Univerzitet u ZeniciPedagoki fakultetB/H/S jezik i knjievnost

Esej iz predmeta:BH KNJIEVNOST IZMEU DVA SVJETSKA RATATema: Slika drugog u pripovijetkama Zije Dizdarevia

Mentor: prof.dr. Zilhad Kljuanin Studentica: Amela Tali Zenica, novembar 2011

SADRAJ:

1. UVOD 32. GLAVNI DIO .................................................................... 43. ZAKLJUAK ...................................................................... 74. LITERATURA ..................................................................... 8

1. UVODU ovom eseju pokuat u kroz primjere pokazati kakva je to bila slika drugog u pripovijetkama Zije Dizdarevia objavljenim u okviru zbirke Prosanjane jeseni. Kao osnova za pisanje rada posluit e mi Lacanova teorija drugog. U veini Dizdarevievih pripovijetki drugi i drugaiji je prikazan kao neko ko je marginaliziran, odbaen od drutva jer na neki nain odskae od drutvenih normi, pravila i obiaja.Sve ono to na neki nain ne predstavlja uobiajno i opeprihvaeno od strane drutva se odbacuje, stavlja u drugi plan i smatra nevanim. Ljudi koji su drugaiji i oni koji ne postupaju prema naelima drutvenih normi smatrani su izdajnicima a njihovi postupci kao takvi izdajnikim postupcima.

2. GLAVNI DIOKao prvi primjer navest u pripovijetku Majka u kojoj kroz opis dogaaja iz djetinjstva do izraaja dolazi sva surovost i bezosjeajnost patrijarhata kao drutvenog ureenja. Majka je neko ko ima zadatak da se brine o djeci i kui, i da dane provodi sa svojim mislima, eljama, nadama. U situaciji kada Fikreta udari tonobil majka voena svojim instinktom, emocijama i eljom da pomogne svom djetetu na ulicu izlazi bez vale to oca naljuti i natjera ga da pred svima pokae kako je glavni. Majka je ovdje predstavljena kao rtva, a otac je u jednom trenutku osjetio da bi mogao biti odbaen od drutva ukoliko ne pokae sav svoj gnjev i bijes zbog izlaska majke bez vale, jer je u to doba u drutvu vladalo pravilo da ene na ulicu ne smiju bez vale. I sama majka se ovdje moe posmatrati kao drugi jer su je u trenutku savladali panika i strah te je zbog toga prekrila drutveno pravilo i tim svojim postupkom biva marginalizirana od strane svog mua a zatim i drutva, jer su prisutni ljudi bili svjedoci tog dogaaja. Vjerovatno su nakon oevog postupka ljudi majku poeli da smatraju za neposlunu i nekog ko ne potuje autoritet i na taj nain ona biva obiljeena i ljudi nakon toga u potpunosti mijenjaju sliku o njoj.Naredni primjer jeste Kuzbain sin iz pripovijetke U bosanskoj kafani za koga kau da po ariji hoda gologlav ko vlae i da oko vrata nosi durbil. U tom periodu u Bosni je vladao obiaj da mukarci nose fesove na glavama a on ga nije nosio; nosio je durbil (kravatu) oko vrata to je opet bilo odstupanje od obiaja koji su vladali u drutvu. Zbog svega toga prozvan je vlaetom- neim to ne pripada muslimanima i njihovom drutvu.U pripovijetci Prvi nemiri Rustam je zbog svog omalenog rasta i nespretnog ponaanja u svom prvom pokuaju aikovanja ismijan i odbaen od strane djevojaka, jer su one eljele da njihove aiklije budu stariji, zreliji i ozbiljniji momci. Zbog toga Rustam u elji da pobjegne od djeatva ide u berbernicu i poinje da se brije, prestaje da se drui sa djeacima mislei da e na taj nain prei u svijet odraslih.

