Albaniji, izaslanstvo HRM-a obi-πlo je mauzolej “Skenderbeg“ u Kruji.

OJ I

P osjet z apovjednika H R M -a A lbanijiA lb an s k a s tran a p o s eb n o je z ain teres iran a z a m o g u Ê n o s t iz o b raz b e n jih o vih k ad ro van a n aπ im rad ars k im p o s tajam a i z a m o g u Ê n o s t raz m jen e rad ars k e s lik e iz m e u ra-d ars k ih p o s taja H R M -a i alb an s k e R M

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

10,11 strana 2/6/08 1:18 PM Page 11

8. veljaËe 2008.

U R emontnom zavoduU R emontnom zavodu

M in is tars tvo o b ran e i O S R H o r g an iz irali s u d o s ad n ajveÊ e u n iπ tavan je viπ k o va m alo gi lak o g o r u æ ja k o je je u p o s jed u O S -a. A k c ija u n iπ tavan ja 25 000 k o m ad a raz liËito go r u æ ja p ro vo d i s e u s k lo p u U N A k c ijs k o g p r o g ram a o s p reËavan ju , s u z b ijan ju i is -k o r jen jivan ju p r o tu p ravn o g tr g o van ja m alim i lak im o r u æ jem , n a tem elju o b vez a π toih R H im a p rem a E U i O E S S -u . U n iπ tavan je je p o Ëelo 21 . s ijeËn ja u R em o n tn o m z a-vo d u O S R H u Z ag reb u , a d o s ad je u k u p n o u n iπ ten o 7 5 3 8 k o m ad a raz liËitih vrs ta p iπ -to lja, p u π ak a, s tro jn ic a, m in o b ac aËa i n etrz ajn ih to p o va

1 2

U niπ tavanje viπ kova oruæ ja u O S R H

OS RH

T ijekom Domovinskog rata, na podruËju RH cirkulira-le su velike koliËine vatrenog oruæja i streljiva. Zavr-πetkom rata najveÊi dio oruæja stavljen je pod nadzor

i kontrolu Oruæanih snaga i MUP-a, ali je znatan dio ipakostao u ilegalnom posjedu gra ana. Radi rjeπavanja togaproblema, poduzimane su razliËite aktivnosti.

R asprostranjenost oruæja u H rvatskojSvi se joπ dobro sjeÊamo akcije Zbogom oruæje Nacio-

nalnog programa poveÊanja opÊe sigurnosti dobrovoljnompredajom oruæja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredsta-va. Tada se Ministarstvo unutarnjih poslova, zajedno sdrugim institucijama i nevladinim organizacijama, uveli-ke potrudilo da se πto viπe zabranjenog oruæja u ilegal-nom posjedu gra ana stavi pod nadzor policije, te poslijeuniπti.

U kontekstu napora za rjeπavanjem viπka oruæje, trebaspomenuti i program Staro za novo, u koji se naπa zemljaukljuËila na inicijativu SR NjemaËke. U dva navrata, ulipnju i rujnu 2005. godine, u Hrvatskoj je u sklopu togprograma uniπteno 1000 komada automatskih puπaka Ka-laπnjikov kalibra 7,62x39 mm.

Radi utvr ivanja rasprostranjenosti oruæja, Me unarod-ni centar za konverziju u Bonnu (BICC) proveo je 2006.

godine istraæivanje o malom i lakom oruæju(SALW -u) u Hrvatskoj. Istraæivanje je obuhvaÊaloanalizu distribucije oruæja, utjecaj SALW -a na ljud-

sko okruæenje, stajaliπta javnosti s obzirom narasprostranjenost oruæja u njihovim zajedni-

cama, te administrativnu sposobnost insti-tucija u rjeπavanju problema vezanih

uz malo i lako oruæje. IstraæivaËi su

procijenili da je u rukama civila joπ velik broj neregistrira-nog oruæja (osim 371 000 komada registriranog), te zaklju-Ëili da u Hrvatskoj postoji znatan viπak oruæja i streljiva,pogotovo kada se tim koliËinama pribroji oruæje pohranjenou skladiπtima Oruæanih snaga i MUP-a.

Tehnike uniπtavanja oruæjaPotrebno je voditi raËuna da svaka tehnika uniπtavanja

oruæja ima svojih prednosti i nedostataka. NajËeπÊa tehni-ka jest rezanje oruæja. Ako se rezanje obavlja autogenimure ajima, onda je manja moguÊnost da neki dijelovi izre-zanog oruæja budu upotrijebljeni kao priËuvni dijelovi. Taje moguÊnost malo veÊa ako je oruæje izrezano pomoÊubrusne ploËe. © to je veÊa temperatura koju stvara ure ajza rezanje, veÊa su i oπteÊenja na metalu. OpÊenito, reza-nje se obavlja tako da se kompletno oruæje prereæe prekocijevi, nosaËa zatvaraËa, zatvaraËa i mehanizma za okida-nje. Prednosti rezanja autogenim ure ajem ogledaju se ujednostavnosti postupka, koji zahtijeva malo obuke, a samse ure aj moæe vrlo lako odræavati i transportirati. Jedinipravi nedostatak leæi u broju oruæja koje moæe biti uniπte-no za odre eno vrijeme jer brzina rezanja ovisi o veliËinioruæja. Vjeπtina i iskustvo osobe koja reæe tako er utjeËena brzinu rada. Prednost rezanja pomoÊu brusnih ploËaogleda se i u niskoj cijeni opreme i njezinoj mobilnosti.Rezanje oruæja moæe se obavljati i pomoÊu velikih hidrau-liËnih πkara. Ure aj je brz, pouzdan i ima dugi æivotni vi-jek. Jednostavan je za uporabu i zahtijeva malo obuke.

Tehnika savijanja odnosno deformacije oruæja tako er jevrlo raπirena. ObiËno se obavlja na hidrauliËnim preπama,koje su u pravilu vrlo teπke i zahtijevaju dobre temelje iodgovarajuÊe elektriËno napajanje. Uniπtavanje oruæja de-

Mirk o K UK OLJ

U niπ tavanje viπ kova oruæ ja u O S R H

12,13 strana 2/6/08 1:19 PM Page 12

8. veljaËe 2008. 1 3

formacijom (gnjeËe-njem) moæe se obaviti iprelaskom preko oruæjateπkim vozilima poputinæenjerijskih strojevaili tenkova. Takav naËinuniπtavanja privlaËi po-zornost i moæe izazvatipozitivne reakcije ugledatelja. Ponekad seprimjenjuje kao pomoÊ-na metoda za onespo-sobljavanje oruæja prijekonaËnog uniπtavanja ne-kom drugom metodom.

Tehnika topljenja u peÊimanije raπirena jer zahtijevaspecifiËnu opremu. Tom setehnikom koristilo Ministar-stvo unutarnjih poslovauniπtavajuÊi oruæje u Æ elje-zari Sisak.

Uniπtavanje spaljivanjemili detonacijom eksplozivapostavljenog u jamu s oruæ-jem ima tako er svojih pred-nosti i nedostataka. Trebaspomenuti i bacanje oruæjau duboko more. To je sa sta-jaliπta zaπtite okoliπa svaka-ko loπe rjeπenje, a zahtijevavozila za prevoæenje do mor-ske luke, brod za prijevoz domjesta potapanja, te pone-kad pripremu sanduka s oruæjem kako bi ono sigurno po-tonulo na dno mora.

Uniπtavanje u R emontnom zavodu O SR HDugoroËnim planom razvoja Oruæanih snaga RH 2006.-

-2015. πto ga je prihvatio Hrvatski sabor u srpnju 2006.godine, te odgovarajuÊim Provedbenim planovima stvore-ni su, izme u ostalog, uvjeti za utvr ivanje viπkova malogi lakog oruæja u posjedu Oruæanih snaga RH. DugoroË-nim planom odre ena je buduÊa veliËina i strukturaOruæanih snaga te su izraËunate i potrebne vrste i koliËi-ne oruæja. S procesom reorganizacije i smanjivanja brojapostrojbi zapoËelo je i izdvajanje viπkova oruæja i streljivana posebne lokacije. Zbog toga je redoviti godiπnji postu-pak uniπtavanja SALW u kapacitetima Oruæanih snagaproπle godine bio privremeno zaustavljen. Treba napome-nuti da su u razdoblju do 2007. godine Oruæane snage uvlastitim kapacitetima uniπtavale svake godine po nekoli-ko tisuÊa razliËitih vrsta neispravnog ili dotrajalog oruæja.No, ovako velika akcija uniπtavanja OSRH organiziranaje prvi put. Uniπtavanje je poËelo 21. sijeËnja 2008. godi-ne u Remontnom zavodu u Zagrebu. Za potrebe uniπtava-nja izra en je Elaborat o postupku uniπtavanja pjeπaËkogoruæja, kojim su propisani naËini uniπtavanja, postupci su-dionika u procesu, i naËin zbrinjavanja ostataka uniπte-nog oruæja. Elaboratom su propisane i mjere zaπtite na ra-du te mjere sigurnosti. U provedbi uniπtavanja koriπtene

su dvije tehnike: tehni-ka rezanja s autogenimure ajima odnosnoreznim ploËama i teh-nika savijanja odnosnognjeËenja na hidrauliË-noj preπi. Za potrebeuniπtavanja formiranoje sedam radnih toËa-ka. Prije uniπtavanja,oruæje je pregledaloposebno povjerenstvo iprekontroliralo slaæe li

se serijski broj oruæja s po-dacima iz evidencije. Nakontoga je po potrebi rastavlja-no, kako bi se metalni dije-lovi odvojili od drvenih iliplastiËnih. Oruæje je rezanona toËno propisanim mjesti-ma, ovisno o vrsti i veliËini.Tako su puπke, strojnice ipuπkostrojnice uniπtavanerezanjem sanduka i zatvara-Ëa oruæja, te rezanjem cijevina tri dijela. Piπtolji su uniπ-tavani rezanjem na tri dijelapreko cijevi i kuÊiπta. Netr-zajni topovi kalibra 82 mmuniπtavani su tako da se au-togenim ure ajem najprijena dva mjesta propalio zat-varaË, a zatim se cijev pre-rezala na dva mjesta. Mino-

bacaËi kalibra 60 mm i 82 mm uniπtavani su tako da jeautogenim ure ajem propaljen zadnjak, cijev se prerezalana dva mjesta, a podloga minobacaËa po sredini. Nakonuniπtavanja, svi su preostali metalni dijelovi prikupljani ispremani u kontejnere za metalni otpad.

