Biciklistički Priručnik HBS Izdanje

5/21/2018 Biciklistiki Prirunik HBS Izdanje

1/113

Josip Kresonjav. 0.96 (04.10.2011.)


2/113


3/113


4/113

Sadraj

Uvod 7

Biciklizam openito 9Biciklizam 9Povijest bicikla - kronologija 9

Natjecateljski biciklizam 10Biciklizam u Hrvatskoj 11Bicikliske utrke 11

Bicikl i oprema 13Trkai bicikl 13Dijelovi bicikla 13Bicikliska odjea i obua 16Bicikliska oprema 18Odravanje opreme 19

Tehnika vonje i osnove 22Poloaj jela 22Osnovne vjene vonje 22Napredne tehnike vonje 28Vonja u oteanim uvjema 29Osnovna bicikliska znanja 30

Fiziologija 32Srce 32Miii 33Mozak 34Izvori energije 34Trening 35

Tesranja 38Ekasnost 38Razlike meu spolovima 39Starenje 39Reference: 39

Zdravlje 40Pozicija i njeno podeavanje 40Krioterapija i lijekovi 41Ozljede koljena u biciklizmu 41Bol u prednjem dijelu koljena 42Bol s vanjske strane koljena 42

Bol s unutarnje strane koljena 43Bolovi vrata i lea 43Razlika u duljini nogu 43Promjena duljine kurbli 43Stopala i ahilova teva 44Ozljede ruku i ramena 44Problemi sjedenja 45Padovi 45Opekline od sunca 46Strani predmet u oku 46Tjelesna masa 46Krv i krvna slika 46

Briga o zdravlju 47Problemi sa spavanjem 47Istezanje za bicikliste 47Reference: 48

Osnove treninga 49Razlozi za treniranje 49Karakteriske treninga 49Osnovni pojmovi treninga 50Periodizacija i izrada plana 51Intenzitet 52Pretreniranost i oporavak 53Specini trening 53

Laktatni prag 55Vrijeme potrebno za trening 55Tempiranje forme 56Treniranje po pulsu 56

Trening van sezone 57Odmor i oporavak 57Cilj zimskog treninga 57Tesranje sposobnos 57Hladnoa i vjetar 58Bicikl za zimski trening 59Regulacija tjelesne teine zimi 59

Krostrening 59Treninzi izdrljivos 59Teretana 59Faze treninga u teretani 60Jaina i bicikliska snaga 61Trening u zatvorenom 61Trenaer 62Valjci 64Tehnika vonje 64Ciklokros 64Plan zimskog treninga 65Trening kampovi 66

Proljetni trening 67Poveanje intenziteta 67Izgradnja izdrljivos 67Miina izdrljivost 68Bazna jaina na biciklu 68Poveanje LP 68Usponi 68Sprint 69Zajedniki treninzi 69Proljetni vremenski uvje 70Plan proljetnog treninga 70

Napredne tehnike treninga 71Intenzitet 71Zagrijavanje 71Trening s powermetrom 72Visoki okretaji 72Trening za viednevne utrke 73Jaina na biciklu 73Kombinirani trening na trenaeru 73Trening utrke 73Terenska vonja 74Brdska kruna staza 74Tempiranje forme 74Kratki intervali s promjenama ritma 75Trening za metabolizam mas 75Poboljanje sprinta 75Trening kronometra 75


5/113

Kalistenike vjebe u sezoni 75Reference: 75

Prehrana 77Hrana 77Tjelesne rezerve 77Probava 77Mas 78

Ugljikohidra 78Bjelanevine 79Prehrana prije vonje 80Prehrana jekom vonje 80Prehrana nakon vonje 81Preporuke za zdravu prehranu 82Kontrola tjelesne teine 82Napici 83Dodaci prehrani 84Reference: 85

Strategija i takka 86

Recept biciklizma 86Pojmovi i koncepcija takke i strategije 86Koncept energije 86Zavjetrina i pozicija 88Promatranje provnika 89Takki potezi 90Zavrnica 95Timski rad 96Utrke 97

Psihologija 100Osnovni pojmovi 100

Odreivanje ciljeva 100Movacija 101Samopouzdanje 101Uzbuenje 102Koncentracija i disanje 102Vizualizacija i sugesja 102Pretreniranost 103Uznemirenost 103Psihijatrijska anksioznost 103Bol 103Promjene ponaanja 103Loe navike 104Problem loih rezultata 104Uloga trenera 104Frustracija 104Reference: 104

Indeks pojmova 107

Rjenik pojmova 110


6/113

BICIKLISTIKI PRIRUNIKautor: Josip Kresonjaizdava: Josip Kresonjasva prava zadrana

Zagreb, 2011.


7/113

7

Uvod

Dragi biciklis,

Pred vama je prvo, a nadam se ne i posljednje izdanje bicikliskog prirunika. Namijenjen je prije svega mladim bicikli-

sma koji se tek poinju bavi ovim sportom. Cilj mi je bio prirunik koncipira kao udbenik koji e bi itljiv i onima

koji o biciklizmu ne znaju ba nita. Mislim da sam u tome uspio.

Negdje tamo oko 1988. kad sam se tek poinjao bavi biciklizmom, moj brat, tada akvni biciklist je od nekuda izvadio

Bicikliski prirunik. Bila je to mala i pohabana knjiica, tada ve stara bar 20 godina, inae prijevod nekog francu-

skog autora kojem vie ne pamm ime. Iz te knjiice nauio sam puno. U to vrijeme nije se toliko ozbiljno pristupalobiciklizmu pa mogu rei da je to bio moj prvi uitelj biciklizma. Ovo izdanje ima istu funkciju.

Prije nekoliko godina shvao sam da ne postoji kompletna knjiga o biciklizmu na hrvatskom jeziku. Moram napomenu

da ovo nije prva verzija koju sam napisao. Prije nekoliko godina primio sam se pisanja ove knjige, ali materijal koji sam

napisao bio je na kraju previe kompliciran, teko itljiv i preopiran. Pomalo zbog pretjerane ambicioznos, a vie zbog

moje sklonos da radim puno stvari odjednom ostao je nedovren i zapostavljen. Na nagovor prijatelja da zavrim knji-

gu odluio sam napisa novu. Saetu i lako itljivu.

Napominjem da su ovo samo osnove koje su dovoljne da se shva biciklizam kao sport. Recimo da je ovo neto to bi

svaki biciklist morao zna. Za ozbiljan pristup sportu, na profesionalnoj ili poluprofesionalnoj razini potrebno je zna

puno vie, po mojoj procjeni jedan bicikliski trener morao bi zna 5-10 puta vie od onoga to je ovdje sadrano.

Vrhunski vjerojatno i puno vie od toga. Stoga ako imate elju napredova u sportu, nemojte da ovo bude zadnje to

ete o njemu proita.

Poto je ovo tek prva (zapravo druga) verzija ove knjige s vremenom e sigurno bi dopuna, izmjena i ispravaka kako uformi tako i u sadraju. Sve sugesje i krike su dobrodole, Upute ih meni osobno putem e-maila ili facebooka.

Zahvaljujem svojoj Tanji na pomoi i razumijevanju ugraenom u ovaj prirunik, kao i Robertu Penjaku, treneru pri HBS

koji me potaknuo da prirunik stavim na raspolaganje iroj javnos.

Josip Kresonja


8/113


9/113

9

Biciklizamopenito

Biciklizam openito

BiciklizamBiciklizam je pojam koji oznaava koritenje bicikla, alii bilo kojeg prijevoznog sredstva pokretanog iskljuivoljudskom snagom. Bicikli su se pojavili u 19. stoljeu itrenutno ih u svijetu ima oko milijardu. Kao prijevoznosredstvo vrlo su uinkovi: utroak energije je mali,omoguuju ziku akvnost, ne ovise o dostupnosenergenata i ne stvaraju buku ni zagaenje. Naroitosu pogodni za urbane krajeve gdje se koritenjem biciklasmanjuju prometne guve i potekoe s parkiranjem.

Bicikl i sportaKau da je atleka kraljica sportova. Ja bih rekao da jebiciklist kralj sportaa.Brojna istraivanja su pokazala da je biciklizam najteisport, to i ne udi. Ne postoji ni jedan drugi sport kojiistovremeno postavlja tako visoke zahtjeve u segmen-ma izdrljivos, brzine, snage i sposobnos oporavka.Profesionalni biciklis godinje prelaze i do 40000km,utrke traju i do 3 tjedna, a intenzitet ima takav rasponda se moe rei da su istovremeno sprinteri na 100m iultramaratonci.Treba istaknu da biciklizam zbog pokreta koji su ograni-eni vrtnjom pedala ne optereuje zglobove, ligamentei teve kao mnogi drugi sportovi. Opasnost od ozljedaje manja uz istovremeni vei napredak organizma kaoodgovor na trening. Neki lijenici ak propisuju vonjubicikla kao terapiju kod odreenih ozljeda.Biciklizam se ini jednostavan, ali i dalje nije sasvimistraen.

Zato biciklizam?Svatko nalazi svoj razlog za bavljenje biciklizmom: nekivoze zbog zdravlja, neki zbog natjecanja, neki iz istoguitka, a neki ga vide i kao ekonomino i ekolokoprometalo. Rekreavni biciklizam je svima dostupan,pogodan za sve ivotne dobi i ne trai nikakvu specijalnuopremu ili infrastrukturu. Rekreira se moe vozei stariPony seoskim putem.Biciklizam smanjuje opasnost od boles srca i krvnihputeva, dijabetesa pa ak i raka. Smanjuje se razina ko-lesterola, normalizira krvni tlak i popravlja tonus miiato posredno poveava elju za zikom akvnou.Stres je smanjen. Zahvaljujui svemu tome moe se rei

da biciklizam znaajno popravlja kvalitetu ivota.Neki biciklom putuju turiski na dalje desnacije. Putu-jui polako svaki tren maksimalno upijaju ugoaj novihprostora. Neki ga koriste svakodnevno za odlazak naposao smanjujui tako stres prometnih guvi, zagaenjei trokove uz istovremeno koritenje vremena za vjebu ipozivan utjecaj na vlasto zdravlje.Za ukljuivanje u bicikliski sport nije potreban skupibicikl ni pripremljenost. Od nekuda treba krenu, a tose prije zapone, prije e doi do napretka.Za nastupe na utrkama potrebna je bicikliska licenca.To je dozvola za nastup na natjecanjima pod okriljem

meunarodnog bicikliskog saveza (UCI) i nacionalnihsaveza koji su pod njime. Posjedovanje licence ukljuujei osiguranje u sluaju nezgoda. Biciklis su podjeljeniu starosne kategorije, iako u nekim zemljama postoje idrugi oblici kategorizacija.

Biciklizam je opasan?Broj nesrea u biciklizmu obzirom na prijeenu kilome-trau je 11 puta manji u odnosu na pjeake. Istraivanjasu pokazala da lanovi bicikliskih klubova koji posjedu-ju znanja o ponaanju u prometu sudjeluju u do 12 putamanje nesrea nego prosjeni biciklis. Iz toga proizlazida je opasnost od biciklizma obzirom na broj prijeenihkilometara oko 100 puta manja nego za pjeake, odno-

sno 3-4 puta manja u odnosu na automobiliste. Naravnoda poveane brzine biciklista natjecatelja doprinoseozbiljnost ozljeda i vjerojatnos njihovog nastanka, ali sei dalje moe rei da je biciklizam znatno manje opasannego to o njemu vlada percepcija.

hokej na ledu

rukomet

tae kwon do

alpsko skijanje

nogomet

gimnastika

atletika

cestovni biciklizamkoarka

judo

odbojka

izvori: European Journal of Sport Science,

American Orthopaedic Society for Sports Medicine

Uestalost ozljeda po sportovima

Povijest bicikla - kronologija1817. godine njemaki inovator Baron Karl von Draisjavnos prikazuje stroj za tranje (laufmachine, veloci-pede). Pretpostavlja se da ga je na promiljanje te ideje

naveo pomor konja h godina. Njegov bicikl je u potpu-nos bio drven, a od tla se voza odgurivao nogama. Toje bio najbri stroj tog vremena i mogao se kreta br-zinom od 20 km/h. Smatrao se pomodarskom igrakomza bogate i brzo je utonuo u zaborav javnos, a u nekimzemljama je ak bio i zabranjen zbog svoje vrtoglavoopasne brzine. Proizvodio se istovremeno u Njemakoj,Francuskoj i V. Britaniji. U Ameriku su se u poetku biciklitee probijali zbog loijih puteva nego u Europi.

Laufmachine Karla Draisa iz 1817. godine

1861. pariki kova Pierre Micheaux i njegov sin Ernestna prednji kota velocipedea ugrauju pedale. Nedugokasnije slian bicikl se pojavljuje i u Engleskoj. Dota-danje drvo kao materijal za izradu zamjenjuju eljeznecijevi. Prednji kota postaje malo vei od zadnjeg i bicikl

prima naziv Boneshaker zbog svoje neudobnos kojaje na ondanjim cestama zaista protresala kos (Bone-shaking).


