BIENNALE MOZAIKA RIJEKA 2013

biennale mozaika rijeka

4

4 grada — 43 autora

rIJEKa09. — 26. 05. 2013.— Galerija Bruketa 2

Strossmayerova 1— Galerija GarBaS

Užarska 26— PomorSki i PovijeSni muzej

hrvatSkoG Primorja rijekaMuzejski trg 1

ZagrEB07. — 21. 06. 2013.— Galerija zvonimir

antuna Bauera 33

PuLa04. — 21. 07. 2013.— Galerija amfiteatar

Istarska ulica bb

SPLIt01. — 23. 08. 2013.— PodrUMI dIoklecIjanove Palače— Galerija umjetnina

kralja Tomislava 15

5

BIEnnaLE moZaIKa rIJEKa uvod

Biennale mozaika rijeka je projekt udruge A.na.nas koji je pokrenut s ciljem istraživanja i promicanja zaboravljene i zapostavljene tehnike mozaika. U suvremenim umjetničkim nastojanjima zapadnih zemalja tradicija mozaika je odavno pronašla svoje mjesto te se otvorila prema novim sferama izričaja, a riječki Biennale izranja upravo iz takve želje. Prvi Biennale 2011. godine privu-kao je veliki broj znatiželjnih autora koji su kroz svoju interpretaciju mozaika pokazali zavidnu inovativnost i širinu u pristupu tehnici. Ovogodišnji Biennale umjetnicima pruža mogućnost da se u svojem osobnom iskustvu poimanja mozaika izraze u širo-kom spektru medija. Odabrani radovi jasno pokazuju kako su se umjetnici upustili u zadano istraživanje kompozicije, materijala, medija, boje i pokreta. Većina autora koja je izlagala na prvom Biennaleu sudjeluje i na ovom, nastavljajući priču o stvaranju i realizaciji jednog novog, osuvremenjenog pristupa mozaiku, a prisustvo brojnih mladih autora obećava budućnost ovom projektu.Ove će godine kao sudionici Biennalea van konkurencije biti predstavljeni mladi autori okupljeni u internacionalne umjetničke skupine iz Francuske i Italije čije sudjelovanje apostrofira već sljedeći Biennale koji će se u potpunosti otvoriti prema inozemnoj sceni.


6

PrEdgovor


7

IStodoBno moZaIK

Ta je tehnika jedna od najstarijih postojećih, poput slikanja, skulpture, arhitekture, ali je njezin jezik – kao i onaj u drugim umjetničkim oblicima – izmijenjen kroz vrijeme. Mozaik danas koristi vokabular i način izražavanja sadašnjice, nastavljajući graditi rečenice (teksture, priče kroz slike) s kombinacijama riječi (skupine materijala, gesta, vizija, ideja…) prilagođenim današnjoj komunikaciji. Dakle, mozaik sadržava vlastitu prirodu, srž; stvara površine sazdane od spojeva, jukstapozicija i kretnji tesera, komadića, modularnih struk-tura, fragmenata stvarnosti; biva koncipiran počevši od jedne jedinstvene jedinice koja se udružuje s ostalima, te zajednički nalazi smisao kako bi se postigao vizualni fenomen koji razbiremo jednim pogledom. Iako oču-vavši prvotne osobine, mozaik se ponovo otkriva – i umije stvarati uvijek nove suge-stije i poticaje – preko suvremenih ideatora i umjetnika koji pronalaze inspiraciju u njego-voj fragmentaciji (alternacija tesera i fuga, punina i praznina - gotovo simbolima uspona i padova u životu, yina i yanga) i njegovoj materijskoj snagi (izvanredno taktilan i snažnog vizualnog dojma); iz mozaika dobi-vaju životnu srž kako bi izrazili misao, ideju, bila ona egzistencijalnog, formalnog, struk-turalnog tipa… Hvala tim energijama koje odišu sadašnjim vremenom i atmosferom - mozaik ne želi da ga se strpa u stereotipnu sliku, ne može se zadovoljiti ponavljanjem modela iz prošlosti samo zbog nostalgije, ne može biti zamijenjen običnom dekoracijom, isključivo funkcionalnim premazom ili indu-

Mozaik je ekspresivna tehnika prakticirana u umjetnosti i s pravom je umjetnički jezik današnjice.