Tijekom akcije uniπtavanja, organizirana je posebna pre-zentacija za novinare i vojne izaslanike. Odazvao se velikbroj gostiju, koji su imali priliku upoznati se s kompletnimprocesom i propisanim procedurama zbrinjavanja ostata-ka uniπtavanja. Treba reÊi da je uniπtavanje viπkova voj-nog naoruæanja jedan od UN-ovih prioriteta. Prema rijeËi-ma Y urija Afanasieva, stalnog predstavnika UNDP-a u Hr-vatskoj, pokretanje tako velike akcije uniπtavanja oruæjaopravdava odluku zemalja Ëlanica UN-a da proπlog listo-pada, izaberu naπu zemlju za nestalnu Ëlanicu VijeÊa si-gurnosti. Taj izbor, kao i sudjelovanje pripadnika naπihOruæanih snaga u Ëak 16 mirovnih misija UN-a, zakljuËu-je transformaciju Hrvatske od "korisnika" u zemlju "pruæa-telja" sigurnosti. U pismu upuÊenom Ministarstvu obrane,Afanasiev je izjavio da je Program UN-a za razvoj - upartnerstvu sa zemljama Ëlanicama - spreman uloæiti do100 000 dolara u izgradnju kapaciteta koji Êe pridonijetipotpunom uniπtenju viπka vojnog naoruæanja u RepubliciHrvatskoj. Osim UNDP-a, financijsku pomoÊ pri nabaviopreme za daljnje uniπtavanje ponudilo je joπ nekoliko ze-malja, πto Êe omoguÊiti ubrzavanje zapoËetog procesa ikonaËno rjeπavanje tog problema.

OS RH

M alo i lako oruæje (Small A rms and Light W eapons - SALW )

Malo oruæje (Small Arms)- revolveri- piπtolji - puπke- karabini- kratke strojnice- juriπne puπke- puπkostrojnice

Lako oruæje (Light W eapons)- teπke strojnice- ruËni bacaËi granata- prenosiva protuzrakoplovna oruæja- prenosiva protuoklopna i netrzajna oruæja- prenosivi protuoklopni raketni sustavi- prenosivi raketni protuzrakoplovni sustavi- minobacaËi kalibra do 100 mm

12,13 strana 2/6/08 1:20 PM Page 13

1 4 8. veljaËe 2008.

MORH

K n jig u V o jn a p s ih o lo g ija, o b javljen u u n ak lad i M in is tars tva o b ran eR ep u b lik e H rvats k e, H rvats k o p s ih o lo π k o d r u π tvo p ro g las ilo je "o s o -b ito vrijed n o m p s ih o lo g ijs k o m k n jig o m g o d in e “ , a n jez in i au to ri n a-g ra en i s u "P s ih o lo g ijs k o m n ag rad o m Z o ran B u jas “

" P sihologijska nagrada Zoran Bujas" podjeljuje sesvake dvije godine za osobito vrijedna ostvarenjana podruËju hrvatskoga psihologijskog tiska i

nakladniπtva. U znak zahvalnosti akademiku Zoranu Bu-jasu na njegovim golemim zaslugama za razvitak hrvat-ske psihologijske znanosti i struke te njezinu afirmaciju udomovini i svijetu, Hrvatsko psiholoπko druπtvo nagraduje nazvalo njegovim imenom. Nagradu je uruËio prof. Hr-voje Gligora, predsjednik Hrvatskog psiholoπkog druπtva,prigodom sveËanosti otvaranja me unarodnog znanstve-

nog skupa 18. dani Ramira i Zorana Bujasa, koji su odræa-ni u prosincu 2007. na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta uZagrebu. Na skupu su psiholozi iz viπe zemalja imali viπeod 100 znanstvenih referata.

PriruËnik Vojna psihologija objavljen je u tri knjige,obuhvaÊajuÊi ukupno 1786 stranica, πto ga Ëini najopseæ-nijim priruËnikom takve vrste u svijetu. Osim toga, u nje-mu je prvi put struËno psihologijski obra eno viπe vaænihpodruËja vojne psihologije. Ovaj prvi hrvatski priruËnikvojne psihologije djelo je naπih psihologa i sadræi 51 po-glavlje, dok je dosad najopseænija vojna psihologija u svi-jetu imala 39 poglavlja i zajedniËko je djelo psihologa izviπe zapadnih zemalja. Prva knjiga priruËnika Vojne psi-hologije tiskana je u 1800 primjeraka i ubrzo rasprodana,tako da je veÊ dotiskano njezino drugo izdanje. U knjizi

su u 23 poglavlja na 576 stranica obra ena Ëetiri tematskapodruËja vojne psihologije: I. Uvod u vojnu psihologiju,II. Vojna selekcija i izobrazba, III. Psihologija vojnih sku-pina, IV. PsihiËke pojave i bojiπte. Druga knjiga priruËni-ka ima 15 poglavlja i na 655 stranica obra uje tri temat-ska podruËja vojne psihologije: V. Motivacija i psihiËkabojna spremnost, VI. Psihologijska potpora (nakon bojiπ-ta), VII. Psihologija osobnosti vojnika. TreÊa knjiga ima 13poglavlja i na 555 stranica obra uju se dva podruËja vojnepsihologije: VIII. Vojnik i uvjeti djelovanja, IX . PsihiËkodjelovanje na ponaπanje u ratu. Knjiga donosi i temeljnienglesko-hrvatski vojnopsihologijski rjeËnik, æivotopisnepodatke o piscima poglavlja i recenzentima u tri knjigepriruËnika, te kazalo pojmova.

U ovom su priruËniku iznesene spoznaje o ljudskim psi-hiËkim potencijalima u vojnim uvjetima, kako u bojnimdjelovanjima tako i u mirnodopskom vojniËkom æivotu.

PriruËnik je zajedniËko djelo velikog broja hrvatskih psi-hologa. U njegovoj izradbi sudjelovali su kao autori svinaraπtaji. Posebna vrijednost rada na tom priruËniku jestπto su se mla i autori u velikom broju potvrdili kao izvrsnipisci zahtjevnih poglavlja, odnosno kao autori uspjeπneobrade teπkih i zamrπenih podruËja vojne psihologije.

U priruËniku je tako er ostvarena vrlo vrijedna i tijesnasuradnja izme u poznatih sveuËiliπnih profesora i znan-stvenika te psihologa iz prakse. Naæalost, Ëetiri osobitovrijedna autora poglavlja u knjizi i urednika dvaju vaænihpodruËja vojne psihologije nisu mogli sudjelovati u dodje-li priznanja jer nisu viπe me u nama. S posebnom se za-hvalnoπÊu sjeÊamo njihova samoprijegornog rada i vrijed-nog prinosa u oblikovanju ove naπe zajedniËke Vojne psi-hologije. To su: prof. dr. sc. Ante Fulgosi, prof. dr. sc. BorisPetz, mr. sc. Vladimir Kohut i mr. sc. Marica Zajec.

PriruËnik je dobro prihvaÊen i visoko vrednovan od psi-holoπke struke i od vojnih struËnjaka. Tri knjige priruËni-ka upotrebljavaju se kao obvezna struËna literatura u voj-nim i civilnim uËiliπtima i u sveuËiliπtima.

Ministarstvo obrane Republike Ma arske sluæbeno jezatraæilo dopuπtenje za objavljivanje prijevoda tog priruË-nika na ma arski jezik. Za ovu vrijednu nagradu zasluænoje i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, kao naklad-nik koji je pruæao potporu tijekom njezina objavljivanja,napose Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, od-nosno vrijedno osoblje Odjela hrvatskih vojnih glasila.

Æ elimir P AVLIN A

Knjigu Vojna psihologija H rvatsko psiholoπko druπtvo proglasilo "Psihologijskom knjigom godine“

Troknjiæ je Vojna psihologija najopseæ nijipriruË nik takve vrste u svijetu

Sudionici otvaranja meunarodnog znanstvenog skupa 18. dani R amira i Z orana Bujasa

14,15 strana 2/6/08 1:22 PM Page 14

8. veljaËe 2008.

MORH I OS RH

Na HVU-u “PetarZrinski“ generalbojnik Mirko © un-dov 24. sijeËnja pri-redio je prijam zainozemne polazni-ke vojnih πkolaHVU-a.

Poznato je da naHVU-u izobrazbupolaze i pripadniciOS-a izvan RH, atrenutaËno se πko-luje 14 Ëasnika i doËasnika. Izobrazbupolaze na Ratnoj πkoli, Zapovjedno-stoæernoj πkoli, Visokoj doËasniËkojπkoli i Vojnodiplomatskoj izobrazbi.Najviπe polaznika dolazi iz BiH (pet),pa Republike Crne Gore (tri), Republi-ke Makedonije (Ëetiri), Republike Slo-venije-jedan i Ukrajine (jedan). U

ugodnom druæenju razmijenjena su is-kustva s podruËja vojne izobrazbe i iz-reËene pohvale na vojnu izobrazbu ko-ja se provodi na HVU. Na prijamu subili vojni izaslanici akreditirani u RH izRepublike Makedonije, Republike Slo-venije i Ukrajine.