10/113

Bicikliza

mo

penito

10

Loe ceste i ratovi u tom razdoblju su bili uzronik uspo-renog omasovljivanja bicikla.

Micheauxov bicikl, Boneshaker (1861. godina)

1870. James Starley izrauje bicikl s velikim prednjimkotaem i prijenosnim mehanizmom u njemu. To je zna-ilo da su potrebna dva okreta pedala za jedan okretajkotaa. Takav bicikl je bio udobniji, ali je bio izuzetnoopasan, naroito na nizbrdicama. U to vrijeme pojavljuju

se i prvi bicikli u Hrvatskoj.

Starleyev bicikl (1870. godina)

1879. nastaje prvi moderni bicikl, s dva jednaka kota-a, lananim prijenosom i dijamantnim oblikom okvirakakav poznajemo i danas. Taj bicikl bio je od kljune va-nos za prihvaanje kao sigurnog i svima namijenjenogprijevoznog sredstva.

1888. irski veterinar John Boyd Dunlop izrauje pneuma-k za tricikl svog sina. Pune gume koriste se na biciklimave 20 godina ranije. Izum pneumaka znaio je de-

nivan kraj za bicikle s velikim prednjim kotaem jerudobnost vie nije bila problem.

Moderni bicikl (Safety bike, 1885.)

1893. braa Wright proizvode i popravljaju bicikle, kadodlue izradi prvi zrakoplov koriste iskustva steena ukonstrukciji bicikla. U to vrijeme bicikli se omasovljuju,

a voze ih i ene koje ga vide kao odraz slobode i ravno-pravnos spolova.

1935. pojavljuju se aluminijske felge na trkaim bici-klima, do tada su koritene drvene koje su se pokazaleiznenaujue izdrljivima.

1937. se prvi puta koriste mjenjai na utrkama, iakosu prvi bicikli s mjenjaima postojali jo 30-tak godinaranije na utrkama je koritenje mjenjaa bilo zabranjeno.

Mjenjai su i od strane natjecatelja smatrani nepouzda-nima i dodatnim optereenjem. Kad su uvedeni na Tourde Franceu se prosjena brzina pobjednika dramanopoveala. Bicikli su korisli razliite prijenose na utrkamave ranije, prvo s po jednim zupanikom s svake stranekotaa gdje je za promjenu bilo potrebno okrenu kota,a kasnije su se pojavili kotai s 3 zupanika na jednojstrani. Za promjenu je trebalo zaustavi se, otpus ko-ta kako bi se otpuso lanac i runo ga prebaci na drugizupanik. Zategnutost lanca drala ga je na mjestu.

1942. Tulio Campagnolo patenra zatvara, ranije sukotai bili zategnu lepr-macama.

1945. Simplexov mjenja koji koris sajle umjesto polugaulazi u masovnu upotrebu. Simplex je taj mjenja kon-struirao jo prije rata. Campagnolo 1951. kupuje patentda bi napravio Gran Sport. Dotadanji Campagnolovimjenjai korisli su poluge, bili su ekasni, ali spori,komplicirani za proizvodnju i zahjevali su izmjene narami.

1958. Campagnolo prvi puta nudi kompletnu grupu,konice e u grupu uves 10 godina kasnije. Francuskiproizvoai polako gube znaaj.

1973. pojavljuje se Shimano s prvom generacijom grupeDura Ace. Shimano je bio prvi proizvoa koji je u dizaj-

nu panju posveo aerodinamici. Ipak, Shimano nije prvijapanski proizvoa dijelova na svjetskom tritu. SunTour se pojavio krajem 60-h i borio za trite sa Shima-nom cijenom i inovacijama do ranih 80-h.

1975. Klein izrauje prvi aluminijski oversize bicikl, istegodine pojavljuje se i prvi bicikl od karbonskih cijevi spo-jenih aluminijskim mufovima. Exxon Graek, ubrzosline izrauju Vitus i Alan.

1975. suradnjom Mavica i Michelina nastaje prvi poluta-bular. U masovnu uporabu meu natjecateljima ulazi tek10-15 godina kasnije.

1985. Shimano SIS, indeksirano mijenjanje brzina pred-stavio je SunTour jo davne 1969.

1986. prva Carbon Monocoque rama (izraena od jed-nog komada) - Kestrel.

1990. Shimano predstavlja STI integrirane ruice konicai mjenjaa, godinu kasnije Campagnolo uvodi Ergo-power. Krajem 90-h Campagnolo poinje koris ikarbonska vlakna u najskupljim dijelovima.

2009. Shimano predstavlja elektronski mjenjaki sustavDura Ace Di2. To je prvi trino uspjean takav sustav, aline i prvi. Ve 1992. Mavic je proizveo Zap, 1994. SRAMSpeedtronic, a i Campagnolo i Shimano eksperimenraju

s elektronskim mjenjaima jo od 2005.

Natjecateljski biciklizam1868. 31. svibnja u Parizu je odrana prva utrka. Iz


11/113

11

Biciklizamopenito

povjesnih podataka nejasno je tko je zapravo pobjednikprve utrke, a tog dana odrane su sveukupno 4. Na staziod 1,2km makadama u parku pobjednik je vozio prosje-nom brzinom od 22km/h.

1869. organizira se i prva cestovna utrka od Pariza doRouena (123km), a pobjedniku je trebalo gotovo 11 sa.

1899. Major Taylor, ameriki sprinterski prvak, prvi jecrnac prvak svijeta u bilo kojem sportu uope. U to vrije -

me utrke se odravaju na velodromima i vrlo su popu-larne. Tome je doprinjela zabrana natjecanja na javnimcestama u mnogim zemljama.

14.4.1900. osnovan je UCI, od strane SAD, Francuske,Italije i vicarske zbog sukoba s Englezima koji su osno-vali Internaonal Cycling Associaon jo 8 godina ranije.

1903. odran je prvi Tour de France.

1909. odrava se prva estodnevna utrka na velodromuu Berlinu.Biciklizam kao sport ima dugu tradiciju u Italiji, Francu-skoj, zemljama Beneluksa, vicarskoj, Njemakoj, pa-njolskoj, V. Britaniji i SAD. U drugoj polovici 20. stoljea

rairio se po cijelom svijetu te je danas slabije razvijenjedino u dijelovima Azije i Afrike.

Biciklizam u HrvatskojU Hrvatskoj je bicikliski sport moda zahvaljujuipripadanju Austrougarskoj bio razvijen vrlo rano. Prvibicikli pojavljuju se oko 1870., a 1885. ve imamo prvibicikliski klub. 29.6.1886. u Zagrebu na Zrinjevcuorganizirana je prva utrka, a prva cestovna utrka voenaje 1892. od Zagreba do Petrinje. Utrke su se uglavnomodvijale na trkalima kojih je bilo nekoliko u Zagrebu ikorisla su se istovremeno za automobilizam i konjike

utrke. Biciklizam je najmasovniji i najorganiziraniji sportsve do pojave nogometa 1895.Iako se istovremeno biciklizam razvijao u Srbiji i Slove-niji, nai biciklis su prednjaili pa je tako Josip Pavlijapobijedio na prva tri prvenstva SHS 1919-1921. AugustProsenik je prvi biciklist s ovih prostora koji je nastupiona olimpijadi (Berlin 1936.), a pobijedio je i nau prvuetapnu utrku ispred Stjepana Grgca jo jednog naegvelikog biciklista iz tog vremena (Kroz Hrvatsku i Slo-veniju 1937.). Stjepan Ljubi-Vojvoda se kratko baviobiciklizmom, ali je ostvario znaajne uspjehe i bio naprvi profesionalac 1936-1938. Nakon Drugog svjetskog

rata nai najbolji biciklis su Ivan Levai i Nevio Vali(1950-1960), Cvitko Bili (1960-1970), a 70-h biciklizamponovno jaa i u Zagrebu. Ranih 80-h najbolji je BrunoBuli koji postaje prvi na biciklist koji je ostvario inoze-mnu karijeru u Italiji.Kasnih 90-h biciklizam u Hrvatskoj dobiva novi zamahkad nai biciklis ponovno odlaze u inozemstvo (Miho-ljevi, otar...). Danas postoji i profesionalni biciklizamunutar Hrvatske te nai biciklis ostvaruju bolje rezultatenego ikada.

Bicikliske utrkeUtrke se u pravilu odvijaju po svim vremenskim uvjema.Iznimno suci mogu stazu skra ili utrku otkaza ako jesituacija posebno opasna ili neregularna: olujni vjetar,

grmljavina s opasnou od udara groma ili tua (grad).

Klasina cestovna utrkaCestovna utrka s konanim ciljem je najei oblik bici-kliskog natjecanja. Natjecanja se odvijaju na ces odtoke A do toke B ili na krunoj stazi sa startom i ciljemna istom mjestu. Tipino ovakve utrke traju do 120kmza bicikliste juniore, do 180km za mlade bicikliste i do250km za bicikliste elite kategorije. Iznimno postoje idulje utrke, uz odobrenje nadlene bicikliske fede-

racije, a onda se obino radi o tradicionalnim stazamaili svjetskim prvenstvima. Pobjednik u ovakvoj utrci jeuvijek onaj koji prvi proe kroz cilj.

Kriterijska utrkaKriterij je p utrke koji se odvija na krunoj stazi ne du-ljoj od 5km. Natjecanja se obino odvijaju po gradskimulicama i vrlo su popularna jer gledaoci lako mogu praovaj p utrke. Utrka se vozi na odreeni broj krugova ilina vrijeme.Ako se vozi na vrijeme onda je odreeno da se vozi,na primjer 60 minuta + 1 krug. Na ulasku u zadnji krugsudac signalizira zvonom. Voza ili vie njih koji ulove

grupu za cijeli krug imaju pravo vozi u grupi i obrau -nava im se krug prednost na cilju. Openito su ovakveutrke krae i intenzivnije. Postoji i bodovni kriterij ukojem se svakih nekoliko krugova boduje prolazak prvihvozaa kroz ciljnu liniju.Biciklist koji sakupi najvie bodova, a da ne zaostane zakrug pobjednik je ovog pa utrke.

KronometarKronometar moe bi pojedinani ili ekipni. Na krono-metru vozai startaju u odreenim vremenskim rasto-janjima i mjeri im se vrijeme u kojem odvezu stazu.Pobjednik je onaj koji odveze stazu u najkraem vreme-

nu. Kako je u ovom pu natjecanja najvanija zika pri-premljenost te nema takziranja, ovaj p utrke se estonaziva utrkom isne. Ovaj p natjecanja je osmiljenu Engleskoj oko 1895. godine jer sve do nakon Drugogsvjetskog rata nije bilo dozvoljena masovna vonja bici-klima. Vonja u zavjetrini kao i ometanje drugih biciklistanije dozvoljeno u ovoj disciplini te rezulra kaznom ilidiskvalikacijom. Ako se radi o ekipnom kronometruonda svi vozai iz ekipe startaju zajedno i voze na smje-nu. Smiju koris zavjetrinu vozaa iz svoje ekipe, ali nei vozaa iz drugih ekipa. Mjeri se vrijeme treeg vozaakoji proe kroz cilj (ako ekipa broji 3-6 biciklista) ili vrije-me petog vozaa koji proe kroz cilj (ako ekipa broji 8-9biciklista). Ovo pravilo moe propozicijama natjecanjabi i drugaije denirano. Na etapnoj utrci biciklistu kojizaostane pripisuje se njegovo vrijeme, a ne vrijeme kojeje ostvarila njegova ekipa.

Etapna utrkaEtapna utrka je viednevna utrka koja se sastoji odklasinih utrka, a moe ukljuiva i nekoliko kronome-tara kao i kriterija. Vremena ostvarena u svim etapama(pojedinanim utrkama) se zbrajaju i pobjednik je onajkoji ostvari najmanje ukupno vrijeme. Etapne utrkemogu traja od nekoliko dana pa sve do tri tjedna kaoGrand Tour utrke. U taj p utrka spada i Tour de Fran-ce, najpoznaja svjetska bicikliska utrka. Druge dvijeGrand Tour utrke su Giro dItalia i Vuelta a Espana. Kroztri tjedna te utrke ukljuuju prolazak kroz planinske pre-djele, nekoliko kronometara (ponekad i ekipni) uz dva


12/113

Bicikliza

mo

penito

12

dana odmora. Tradicionalno zavravaju u Parizu, Milanu iMadridu. Za pobjedu na ovakvoj utrci, uz ziku pripre -mljenost potrebna je velika mentalna snaga i sposob-nost oporavka. Na etapnim utrkama se osim konanogpobjednika po vremenu obino odvijaju i natjecanja zanajboljeg sprintera, penjaa, za najbolju ekipu...