Morska ena- novina koja je dola u kasabu 700 godina stara i 120 kg teka svojom pojavom nije izazvala veliku panju ljudi jer neto tako nikad prije se nije pojavilo u kasabi. Samim tim to je ignorisana Morska ena je stavljena u drugi plan odbaena od drutva da kao takva ne bi naruila drutvenu harmoniju i odstupila od drutvenih normi.Tokom zime kada je sve zatrpano snijegom, paralizirano i preputeno samo sebi ljudima je potrebno da imaju nekog s kim e podijeliti svakodnevene brige i probleme pa u pripovijetci Zimska slika na neki nain se izjednaava znaaj ljudi u drutvu. Niko nije marginaliziran jer svi imaju iste elje i potrebe.U pripovijetci Jedan dan u mojoj kasabi Ramiz ponukan topotom bijelih konja iz daljine sjedei sam u kafani tone u misli koje ga vode u mladost dane kada je bio vojnik. Sjea se djevojke crne kose i boravka u Subotici sa prijateljem Mehom. S obzirom na injenicu da je u kasabi sve tiho i mirno Ramiz u svojim mislima odlazi na margine drutva. Osjeaj neshvaenosti i odbaenosti proizlazi iz injenice da je kad se prenuo shvatio da niko od prisutnih nije primijetio njegov zamiljeni pogled i utonule misli i da je sve ostalo onako ustaljeno i standardno kao i prije.Tifan lik iz pripovijetke Tifanova pobuna je neko koga su nakon smrti oca svi tukli, usmijavali i omalovaavali, svi su se inatili protiv njega. T je u njemu probudilo nasilnike nagone i poeo je da tue majku i brau. Tifan je odrastao kao tuin u drutvu neko ko je u svemu bivao drugaiji od ostalih. Iako su svi mladii ije su porodice ivjele siromano i teko djecu davale na najam da sami zarauju jedino on to nije htio i u tome je krio drutvene norme.Nakon zavretka rata begovske porodice su baene na prosijaki tap ostale su bez svega to su imale i na taj nain izgubile davno steeni ugled u drutvu to se oituje u pripovijetci Blago u duvaru. Ibraim obini siromani stanovnik kasabe eli kupovinom Jusufagine magaze da se uzdigne na vie razine drutva, stie ugled i postaje poznat u kasabi.

Mean oro je zbog osjeaja odbaenosti u svojoj kasabi odluio da ode u Kiseljak gdje je mislio da e svojom pjesmom privui panju na sebe ali mu to nije polo za rukom jer je ljudima panju okupirala opljakana Mijina pojata. Bez obzira na silnu elju da se ukolpi u drutvo Mean ostaje sam ostavljen i zaboravljen od svih.Jozo avar je da bi spasio sopstveni ivot morao rei da je bonjak. To se u svakom sluaju kosilo sa njegovim moralnim principima jer odricanje od svoje vjere bio je teki prekraj drutvenih normi. Jozo je rizikovao da bude odbaen od drutva i da ljudi o njemu formiraju sliku kao o nekom drugom i drugaijem.Naza stara djevojka stalno je ivjela u prolosti, eznula je za starim vremenima. Zbog njene naivnosti koja je bivala sve izraenija zbog elje za aiklijom svi su je omalovaavali i ismijavali.Mao cjepar ovjek koji je za vrlo male novce ljudima cijepao drva nije bio dovoljno potovan u drutvu i ivio je na samom rubu egzistencije zbog omalovaavanja i neplaanja ljudi. Svi su ga smatrali manje vrijednim te zbog toga nije mogao da dobije svoj poteno zaraeni novac za uredno obavljen posao.Ibrahim osan biva isprebijan u kasarni zbog ukradene guske djela koje on uope nije poinio ali je kao predstavnik nie klase jadan i siromaan morao svojim leima da plati za tue djelo.Mujo telal odbaen je od strane drutva jer je jedan dan za vrijeme ramazana uhvaen kako kriom jede pa su svi u kasabi govorili kako on ne potuje vjeru i islamsku dunost posta svetog mjeseca Ramazana.

3. ZAKLJUAKS obzirom na injenicu da je Dizdarevi roeni Fojnianin, odrastao u jednoj tradicionalnoj muslimanskoj porodici on je u svojim Prosanjanim jesenima prikazao kao drugo i drugaije sve ono to se na neki nain suprotstavljalo normama muslimanskog drutva.Svi oni koji su nekim svojim postupkom, izjavom ili namjerom postupili drugaije od uobiajnog bivali su odbaeni i stavljeni u drugi plan.Iako je ova zbika objavljena davno elementi i motivi koji se obrauju u njoj mogu se vidjeti i danas u nekim segmentima drutva. Openito danas sve ono to je na neki nain novina ili lini stav koji nije u skladu sa normama biva odbaeno i osueno od strane drutva.

4. LITERATURA Zija Duzdarevi: Prosanjane jeseni, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Zija Dizdarevi: Prosanjane jeseni, Sarajevo-Publishing, 1997. Terry Eagleton: Knjievne teorije, SNL, Zagreb, 1987. Tanja Popovi: Renik knjievnih termina, Logos Art, Beograd, 2007.8