Z.LOVA© E N

Na HVU-u "Petar Zrinski“, 24. sijeËnja, vojni izaslanik Francuske Republike uHrvatskoj, pukovnik Olivier Rouanet, odræao je predavanje 16. naraπtaju Za-povjedno-stoæerne πkole "Blago Zadro“, na temu "Obrana Republike Francuskeu okviru NATO-a i EU-a“.

Predavanje je bilo vrlokorisno jer je pokazalosmjer razvoja francuskihobrambenih aktivnostiunutar NATO-a. Isto takopolaznici su upoznaliunutarnji ustroj Francus-kih oruæanih snaga, tevidjeli da se Francuskaoslanja ponajprije navlastite snage, a tek ondana NATO "kiπobran“.» lanak 5. Povelje NATOsaveza kaæe da je napadna jednu Ëlanicu NATO-anapad na sam Savez, od-

nosno na sve zemlje Saveza te on stupa u obranu te Ëlanice. U skladu s tim, malezemlje (Ëlanice Saveza) viπe ne moraju imati velike i skupe obrambene snage ne-go se mogu osloniti na Savez. Pukovnik Rouanet je na predavanju posebno istak-nuo svoje zadovoljstvo πto se sada ovdje nalazi kao predavaË, jer je bio polaznik12. naraπtaja ZS© -a.

D. K OP AN J I

P redavanje V IZ-a Francuske na ZS © -u

P rijam z a inoz emne polaz nike vojnih π kolaO S R H -a

14,15 strana 2/6/08 1:22 PM Page 15

8. veljaËe 2008.

AMERI»KA kopnena vojska (USArmy ) izabrala je tvrtku BAE Sy s-tems kao jedinog proizvo aËa no-vog tipa inæenjerijskog vozila. RijeËje o vozilu Medium Mine ProtectedVehicle (MMPV) odnosno srednjemvozilu zaπtiÊenom od mina. Vrijed-nost prvog ugovora je 20 milijuna

USD, ali procjenjuje se da je vrijed-nost programa MMPV oko 2,2 mili-jarde USD. Program predvi a naba-vu 2500 vozila do 2015. godine. TimÊe se vozilima opremiti inæenjerij-ske postrojbe ameriËke kopnenevojske te postrojbe za uklanjanjeeksplozivnih naprava.

Prva narudæba obuhvaÊa dostavudevet testnih vozila, potporu tije-kom testiranja, testiranje oklopnekomponente i osiguranje temeljneopreme koja ide uz vozilo (kompletza prvu pomoÊ, osnovni alat i dije-lovi) te uvjeæbavanje posade i osob-lja za odræavanje. Tih prvih devetvozila bit Êe predano korisnicima odsvibnja do kolovoza ove godine.

MMPV je viπenamjensko vozilo sdobrom protuminskom zaπtitom, po-gonske konfiguracije 6x6. Utemelje-no je na viπenamjenskom okloplje-nom vozilu RG33, koje je BAE Sy s-tems razvio za potrebe træiπta vozilaMRAP. Rabit Êe se za mnoge zadaÊeukljuËujuÊi ËiπÊenje cesta i osjetlji-vih podruËja od mina i eksplozivnihnaprava. Ono Êe obavljati i izvi a-nje sumnjivog podruËja kako bi seotkrile moguÊe opasnosti od mina ieksplozivnih naprava, a postojat Êei inaËica zapovjednog vozila.

M. P E T ROVIΔ

1 6

PREMA odre enim napisima usvjetskom tisku, Afganistan se usljedeÊem osmogodiπnjem razdobljusprema na veliko jaËanje zrakoplov-nog korpusa. U tom razdoblju trebadosegnuti razinu visoke tehniËkeopremljenosti i samodostatnosti, od-nosno moguÊnosti za samostalnoobavljanje potrebnih zraËnih misija.Predstoji mu poveÊanje letaËkog itehniËkog sastava, koji bi trebaobrojiti 7400 ljudi. © to se tiËe zrako-plovne tehnike, afganistanski zra-koplovni korpus trebao bi imati 112zrakoplova razliËitih tipova. Trenu-taËno afganistanski zrakoplovnikorpus ima 1950 ljudi, od Ëega 180pilota, a u pogledu zrakoplovne teh-nike popunjen je s Ëetiri srednjatransportna aviona An-32B (dodat-na Ëetiri aviona trebaju stiÊi u slje-deÊih πest mjeseci), te sa 16 trans-portnih i borbenih helikopteraMi-17 i Mi-35.

U predstojeÊojviπegodiπnjojmodernizacijizrakoplovnogkorpusa najav-ljuje se moguÊ-nost kupnje 20srednjih taktiË-kih transportnihaviona C-27JSpartan. Upravota vijest pobudi-la je pozornostjer otkriva afga-nistanski zaokret u odabiru novetehnike, odnosno otkriva da trans-portni avion C-27J Spartan, premaafganistanskim procjenama, apso-lutno udovoljava potrebama u izu-zetno zahtjevnom okruæju kakvo jeAfganistan, πto se posebice odnosina hot and high odlike Spartana.Vjerojatno niπta manje vaæna nijebila ni odlika Spartana u pogledu

unutarnjeg presjeka transportnogprostora, odnosno njegove kompati-bilnosti s gabaritima tereta u odno-su na veÊe transportne avione. Za-sad se ne navode drugi detalji, po-put konaËnog zakljuËenja ugovoraza kupnju Spartana, odnosno poËet-ka njihove isporuke te kvalitete nji-hove unutarnje opremljenosti.

I. S K E N DE ROVIΔ

BAE

Sys

tem

sNOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Inæ enjerijsko voz ilo z a ameriË ku vojsku

A fganistan kupuje Spartane

16-19 vijesti 02/05/08 14:46 Page 16

1 78. veljaËe 2008.

AMERI»KA tvrtka X enonics Hol-dings Inc. predstavila je na nedav-no odræanoj izloæbi Shot Show novuinaËicu noÊnog ciljnika (tipa pojaËi-vaËa dostupnog svjetla - fotomulti-plikator) pod imenom SuperVision.S obzirom na to da je rijeË o tehno-logiji poznatoj Ëetrdesetak godina,to ne bi bila vaæna vijest da tvrtkanije uspjela, me u prvima, razvitiure aj u visokoj rezoluciji (HDTV).Ure aj je zamiπljen kao mali ure ajkoji se jednostavno nosi i rabi, amoæe se instalirati i na oruæje.

Uz ciljnik dolazi i novi IC osvjetlji-vaË SuperVision Illuminator, koji serabi u uvjetima potpunog mraka,kad nema nikakva zaostalog svjetlakoje bi se moglo pojaËati. U takvimuvjetima osvjetljivaË omoguÊavauporabu ure aja, jer zraËi i osvjet-ljava podruËje pa ciljnik moæe “vid-jeti”. SuperVision se sastoji od zas-lona koji prikazuje sliku u visokoj

rezoluciji(HDTV), po-sebno razvije-nog DSP-a(Digital Sig-nal Procesor)odnosno digi-talnog pretva-raËa slike.Ure aj imanapredniCCD senzor smultispektral-nom tehnolo-gijom visokeosjetljivosti.Sve to omo-guÊava dobrasvojstva ure aja. Tvrtka navodi ka-ko je slika po kvaliteti na razini tre-Êe generacije tih ure aja, a zbogpada cijena elektroniËkih kompo-nenti, postaje pristupaËna πirokomkrugu korisnika.

Ure aj je osmiπljen ponajprije zavladine agencije koje se bave obra-nom i sigurnoπÊu, ali moæe se oËe-kivati i dobra prodaja na træiπtu lo-vaËke i izletniËke opreme.

M. P E T ROVIΔ

TVRTKA General Dy namics SantaBarbara Sistemas, πpanjolska po-druænica konzorcija General Dy na-mics European Land Sy stems, 28.sijeËnja sklopila je sa πpanjolskimministarstvom obrane ugovor za is-poruku vo enih protuoklopnih pro-jektila Spike ER. Ugovorom vrijed-nim 44 milijuna eura dogovorena jeisporuka zrakoplovne inaËice pro-jektila, kojima Êe se naoruæati noviπpanjolski borbeni helikopteri TigerHAD E. General Dy namics SantaBarbara Sistemas u sljedeÊem Êerazdoblju, do 2012., isporuËiti 44potkrilna lansera za projektile i 200vo enih protuoklopnih projektilaSpike ER. Osim toga tvrtka se obve-zala na logistiËku potporu odræava-nja i ispitivanja isporuËenog nao-ruæanja.

Projektile Spike ER (svojedobnosu nosili i naziv NT-Dandy ) proiz-vodi izraelska tvrtka Rafael, s kojomje tijekom 2006. General Dy namics

Santa Barbara Sistemas sklopiougovor o suradnji, a potom su za-jedno sklopile ugovor sa πpanjol-

skim ministarstvom obrane za ispo-ruku kopnene inaËice projektilaSpike za potrebe πpanjolske vojskeu vrijednosti 424,5 milijuna dolara.IsporuËeni su projektili Spike-LR(2600 projektila i 260 lansera), kojisu na natjeËaju pobijedili svoje tak-mace Milan-ER (koji proizvodiMBDA) i Javelin (koji proizvodeRay theon i Lockheed Martin).

U odnosu na Spike LR (LongRange), inaËica ER (ExtendedRange) ima dvostruko veÊi domet,i to do 8000 m. Tako er ima veÊidijametar bojne glave (170 mm vs.130 mm), koja je i teæa - teæina jojiznosi 33 kg. Osim Spike ER, © pa-njolska je odabrala projektile zrak--zrak Mistral (koje proizvodiMBDA), te Êe oni Ëiniti okosnicunaoruæavanja borbenih helikopteraTiger HAD E. Isporuka projektilaSpike ER trebala bi zapoËeti veÊove godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

Spike z a π panjolske Tigere

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Bus

ines

s W

ire

N oÊ ni ciljnik u visokoj rez oluciji

16-19 vijesti 02/05/08 14:46 Page 17

BRITANSKA tvrtka Q inetiQ dovr-πila je potkraj sijeËnja stroge labora-torijske testove na 12 razliËitih tipo-va taktiËkih i logistiËkih kamionaMAN. RijeË je o neovisnom testira-nju i vrednovanju za potrebe procje-ne vozila koja su kandidati izboranovog logistiËkog kamiona za po-trebe britanskog ministarstva obra-ne.