Slavne utrkeSlavne utrke imaju veliku tradiciju i svoj ugled su stjecale

kroz itavo stoljee.Tour de France kao najpoznaja svjetska bicikliskautrka odran je prvi put 1903. s prekidima jedino jekomprvog svjetskog rata. U vrijeme drugog svjetskog ratatrka je bila lokalnog karaktera i odvijala se slobodnimdijelom Francuskog teritorija. Osniva utrke je HenriDesgrange, a sponzor je bio asopis LAuto. Tijekom prveutrke asopisu se naklada udvostruila, da bi se kroz ne-koliko godina upeterostruila zahvaljujui utrci. Samimme se poveavao i fond nagrada kao i pres utrke. Ciljje tradicionalno na Champs-lyses u Parizu, a karakteri-sna je i uta majica koja je ostala jo od vremena uhstranica novina LAuto.Giro dItalia je pokrenut 1909. godine takoer da bi po -taknuo nakladu novina La Gazea dello Sport. Zanimljivoje to da su istovremeno bile pokrenute dvije utrke poItaliji. Jednoj je bio sponzor La Gazea i tvornica bicikalaBianchi, a drugoj puno bogaji sponzori Atala i Corrieredello Sport. Druga trka je propala zbog slabe organiza-cije, a prva je opstala iako se nije znalo hoe li novinarikoji prate utrku uope dobi plae i hoe li bi novca zanagrade.Giro dItalia je zahvaljujui dobro koncipiranoj stazi estozanimljivija i dinaminija utrka nego Tour de France kojije iscrpljujui zbog veih temperatura naroito u Pirine-

jima.Paris-Roubaix se vozi od 1896. godine i esto se nazivapaklom sjevera. To ne treba udi jer se utrka odvija uprvoj polovici travnja, u kinoj sezoni na dionici gdje je55 kilometara ceste poploeno vrlo grubom kockom.Utrka starta u predgrau Pariza i prvih 100 kilometaravozi se po dobrom asfaltu. Na otprilike 170. kilometrudolazi se na zastraujuu dionicu Troue dArenberg uduini od 2,4 kilometra koja uska i poploana vrlo neu-godnom kamenom kockom. Na tu dionicu grupa u borbiza pozicije nailazi brzinom preko 60 kilometara na sat idolazi do prelomnih situacija u utrci. Ironino je da utrkana kojoj su zbog blata biciklis esto na cilju neprepo-

znatljivi, zavrava na savrenom asfaltu velodroma uRoubaixu radi ije promocije je prvobitno i organizirana.Utrka po Flandriji (Ronde van Vlaanderen), odrava seod 1913. tono tjedan dana prije Paris-Roubaixa i sadr-ava mnogo kratkih, vrlo strmih uspona po kocki.Liege-Bastogne-Liege je jo jedna izuzetno teka klasinautrka. To je najstarija klasina utrka koja se vozi od 1892.godine. U zadnjih 50km utrka sadri vie pinih arden-skih uspona dugih ne vie od 2-3km, ali vrlo strmih.Milano-Sanremo, La Primavera (proljetna utrka) vozi seod 1907. godine i najdua je klasika sa svojih 294km. Uzadnjim kilometrima prelazi se preko uspona Cipressa i

Poggio, ali usprkos tome utrka najee zavrava u sprin-tu. Zato se jo naziva i sprinterskom klasikom. Drugavelika utrka koja se vozi u Italiji je Giro di Lombardia kojase vozi na usponima oko jezera Como. Obiljeava krajsezone i esto se naziva penjakom klasikom.

ProfesionalciProfesionalci su vrlo snani. Oni treniraju sistemazira-no, godinama u konnuitetu i to donosi nevjerojatnesposobnos. Na kratkim usponima ili u niu utrkemogu razvi 600-800 vata (W) snage kroz nekoliko minu-ta, najbolji sprinteri imaju vrnu snagu od preko 1500W.Laktatni prag najboljih profesionalnih biciklista je estopreko 400W.

Vano je istaknu da napredak u biciklizmu ne dolazipreko noi. Potrebno je najmanje 5 godina za razvojvrhunskog biciklista.


13/113

13

Bicikliioprema

Bicikl i oprema

Trkai biciklMnogi se pitaju zato su vrhunski bicikli tako skupi. Neri-jetko se za vrhunski bicikl moe kupi mali automobil. Zaproizvodnju boljeg bicikla potrebni su skuplji materijali ibolja tehnologija. To znatno podie cijenu. Cijena i masabicikla su obino inverzne.Kod kupovine polovnog bicikla vano je da ga pregledastrunjak, to moe bi povoljna kupovina, ali i uzrokmnotva problema koji donose dodatne trokove, estovelike. Poto se bicikli troe uporabom cijena mora biznatno nia da bi polovni bicikl bio dobra kupovina.Nekada je sastavljanje bicikla iz komponen bilo popu-larnije nego danas. Danas je kupovna sposobnost bolja,a ponuda sklopljenih bicikla vea i eksibilnija nego ikad,tako da svatko moe nai neto za sebe. Sastavljanjebicikla ima smisla samo za napredne korisnike koji imajuspecine elje i potrebe.Trkai bicikli se poetnicima mogu ini tee uprav-

ljivi, ali su konstruirani tako da poveavaju ekasnostprijenosa snage i da budu stabilniji pri veim brzinama.Cestovni bicikli koriste se za rekreaciju i utrkivanje. Omo-guuju maksimalnu brzinu i upravljivost na asfalranimprometnicama. Obiljeavaju ih tanke gume na 28 (700c)kotaima, mala teina i zakrivljen volan. Obino imaju 2lananika.

1

2 4

65

3

5

7

8

9

1 - okvir (frameset); 2 - volan; 3 - lula volana; 4 - ruice

konica s integriranim ruicama mjenjaa; 5 - konice;

6 - sajle u buirima; 7 - sjedalo; 8 - koarice bidona;

9 - pogonski mehanizam

moderni cestovni bicikl

Dijelovi biciklaRama i vilicaOkvir je najvaniji dio bicikla i ako on nije dobar ni jed-na komponenta ovjeena na njega to ne moe popravi.Karakteriske okvira bicikla su geometrija, krutost i tei-na. Krutost i teina su denirani oblikom cijevi i materija-lima. Pojam geometrija okvira odnosi se na kutove meucijevima i njihovu duljinu. Promjena u geometriji dovodido promjene ponaanja bicikla, kao i prilagoenosantropolokim proporcijama biciklista. Bicikli koji imajuvie nagnutu cijev glave okvira i potsjedinu cijev su vie

natjecateljski orijenitrani te su kao takvi manje udobni iagilniji.Napredni elici su najstariji materijal za okvire bicikla.To su elici s vrlo malo ugljika te s dodatkom mangana,kroma, molibdena, vanadija i nikla. elik je vrlo trajan

i udoban kao materijal za okvire bicikla, ali je u svijetunatjecateljskih bicikala pao u drugi plan zbog slabijihperformansi i skuplje izrade.Prvi aluminijski oversize bicikl predstavljen je 1975.Krajem 80-h ovaj materijal ulazi u masovnu primjenu.Jeiniji je od elika, a manja teina omoguava primje-nu oversize cijevi to daje veu krutost. Ove rame nisutrajne ni udobne kao eline, ali njihova krutost dajemanje gubitke u prijenosu snage i agilnije ponaanje.Titanij je slian boljem eliku, jo malo udobniji i trajniji,ali i skuplji jer se teko obrauje.Karbonska vlakna su danas najraireniji materijal za izra-du trkaih bicikla. Takvi okviri proizvode se laminiranjemvie slojeva karbonske tkanine lijepljene epoksidnomsmolom. Ako je karbonski bicikl dobro konstruiran moebi udoban, krut i vrlo lagan istovremeno. Nedostatcikarbona su da je osjetljiv na udarce tj. lomljiv i nije ela-san kao metali.Ravne vilice poboljavaju upravljivost i stabilnost uzavojima. Nekada su sve vilice bile zakrivljene zbogudobnos, ali danas uz koritenje novih materijala to

nije problem. Novi modeli bicikala imaju oversize glavuokvira za dodatno poveanu stabilnost pa vilica mora biprilagoena tome.Kako su danas bicikli vrlo lagani, a teina bicikla nijeznaajan faktor za ukupne performanse bolje je koriskrui i malo tei okvir.

8

1

12

2

3

4

5

6

7

8

8

9

10

11

11

14

13

1 - gornja cijev okvira; 2 - glava okvira; 3 - donja cijev okvira;

4 - potsjedina cijev; 5 - gornja cijev zadnje vilice; 6 - donja

cijev zadnje vilice; 7 - nosa mjenjaa; 8 - vodilice sajli;

9 - nosai koarica bidona; 10 - nosa prednjeg mjenjaa11 - leaj upravljaa (tajerung); 12 - prednja vilica; 13 - cijev

sjedala (ticna); 14 - elna ticne; 15 - nosa konice;

16 - srednji leaj

15

16

frameset (okvir bicikla)

Volan i lula volanaVolan i lula bicikla u velikoj mjeri odreuju udobnost.Duljinom lule denira se prilagoenost veliine bicikla(pozicija), ali i upravljivost. Izrazito kratke lule mogubicikl uini neuronim, a suvie duge nedovoljnookretnim. Zato bi duljinu lule trebalo uskladi s veli-

inom okvira tj. duljinom trupa vozaa. Naravno, tozahjeva i dobro odmjerenu veliinu okvira.Postoje volani razliih oblika, sprinteri radije koristetradicionalne oblike. U zadnje vrijeme popularni su kom-paktni volani koji su neto krui i laki, ali nisu pogodni


14/113

Biciklioprema

14

za krupnije bicikliste velikih aka. Kompaktni volani ima-ju i manji pad pa kod prelaska na volan takve geometrijebiciklis ee koriste donji dio volana. Zakrivljeni oblikvolana trkaeg bicikla omoguava nekoliko poloaja rukui samim me je najudobniji i najeksibilniji oblik koji sekoris na biciklima. To je ujedno i razlog zato se oblikvolana nije znatno promijenio od prvih natjecateljskihmodela.Volan je omotan trakom koja je najee napravljena odpjenastog umjetnog materijala ili pluta. Postoje i trake sgel umetcima. Iz sigurnosnih razloga na krajevima volanaobavezno moraju bi epovi. Bicikl bez epova na volanune udovoljava propisima.Na volanu se nalaze i ruice konica, a od sredine 90-tihsvi bicikli imaju integrirane ruice konica i ruicemjenjaa. Prije toga ruice mjenjaa su se nalazile nagornjem dijelu donje cijevi okvira, tamo gdje su sadavodilice sajli. Integrirane ruice poveavaju udobnost,ekasnost i sigurnost mjenjanja brzina. Tri najvanijaproizvoaa dijelova imaju razliite principe mjenjanjabrzina, ali se lako i brzo naviknu pri prelasku s jednoga

na drugi. S vremenom ruice mogu skliznu po volanupa ih treba provjerava i podesi po potrebi.

oblik volana

klasini ergonomski kompaktni

Lula sjedalaCijev sjedala (lula sjedala, cna) omoguava podeava-nje poloaja sjedala. Neki novi okviri imaju cijev sjedalaintegriranu kao dio okvira to je lake i esto udobnijerjeenje, ali ima i svojih nedostataka. Jednom kad seintegrirana cijev sjedala odree na jednu duljinu mogu-nost daljnjeg podeavanja je vrlo ograniena. Integriranalula sjedala takoer moe bi problem pri stavljanjubicikla u kofer to je ponekad nuno na duljim putova-njima. Cijev sjedala je dio koji esto pucketa pa ju trebaredovito pregledava jekom ienja bicikla. Postojeposebne mas koje sprjeavaju proklizavanje cijevi sje-dala u okviru bicikla.

mogue je pomicanje

sjedala u svim smjerovima

kao i uzduna rotacija

mogue je pomicanje

sjedala u svim smjerovima

kao i uzduna rotacija

lula sjedala: mogunosti podeavanja

KoniceKonice bicikla. Konice cestovnog bicikla vrlo su eka-sne i jedini nedostatak moe bi sposobnost odvoenjatopline koja nastaje koenjem. Imaju mehanizam zajednostavno podeavanje koje je nuno kako bi se zadr-

ao jednak hod i koiona sila poto se gumice konica svremenom istroe, a sajle se u poetku mogu rastegnu.Takoer, konice cestovnog bicikla imaju mehanizamza brzo otputanje kako bi se kotai mogli umetnu iizvadi a da guma ne zapinje za konicu. Na Campagnolokonicama otputanje se izvodi na samim ruicama, a naShimano i SRAM konicama izravno na eljus konice.Ako je hod konice prevelik treba zategnu sajlu kako bisila koenja ostala dovoljno velika.

1

2

3

1 - kotai za zatezanje sajle

2 - tijelo konice

3 - ruica za brzo otputanje

4 - gumice (pakne)

konica

4

Ako se pojavljuje kripa prilikom koenja najvjerojatnijese radi o loe podeenim gumicama konica, treba ih po-stavi tako da klize paralelno po felgi. Istroene gumicetreba promijeni na vrijeme jer moe doi do ozbiljnih iskupih oteenja felge.

Pogonski mehanizamPogonski mehanizam bicikla sastoji se od lananika,poluga pedala (kurbli) i pedala, sredinje osovine, lanca ikazete te mjenjaa.