8

strijskom čahurom. Mozaik danas pronalazi smisao u traganju i eksperimentiranju te neprekidnom istraživanju raznih potencijala materije (možda i novih koncepcija) i hrani se razmišljanjima, senzibilnošću i idejama onoga koji se brine za njegov rast. Tako – bez da odredi granice i apsolutne definicije – postaje jezični izbor raznih umjetnika koji se prepoznaju u kulturalnom identitetu mozaika, u pokušaju pronalaska fizičke i konceptualne integracije, drugačijeg i ljudskog postoja-nja kroz rad, u novoj formi koncentracije i meditacije. Ekspresija u suprotnosti sa brzim preživanjem vizualnih poruka.

Nužno je nadići uvriježeni stav o mozaiku kao ekspresiji namijenjenoj nekim drugim vremenima i drugom kontekstu, onom iz prošlosti. Važno je iznjedriti na površinu onu kreativnu ulogu mozaicista, onog koji nije samo tehničar što ponavlja subjekte, forme i boje – već ih stvara. Mozaicist koji nije samo zanatlija, već je često umjetnik koji projektira i predlaže ideje koje sam i ostvaruje. Ovdje na Biennaleu Mozaika Rijeka – po shvaćanju organizatora – mozaik, već evoluiran u suvremen jezik – mora postati ključ čitanja proširene stvarnosti: mozaik nije samo poruka već mora biti kolektivno dobro koje se treba prepoznati u vlastitoj suvremenoj vrijednosti, i preko suradnje s umjetnicima povezanima s drugim tehnikama, otvorenim da se prepuste fascinaciji prirode mozaika, istražuju ga, eksperimentiraju s vlastitim senzibilitetom.

Natječaj za sudjelovanje na Biennaleu je otvoren za sve hrvatske umjetnike koji osobnim tehnikama i formulama mogu sugerirati inovativni doprinos - reflektirajući srž mozaika. Komisija sa Matkom Kezeleom, Peruškom Bogdanićem i Berislavom Valušekom – na osnovi ove premise – izabrala je 45 umjetnika od 110 kandidata i 48 radova u odnosu na 170 zaprimljenih.

Tesere, fragmenti koji se kombiniraju me-đusobno ponekad uz posredovanje napred-ne tehnologije, formirane su od klasičnog materijala (kamenje, mramor, staklena pasta, zlato, keramika), ali i neuobičajenih materijala kao papir, drvo, metal, kora, naran-čina kora, obojana žbuka, smole, linoleum, tekstil, plastika, predmeti svakodnevnice, života, rada, iskustva. U nekim odabranim radovima fragmenti nisu povezani na kla-sični i tradicionalan način, već ih povezuju fotografije, instalacije koje komuniciraju sa kontekstom, digitalni nizovi, videozapisi, najmodernije tehnike. teksture tako mogu dobiti različite varijacije, od dvodimenzi-onalnih do trodimenzionalnih, od naturali-stičke ikonografije do graditeljske sintakse modula i geometrijskih progresija, od prinosa dojmova i vizualnih percepcija do manifestacije najintimnijih i osobnih osjećaja, ispoljavanja osjećaja destabilizacije krize vrijednosti u potrazi za redom, ljepotom i iznenađenjem. Višestoljetna mozaička praksa postaje tako bogatija novim formalnim rje-šenjima; mozaik se stimulira sve do granica

IStodoBno moZaIK


9

mogućnosti, do razgradnje… koja još više tjera na promišljanje o njegovoj prirodi. Prvi pokretač je u ovom smislu konfrontacija, otvaranje, razmjena, želja za upoznavanjem i riskiranjem. Sve to daje okus suvremenom mozaiku, čini ga živim, vitalnim.

Dokazuju to i izvanredno sudjelovanje, posebno i izvan natječaja, dviju inozemnih grupa mladih umjetnika, Mosaizm i CaCO3. Dvije grupe koje spajaju umjetnike koji su se izučili u Školi za mozaik u Spilimbergu te u Školi za restauraciju iz Ravenne. Dva kolek-tiva različitih smjerova koji ležerno nalaze u mozaiku zajedničku vrijednost, strast, in-strument razmišljanja i istraživanja, projekt.

Svrha je upoznati mozaik, učiniti od njega kolektivnu baštinu, temu promišljanja. Zato se etape ove izložbe množe: poslije Rijeke izložba će biti predložena u Zagrebu, Puli i Splitu. U Splitu – kao zajedničkom događa-ju – bit će inaugurirana samostalna izložba umjetnika Joke Kneževića, posebno dirnu-tog temperamentom lica, koje interpretira kroz mozaik.