Testiranje je provedeno u tri odvo-jene πestotjedne faze, tijekom kojihsu vozila podvrgnuta temperatura-ma u rasponu od + 49 do -46 stup-njeva C. Simulirani su, u prvoj fazi,vruÊi i suhi uvjeti koji vladaju upustinjama s dnevnom sunËevomenergijom od 1120 w /m2. Druga jefaza provedena u simuliranim sup-

tropskim i tropskim uvjetima s tem-peraturom od 40 stupnjeva C i vla-gom od najmanje 80%.

TreÊa je faza obuhvatila testiranjau simuliranim polarnim uvjetima, ato znaËi s temperaturom od -46stupnjeva C. NaËinjena je i serijatestova s “normalnim” zimskim uv-jetima, a temperatura je bila -32stupnja C.

Testiranja su obavljana u poseb-nim testnim komorama prilago eni-ma za simuliranje ekstremnih tem-peraturnih i klimatskih uvjeta. Ko-more mogu stvoriti temperaturneuvjete od -70 do + 70 stupnjeva C tevlagu sve do tropskih 95%. Ima ve-lika i mala komora. Prva je dovoljnovelika za prihvat i testiranje uobiËa-

jenih cestovnih i æeljezniËkih vozilate manjih letjelica, najveÊe visinerepa do 6,75 m.

Tijekom testiranja ispitivan je radsvih vaænih podsustava, ukljuËujuÊimotor, transmisiju, grijanje i hla e-nje prostora za posadu, koËnica, vit-la, pomoÊnih crpki i sliËnih eleme-nata, koji moraju funkcionirati i unajteæim uvjetima.

M. P E T ROVIΔ

U NJEMA»KOM brodogradiliπtuLü rssen u Bremenu sveËano je pori-nuta peta, posljednja korveta klaseBraunschw eig (poznata pod pro-jektnom oznakom K130). Korvetanosi ime FSG Ludw igshafen amMain i oznaku F 264, a glavna nje-zina obiljeæja oËituju se u duljini89,12 m, πirini 12,80 m i istisnini1840 t. Osnovu propulzijskog susta-va Ëine dva dizel-motora, svaki sna-ge 7,4 MW i dva vijka s krilima pro-mjenjivog uspona, koji osiguravajumaksimalnu brzinu neπto veÊu od26 Ëv. Pri ophodnoj brzini od 15Ëvorova korveta ima doplov od2500 nm, a autonomija joj iznosi se-

dam dana. Na korveti K 130 bitÊe 65 Ëlanova posade. Temeljnonaoruæanje sastoji se od jednogpramËanog topa Otobreda kalibra76 mm, dva laka brodska topa MLG27, dva 21-cijevna RAM (RollingAirframe Missile) lansera raketazemlja-zrak i dva dvocijevna lanse-ra za protubrodske rakete RBS-15Mk 3. Korveta ima sposobnost pro-tuminske borbe. Na krmenom dijelubroda nalazi se hangar i paluba zaprihvat jednog helikoptera. Ulazaku operativnu sluæbu njemaËke ratnemornarice oËekuje se potkraj 2008.

No, program novih korveta K130nije izbjegao kaπnjenje. Prvi brod u

klasi, FSG Braunschw eig, porinut jeu travnju 2006. u brodogradiliπtuBlom+ Voss, a u operativnu sluæbuuπao je u svibnju 2007. Tijekomprobnih voænji i primopredajnih is-pitivanja, jedna od propelerskihosovina podnijela je manji tehniËkikvar, πto je odgodilo dostavu za ba-rem πest mjeseci. Lü rssen je izgra-dio krmene sekcije za svih pet kor-veta i bio odgovoran za sklapanje iopremanje dviju korveta, FGS Lu-dw igshafen i Magdeburg. Posljed-nja navedena porinuta je u rujnu2006. i trebala je uÊi u sluæbu pot-kraj proπle godine. Ugovor za grad-nju brodova K130 dodijeljen je uprosincu 2001. industrijskoj grupa-ciji ARGE K130, koju predvodi gru-pacija Thy ssenKrupp Marine Sy s-tems s brodogradiliπtimaBlohm+ Voss i Nordseew erke, u su-radnji s brodogradiliπtem Lü rssen.Nove korvete zamijenit Êe postojeÊebrze napadajne brodove njemaËkeratne mornarice tipa S 143 i S 148.Planovi za nabavu druge serije odπest korveta otkriveni su prije neko-liko mjeseci te Êe biti ukljuËeni udræavni proraËun za 2009. godinu.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 8. veljaËe 2008.

P orinuÊ e posljednje njemaË ke korvete K 130

Testiranje u ekstremnim uvjetima

Qin

etiQ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 02/05/08 14:47 Page 18

1 9

KINESKA ratna mornarica otkrilaje pojedinosti o novoj generaciji na-padnih podmornica na nuklearnipogon, poznatih kao Ty pe 093. Tije-kom izloæbe u pekinπkom Vojnommuzeju, odræane povodom 80. ob-ljetnice kineske oslobodilaËke voj-ske, javnosti je predstavljen uma-njeni model i nekoliko nejasnih fo-tografija podmornica nove klase, aprva jasna fotografija dugo oËekiva-nih podmornica objavljena je u ki-neskom Ëasopisu Modern Ships.Nova klasa podmornica u zapadnimje obavjeπtajnim krugovima poznatapod imenom Shang.

Ty pe 093 jest kineska podmornicana nuklearni pogon druge genera-cije, Ëija Êe klasa postupno zamije-niti pet buËnih i zastarjelih podmor-nica na nuklearni pogon prve gene-racije Ty pe 091 (klasa Han), koje suporinute od 1970. do 1990. Gradnjatrupa nove podmornice poËela jesredinom 1990-ih uz krajnje sigur-nosne mjere i veliku tajnost. U skla-du s izvjeπÊem, prva je podmornicaporinuta u prosincu 2002., a u ope-rativnu sluæbu uπla je potkraj 2006.,dok je druga podmornica porinutapotkraj 2003. godine.

Podmornice su opremljene sofisti-ciranim pramËanim i boËnim sona-

rima, a podvodna istis-nina se procjenjuje na6000-7000 tona. Na-ga a se kako je pomoÊu razvoju projekta no-ve nuklearne podmor-nice pruæila ruska pro-jektna tvrtka RubinDesign Bureau izSankt Peterburga, jed-no od glavnih ruskihsrediπta za podmorniË-ke projekte. Ruskosudjelovanje u projek-tu pretpostavlja rad na nuklearnompropulzijskom sustavu, mjeramasmanjenja buke, podvodnim senzo-rima i tehnologiji naoruæanja. Uskladu s prikazanim modelom i ob-javljenim fotografijama, svojstvapodmornice Ty pe 093 sadræana su utrupu oblika tzv. kapljice, na koji suugra ena i jasno vidljiva tri boËnasonara te Ëetiri krilca za ronjenje, ana zapovjednom mostu nalazi separ hidroplana.

Podmornica Ty pe 093 ima πestpramËanih torpednih cijevi promje-ra 533 mm (Ëetiri na gornjem, a dvi-je na donjem dijelu pramca). Preos-talo pretpostavljeno naoruæanje sas-toji se od protupodmorniËkih i pro-tubrodskih torpeda, koji se temelje

na zajedniËkom kinesko-ruskomprojektu. Torpedne cijevi tako er semogu upotrebljavati za podvodnolansiranje kineskih protubrodskihprojektila Y J-82. Pojedini izvori na-vode moguÊnost lansiranja krstare-Êih projektila namijenjenih napaduna kopnene ciljeve, no to obiljeæjepodmornice nije potvr eno.

UnatoË pretpostavkama da se pod-mornica Ty pe 093 temelji na projek-tu ruske napadne nuklearne pod-mornice klase Victor III, pokazalose da ove dvije klase podmornicanemaju sliËnosti u vanjskom izgle-du. Pa ipak, ne moæe se iskljuËitipostojanje ruske tehnologije napodmornicama Ty pe 093.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

POTKRAJ sijeËnja talijanska tvrt-ka Alenia Aermacchi obavila je viπeletnih testiranja svoga novog πkol-sko-borbenog aviona M-346, odnos-no njegovih moguÊnosti opskrbegorivom u zraku, πto dosad nije bilauobiËajena odlika aviona toga tipa.Letna testiranja tvrtka je provodila

zajedniËki s postrojbomRSV (Experimental TestUnit) talijanskog ratnogzrakoplovstva. Kao zraËnitanker rabljen je borbeniavion Tornado, koji je pot-krilno nosio tzv. buddy pododnosno podvjesnik, koji je

spremnik za gorivo i ujedno sustavza body to body tankanje goriva uzraku. Letna testiranja poËela su stzv. suhim kontaktima aviona bezprijenosa goriva, a kako je sve pro-lazilo bez teπkoÊa preπlo se i na tzv.mokre kontakte s prijenosom gorivas Tornada na M-346.

U tvrtki Alenia Aermacchi iznimnosu zadovoljni ponaπanjem avionaM-346 u zraku, odnosno njegovomupravljivoπÊu u svim fazama opera-cije opskrbe gorivom u zraku (pri-bliæavanje aviona, predkontakt,kontakt i odvajanje aviona). To prvoekperimentalno testiranje opskrbe uzraku gorivom M-346 tvrtki AleniaAermacchi znaËi mnogo i radi pri-preme konaËnog postupka certifici-ranja aviona, koji je zadnja genera-cija πkolsko-borbenih aviona i odkojega se oËekuje znatan izvozniuspjeh.