1 - pedala; 2 - kurbla; 3 - lananici (ajbe); 4 - prednji

mjenja; 5 - zadnji mjenja; 6 - lanac; 7 - kazeta

pogonski mehanizam

2

1

3

4

5

67

Pedale bicikla su jedan od dijelova koji se drasnopromijenio od 1985. Do tada su bicikli bili opremljeniklipserima i remeniima kojima se noga stezala u peda-

li. Danas postoji nekoliko sistema pedala bez klipsera. Naalost nisu svi meusobno kompabilni pa zahjevajukoritenje razliih ploica (blokeja) na cipelama. Looksistem je prvi i najraireniji sustav, trenutno je u uporabidruga generacija (Ko) koja nije kompabilna s prethod-nim verzijama Look pedala. Drugi sustavi su Shimano,Time i Speedplay koji nije naroito popularan u naimkrajevima. Elemen za odabir pedala su slobodan hodnoge tj. mogunost podeavanja, udaljenost plaormeod osovine, kvaliteta osovine, teina i kompabilnost.Naroito treba pazi da je odabir cipela i pedala uskla-en jer nisu svi modeli meusobno uskladivi.

U modernim pedalama stopalo ima malo praznog hoda imoe se rora u stranu kako bi imalo prirodan poloaj.Na nekim pedalama se slobodan hod moe podesivijkom prema uputama ili promjenom blokeja. Kodpromjene na pedale s veim praznim hodom moe doi


15/113

15

Bicikliioprema

do preoptereenja teva zbog vee potrebe za stabiliza-cijom noge. Ako je pozicija na biciklu ispravna poetnanelagoda i bol e s vremenom nesta. U prijelaznomperiodu treba izbjegava duge vonje i vrlo veliko op-tereenje. Neki biciklis se nikad ne naviknu na pedales velikim slobodnim hodom (vie od 8-9) pa ako nemapoboljanja nakon razumnog vremena nuno je promije-ni pedale.

blokeji za pedale razliitih proizvoaa

LOOK, stari i novi Shimano Speedplay Time

Kazeta je skup zupanika na zadnjem kotau. Dananjekazete se sastoje od 10 ili 11 zupanika i tu su vidljiveznaajne promjene u evoluciji bicikla jer prije samo 25godina standard je bio 6 ili 7 zupanika. Odabir kazetemora bi usklaen s lancem i kompletnim mjenjakimsustavom. Koritenje kazete jednog s mjenjaima drugog

proizvoaa nije nemogue, ali nije potpuno usklaenoi mijenjanje brzina nije nikada mogue podesi da budesasvim glatko. Noviji prijenosni sustavi koriste sve uelance pa lanac za sustav s 9 zupanika ne odgovara nanovi s 10 ili 11. Pri opisu kazeta koris se oznaavanjekao 11-23 ili 13-26, to znai 11 do 23 zubaca ili 13 do 26zubaca na zupanicima. Naravno, vei zupanici su boljiza brdovite staze, a manji za brzu vonju po ravnome.Svi mjenjai ne mogu pokri veliki raspon zubaca pa i otome treba vodi brigu pri odabiru.Kurble i lananici su jedan od skupljih dijelova bicikla.Bolje kurble napravljene su od karbonskih vlakana iponekad imaju keramike leajeve za manji otpor okre-tanja. U zadnjih 10-tak godina pojavile su se kompaktkurble koje omoguavaju koritenje lakih prijenosa (lan-anici s 34/50 zubaca naspram klasinih 42/52 ili 39/53).Duljine poluga (kurbli) variraju od 170-185, a najee suone od 172,5 ili 175mm. Vozai s dugim nogama moguima koris od duljih kurbli - vee poluge. Kod biciklistamanje grae vee poluge onemoguile bi pravilan mi-ini rad i smanjile sposobnost brzog okretanja pedala.Neki biciklis preferiraju razliite duljine kurbli za razli-ite utrke (kratke za kriterij, duge za uspone), ali to nijepreporuljivo jer nesposobnost organizma na tako brzuadaptaciju zapravo smanjuje ekasnost miinog rada i

znatno se poveava opasnost od nastanka ozljeda.Uloga mjenjaa je osim mijenjanja brzina odravanje na-petos lanca. Zato lanac mora bi ispravne duljine kakobi opruga u mjenjau imala dovoljan raspon. U dobusmo kada elektrini mjenjai ulaze u uporabu. Njihovaprednost je vea brzina, preciznost i izostanak potrebeza podeavanjem kad se s vremenom sajla mjenjaarastegne. Skuplji prednji mjenjai su precizniji i imajuvie meukoraka to je korisno. Zadnji mjenjai pretenofunkcioniraju jednako, bolji imaju jau oprugu to rezul-ra brom i preciznijom promjenom.

Kotai

Kotai cestovnog bicikla su nakon okvira najvanijiimbenik kvalitete bicikla. Postoje u mnogo razliihoblika i karakteriska. Neki vozai koriste razliite kotaeza trening i utrku na nain da koriste loiji materijal zatrening stvarajui tehniku i psiholoku prednost. Kotai

s manjom masom na obodu (felga i guma) imaju manjuinerciju pa se bolje ponaaju pri promjenama smjerai brzine. Kotai s viim prolom felge i manjim brojembica su aerodinaminiji. Karbonske felge zahjevajuposebne gumice konica za ekasno koenje poto sukarbonska vlakna slab provodnik topline. Smanjenauinkovitost koenja takvih kotaa naroito je primjetnapo kii.Oblik felge dikra i mogunost upotreba guma. Nekadasu biciklis korisli samo tabulare, danas su polutabularitoliko razvijeni da su postali dominantni oblik gume ucestovnom biciklizmu. Prednost tabulara je u manjojsveukupnoj masi i veoj udobnos. Openito tabulari subolji, ali i znatno skuplji. Popravak probuenog tabularaje kompliciran, a kod nekih i nemogu. Vanjska gumastarijih tabulara bila je zaivena u cijevas oblik, dok nekinovi tabulari nemaju av nego je vanjska guma slijeplje-na kao da je iz jednog komada to popravlja karakteri-ske, ali onemoguuje popravak. Tabulare je potrebnozaljepi na felgu posebnim ljepilom (kitom), a loiji kitovimogu omeka od velike vruine uzrokovane koenjem i

izazva vrlo opasnu nezgodu.

1

23

4

5

6

1 - felga visokog profila; 2 - felga niskog profila

3 - nipl; 4 - bica; 5 - glavina; 6 - zatvara

kotai trkaeg bicikla

Odabir sjedala i udobnost sjedenjaIzdrljivost koja omoguava biciklistu da vozi 4 sata nevrijedi nita ako mu sjedenje predstavlja problem venakon 2 sata. Bolovi od sjedenja su vrlo es u bicikliz-mu i osim to mogu bi uzrokovani loom pozicijom inavikama u vonji u velikoj mjeri ovise o odabiru sjedala.Svaki ovjek je razliit pa je tako i odabit sjedala indivi-dualan. Najbolji odabir sjedala posi e se tek ispro-bavanjem vie modela kroz dulji period. Zato mnogibiciklis voze is model sjedala dugi niz godina. Ipak,

postoje neke smjernice kojih se treba dra.irina sjedala se odreuje prema rasponu karline kosna mjesma gdje se sjedi, tzv sjedeim kosma (zadnjikraj inferior ramusa). Ova irina se moe odredi ako seu tankom donjem rublju sjedne na komad sropora ilislino. Mjesta na kojima ostane najvea udubina su sje-dee kos (SK). Na njima treba sjedi i na biciklu. Akoje sjedalo preusko bit e optereen prednji kraj inferiorramusa i meko tkivo izmeu nogu koje je puno krvnihputeva i ivaca to e doves do utrnua i nelagode.Kako ene imaju malo ire SK, postoje malo ira sjeda-la za bicikle koja su prilagoena enama. Gledajui sastranje strane sjedalo bi trebalo bi skoro ravno. Ako jeprevie zaobljeno SK dodiruju sjedalo prenisko i sredinjii prednji dio s mekim tkivom je opet optereen. Gleda-jui sa strane sjedalo moe bi samo malo udubljenou sredini kako bi se dobio osjeaj za sjedenje u centru,


16/113

Biciklioprema

16

prevelika udubina stvarala bi probleme i opet dovela dooptereenja mekog tkiva.Sjedalo ne smije bi previe mekano. Ako je previe me-kano biciklist utone u njega i teina opet nije oslonjenana SK u potpunos. Sjedalo mora bi mekano dovoljnoda je udobno na SK, ali ne toliko da se utone u njega.Moderna sjedala imaju rupe, posebne sekcije tvreg imekeg materijala islino, a sve s ciljem boljeg raspo-reivanja mase. U pravilu sve to pomae udobnos, alikrajnji rezultat ovisi o kombinaciji biciklista i sjedala. Nepostoji univerzalno sjedalo koje svima odgovara.Ako pozicija nije dobro podeena ni najbolje sjedalonee bi dovoljno dobro.Starija kona sjedala se s vremenom prilagoavajuobliku SK. U poetku na njima vonja nije toliko udobna,ali ve nakon otprilike 500km su prilagoena i izuzetnoudobna.

irina sjedala je izuzetno vana.

preusko ispravno

Testna vonja biciklaPrije testne vonje poeljno je podesi poziciju da budeistovjetna poziciji na koju je biciklist navikao. Tako mubicikl nee djelova udno i strano.

Krutost bicikla se moe tesra naglim ubrzanjem izmale brzine na tekom prijenosu. Kod bicikla slabe kru-tos osjet e se mekoa i struganje lanca po prednjemmjenjau. Reakcija na ubrzanje je dobar pokazatelj iner-cije kotaa i krutos okvira bicikla. Stabilnost se najboljeoitava na spustu pri veim brzinama (65+km/h). Biciklikoji nemaju dovoljno krut prednji kraj ne dre dobropravac i ne djeluju sigurno pri velikim brzinama. Ako ublizini nema spusta na kojem bi se posgla ta brzina tre-ba napravi nekoliko naglih zaokreta i proba vonju bezruku kako bi se tesrala stabilnost. Kod naglih zaokretaosjet e se gdje je limit bicikla, koliko je brz i kakav jeosjeaj sigurnos na zavojitoj ces.

Udobnost se osje pri prolasku preko grba i vrlo grubihili oteenih dijelova ceste. Udobnost bicikla ne trebazanemari jer nakon nekoliko sa umor izazvan neudob-nou znaajno e smanji biciklisku sposobnost.Na krutost i udobnost, osim okvira i vilice veliki utjecajimaju volan i kotai pa se ponekad ponaanje biciklamoe bitno izmijeni njihovom promjenom.

Aerodinamika i teina biciklaNajvie panje je usmjereno na aerodinaminost opre-me, ipak najvei uinak na aerodinamiku u biciklizmuima biciklist. Promjenom poloaja jela otpor zraka semoe promijeni do 30%, zato je kronometarski volannajisplaviji aerodinamiki dodatak za kronometre.Aerodinamina pozicija pose se u najveoj mjerihorizontalnim trupom tj. leima i uskim poloajem rukutj. laktova. Kod takve pozicije mnogi biciklis se pomi-

u naprijed na sjedalu, ali ne samo da bi ostvarili veufrekvenciju okretanja nego i zato da bi izbjegli dodirkoljena i prsa. Takav poloaj jela, osim to je neudobani moe izazva problem s vratnim miiima i sjedenjemujedno je i opasan na biciklu koji nije predvien za takvuvonju jer je uzduna ravnotea znatno promijenjena iprevie je teine oslonjeno na prednji kota to smanjujeupravljivost. Uz sputanje volana potrebno je pomaknusjedalo naprijed kako bi se odrao kut izmeu trupa inogu. Istraivanja su pokazala da smanjenje kuta znatnopoveava puls. Koljena bi trebala bi postavljena usko,takoer zbog smanjenja otpora zraka. Kod mnogih pro-fesionalaca vidljivo je da su njihova koljena u gornjempoloaju vrlo blizu gornje cijevi okvira bicikla, nekad ju idodiruju.Drugi najvaniji faktor su kotai koji mogu donije padotpora zraka i do 5%. Teina bicikla je vrlo popularnatema meu biciklisma, ali veina sportaa se me nebi trebala previe zamara jer je utjecaj mase bicikla nakonane performanse relavno mali (u svim uvjemaispod 2%), naroito ako se lakom opremom dovodi u

pitanje pouzdanost, aerodinamika i mogunost iskorite-nja kapaciteta biciklista.

0+10%+15%+30% -20% -25%

utjecaj poloaja tijela na aerodinamiku

Bicikliska odjea i obuaBicikliska majicaBicikliske majice nekada su bile vunene, a danas seizrauju od modernih sintekih materijala koji se brzosue i ostavljaju jelo suhim. Prilagoavanje oblikajelu smanjuje otpor zraka. Bicikliske majice obilje-ava ovratnik koji od sunca i hladnog zraka, dugakiprednji patent zatvara koji omoguava lako provjetra-vanje na velikim vruinama, dui zadnji kraj i depovi naleima.Skoro svi sinteki materijali imaju veliki nedostatak dazadravaju neugodne mirise. Kvalitetnija odjea moe sepra na vioj temperaturi i to pomae. Rjeenje za ovajproblem je koritenje sportskog donjeg rublja ispod sin-teke odjee koje moe bi vuneno. Nikada ne korispamune materijale u biciklizmu jer oni zadravaju vlagupa je u njima hladno i moe doi do prehlade.

Bicikliske gaeKvalitetne bicikliske gae poveavaju udobnost.Napravljene su od elasnog materijala (spandex,lycra...) kako bi bile udobnije i davale slobodu pokreta. Upodruju prepona imaju uloak za bolju udobnost na sje-dalu bicikla. Uloak bi trebao bi bez avova, novi imaju3D oblike i dobro pristaju, ali ne odgovara svakome basvaki oblik pa je dobro isproba i odabra omiljenogproizvoaa. to je vei broj komada tkanine gae ebolje pristaja.


17/113

17

Bicikliioprema

Nisu svi uloci is. Oni koji imaju vie zona razliitetvrdoe i izraeni su od pjenash materijala u pravilusu udobniji na dugim vonjama od uloaka s gelom kojisu manje prozrani to je smetnja osobito po toplomvremenu. Uloci koji nisu od pjenastog materijala su nieklase i jeiniji su. Gel na nogavicama bolji je od uivenihgumica jer manje stee, a ekasnije dri nogavicu namjestu.Naramenice imaju prednos i nedostataka. Da bi vonjabila udobna uloak koji je uiven u gae (tzv. pelena)treba bi na pravom mjestu. Gae bez naramenica moguspada i odvaja se od koe, dok su kod onih s narame-nicama vrsto priljubljene i uloak se ne pomie.Gae s naramenicama su i udobnije jer nema priskau podruju trbuha poto nema elasne vrpce u tompodruju. Zimi su toplije jer su bubrezi zaeni.Lje u gaama s naramenicama moe bi vrue. Neki-ma naramenice stvaraju iritaciju na prsima i ramenima.Takoer, tee je obavi nudu.

biciklistike gae

s naramenicama

biciklistike cipele

s rupama za blokeje

Bicikliske cipeleBicikliske cipele sprjeavaju bolove i ozljede stopalai glenja istovremeno omoguujui bolji prijenos snagena pedale. Iako se na kratkim razdaljinama moe vozi ubilo kakvoj obui kombinacija pravih pedala i biciklis-kih cipela ini vonju ekasnijom i ugodnijom. Biciklis-ke cipele imaju tvrdi potplat koji omoguava ekasnijiprijenos snage i rasporeuje optereenje ravnomjernona cijelo stopalo. Bolji modeli imaju uzdunu potporu,mogunost podeavanja nagiba stopala i potporu zametatarzalno podruje. Bicikliske cipele koriste se sposebnim pedalama koje omoguuju potpunu pove-

zanost biciklista i bicikla. Na donjem dijelu cipele kodmetatarzalne kos uvren je blokej koji se uvrujeu pedalu jekom vonje. Taj blokej oteava i hodanje.Bicikliske cipele se ne rasteu pa treba odabra pra-vu veliinu. U sluaju nedoumice bolje je odabra brojvee. Vano je da prs imaju dovoljno prostora, naroitopo hladnom vremenu kad vanost dobre cirkulacije unonim prsma raste. Cipela ne smije bi jesna nina jednom mjestu, ali mora omogui vrsto vezivanjenoge. Peta bi morala bi dobro uvrena. Nakon vonjepo kii vano ih je temeljito osui kako se ne bi razvilegljivice, a uloke izvadi radi boljeg suenja. Rjeenje

je napuni ih novinskim papirom i ostavi na toplommjestu nekoliko sa.Veina proizvoaa proizvodi veliki raspon veliina srazmacima od pola ili 2/3 broja, ako postoji nedoumicauvijek je bolje uze pola broja vee. Na dugim vonjama

noga oe to je dodatni problem ako je cipela uska.Bicikliske cipele (obuu openito) nikad ne bi treba-lo kupi na nevieno bez isprobavanja jer se veliina ioblik kalupa razlikuju od jednog do drugog proizvoaa.Najbolje je oi u dobro opskrbljenu trgovinu i isprobarazne modele pri tome nosei bicikliske arape. Ispro-bavanje je bolje obavi u popodnevnim ili veernjimsama jer je noga tada malo vea.Ako cipele ipak jesu preuske mogue je to donekle ispra-vi vaenjem uloka ili zamjenom uloka tanjim. Isto sepose koritenjem tanjih arapa.Cipele za brdski biciklizam imaju meki potplat i zato jeprijenos snage loiji. To moe uzrokova i bolove u sto-palu zbog male povrine prijanjanja cipele na pedalu. Upravilu ne bi trebalo koris cipele za brdski biciklizam unatjecateljskom cestovnom biciklizmu ako to nije nuno.

Bicikliske arapeBicikliske arape su od brzosuivih materijala kojiodravaju toplinu i ne izazivaju uljeve. Imaju ojaanustrukturu na nekim mjesma zbog vee udobnos. Vu-

nene arape su iznenaujue dobre, a pamuk openito usportskim akvnosma treba izbjegava.

Navlake za sprintericePo hladnom i vlanom vremenu sprinterice ne pruajuosobito dobru zatu. Noga je u njima mokra ve zanekoliko minuta. Zato postoje posebne navlake (galoe)koje se navlae preko njih. Obino su napravljene odneoprena ili impregnirane tkanine. Mogu bi i podstav-ljene kako bi bile toplije.Imaju rupu na donjem dijelu za blokeje koja mora bidovoljno velika da blokej cijeli moe izai van. Ako na-vlaka zapinje postoji ak mogunost da se noga zaglavi u

pedali, a moe smanji i slobodan hod noge u pedali todugorono dovodi do ozljeda.

navlake za printerice

imaju rupe za blokeje

i reflektirajue povrine

Zimske rukavice s tri

prsta

JaknaBicikliska lagana kina jakna slui za sluajeve kad bici-klista iznenada ulovi loe vrijeme. Moderne jakne moguse smota na jako male dimenzije i stanu u dep bicikli-skog dresa. Poeljno je da su jarkih boja zbog dobrevidljivos i da imaju reekrajue povrine. S prednjestrane bicikliska jakna bi trebala ima vjetronepropu-sni materijal. Neke bicikliske jakne se mogu pretvoriu prsluk skidanjem rukava.

Rukavice

Rukavice poveavaju udobnost i smanjuju opasnost odoguljenja u sluaju pada. Imaju deblje podruje dlanakoje smanjuje vibracije i prisak na ivce jekom vonje.Posebno je vana zatna uloga u padu. Ozljede dlanovateko zarastaju jer ovjek uvijek koris ruke u svakod-


18/113

Biciklioprema

18

nevnom ivotu. Kod pada esto je nagonsko pruanjeruku to dovodi do takvih ozljeda. Bolje rukavice imajuumetke od gela i koncipirane su tako da ostavljaju slo-bodan prostor gdje ivci prolaze dlanom. Na prvi poglednevidljiva razlika u kvalite rukavica moe ima znaajanodraz na udobnost. Podstavljeni dlan osim to daje boljuudobnost ujedno daje osjeaj sigurnos kroz vreprimanje volana. Materijal bi trebao bi neki koji se neklie, to je osobito vano za rukavice za zimsku vonjukad su uvje vlani pa je i volan skliskiji. Ljetne rukavi-ce imaju odrezane prste kako ne bi bilo vrue u njima ikako bi biciklist imao bolji osjeaj za koenje i mijenjanjebrzina. Za hladno vrijeme preporuljivi su materijalikoji diu jer se dlanovi znoje, a kad se smoe postajehladno. Zimske rukavice s tri prsta namijenjene su zanajhladnije uvjete i omoguavaju mijenjanje brzina ikoenje uz minimalnu povrinu izloenu hladnom zraku.

ljetne biciklistike rukavice

Warmeri nogavice i rukaviKad je temperatura nia koriste se dugi rukavi i dugegae ili nogavice i rukavi popularno zvani warmeri.Neke duge gae dolaze bez uloaka jer su predviene dase nose kao dodatni sloj preko kratkih bicikliskih gaa.Prednost warmera je to se mogu lako skinu i navuina vonji ovisno o vremenskim uvjema. Vano je da sudovoljno dugi i ne ostavljaju nepokrivena podruja teda vrsto stoje kako ne bi spadali. esto su od vune ilidebljih sintekih materijala.

Bicikliska opremaKacigaSvaki biciklist mora ima kacigu.Moderne kacige su lagane i udobne. te od sunca,padova i kukaca. Zimi te od hladnoe, a ispod njih je

po hladnom vremenu preporuljivo nosi tanku kapuili maramu. Proizvoai tvrde da se materijal (pjena)razgrauje pod utjecajem atmosfere, vruine, sunca iznoja pa im je vijek nekoliko godina. Pri izboru trebapazi na to kako kaciga pristaje, da odgovara veliinom,da je udobna i da ima dobru venlaciju. Poeljno je daima mreicu za zatu od kukaca. Obavezna je zamjenakacige koja je oteena u padu.Kacigu je kao i mnogu drugu opremu bolje kupova zimikad postoje zimski popus i kad novi modeli izlaze natrite pa je izbor vei, a i prologodinji modeli estobudu na rasprodaji.

Bicikliske naoaleBicikliske naoale te oi od insekata i UV zraenja.Svake naoale e poslui, ali bicikliske su otporne naudarce i na ometaju periferni vid. Staklene naoale semogu razbi u sluaju pada i uzrokova ozbiljne ozljede

pa ih treba izbjei pod svaku cijenu. Kod odabira naoalatreba provjeri kako stoje u kombinaciji s kacigom, koli-ko su udobne i kakvu zatu pruaju. Neki modeli imajuizmjenjiva stakla za razliite vremenske prilike. Smea,siva, zelena ili stakla s zrcalnim premazom su neutralnai samo zatamnjuju. uta ili naranasta stakla poveava-ju osjeaj za dubinu prostora i kontrast pa su dobre zavonju po oblanom ili maglovitom vremenu. Za noneprilike treba koris potpuno prozirna stakla.

TorbicaU torbici na biciklu moe se dra alat, rezervna guma,dokumen i neto novca. Na taj nain te stvari nune zasvaku vonju nikad nee bi zaboravljene. Biciklisketorbice postoje u raznim veliinama pa svatko moe naiprikladnu za svoje potrebe. Veina ih ima sustav za pri-vrivanje na sjedalo koji omoguava lako i brzo skida-nje s bicikla. Trebala bi bi to manja, a opet sadravasve to je potrebno te je poeljno da je vodonepropusnakako se stvari u njoj ne bi smoile po loem vremenu.Za opmalnu sigurnost na trening bi trebalo ponije: 2

zranice, 3 monraa, set za krpanje guma, komad tvrdegume za zatvori veu rupu na vanjskoj gumi, mini setalata s kljuem za centriranje, odvijaem i inbus kljuevi-ma. Uz sebe ima i neto novca, idenkacijski doku-ment i mobilni telefon.

biciklistika torbica

ako ventil nije

dovoljno dug gumu jenemogue napumpati

Rezervna guma i priborZa zamjenu gume potrebno je ima 2-3 monraa, zra-nicu odgovarajueg venla (za visoke felge potreban jedui venl) i pumpu. Poeljno je jo ima pribor za brzokrpanje guma (samoljepljive zakrpe), malo postakljenogpapira, komadi tkanine ili snane samoljepljive trake zasluaj veeg oteenja vanjske gume.Vano je ima opciju ak i kad se guma probui. Ako senezgoda dogodi daleko od kue, nakon to promijeni

gumu biciklistu preostaje jedino nada se da se to neeponovi putem prema kui. Kad postoji rezervno rjee-nje biciklist je smiren, a postoji mogunost da pomogne inekom drugom u nevolji. Pri kupovini guma uvijek je bo -lje odabra dugi venl jer on odgovara za bilo koji kota.Monra za gume je najjeiniji i najjednostavniji bicikli-ski alat, a opet najnuniji. Bolji su plasni jer je manjaansa za oteenje felge i gume. Potrebno je ima 2-3komada, a obino se u takvim komplema i prodaju.

Univerzalni bicikliski mini alatMalih je dimenzija i prikladan je brzinska podeavanja ilipritezanje neega to se iznenadno otpuslo na vonji.

Dobro ga je ima u torbici zajedno s rezervnom gumom,ali nije nuan naroito za poetnike koji ga nee zna koris.


19/113

19

Bicikliioprema

Mala pumpa

Mala pumpa moe stalno bi privrena na bicikl il i semoe nosi u depu bicikliskog dresa. Mala pumpaslui samo za nudu u sluaju buenja gume na vonji pane mora ima nikakve dodatke poput manometra.

mini

alat

montirai za

gumu

mini

pumpa

zranica s dugim

ventilom

Povremeno treba provjeri njen rad jer ako stoji stalnona biciklu izloena je promjenama atmosferskih uvjetapa se gumica moe stvrdnu i uini pumpu beskori-snom.Set za krpanje guma. Posluit e u nudi. Naravno da jebre i ekasnije zamijeni gumu novom, ali ako se dogo-di drugi ili trei defekt u vonji set za krpanje dobro edoi. Sastoji se od ljepila i zakrpi ili samoljepljivih zakrpi iopreme za ienje i bruenje povrine za lijepljenje.