I. S K E N DE ROVIΔ

8. veljaËe 2008.

M -346 uspjeπ no obavio z raË no tankiranje

O b javljene pojedinosti o klasi Shang

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 02/05/08 14:47 Page 19

VOJ NA T EH NIKA

8. veljaËe 2008.20

Na podruËju minobacaËa, kao imnogo puta dosad, najviπeprednjaËi ameriËka vojska, ko-

ja je (uz izraelsku) stekla najveÊe is-kustvo u asimetriËnim oblicima ra-tovanja. Njihov plan formiranja no-vih modularnih brigada predvi a ipoveÊanje broja vuËenih (M120) isamovoznih (M121) minobacaËa zaËak 42%, s 872 na 1242. Svaka pje-πaËka mehanizirana bojna, oprem-ljena borbenim vozilima pjeπaπtva(BVP) M2 Bradley , dobila je vod saπest gusjeniËara M1064 opremlje-nih izraelskim minobacaËima Sol-tam M121 kalibra 120 mm. Po ugo-voru potpisanom 2006., glavni ispo-ruËitelj minobacaËa M121 ameriË-

koj vojsci jest tvrtka General Dy na-mics. RijeË je o prera enom trans-porteru M113 kod kojeg je minoba-caË smjeπten u straænji dio vozila.MinobacaË djeluje kroz otvor nakrovu vozila i u toj konfiguracijiima najveÊi domet od 7240 m. Tvrt-ka BAE Sy stems Land and Arma-ments nastavlja s modernizacijomnekoliko razliËitih inaËica vozilaM113 u konfiguraciju A3, ukljuËu-juÊi i sve M1064A2.

Stry ker Brigade Combat TeamsameriËke vojske rabe vozila Stry kerMortar Carrier Vehicle (MCV-B)inaËice tvrtke General Dy namics.Prvi MCV-B isporuËen je joπ sredi-nom 2005. godine. Srce cijelog sus-

tava jest Soltamov minobacaË Car-dom kalibra 120 mm, smjeπten ustraænji dio vozila. Kao i kodM1064, i ovdje je rijeË o jednostav-noj konstrukciji u kojoj minobacaËdjeluje kroz otvor na krovu vozila.Cardom ima moguÊnost djelovanjau svih 360 stupnjeva, raËunalni na-vigacijski sustav povezan sa susta-vom za navo enje paljbe. Dobro is-trenirana posada moæe ostvariti br-zinu paljbe od 16 granata u prvojminuti djelovanja, a poslije je kon-stantna brzina paljbe bila oko Ëetirido pet granata u minuti.

T ekst u cijelosti proË itajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Samovoz ni minobacaË i kalib ra 120 mmVeÊ jedno stoljeÊe minobacaË i kalibra 120 mm Ë ine najveÊe topniË ko oruæje za neizravnu paljbenu potporu

pjeπaË kih postrojbi, najË eπÊe na razini bojni. Kako su se upravo minobacaË i kalibra 120 mm pokazali dobrim

rjeπenjem i za bitke asimetriË nih ratova, njihov je razvoj dobio novi zamah. Jedan od pravaca je razvoj samo-

voznih sustava

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

Pat

ria

20,21 strana 02/05/08 14:50 Page 20

8. veljaËe 2008.

Me u brojnim mjerama kojedræavama stoje na raspola-ganju treba izdvojiti one koje

se mogu smatrati vaænima za me u-narodne napore u borbi protiv tero-rizma.

Psiholoπko-komunikoloπko-obra-zovne antiteroristiËke mjere, kojimase nastoji uspostaviti zajedniËkisustav vrijednosti radi ostvarivanjadijaloga s politiËkim protivnicima iosigurati forum za slobodno izraæa-vanje miπljenja - ta skupina mjeraodnosi se na specifiËna pitanja kori-πtenja medijima u uvjetima antitero-ristiËke kampanje (zabrana in-tervjuiranja terorista ili objavljivanjateroristiËkih manifesta i programa,osiguranje publiciteta teroristimasamo koliko je to potrebno za reali-zaciju kratkoroËnih ciljeva, npr. radiosloba anja talaca, osiguranje izo-brazbe novinara za izvjeπÊivanje o

teroristiËkim napadima, koriπtenjemedijima radi upoznavanja javnostio mjerama samopomoÊi koje trebapoduzeti u sluËaju teroristiËkog na-pada i sl.).

Vojne antiteroristiËke mjere, koji-ma se osigurava zaπtita potencijal-nih objekata (ljudskih i materijal-nih) od teroristiËkih napada ograni-Ëenim i usmjerenim vojnim i uglav-nom kratkotrajnim djelovanjem nazapovjedne stoæere i logistiku tero-ristiËke organizacije - te mjere po-drazumijevaju joπ i tzv. spasilaËkeoperacije osloba anja talaca kojedræe teroristi te osnivanje posebnihantiteroristiËkih vojnih postrojbispecijalno osposobljenih za borbuprotiv terorizma.

Pravne antiteroristiËke mjere - ko-jima se na razini me unarodne za-jednice i u sklopu unutarnjih prav-nih poredaka stvaraju pretpostavke

za uËinkovitu prevenciju i represijusvih vrsta i pojavnih oblika teroriz-ma, ukljuËuju donoπenje i usvajanjeme unarodnih konvencija kojima sereguliraju pitanja definiranja tero-rizma kao posebnog oblika me u-narodnog zloËina, financiranja tero-ristiËkih organizacija, pitanja eks-tradicije, zaπtiÊenih svjedoka, me- unarodne pravne pomoÊi itd. Timse mjerama nastoje ubrzati kaznenii ostali sudski postupci protiv osobaokrivljenih za terorizam, specijalizi-rati bojni segmenti kaznenog pravo-su a u borbi protiv terorizma itd.(Okvirna odluka VijeÊa o borbi pro-tiv terorizma od 13. lipnja 2002.,Official Journal of the EuropeanCommunities, L. 164/3 od 22. lipnja2002., str. 9-11).

A NT IT ERORIZA M

B oæ o VUK AS OVIΔ

A ntiteroristiË ka koalicija

21

Borba protiv tero-

rizma obuhvaÊa

brojne mjere i ak-

tivnosti koje teπko

mogu uspjeti ako

ih svaka dræava

provodi posebno.

Jedini moguÊi put

je u meunar od-

noj suradnji i za-

jedniË kim napori-

ma za uspjeπno

suoË avanje s

terorizmom

T ekst u cijelosti proË itajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

20,21 strana 02/05/08 14:51 Page 21

22

Zrakoplovi s nuklearnog nosaËaCharles de Gaulle djeluje izIndijskog oceana po ciljevima

u Afganistanu udaljenim nekih1800 kilometara. NosaËi zrakoplovajesu jedinstveni brodovi koji mogudjelovati protiv ciljeva na kopnu nepribliæavajuÊi se obali, niti ulazeÊiu priobalno more. U zadnja dva de-setljeÊa upravo se ova vrsta brodo-va pokazala najprilagodljivijom.Zapravo su (ponovno) postali naj-vaæniji brodovi velikih ratnih mor-narica, podjednako uporabljivi umirovnim i u humanitarnim opera-cijama.

Ako imate dovoljno velik nosaË,onda ga moæete rabiti i kao sredst-vo diplomatskog pritiska, kao πto jeameriËka vlada uporabila nosaËUSS John C. Stennis, poslavπi ga uPerzijski zaljev kako bi Teheranupokazala svoju odluËnost da djelujeprotiv njegovih nuklearnih postroje-nja. I u sluËaju De Gaullea i Sten-

nisa, rijeË je o istoj vrsti ratnog bro-da, koji se rabi u najrazliËitijim za-daÊama.

Djelovanje viπenamjenskih borbe-nih aviona Dassault Rafale F1/F2(ta druga inaËica ima poboljπanemoguÊnosti djelovanja protiv ciljevana zemlji) s francuskog nosaËa (pro-izvod korporacije DCNS) pokazujejedan vid priobalnog djelovanja kojinije uvijek u srediπtu interesa struË-ne i πire javnosti, posebno u novijevrijeme kad se toliko govori (i piπe)o tzv. litoralnim brodovima kao πtosu korvete, fregate i razaraËi. Una-toË tome, moderne mornarice veÊsu odavno priznale vaænost velikihnosaËa zrakoplova, a u zadnja dvadesetljeÊa sve veÊi broj pokreÊe pro-grame njihove ponovne gradnje.Kao najveÊi ratni brodovi na svijetu,nosaËi pruæaju viπe moguÊnosti.Osim oËite - uporaba borbenih zra-koplova, tu su i moguÊnosti smjeπ-taja velikog broja ljudi, pa i zapov-

jednog osoblja potrebnog za koordi-naciju, posebno najsloæenijih opera-cija. Ugra ena komunikacijska, ali imotrilaËka oprema (zajedno s izvid-niËkim zrakoplovima smjeπtenim nanjima) omoguÊuje nadgledanje i ko-ordinaciju djelovanja na velikimudaljenostima. Zbog toga ameriËkaratna mornarica namjerava u sva-kom trenutku u operativnoj uporabiimati barem tucet nosaËa. Francus-ka Êe, uz nuklearni Charles deGaulle, uskoro izgraditi joπ jedan sklasiËnim pogonom. Veliki povrataknosaËima napravila je i britanskaratna mornarica, koja je poËela gra-diti prvi od dva velika nosaËa s kla-siËnim pogonom. Ulazak u taj eks-kluzivni klub najavila je i Kina kup-njom bivπeg sovjetskog nosaËa, ali inajavama da Êe uskoro zapoËeti igradnju prvog domaÊeg nosaËa.