Bicikliska aica (bidon)Posebne bicikliske aice standardizirane su i pristajuu koarice (nosae) privrene na okvir bicikla. Plasneaice u kojima se prodaje voda i sokovi nisu prikladne nesamo zato to su za jednokratnu uporabu i viekratnomuporabom mogu isputa toksine tvari ve i zato tomogu ispas iz koarice jekom vonje i izazva nezgodu.Bicikliske aice sigurno pristaju u koaricu, a istovreme-no se lako vade iz nje, imaju gumeni venl kroz koji se lakopije i dozira tekuina u vonji. Zahvaljujui velikom otvorulako se pune i iste. ienje je posebno vano ako se ubidone stavlja bilo to osim vode, slatki napitci ostavljajueerni talog na dnu koji je plodno tlo za razvoj bakterija.

RasvjetaRezervna LED rasvjeta za zadnji kraj posebno je korisnau sluaju da se vidljivost smanji zbog kie ili magle ili akose biciklist nepredvieno kasno vraa s vonje i nastajesumrak. U takvim sluajevima ini biciklista uoljivijim imoe spasi ivot.

PulsmetarMnoge trake za pulsmetar ne rade dobro dok su suhe.Za ispravno oitanje bez prekida potrebno se zagrijakako bi se traka i jelo ovlailo. Pulsmetar bi trebao ima- bar mogunost postavljanja zona treninga, po mogu-nos s zvunim signalom kad se izae iz zone.

traka pulsmetra

nosi se

oko prsnog

koa

BlatobraniZa zimske i kine uvjete blatobrani su odlina stvar. Nesamo da voda s ceste ne prica po onome tko ih imanego su zaeni i drugi vozai ako se radi o grupnojvonji. Bicikl je bolje zaen od prljavne i ako kia nepada biciklist e osta sasvim suh.Na cestovne bicikle teko je instalira blatobrane, aki one koji su predvieni za cestovne bicikle pa je ne-

kad potrebno malo improvizacije. Blatobrani se moguuvrs plasnim vezicama za spajanje kablova. To jedovoljno vrsto i elasno, a moe se uvrs na punomjesta na ramu i vilicu bicikla bez opasnos od otee-nja.

Odravanje opremeienje bicikla vano je za odravanje njegove is-pravnos. Ne samo da se ienjem uklanja masnoa ipraina koja oteuje vitalne dijelove nego se jekomienja vri i pregled svih dijelova za vidljiva oteenja,rezultate istroenos i pukone. Preporuujem da se

ienje obavi svakih 250km. Postolje nije nuno, aliolakava posao. Neki koriste trenaer kao stalak zaienje. Za ienje je dobro koris staru odjeu.S vremenom e se prljavna nakupi ispod i okosredinjeg pogona, na donjoj cijevi rame, na sredinjempogonu i osovini, na prednjoj i stranjoj vilici, na kota-ima, lancu, konicama i mjenjaima. Ako se trenira natrenaeru posebnu panju treba posve leaju uprav-ljaa jer znoj moe prodrije u njega.Osim krpa dobri su i papirna runici za jednokratnuuporabu, ali neka budu bar troslojni. Za odmaivanjekoris sredstvo poput WD-40 ili autodeterdent. Staraspuvica za pranje posua i stara etkica za zube pomoi

e u ienju teko dostupnih mjesta i skidanja stvrdnuteprljavne.Za ienje lanca dobro je ima poseban apara.ienje aparatom je temeljito i nije nuno ukljui ga usvako ienje. Ne treba pretjeriva jer agresivno ie-nje rastvara mast unutar karika lanca koja tamo moraosta. Mast u karikama vee gustoe vana je i jer se neispire na kii. Najee je dovoljno lanac prebrisa kr-pom kako bi se skinula prljavna i stara masnoa s vanj-ske strane. Nakon ienja lanac obavezno podmaza.Tijekom ienja lanca treba obra panju na eventual-nu rastegnutost lanca. Rastegnutost lanca nastaje zbog

troenja malih osovinica unutar lanca, a moe doves dopreskakanja lanca i troenja zupanika. Rastegnu lanactreba to prije zamijeni.Kazetu je najlake ois ako se kota skine s bicikla.Tada se ienju moe pristupi uz pomo WD-40 ilietkice s deterdentom. Kad je kazeta ietkana prljavupjenu obrisa krpom umeui ju izmeu zupanika. Prijenego se krene s ienjem kazete dobro je prebrisafelgu i gumu kako se osoba koja is ne bi zaprljala. Nakraju ois bice s niplima i glavinu kotaa. Isto uinis prednjim kotaem.Na malim zupanicima zadnjeg mjenjaa se takoerobino nakupi puno prljavne i masnoe, treba ihois WD-40 ili deterdentom. Dobro je prije poetkatakvog ienja odstrani grubu prljavnu s njih mon-raem za gume ili slinim predmetom (npr. tapiemod sladoleda). I na prednjem i na zadnjem mjenjau je


20/113

Biciklioprema

20

vano ois opruge i pokretne dijelove mehanizmakako ne bi dolo do prekomjernog troenja od prljav-ne. Opruge podmaza nakon ienja.Na konicama se nakuplja puno prljavne. Da bi setemeljito oisle potrebno je prisnu eljus konicekako bi nedostupna mjesta postala dostupna. Takoertreba pregleda i ois gumice konica jer kameniu njima moe ozbiljno ote felgu. Ako su istroenezamijeni ih. Temeljito ois oprugu i podmaza ju. Nezaboravi vijak kojim je konica uvrena za okvir i vijakkojim je privrena sajla, ako se ne odravaju ismmogu zahra i puknu.Sredinji pogon s lananicima nije lako temeljito ois.Neki povremeno skidaju lananike kako bi oisli prostormeu njima, ali to ne preporuam neiskusnima jer estokasnije vijci ostanu nedovoljno zategnu i otputajuse. Lananike treba odmas prikladnim sredstvom iprebrisa. Ista stvar je i s kurblama. Posebnu panjutreba posve pedalama, tj. opruzi pedale koju trebatemeljito ois i podmaza. Takoer treba ois gor-nju povrinu pedale gdje je u dodiru s blokejem i same

blokeje na bicikliskim cipelama jer prljavna na tommjestu izaziva prekomjerno troenje.Sajle je poeljno pri ienju pregleda jer su podlonehranju od kojeg slabe i pucaju.Jo treba ois lulu sjedala (cnu) zajedno s obuj-micom i vijkom koji ju privruje na okvir bicikla. Ispodsjedala nalazi se mehanizam koji uvruje sjedalo zabicikl, taj dio bicikla je esto zanemaren jer nije vidljiv, akota baca puno prljavne na njega. Treba ga ois ipregleda bar povremeno. Redovito treba kontrolira ivijke lule volana koji mogu zahra od znoja i vode kojase zadrava u njima. Pucanje h dijelova moe bi vrlo

opasno pa je vano da se to ne zaboravi. Dobro ih jepodmaza mau koja e ih za od vode.

Podmazivanje lancaPrljav i nepodmazan lanac ubrzava njegovo troenje,poveava otpor i smanjuje kvalitetu mijenjanja brzina.Posebna sredstava za podmazivanje lanca bolja su odobinih ulja jer smanjuju nakupljanje prljavne i neispiru se tako lako vodom s ceste. Lanac se podmazujena donjoj strani kako bi ulje skliznulo u karike i ostalo ulancu. Na taj nain se i prljavna izbacuje iz lanca umje-sto da se ugurava u njegovo sredite. Lanac je najboljenamaza naveer i pus da se ulje osui preko noi,

a tek ujutro ga prebrisa krpom. Nakon podmazivanjaokreta lananik u nazad oko pola minute kako bi uljeulo u karike.Treba bi paljiv jer e ulje curi po podu pa je poeljnostavi na pod staru krpu ili slino. Veina ulja trebala bibi u lancu gdje postoji trenje, a tek manji dio na povri -ni gdje ga od vlage.

lanac je poeljno

podmazivati s

donje strane

Ulje za podmazivanjeNikada ne koris sredstva poput WD40 jer ona od-mauju i ispiru masnou koja na biciklu mora osta.Za bicikle postoje posebna sinteka ulja, ali bilo kojemotorno ili strojno ulje je dobro pod uvjetom da nijepretjerano rijetko. Posebna ulja na sebe ne hvataju toli-ko prljavne i ne ispiru se lako pa su postojana na kii.

Popravci prirunim sredstvima

Probuena zranica moe se popravi vrpcom ili pagomtako to se podvee dio koji je probuen. Ma koliko sna-an bio povez neto zraka e i dalje curi i povremeno etreba dopumpa gumu. Nikad ne korisi ice ili slinetanke vezice jer mogu prereza gumu.U sluaju pucanja sajle mjenjai se mogu blokira gran-icom u srednji poloaj kako bi se izbjegla vonja kui unajteem prijenosu.U sluaju iznenadne kie za se moe vreicama,velika vrea za smee na kojoj se probui rupa za ruke iglavu moe poslui kao kabanica.Komad kartona ili slino moe poslui za popravak veli-

ke rupe na vanjskoj gumi koja je eksplodirala.Popravak probuene gumeBiciklist nikada ne smije oi na vonju bez opremepotrebne za zamjenu guma. Prije svake vonje trebaprovjeri ne samo rezervnu gumu ve i gume na biciklu.Tlak mora bi dovoljan, guma ne smije bi istroena to-liko da je istanjena, a treba ju i prebrisa od eventualnihotpadaka s ceste koji su se zabili u gumu na prethodnojvonji. Idealno bi bilo sa sobom ima 2 zranice i opre-mu za krpanje guma zlu-ne-trebalo.Ako bicikl ima visoke kotae treba pazi da i gume imajuduge venle.

Neke kombinacije guma i felgi se vrlo teko razmonra-vaju pa treba bi oprezan. Guma koja se teko skida kodkue jo e tee ii dolje kad je voza umoran, kad mu jehladno ili slino.U sluaju kad se dogodi buenje treba se sigurno za-ustavi, ne radi nagla skretanja jer je s probuenomgumom to vrlo opasno, a treba pazi i na promet. Naimjesto na kojem se guma moe sigurno zamjeni. Akotreba skinu zadnji kota prebaci brzinu u najteuna kaze (setu zadnjih zupanika) prije zaustavljanja.Nakon zaustavljanja otpus zatvara, mjenja povuiu nazad i prisnu kota na dolje. Prije nego se zrani-ca sasvim ukloni potrebno je nai uzrok buenja jer jemogue da je komad otar predmet jo uvijek zabijenu gumu. Vanjsku gumu je potrebno prijei prsma pounutarnjoj strani kako bi se biciklist uvjerio da nita nijezabodeno u nju. U sluaju da se ovo ne napravi riskira sebuenje nove gume odmah po zamjeni. Kod postavljanjanove gume prvo se stavi venl, a zam se guma laga-no napumpa, tek toliko da poprimi oblik. Zadnji kotatreba okrenu tako da je kazeta na strani suprotnoj odonoga tko gumu mijenja kako se ne bi uprljao i ozlijedio.Vanjsku gumu ponovo namonra na felgu. Pri kraju idetee pa e moda treba ispus malo zraka i provjericijelu gumu da li dobro nasjeda na rubovima. Ponekad

se zranica na rubovima podvue pod vanjsku gumupa ju treba izvui povlaenjem vanjske gume od felge ilijevo-desno. Nakon postavljanja gume napumpa ju na1-2 bara pa provjeri. Ako je sve u redu napumpa ju dokraja. Ako se zranica na rubovima podvukla pod vanjsku


21/113

21

Bicikliioprema

gumu nasta e grba pa ju treba ispumpa i namjes.Kod postavljanja zadnjeg kotaa treba pazi da se lanac imjenja poklope s najmanjim zupanikom kazete.Ako guma nije dovoljno napumpana mogue je da doedo buenja gume pri prelasku preko veeg kamenia naces, rupe ili tranica. Udarac u taj predmet na ces eprisnu gumu uz felgu i probui ju. Obino nastanudvije male rupice udaljene oko 1cm.Gumu treba napumpa toliko da se ne ssne pri svakomprelasku preko stranog predmeta, ali i ne toliko snanoda bude ugroena sigurnost zbog poskakivanja prekosvake grbe i proklizavanja u zavoju ili kod koenja. Nagrubim podlogama malo manje napumpana guma stvaramanji otpor vrtnje. Tei vozai bi trebali razmisli o irimgumama (25mm pa ak i 28mm)

Pucanje lancaDo pucanja lanca najee dolazi zbog loih navika primijenjaju brzina. Danas su lanci ui nego ikada pa samimme i krhkiji. Na duge vonje i putovanja preporuljivoje ponije s sobom mali alat za lanac i link za spajanje.

Kako pucanje lanca moe bi vrlo opasno potreban jeoprez kod tek popravljenih lanaca dok se voza uvjeri daje lanac potpuno siguran. Teoretski lanac se moe po-pravi ak i avlom naenim na ces, ali kod modernih iuskih lanaca to je vrlo teko.

ispravno

ispravno

pogreno

pogreno

neispravne kombinacije prijenosa najei su

uzrok pucanja lanca


22/113

Tehnika

von

jei

opa

biciklistka

znanja

22

Tehnika vonje i osnove

Poloaj jelaSjedenje na bicikluPoloaj na biciklu treba esto mijenja, promjena polo-aja pa i kombiniranje vonje iz stajanja (auzic) i sjedenjasmanjuje prisak, poboljava protok krvi i rad ivaca. Na

taj nain se u velikoj mjeri poveava udobnost vonje.Auzicanje po izlasku iz zavoja, pri svakom ubrzavanju ipovremeno na usponima treba posta navika. Na ravnimdionicama povremeno treba promijeni brzinu u teu idignu se iz sjedala makar i na samo nekoliko sekundi.Pazi da se sjedi pravilno, posebno na brzim sekcijamakad se zbog aerodinamike jelo esto pomie naprijed.Kod koritenja kronometarskih volana biciklis se estopomiu naprijed vie nego treba, blago nagnut nossjedala prema dolje (ne vie od 2) pomae u smanjenjupriska na meko tkivo.Kod prelaska preko neravnina poeljno je teinu oslonina noge tako to se pedale postavljaju u horizontalanpoloaj, koljena blago savinu kako bi amorzirali nerav-nine, istovremeno se stranjica malo podigne sa sjedala.

oloa ti ela e odreen oloa em ruku na volanu

1 - kronometarski bicikl i volan

2 - ruke na donjem dijelu volana

3 - ruke na ruicama konica

4 - ruke na gornjem dijelu volana

1

2

43

Poloaj ruku na volanuPoloaj ruku na volanu treba redovito mijenja kako nebi dolo do zamora i utrnua. Zglob zapea mora bi uprirodnom poloaju, pregib zgloba je uzrokuje ukljete-nje ivaca i gubitak osjeaja. Poloaj ruku zavisi i od kon-guracije terena i uvjeta na ces. Poloaj s rukama nagornjem dijelu volana je najuspravniji i najudobniji, aliprua manju mogunost koenja i slabiju aerodinamiku.Taj poloaj se koris najvie na usponima kad su koe-nje i aerodinamika manje bitni. Pri brzoj vonji u grupi

i na spustevima volan se dri na donjem dijelu koji dajebolju aerodinamiku, najbolju kontrolu bicikla i najveusilu koenja. U takvom poloaju jela je i teite nieto dodatno poboljava sigurnost. Vonja s rukama naruicama konica je aerodinamina jer je torzo istegnut

i lea su ravna, istovremeno prua dovoljno kontrole iudobnos.

poloaj ruku na donjem dijelu volana

na ruicama konica

na gornjem dijelu volana

Osnovne vjene vonjeMnogi biciklis zanemaruju osnovne vjene vonjebicikla. Ovo je posebno vano za poetnike jer sigurnostovisi o vjeni. esto su padovi i nemogunost izbjega-vanja krinih situacija povezani s nedostatkom vjenavonje. Vozi po pravcu ili krenu zvui jednostavno,ali na bilo kojoj grupnoj vonji na kojoj se zatekne viebiciklista nai e se onih koji predstavljaju opasnost jernisu savladali osnove.

Kretanje s mjestaPope se na bicikl i utaknu nogu u pedalu, okrenukurblu u poloaj 75-90 kako bi se lake proizvela snagapotrebna za kretanje s mjesta. U prometu je sigurnijeutaknu lijevu nogu pa je poeljno uvjeba kretanje nataj nain.Lagano se odgurnu desnom nogom uz istovremenookretanje lijeve pedale. Nakon kretanja utaknu i desnunogu u pedalu. S vremenom e se naui brzo i bez raz-miljanja utaknu nogu u pedalu i to e posta nauenipokret noge.U poetku treba vjeba ukapanje i otkapanje noge iz

pedale. Najbolje na nekom parkingu ili slinom nepro-metnom mjestu, a i trenaer moe poslui. Vjebadok se ne posgne vjena potrebna za utaknu nogu upedalu bez gledanja u nju.

ZaustavljanjeZakapanje i otkapanje noge iz pedale je vano i za zau-stavljanje. Ako se noga navrijeme ne otkopa iz pedale utrenutku zaustavljanja doi e do pada. Taj pokret morabi nauen i nagonski. Padovi malom brzinom mogubi opasni i rezulra lomom jer je udarac izravan i podsamo jednim kutom.Na biciklu s obinim pedalama jo kao djeca svi smo

navikli samo podii nogu s pedale i spus ju na tlo kadse zaustavimo. Pedale za trkae bicikle napravljene suupravo tako da ne otputaju nogu pri povlaenju nagore. Nogu je potrebno zakrenu kako bi se otkopala.Vano je ovaj pokret uvjeba tako da se izvodi bez raz-


23/113

23

Tehnika

vonjeiopa

bicikli

stka

znanja

miljanja jer u krinoj situaciji, kad se potrebno naglozaustavi nema vremena za razmiljanje o tome kakootkopa nogu iz pedale.Ve kod prilaza na mjesto na kojem se treba zaustaviotkopava se noga iz pedale, ali se ostavlja poloena nanjoj. Vano je da su obje noge na pedalama to dulje jerto osigurava veu stabilnost. Sigurnije je zaustavlja sena desnu nogu, ali treba pazi da ne doe do uprljanjana lanac i ajbu. Pri zaustavljanju se nagnu na stranu nakoju biciklist staje, kako se ne bi izvrnuo na drugu stranuna kojoj je noga ukopana. Skliznu po sjedalu i sjesna gornju cijev okvira kako bi noga imala vrst oslonac.Desna noga je tada malo savijena i vrsto na tlu, a lijevanoga je i dalje ukopana u pedalu i spremna za kretanje.Prije kretanja opet sjes na bicikl, okrenu lijevu nogu upoloaj za kretanje i lagano se odgurnu desnom.

Vonja po pravcuManjak vjene vonje po pravcu moe bi koban kad sebiciklist nae na prometnoj ces, to je naalost nekadneizbjeno. Loa tehnika znai da se biciklist puno klima

na biciklu i pri tome volan stalno ide lijevo-desno. Ugrupi e to rezulra negodovanjem, na ces nemogu-nou da se vozi po uskom pojasu s desne strane.Za vonju po pravcu vano je bi oputen, laktovi na bici-klu uvijek trebaju bi oputeni, oni amorziraju gibanjejela, ali i udarce i neravnine s ceste. Na taj nain vonjaje sigurnija i udobnija. Ramena, prsa i vrat takoer tre-baju bi oputeni.

za vonju po pravcu vano je da je pogled usmjeren naprijed

Pogled mora bi usmjeren ravno, gledanje u vrh pred-njeg kotaa rezulra smanjenom kontrolom i sposobno-u vonje po pravcu. Potrebno je gleda bar 20-30mnaprijed, kad se uoi rupa ili slino na ces korigira sesmjer kretanja toliko da ju se zaobie bez naglih pokretai promijena smjera. Gledanje u rupu koja se pribliavanije dobro.Pogled treba bi tamo kamo se eli proi. Vano jegleda u dobru putanju za prolazak zavoja, a ne u rupukoja se nalazi pored nje. Pogled, ravnotea i kretanje sumeusobno povezani.Dobra vjeba za vonju po pravcu je vonja po cr, tomoe bi crta na rubu ceste ili jo bolje na praznom par-

kingu. Tu se moe uvjeba i gledanje ravno pred sebejer je oigledna razlika u sposobnos vonje po cr akose gleda ravno naspram gledanju u svoj prednji kota.Crta je esto sasvim glatka dok je asfalt koju ju okruujegrub pa se odmah osje razlika pri silasku s crte. Ovomvjebom posi e se oputeni trup i pravilan pogled nacestu.Vonja na valjcima nije mogua bez sposobnos vonjepo pravcu. Zato je dobra vjeba, ali za nju je potrebnave poetna razina sposobnos.Vonja po pravcu nije tako jednostavna kao to se ini.Ova vjena je vana za sigurnost i ugodu zajednikevonje. Nitko ne voli biciklista koji vijuga i takav neebi dobrodoao na grupnim vonjama. Automobilistakoer nee bi oduevljeni. Potrebno je gleda napri-jed, ne u prednji kota nego u cestu bar 10-tak metaraispred. Ruke i zglobovi moraju bi oputeni,Ova vjena je vana za sigurnost i ugodu zajednikevonje.

Vonja iz stajanja (auzicanje)

Pri ustajanju iz sjedala na pedale dolazi do kratkog preki-da okretanja pedala i pomicanja jela naprijed u odnosuna bicikl. Ovo je osobito izraeno na usponima i na tre-nutak naglo uspori kretanje bicikla to moe doves dopada biciklista iza onog koji se digao sa sjedala.Zato treba pazi i predvidje ako e se biciklist ispreddii u auzic. Na usponima je zavjetrina ionako manjebitna i potrebno je koncentraciju preusmjeri na vonjupa nije problem ako se vozi s pomakom u stranu, a neizravno iza drugog biciklista.Ako ipak doe do dodira kotaa potrebno je vrsto dravolan i prisnu ga prema kotau s kojim je dolo dododira, a nikako od njega. Prirodno je da u sluaju dodira

biciklist koji nije uvjeban skree od kotaa s kojim jedolo do dodira, ali to dovodi do veih problema u sta-bilnos, a moda i pada. Zato je poeljno vjeba dodirkotaa pri maloj brzini.Na usponima je vano zadra oputeno jelo, oputeneruke i ramena zbog ovoga, ali i manjeg miinog umora.Kod mnogih biciklista na usponima se jelo ukoi, rukesu napete i vrsto poteu volan. U m uvjema su veeanse da dodir kotaa dovede do pada.Pri kretanju u auzic poeljno je pogurnu bicikl naprijedi nastoja prijelaz iz jednog u drugi poloaj uini toglatkijim po pitanju okretanja pedala. To je lake posi

ako se dizanje iz sjedala obavlja jekom priska jaenoge na pedalu.

Mijenjanje brzinaMijenjanje brzina na modernim cestovnim biciklima vrise ruicama konica/mjenjaa. Lijevom ruicom kontro-lira se poloaj lanca na prednjim lananicima, a desnomna zupanicima kazete. Desna ruica prua vie mogu-nos, vei raspon prijenosai bri promjenu. Zato se viekoris.Prijenosni odnosi se oznaavaju brojano pri emu prvibroj oznaava broj zubaca na lananiku, a drugi brojzubaca na zadnjem zupaniku (npr 5213).

Vei zupanik na prednjem mjenjau donosi tei prije-nos, a vei zupanik na zadnjem mjenjau donosi lakiprijenos. Promjenom u pravu brzinu (laki prijenos zauzbrdice ili jak vjetar, tei za ravnicu i vee brzine) mogu-e je odra ugodnu brzinu vrtnje pedala i na taj nain


24/113

Tehnika

von

jei

opa

biciklistka

znanja

24

lake vozi tj. tedi snagu. Okretaji bi trebali bi urasponu od 80 do 110 okretaja u minu ovisno o terenui uvjema.

Shimano

pomak za laki prijenos

pomak za tei prijenos

SRAM

ima samo jednu ruicu

upravlja se dugim ili kratkim

pomakom

Campagnolo

omoguuje promjenu veeg broja

prijenosa u jednom pokretu

razliiti sustavi za mijenjanje brzina

Vonja u grupiVano je daje biciklist svjestan onoga tko se vozi iza nje-ga. Ubrzanja i usporavanja ne smiju bi nagla jer svakokoenje stvara paniku kod vozaa iza, dok nagla ubrzanjaremete ritam. ak i ako se eli uspori treba uz koenjeistovremeno vr i pedale, na taj nain usporavanjeje uoljvije i manje naglo. U sluaju da se ispred naeprepreka ili opasnost treba bicikliste iza sebe upozoriglasom i pokrema ruku.Potrebno je dra liniju i ne puno i naglo vijuga poces. To znai ponekad prijei preko grbe koju bi biciklistna samostalnoj vonji izbjegao. Preskakanje takoerometa ritam i moe doves do kontakta biciklista ukoloni pa ga je potrebno izvodi s posebnim oprezom ilipotpuno izbjei.Linija kretanja kroz zavoje treba bi predvidiva i uobi-ajena. Pokazivanje skretanja je preporuljivo ne samozbog grupe ve i zbog prometa. Pri ustajanju na auzic nausponima takoer treba bi paljiv i u trenutku ustaja-nja iz sjedala pogurnu bicikl prema naprijed kako ne bidolo do kontakta s vozaem iza. anse za nezgodu supoveane i zbog umora kojeg svi osjete na usponima.Ako je u grupi vie biciklista koji se ne poznaju potrebanje vei oprez. Poeljno je gleda to vie ispred grupeda se na vrijeme zapaze dogaaji na ces koji uzrokuju

promjene brzine.Voza koji se vozi na zadnjoj poziciji treba upozoravana automobile koji dolaze od iza i ele pretei skupinu.Vodei voza u grupi provjerava raskrija i obavjetava

ostale ako je prolaz slobodan. Pri tome mora bi opre-zan imajui na umu veliinu grupe i broj biciklista izanjega.Kod pogledavanja u nazad mnogi biciklis ne odravajudobro smjer pa je sigurnije prije okretanja glave osloniruku na lea ili rame biciklista koji se vozi pored kako bise zadrala svijest o prostoru i smjer kretanja.Prije davanja smjene tj. izlaska na rung poeljno jeprovjeri brzinu kretanja grupe i nastavi tom brzinom.Neki biciklis uspore ili ubrzaju kad dou na rung, ato moe izazva negodovanje skupine koja je uhvaladobar ritam. Kad se biciklist eli maknu u zavjetrinuokretom glave istovremeno provjerava promet, ali iupozorava bicikliste iza njega. Vozei istom brzinompomakne se u stranu i tek onda uspori kako bi ga drugibiciklis proli. Dok ga grupa prolazi pazi da ne odeprevie u stranu, a pedale je poeljno vr cijelo vrijemei odra brzinu tek malo manju od grupe kako se naulasku u zavjetrinu ne bi puno muio ubrzavajui. Kad senae na zaelju grupe najbolje je vrijeme za jes i pi.