RA T NA MORNA RIC A

P ripremio T omis lav J AN J IΔ

N ova mladost nosaË a z rakoplova!

T ekst u cijelosti proË itajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

N osaË i zrakoplova ponovno su najvaæniji brodovi velikih ratnih mornarica, bez obzira na to bili oni tek neπto duæi

od 100 ili viπe od 300 metara

8. veljaËe 2008.

22,23 strana 02/05/08 14:54 Page 22

Filozofija gradnje i konstrukcijepodmornica klase R, S i NEFFpoπtovala je i pratila postulate

primijenjene na prethodnoj O klasipodmornica: ograniËene taktiËko-tehniËke sposobnosti, ali znatno po-veÊane razine pouzdanosti i opera-tivnosti.

Za podmornice klase R svojstvenoje da su na njima prvi put ugra enetorpedne cijevi za nova teπka i mno-go moÊnija W hiteheadova torpedakalibra 533 mm (18 inËa), koja suzamijenila dotad standardno upo-trebljavana torpeda tipa Mark 7Mod D kalibra 457 mm. Isto takostandardni dio njihova borbenogsustava postaje i pramËani fiksnitop kalibra 76/50 mm, koji je zami-jenio dotadaπnji top 76/23 mm. Novitop je zbog gotovo dvostruko duljecijevi imao veÊi domet, ali i znatnoveÊu preciznost, πto je bilo izvan-redno vaæno kad je u pitanju bilapotroπnja njegovih granata iz bor-benog kompleta.

AmeriËka ratna mornarica od bro-dograditelja je naruËila 27 podmor-nica klase R. Kako se u narudæbi

nekoliko posljednjih klasa bilo uvri-jeæilo, tako je i u ovom sluËaju na-rudæba realizirana kod dviju naj-znaËajnijih kompanija koje su pro-jektirale podmornice. Prvih dvade-set plovnih jedinica, od R-1 doR-20, izgra eno je po projektimakompanije Electric Boat i nazivajuse Hollandovim tipom R. Ostalihsedam podmornica, od R-21 doR-27, projektirao je Lakeov projekt-ni ured i poznate su kao Lakeov tipR podmornica. Ovisno o tipu i bro-dogradiliπtu koje ih je gradilo, iz-gradnja klase R poËela je od travnja1917. do oæujka 1918. Njih 15 jezavrπeno do kraja rata, a 12 pod-mornica (10 tipa Holland + 2 tipaLake) zavrπavane su u roku od jed-nog do pet mjeseci nakon rata. Naj-veÊi dio podmornica te klase pre-dan je sluæbeno u sluæbu ameriËkemornarice tijekom 1919. godine.Tek njih osam uπlo je u sluæbu pos-ljednjih mjeseci rata (6 tipa Holland+ 2 tipa Lake).

Proizvodnja podmornica klase Rbila je povjerena trima brodogradi-liπtima: brodogradiliπta Fore River

u Q uinciy u i Union Iron W orks uSan Franciscu izgradila su 14 od-nosno πest podmornica Hollandovatipa R. Brodogradiliπte Lake Torpe-do Boat Corporation izgradilo jesvih sedam podmornica Lakeovatipa R.

U osnovi je rijeË o vrlo sliËnimprojektima (naroËito Lakeov) u us-poredbi s prethodnicama iz kojih sutek vrlo malo modificirane. Osampodmornica klase R, koje su uπle usluæbu mornarice prije zavrπetka ra-ta, nisu imale priliku uspostavitiborbeni kontakt s neprijateljskimbrodovima i podmornicama. Pod-mornice te klase bile su vrlo solidnogra ene pa su mnoge od njih ostaleu sluæbi sve do kraja II. svjetskograta. Uspore ujuÊi oba proizvedenatipa podmornica klase R, u praksise, prema ameriËkim podacima,boljim pokazao Hollandov tip R,premda je Lakeov tip R podmorniceimao bolje i pouzdanije glavne di-zelske motore.

8. veljaËe 2008.

Igor S P IC IJ ARIΔ

Podmornice klase R gra ene su tijekom 1917. i 1918. godina. O ne Ë ine najbrojniju podmorniË arsku klasu,

zapoË etu u SAD -u prije kraja I. svjetskog rata

T ekst u cijelosti proË itajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

A meriË ke podmornice klase R , S i N EFF

22,23 strana 02/05/08 14:54 Page 23

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (XII)

U bitki za Monte Creto, »oriÊ nije æelio troπiti vrijeme u puπkaranju s Francuzima i tako izgubiti dragocjene tre-

nutke. Zaustavio je pucanje i zapovjedio nastavak juriπa s isukanim sabljama i bajunetama...

8. veljaËe 2008.24

Prvi rat u kojemu je zabiljeæenneki pothvat Senjanina Franje» oriÊa vodio se protiv Francu-

za u Italiji 1799. Tada je bio dvade-setsedmogodiπnji poruËnik Glavnogstoæera habsburπke vojske i imao jeviπe prilika iskazati vojnu vjeπtinu,hrabrost i energiju. Dana 26. oæujkapredvodio je linijsku pjeπaËku pu-kovniju Ná dasdy kao prethodnicunapadnih kolona usmjerenih prekoLegnaga, a zatim juriπao bajuneta-ma na neprijatelja i prisilio ga napovlaËenje. Zaplijenio je devet to-pova i 36 karova s barutom, te zaro-bio viπe zarobljenika, a za taj uspjehpohvalio ga je njegov zapovjednikgeneral bojnik markiz HannibalSommariva.

Kada je tijekom bitke na rijeci Adi-ge zdruæena austro-ruska vojska 17.lipnja 1799. odbacila neprijateljskikorpus preko Tidona, stigla je vi-jest da je 4000 francuskih vojnikakrenulo iz Genove prema Bobbi-ju. Trebali su preko Travoa premaRivaltu napasti zdruæenu austro-rusko vojsku u sluËaju njezinadaljnjeg napredovanja na Trebi-ju, i to na desni bok, olakπavaju-Êi time pothvat francuskog ge-nerala MacDonalda. Zauzvrat,prema Bobbiju bila je kroz dolinuTidona preko Nibbrana upuÊenajedna bojna ruske vojske od 500momaka zajedno s 50 draguna pu-kovnije Karaiczay i 20 kozaka, sazadaÊom da zaustavi napredovanjeneprijatelja. Njima je, pod zapov-jedniπtvom ruskog generala Velaky -ja, bio prikljuËen i » oriÊ, koji jezbog poznavanja terena predvodiopostrojbe. Stigao je na uzvisine kodBobbija 18. lipnja 1799. ujutro,

upravo u trenutku kad su u to mjes-to dospjeli i Francuzi, koji su sespremali krenuti dalje prema Tra-vou. Ipak, kada se proËulo da dola-ze Rusi i kada je » oriÊ poslao op-hodnje prema neprijateljskimpredstraæama, ostao je neprijateljsve do 19. lipnja u podne u Bobbiju.Na odlasku, francuski zapovjednikgeneral La-poy e osta-vio jekao

osiguranjesvog zale a zalaznicu uBobbiju. Nju je » oriÊ, promatrajuÊikretanje neprijatelja, joπ u noÊi ras-tjerao s jednim svojim odjelom. La-poy e nije napredovao dalje od Tra-voa i, saznavπi 21. lipnja za MacDo-naldsov poraz, vratio se prema Bob-biu. Nekoliko sati prije poslao jesvu prtljagu u pratnji 600 vojnika.

» oriÊ je predloæio ruskom zapovjed-niku napad na neprijateljsku pret-hodnicu. Napad je i izveden po nje-govu planu. Uspjeπno, jer u Ëasukada je Lapoy e s glavninom stigaou blizinu Bobbija, njegova je pret-hodnica bila potuËena. Lapoy e setada odvojio od ceste za Genovu iodluËio napasti jer se smatraobrojËano nadmoÊnijim. No, » oriÊ jeupravljao ruskim bojnama takovjeπto i neustraπivo s ono malo ko-njanika da je neprijatelja gotovo op-kolio i natjerao u bijeg. Umjestopreko Bobbija, Lapoy e je bio prisi-ljen na povlaËenje prema Mezzanu,preko besputnih brda u Bergo SantoStefano. Tom prilikom izgubili su

Francuzi pet-πest tisuÊa vojni-ka: πto poginulih, πto zarob-

ljenih... Pri pohodu na Genovu injezinoj opsadi 1800.» oriÊ je imao novu prili-ku za iskazivanje junaπt-va. Pukovnik Frimont jedobio zapovijed da sdvije vrlo slabe austrij-ske i dvije pokrajne pi-jemontske bojne, te es-kadronom Bussy lovaca,zaposjedne i brani vaæ-nu toËku Monte Creto.

Toj postrojbi bio je pri-druæen i » oriÊ kako bi po-

mogao pri izradi opkopa. » es-ti neuspjeli neprijateljski napadi naMonte Fosso prisilili su zapovjedni-ka, kako bi osigurao dolinu Bisao-gne, da poπalje Frimonta s njegovimodjelom na uzvisine San Cosma.Obranu Monte Creta prepustio jegeneral bojniku Rousseau s Ëetiridruge bojne. Dana 13. svibnja ne-

POD LIS T A K

Franjo » oriÊ (1772 .-18 47.)

Vlad imir B RN ARDIΔ

24,25 dossier strana.qxd 02/05/08 14:58 Page 24

prijatelj je izvrπio glavni napad sbrojnom vojskom na Monte Creto ivelikom æestinom prodro do opko-pa. Frimont se uskoro uvjerio da ne-prijatelj napada samo Monte Creto.Prvo je generalu Rousseauu uputiou pomoÊ najbliæu bojnu Kray , 200vojnika pod zapovjedniπtvom natpo-ruËnika » oriÊa. Sam je slijedio s os-tatkom Ëeta. Prije nego je » oriÊ us-pio stiÊi, zauzeo je veÊ neprijateljprve opkope. No, Hrvat je takospretno postavio svoje vojnike da jeu daljnjem napredovanju zaprijetioneprijateljskom zale u i desnomkrilu. U me uvremenu je stigao Fri-mont s pomoÊi. Pijemontska bojnaodmah je upuÊena u pomoÊ genera-lu Rousseauu, a ostatak, jedna boj-na 61. linijske pjeπaËke pukovnije(160 vojnika) postavljena je na po-loæaje. U tom Ëasu spustio se gustipljusak. Kiπa je pomogla neprijate-lju da zauzme glavne opkope iprodre u carski tabor. To je prisililoRousseaua na povlaËenje, djelomiË-no napuπtanje poloæaja i okupljanjepostrojbi iza tabora. Kada se neboopet proËistilo, zaklonjeni jakompriËuvom, navalili su Francuzi s ve-likom æestinom na Rousseaua i po-tisnuli ga. Ipak, u odluËujuÊem tre-nutku pozvao je » oriÊ hrabru bojnuna juriπ, predvodeÊi je u napad nabok i zale e neprijatelja. Iako subrojËano bili slabiji, izazvali su uneprijatelja nered, te su se postrojbemorale okrenuti. Bojna je poËelapucati, ali » oriÊ nije æelio troπiti vri-jeme u puπkaranju s Francuzima itako izgubiti dragocjene trenutke.

Zaustavio je puca-nje i zapovjedionastavak juriπa sisukanim sabljamai bajunetama. Ne-prijatelj je, unatoËtome πto mu je upomoÊ priskoËila ipriËuva, natjeran ubijeg. Bojno poljebilo je prekrivenomrtvima, a ranjenje i zarobljen fran-cuski divizijski ge-neral Soult zajedno s nekoliko Ëas-nika i mnogo vojnika. Za taj mudri ihrabri Ëin odlikovan je » oriÊ Viteπ-kim kriæem Reda Marije Terezije,koji mu je dodijeljen na 68. promo-ciji 30. travnja 1802. © esnaest godi-

na poslije u lipnju 1818., dobio je ibarunat s pridjevkom de MonteCreto.

Godine 1805. iskazao se u bitkikod Steckena, a potom je upuÊen uglavni stoæer u unutarnjoj Austriji.U rujnu 1807. postao je bojnik i uratu 1809. prikljuËen je vojsci uItaliji. S Ëinom potpukovnika pred-vodio je u bitki kod Fontane Fred-da kolonu generala Gajolija premaSacili, u lijevi bok neprijatelju. Isu-kanim bajunetama odbacio ga jenatrag i zauzeo mjesto. No, pred-veËer je doπlo do zadnjeg pokuπajaneprijatelja da zauzme FontanuFredda. Austrijsko konjaniπtvo bilo

je potisnuto prema Roveredu, ali je» oriÊ s jednim divizijunom husaranaglo upao u protivniËki bok teopet okrenuo okrπaj u austrijskukorist.

U ratu 1813. vodio je » oriÊ od po-Ëetka neprijateljstva 22. kolovozaruski korpus grofa W ittegensteinaprema Pirni. Vjeπtim zapovijeda-njem najviπe je pridonio svladava-nju znamenitog poloæaja kod Gies-shü bela i potom Pirne. Sudjelovaoje i u okrπaju kod Arbesaua 17. ruj-na 1813. Ondje su francuski lanseriodmah na poËetku iznenadili vojni-ke na dva poloæaja s bitnicama.» oriÊ ne samo da je tada zaustavioËete koje su se povlaËile veÊ je po-veo jednu bojnu pukovnije de Lignei opet osvojio bitnice.

U bitki kod Leipziga, sada kao pu-kovnik kod istog ruskog korpusa,ponovno se istaknuo hrabroπÊu idobrim prijedlozima grofu W itte-gensteinu, πto je osiguralo uspjeh ubitki kod Bar-sur-Aubea 27. veljaËe1814. Tako er je sudjelovao kod ju-riπa na Laubresselle i u bitki kodArci-sur-Aubea 20. i 21. oæujka1814. Istaknuo se u napadu na Ar-cis. U toj bitki teπko je ranjen.

Godine 1821. umirovljen je kaogeneral bojnik, s osobitom pripomo-Êi u novcu zbog dugotrajne bolesti.No, veÊ sljedeÊe godine, nakonoporavka, bio je ponovno pozvan uvojsku i dobio zapovjedniπtvo briga-de u Transilvaniji. U kolovozu 1832.postao je podmarπal i divizionar uGaliciji, 1839. zapovjednik u Tirolu,a 1842. tajni savjetnik i zapovijeda-juÊi general u Banatu. Franjo » oriÊje umro u Temiπvaru 4. veljaËe1847.

8. veljaËe 2008. 25

POD LIS T A K

Bitka kod Arcisa 1814.,jedna od posljednjih u kojojje »oriÊ aktivno sudjelovao

Nakon bitke zaMonte Creto»oriÊevomzaslugom zarobljen jefrancuski general Soult

General Frimont -»oriÊev nadreenikod Monte Cresta

24,25 dossier strana.qxd 02/05/08 14:58 Page 25

26

Pogleda li se svijet danas barem nakratkokroz medijske naoËale, Ëak i vrijednosnoneutralan promatraË zapazit Êe stalno rek-lamiranje svih varijanti zla. Umjesto kla-siËnog i tradicionalnog pristupa - “in fugasalus” (pred napaπÊu spas je u bijegu), sa-da kao da je na djelu “nova paradigma”prihvaÊanja svih napasti, poæeljnost opaËi-ne i æudnja za neprestanim ushiÊenjem,πto æivot, poglavito u mladim i zrelim godi-nama, pretvara u jurnjavu za trima poæu-dama, kako ih Biblija definira. Naime, sv.Ivan, potiËuÊi na dobro djecu, oËeve i mla-diÊe, upravo mlade upozorava: “Ne ljubitesvijeta ni πto je u svijetu... Jer πto je godsvjetovno - poæuda tijela, i poæuda oËiju, ioholost æivota - nije od Oca, nego od svije-ta. Svijet prolazi i poæuda njegova, a tko Ëi-ni volju Boæju, ostaje dovijeka” (v. 1 Iv2,15-17). Gorki korijen te tragiËne prolaz-nosti svijeta Biblija nam otkriva u tome πtoje svijet pod snaænim utjecajem –avla - ko-jega je Isus nazvao “ocem laæi” - odnosnoonoga istog Napasnika koji je jednim jedi-nim vjeπtim “marketinπkim trikom” uspiosvoju “robu prodati” Adamu i Evi, ali Isu-sa nije mogao navuÊi ni trostrukom rekla-mom. Naravno, metode i taktika ostale suiste, samo se sadræaj ponuda mijenja gene-racijama. Stoga moæemo biti sigurni da biNapasnik, koji je Isusu nakon 40-dnevnogposta u pustinji “ponudio” svoj kruh, slavui bogatstvo, danas - utjelovljen u pohlep-nog pojedinca ili u neki nemilosrdni lobi -od Boæanskog UËitelja provokativno za-traæio moæda sljedeÊe “tri sitnice”: “Ako siSin Boæji, reci da cijela Sahara postanenaftonosno polje! Ako si Sin Boæji, reci daKina postane polje maka! Ako si Sin Boæji,reci da Mount Everest postane brdo zlata...Sve Êu ti to dati ako mi se pokloniπ!” Sto-ga je vrlo vaæno na poËetku vjeæbe Koriz-ma 2008. promiπljati moæemo li i mi poputIsusa spasonosno odbaciti privlaËne Na-pasnikove fondove i odbiti njegov poziv napregovore te mu mirno i ponosno, ali od-luËno “skresati”: “Odlazi, Sotono! Ta pisa-no je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj injemu jedinom sluæi!” (v. Mt 4,1-11). Kakoje povijest ljudskog roda veÊ od prvih po-Ëetaka obiljeæena grijehom, i naπ je æivotneprestano suËeljavanje s moÊima zla. No,nakon Kristova dolaska sigurni smo u pob-jedu, jer “gdje se umnoæio grijeh, nadmoÊ-no izobilova milost” (Rim 5,20). Zato zapobjedu ne treba traæiti novu formulu, tre-ba samo primijeniti Isusov recept. UnatoËnjegovu paradoksu. Je li moguÊe odbija-njem hrane nadvladati glad? Je li moguÊeodbiti tako privlaËnu Napasnikovu “akci-ju”...? Isus je u tome uspio nakon πto jemolio i postio!

8. veljaËe 2008.

An elk o K AΔUN K O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki akcijski (91 min.)• redatelj: Sylvester Stallone• distributer: PA-DO RA• gl. glumci: Sylvester Stallone (Rambo), Julie Benz (Sarah)Vijetnamski veteran John Rambo æivi povuËenim æivotom (lo-vi kobre) u Burmi. Na nestabilnom podruËju u unutraπnjosti,lokalni vojni moÊnici uveli su strahovladu. O nda se pojavi ameriËka krπÊanskaorganizacija koja æeli pomoÊi ugroæenom stanovniπtvu i za prijevoz angaæiraiskusnog vodiËa Ramba... Nastavak sadræaja nije potrebno prepriËavati. Netrebate biti pretjerano maπtoviti pa da pogodite scenaristiËki koncept. Ram-bo je ostao ono πto je oduvijek bio - beskrupulozni ubojica, koji ubija zato πtoje vjeπtiji od protivnika. Ubijanje mu je u krvi i, koliko god mu to bilo teπko,svjestan je da mu to najbolje ide. Istodobno, on je visokomoralan i suosjeÊa-jan prema patnji potlaËenih. Naæalost (ili sreÊom), proπlo je vrijeme kada jeovakav film punio kinodvorane. U osamdesetima, kad sam ja bio klinac, izla-zeÊi iz kina svi smo maπtali o bowie noæu i Rambovim supermoÊima. Vjerujemda danaπnjim Transformers klincima takav arhetip heroja djeluje potpunozastarjelo. © to se reæije i glume tiËe, Stalone je takoer ostao duboko uosamdesetima. Upravo to je u prvom vikendu prikazivanja posvjedoËio i vrloslab odaziv publike u zagrebaËka kina. Ako se æelite podsjetiti kako su izgle-dali filmovi prije Ëetvrt stoljeÊa, Rambo je savrπen obrazac. O sim toga, Sta-llone je veÊ najavio produkciju Ramba V. Nadam se samo da Êe se radnja od-vijati u Americi, na Manhattanu ili u Hollywoodu, jer po zemljama treÊeg svi-jeta John Rambo sve πto je htio veÊ je odavno uËinio.