1m 2m 4m0,5m

10%

20%

30%

40% ekipni kronometarcestovna utrkauspon

zavjetrina: utjecaj udaljenosti na smanjenje otpora

Vonja u zavjetriniRazmak izmeu biciklista bi trebao bi oko 30cm. Manjeovisno o uvjema moe bi opasno i zamorno, a vie jeneekasno. Konice ne koris osim u krajnjoj nudi.Koncentracija neka bude usmjerena na vrtnju biciklistaiza kojega se vozi. S vremenom kako se vjena razvijapoeljno sve vie gleda naprijed kako bi se predvidjelesituacije koje vode promjeni brzine. Ako se udaljenostmeu kotaima previe smanji smanji prisak na ped-ale kako bi se udaljenost normalizirala. Takoer se moepomicanjem u stranu povea otpor zraka kako bi se

smanjila brzina kretanja. U sluaju dodira kotaa volanokreta prema kotau s kojim je dolo do kontakta.Okretanje volana u suprotnom smjeru obino vodi dopada.

Vonja na smjenuVonja na smjenu moe se odvija u jednoj ili dvije linije.Ako se vozi u jednoj liniji svi su iza vodeeg vozaa. Onse kree konstantnom brzinom, a rotacija nastaje kadse makne u stranu i uspori kako bi se prikljuio na krajulinije. Smjena moe traja od 15 sekundi do nekoliko mi-nuta. Prednost vonje u jednoj liniji je da zauzima malomjesta na ces pa je pogodna i za prometne ceste.

U dvije linije vozi se sa stalnom rotacijom, jedna linija jebra, a druga sporija, nakon to biciklist da smjenu onprelazi iz bre u sporiju liniju i prikljuuje se na kraj brelinije.


25/113

25

Tehnika

vonjeiopa

bicikli

stka

znanja

10

0%

70%

6

0%

5

0%

10

0%

70%

60%

6

0%

10

0%

70%

6

0%

50%

vonja na smjenu i potronja energije

Smjer vjetra odreuje na koju stranu se daje smjena,odnosno je li bra linija lijevo ili desno. Smjena se uvijekdaje prema smjeru iz kojega pue vjetar. Na taj nainbiciklist koji je dao smjenu i povlai se na kraj kolonetakoer daje zavjetrinu.Slabiji vozai bi uvijek trebali bi iza jaih, a ne obratno.Kad slabiji voza da smjenu, on se umoran mora priklju-i na zadnju poziciju, a ako je tada na elu kolone netkojai od njega mogao bi ima potekoe. Ako postoji

opasnost od kontakta s kotaem biciklista ispred trebase pomaknu u stranu, na taj nain se izlaskom iz zavje-trine poveava otpor zraka to doprinosi usporavanju.Mnogi biciklis imaju obiaj da ubrzaju kad dou na elokolone, to nije dobro jer uvelike oteava situaciju onogatko se tek maknuo s vodee pozicije. Umoran voza pro-pust e smjenu i vozi se na kraju kolone, upozorava-jui ostale da uu ispred njega i ostavljajui im dovoljnoprostora za to. Na usponima treba smanji intenzitet jerzavjetrina ima manji uinak.

b

onivjetar

dvostruke smjene smjene na bonom vjetru

Naglo zaustavljanje

U krinoj situaciji je ponekad potrebno naglo se zausta-vi (pad u grupi na utrci ili iznenadna prepreka na ces).Konice na biciklu su vrlo snane, ali treba zna iskori -s njihov potencijal. Pri naglom koenju bicikl naglousporava, ali jelo zadrava brzinu. Teina se prebacujena prednji kota koji onda koi snanije od zadnjeg kojigubi kontakt s podlogom. Postoji opasnost ak i odokreta jela u letu (salto) ako se prevelika sila koenjaprimjeni na prednjem kotau. Tajna naglog zaustavljanjaje u pomicanju teita prema nazad i usklaenom raduprednje i zadnje konice.Ovo se moe vjeba postupnim poveanjem brzine pri

koenju na praznom parkiralitu ili slino. S poveanjembrzine biciklist e dobi osjeaj kako je njegova teinasve vie oslonjena na prednji kota pri koenju. Teinutreba s rastom brzine sve vie pomica u nazad sve dokruke nisu sasvim ispruene kod dranja volana na do-

njem dijelu. Kurble neka budu u horizontalnom poloajukako bi pedale preuzele dio teine. Kako je s ispruenimrukama i trupom pomaknutom sasvim nazad jelo nisko,balans je bolji i ak i kod proklizavanja kotaa nee doido gubitka kontrole.

ZavojiNa prilasku zavoju potrebno je spus vanjsku nogu,prebaci teinu na nju i poloi trup to je vie mogue.

Na taj nain se sputa teite i poveava brzina kojomje mogue sigurno proi zavoj. Kako se prije zavojausporava, poveava se teina na prednjem kotau, nato takoer treba obra panju. Ruke, tj. laktovi morajubi oputeni. U trenutku ulaska u zavoj i naginjanja vo-lan treba lagano okrenu u smjeru suprotnom od zavojai stvori protuupravljanje koje e doves do naginjanja.

1. glava je uspravna

2. laktovi oputeni

3. volan se okrene blago protiv zavoja

4. bicikl se naginje

poloaj tijela u zavoju

Na is nain voze se motocikli. Ovo ne izgleda logino,ali je puno sigurnije i bre od okretanja volana u smje-ru zavoja. Potrebno je vjeba i isproba u praksi. Akoje unutarnja noga prisnuta prema rami poveava sestabilnost i kontakt izmeu biciklista i bicikla. Sve teinaprebacuje se na vanjsku pedalu kako bi se gume maksi-

malno opterele i poboljao kontakt s podlogom. Biciklje pri tome nagnut vie nego jelo.

prerani ulazak

rani ulazak

idealna linija

1

1

2

2

2

1 - ulazak u zavoj

2 - poetak ubrzanja

3 - mogu gubitak kontrole

4 - potpuna kontrola putanje

3

3

4

44

mogue linije prolaska kroz zavoj

U sluaju da je zavoj krivo procijenjen i da se biciklistnae u opasnos od izljetanja s ceste treba se nagnukoliko god je potrebno da bi odrao putanju. Nagon nastjera da ostanemo uspravni u opasnoj situaciji kako nebi pali, ali to nije ispravno. Ako je situacija krina ak

i riskira pad i klizanje po ces je esto manje opasnood izljetanja s ceste (udarac u sjenu, ogradu, pad uprovaliju itd.). Druga je stvar ako je sa strane livada iisna. Ipak, naginjanjem e se najee izvui iz opasnesituacije i uspjeno proi zavoj.


26/113

Tehnika

von

jei

opa

biciklistka

znanja

26

U zavoju nikad ne treba koi. Svo koenje treba biobavljeno prije zavoja. Koenje u zavoju tjera bicikl naispravljanje i gubitak putanje. Kako ovo nije nagon-ska radnja i na to treba obra panju na treningu. Ukrinoj situaciji mogue je brzinu malo smanji samotrenutanim dodirom zadnje konice. Dugotrajno koe-nje rezulrat e proklizavanjem i potpunim gubitkomkontrole.Koritenjem prednje konice masa se prenosi na prednjikota koji gubi inerciju i to dovodi do gubitka kontrole.Prije skretanja vano je provjeri da nitko ne dolazi odiza. Ako je cesta slobodna pomaknu se prema vanj-skoj strani ceste i blago okrenu volan od zavoja pa senagnu u njega. Iako ovo ne izgleda prirodno najbolji je inajbri nain za prolaenje kroz zavoje.

UsponiNa poetku uspona potrebno je promijeni brzinu ulaku. Preporuljivo je odmah prebaci na manji prednjilananik. Kad je lanac napet zbog optereenja na usponupromjena brzine na mali lananik mogla bi bi proble-mana. Promjena na zadnjim zupanicima je laka imoe se bez problema odvija na usponima. Ukoliko sepojavi potreba za mijenjanjem na vei zadnji zupanik(laki prijenos) potrebno je samo malo popus prisaknogama na pedale kako bi se lanac olabavio za trenutakkoliko traje promjena. Nekim biciklisma vie odgovaravonja iz sjedenja, nekima iz stajanja. Vano je da suruke oputene, s njima je onda oputen i cijeli gornji diotorza to znai utedu snage. Disanje treba uskladi sokretajima pedala. Veliki udio u penjanju ima psihologi-ja. Da bi bilo lake i da bi biciklist bio moviraniji uspontreba podijeli u segmente. Ne razmilja o vrhu brdanego gleda u dio ceste nekoliko stona metara udaljen

i postavi si za cilj bre doi do njega. Kad se to ostvarikoncentracija se preusmjerava na slijedeu toku na ce-s. Poeljno je uspon zapoe na prijenosu malo lakemnego je zapravo potreban.

Sputanje (nizbrdice)Normalno je da kod biciklista poetnika postoji strahod strme ceste na kojoj je mogue posi veliku brzinu.Sigurno, a opet zabavno i brzo sputanje stvar je vjebe.Ne bi se trebalo kreta brzinama pri kojima se gubi osje-aj sigurnos. Ako je osjeaj brzine prevelik ona vjerojat-no jest prevelika za postojeu biciklisku vjenu. Trebaizbjegava ekstremne pozicije jela, koje su moda

viene na TV. Pozicija u kojoj profesionalci sjede na rami,s rukama na luli volana ili gdje imaju glavu ispred volanai skoro im dodiruje prednji kota je aerodinamina i brza,ali ako nedostaje vjene za tako neto dovoljan je jedantrenutak da zavri tragino. Ovakvi poloaji su izrazitonestabilni pa zato ni bicikli nisu tako konstruirani da bitakvi poloaji bili prirodni.Mogue je posi gotovo istu brzinu uobiajenim i be-skrajno sigurnijim poloajem uz malo panje na detalje.Pedale (kurble) neka budu u horizontalnom poloaju,tako je frontalna povrina najmanja to daje bolju aero-dinamiku. Tijelo je polegnuto tako da je trup horizonta-lan i pomaknuto u nazad. Lagano prebaci dio teine sa

sjedala na noge. Na taj nain sputa se teite i poseuzduni balans. Na strmim nizbrdicama jo vie teineje na prednjem kotau to ozbiljno ugroava stabilnost,zato na veim strmimama jelom treba prebaci vie

teine u nazad. Noge neka budu usko u vrstom kontak-tu uz ramu i sjedalo, to poveava stabilnost i uvrujekontakt izmeu bicikla i vozaa. Volan treba dra nadonjem dijelu za poveanu sigurnost, veu silu koenjai sputeno teite. Pogled mora bi naprijed, a laktovisavijeni i oputeni.

poloaj tijela na nizbrdicama

1. ruke su na

donjem dijelu

volana

2. ruke su oputene

3. tijelo je zabaeno

u nazad

4. gledati cestu na

veoj udaljenosti

Koi treba s prekidima. Dugotrajno koenje bez pre-stanka moe doves do pregrijavanja felge i pucanja

gume to je pri veim brzinama izuzetno opasno. Koije potrebno pri prilazu zavojima i potrebno ga je vjebapostupno poveavajui brzinu. Iznimke su izuzetno strmii zavoji spustovi kad je nuno kontrolira brzinu cijelovrijeme.Zavoje treba procijeni na vrijeme, po mogunos neko-liko zavoja unaprijed kako bi se planirala idealna putanja.Zato je vano gleda daleko pred sebe i promatranajdalji dio ceste koji se vidi. Pri veim brzinama vanostispravnog prolaska kroz zavoj se poveava. Poeljno jepo izlasku iz zavoja odmah osta na putanji koja je ide-alna za prolazak slijedeeg zavoja, zato je vano gledaunaprijed i poveza zavoje. ak i kad cesta nije vidljiva

esto se moe pra linija drvea ili reljefa koju cestamora pra.

idealna putanja

koenje

prolazak kroz vezane zavoj

Documents

Biciklistički Priručnik HBS Izdanje