John R ambo

Leon RIZMAUL

N apasnikov marketing

FILMOT EKA

Carinska povijest poËela je na obalama Nila, Eufrata i Tigrisa,kao posljedica civilizacijskog razvoja ËovjeËanstva. Njezinih4700 godina ugraeno je u temelje svjetske kulturne baπtine,obogaÊujuÊi sva vremenska razdoblja i zemljopisna podruËjaljudskog djelovanja. Carina je proizvod razvitka ljudskog druπt-va, normirana zakonima i propisima. Carinski sustav je poseb-no podruËje druπtvene, ekonomske, politiËke i kulturne razinerazvoja ljudskog druπtva. ZaokruæujuÊi ukupnost kulturnih i materijalnih dos-tignuÊa brojnih naroda svijeta, carina odraæava druπtva visoko razvijene kul-ture, politiËke stabilnosti, æivotnog standarda, tolerancije i uljudbe. Carinskapovijest sa svojom saËuvanom arhivskom graom, zajedno s politiËkom, prav-nom, gospodarskom, kulturnom i inom baπtinom, ispisuje povijest Ëitavih ci-vilizacija, naroda i dræava.O va knjiga je, na svojevrstan naËin, pregled svjetske povijesti promatran krozpovijesni tijek carine. Knjiga predoËuje i izlaæe πiroj javnosti iscrpni niz poda-taka i materijalnih Ëinjenica, bez interpretativnog problematiziranja. To je is-traæivanje koje se od poËetka do kraja koristi rezultatima brojnih i razliËitihznanstvenih disciplina: upravne znanosti, prometne znanosti, ekonomije, pra-va, financija, politologije, sociologije, povijesti, arheologije, paleografije, ar-hivistike, epigrafije, diplomatike, etike, filologije i toponomastike.

Mirela ME N G E S

Orkestar Hrvatske vojske odræat Êe koncert 13. veljaËe u Velikoj dvoraniKD “Vatroslav Lisinski” s poËetkom u 20 sati. Koncertom Êe dirigiratiTomaæ KmetiË, a nastupit Êe solisti Matjaæ Drevenπek na saksofonu iMariachi “Los Caballeros”. Na programu su Frank Ticheli, Blue Shades, iFrank Bencriscutto, Serenada za alt saksofon i puhaËe, te Alfred Reed, Elcamino real, a u drugom dijelu koncerta pod nazivom Fiesta Mexicana!Mariachi “Los Caballeros” i Orkestar HV-a izvest Êe popularne meksiËkemelodije poput Por amor, Besame mucho, Granada, Cielito lindo i druge.

Prodaja ulaznica na blagajni KD “Vatroslav Lisinski”, radnim danom od9 do 20 sati. Cijena ulaznica 60 i 80 kn, 50% popusta za skupni posjet, uËe-nike, studente i umirovljenike. Djelatnici MORH-a i OSRH-a mogu rezer-virati ulaznice na tel: 4568-577 i 3786-772 iskljuËivo od 10 do 12 sati.

N enad G rgurica: K roz 470 0 godina carine, N aklada B oπ koviÊ , Split, 20 0 7.

INFOKU T A K

26 strana 02/06/08 08:38 Page 26

8. veljaËe 2008.

VREMEPLOV

27

http://www.mammoet.com/kursk/index.html

8. veljaËe 1983. Klaus Barbie izruËen FrancuskojKao zapovjednik nacistiËke tajne policije uokupiranoj Francuskoj, Klaus Barbie je po-slao tisuÊe francuskih Æidova i Ëlanova Po-

kreta otpora u sigurnu smrt u koncentracijskom logoru. Kadsu saveznici oslobodili Francusku, prebjegao je u NjemaËku,gdje se pod laænim identitetom pridruæio drugim bivπim na-cistiËkim Ëasnicima u formiranju ilegalne antikomunistiËkeorganizacije. Kada je 1947. ameriËka antiobavjeπtajna sluæ-ba (CIC) otkrila organizaciju, Barbie je ipak ostao na slobo-di, sve dok mu CIC nije ponudio potporu u zamjenu za kon-traπpijunaæu sovjetskih πpijuna. Nakon dvije godine prokri-jumËaren je u Boliviju. Za to vrijeme, francuski vojni sud gaje dva puta u odsutnosti osudio na smrt. U Juænoj Americi,Barbie je pomagao bolivijske vojno-represivne reæime, naro-Ëito onaj Huga Banzera (El Petisa). U njegovoj sluæbi privo-dio je i muËio politiËke protivnike te mnoge od njih poslao usabirne logore. Kada je u ranim 80-ima u Boliviji doπlo do de-mokratskih promjena, nova vlast je ponudila Francuskoj nje-govo izruËenje. U sijeËnju 1983. Barbie je uhapπen, a 8. ve-ljaËe dovezen je u Francusku. U srpnju 1987. proglaπen jekrivim za zloËine protiv ËovjeËnosti i osuen na doæivotnu ro-biju. Umro je 1991., od leukemije, u 77 godini æivota.

12. veljaËe 1554. Smaknuta Kraljica od devet danaEngleski kralj Henrik VIII. umro je 1547. osta-vivπi troje djece: malodobnog Eduarda, te nje-gove starije polusestre Mariju i Elizabetu. Ka-ko je jedini zakoniti nasljednik bio maloljetan, po Henriko-voj je odredbi trebalo da do njegove punoljetnosti kraljev-stvom upravlja namjesniËko vijeÊe. Mjesto protektora zau-zeo je grof od Warwicka, John Dudley. Mladi Eduard obo-lio je od suπice, a kada je postalo jasno da se neÊe opora-viti, Dudley ga je nagovorio da u svojoj oporuci, u interesuAnglikanske crkve, izostavi polusestre i zakonitom nasljed-nicom imenuje roakinju Jane Grey. Jane je bila unukamlae Henrikove sestre Marije i upravo se udala za Dudle-yjeva sina. I zaista, kada je Eduard VI. umro u πesnaestojgodini æivota Dudley je na prijestolje doveo svoju snahu.No, javnost joj nije bila naklona. VeÊina se priklonila stari-joj Henrikovoj kÊeri Mariji, koja je, kao i njezina majka Ka-tarina Aragonska, bila gorljiva katolikinja. Jane Grey odr-æala se na prijestolju samo devet dana, koliko je trebalo

Mariji da okupi 20.000 katoliËkih pristalica. Jane je svr-gnuta i zatvorena u londonski Tower, te pogubljena 12. ve-ljaËe 1554., nakon πto je uguπena pobuna. Bilo joj je samosedamnaest godina.

pripremila M. ALVIRKVIZWEB INFO

1. Prvu nedjelju u veljaËi Crkva slavi:A Dan æivotaB Dan ljubaviC Dan mira

2. Vjeruje se da je sv. Valentin, unatoË zabranirimskoga cara Klaudija, tajno vjenËavao vojnike snjihovim odabranicama. Bio je:A generalB matiËarC sveÊenik

3. »etrdesetodnevna korizma poËinjena dan koji zovemo Pepelnica ili:A Pokladni utorakB »ista srijedaC Veliki petak

4. Korizma zavrπava na:A Veliki ËetvrtakB Veliki petakC Uskrs

5. Isus je umro na:A Veliki ËetvrtakB Veliki petakC Velika subota

Rje

πenj

a: 1

a;2c

;3b;

4a;5

b

Leon RIZMAUL

Mammoet i Smit dvije sunizozemske inæenjerijsketvrtke visokog ugleda. Pr-

voj je specijalnost dizanje i prije-voz teπkih tereta, a druga je poz-nata po inæenjerijskim radovimana moru i ispod njegove povrπine.IzvlaËenje havarirane ruske nu-

klearne podmornice Kursk iz dubina Barentsova mora nji-hov je najveÊi zajedniËki pothvat, a ova web-stranica svo-jevrsno je svjedoËanstvo o tome.Proπlo je veÊ sedam i pol godina od potonuÊa podmorniceuslijed serije eksplozija, πto je πokiralo Ëitav svijet. Naime,u nesreÊi su izgubili æivot svi Ëlanovi posade. SljedeÊe go-dine (2001.), unatoË bojazni zbog osjetljivosti vaenja jed-nog nuklearnog plovila, inæenjerci su svoj posao za ruskognaruËitelja obavili izvrsno i olupina podmornice vraÊena jeu Rusiju. Na spomenutoj web-stranici, zainteresirani za priËu o vae-nju Kurska mogu dobiti uvod u sve njezine detalje. Sve jepotkrijepljeno kronologijom, tehniËkim pojedinostima, foto-grafijama, nacrtima itd. Iako je tema vjerojatno pomalo pas-sé, sigurni smo da Êe se naÊi dovoljan broj zainteresiranihkoji Êe æeljeti upoznati ili podsjetiti se na neke vrhunske po-morsko-inæenjerijske tehnologije...

Domagoj VLAHOVIΔ

27 strana 02/06/08 12:34 Page 27

28 strana 01/23/08 09:46 Page 28