Smatram da je ova inicijativa jako proživlje-na, nadahnuta iskrenošću i entuzijazmom, vrijednostima koje je ponekad teško pronaći u svakodnevici. Jedno hvala onima koji su omogućili i usmjerili mnogo energije u mozaik, ostavivši vani mušice te uloživši duh.

— danILa vEnuto

IStodoBno moZaIK


10

2013.


11

autorI

ANA DIVKOVIĆ

ANA ŠOKČEVIĆ

ANATOLIJ ČERNJAVSKIJ

ANDREJA JANDREČIĆ

BARBARA BRNELIĆ

BORIS ROCE

BRUNA TOMAŠIĆ

DARIA PILEPIĆ STRUJA

DAMJAN ŠPORČIĆ

DEJAN DINIĆ

DIANA VITKOVIĆ

DOROTEA GAŠPAR

DRAGANA KRUŽIĆ

EmILIJa duParova

IVAN SINIČIĆ

JANA PLOVANIĆ

KRISTINA HABUNEK

KRISTINA PONGRAC

KrIStIna rISmondo

LOVRO DUŽEVIĆ

LUKA PETRAČ

MAJA BACHLER

MAJA JELUŠIĆ

MARIJANA SMOLIĆ

marIna gornIK

MARINA MIKOLČIĆ

MAROJE BATIĆ

MARTINA KAMENEČKI

martIna vrBLJanIn

MATIJA BLAŽIČKO

mILan marIn

MILUN GARČEVIĆ

OZREN KECERIN

PETRA KOVAČEVIĆ

PEtra PLEtIKoS

RADOVAN RAJIĆ

SILvana KonJEvoda

SUNČANA SIMICHEN

TANJA PEČANIĆ

tanJa Prodan

VANDA JURKOVIĆ

VANINA TOPIĆ

VEDRAN ROSANDIĆ

—

JOKO KNEŽEVIĆ

moSaÏZm

CaCO3

10

BIEnnaLE moZaIKa rIJEKa ANA DIVKOVIĆ

— heliX Pomatia 28x24,5x35/ terakotne pločice, obluci/ 2013.

— [email protected]

rođena je u osijeku 1986. godine. Školu primijenjenih umjet-nosti i dizajna završila je 2005. u Zagrebu. 2010. diplomirala je na alU Zagreb, smjer mala plastika i medaljarstvo (prof. damir Mataušić). Izlaže u zemlji i inozemstvu.

ANA ŠOKČEVIĆBIEnnaLE moZaIKa rIJEKa

11

— PanDora100x70/ glina/ 2012.


rođena je u Zagrebu 1991. godine. Završila je Srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, smjer dizajner metala. Studira na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo.

14

ANATOLIJ ČERNJAVSKIJ BIEnnaLE moZaIKa rIJEKa

— komPoziCija Broj 361x71/ mramor, smalti/ 2013.


rođen je u gradu Samara u rusiji 1984. Školu primijenjene umjetnosti završio je 2005. na krimu. 2011. godine upisuje akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Sudjelovao je na više skupnih izložbi.

15

ANDREJA JANDREČIĆBIEnnaLE moZaIKa rIJEKa

— kvaDrati0:20 min/ video/ 2012.


rođena je u Zagrebu 1989. Završila je Školu primijenjenih um-jetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer dizajner metala. Trenutačno je studentica diplomskog studija pri akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u rijeci, smjer kiparstvo. Izlagala je na jednoj samostalnoj i na brojnim grupnim izložbama.

16

BIEnnaLE moZaIKa rIJEKa BARBARA BRNELIĆ

— komPoziCija 263x23/ kora naranče, kora bora, herbarirano lišće, bakrena žica/ 2013.


rođena je u rijeci 1989. nakon završene Srednje škole za primijenjenu umjetnost u rijeci, smjer grafički dizajner 2007. godine, upisuje akademiju primijenjenih umjetnosti u rijeci. 2012. godine je diplomirala na smjeru primijenjenog slikarstva, kolegij oblikovanje nakita, mentor doc. nenad roban.


17

BORIS ROCE

— e-36 61x61/ keramika/ 2012.


rođen je u kičevu u republici Makedoniji 1952. Završio je Peda-goški fakultet u rijeci, odjel likovnog odgoja i likovnih umjetnosti, smjer keramika i grafika. do sada je imao 30 samostalnih izložbi i preko 350 grupnih. dobitnik je 16 međunarnodnih i 4 nacionalne nagrade. Bavi se pedagoškim radom.


18

BRUNA TOMŠIĆ

— PiXel PulSe1:32 min/ video/ 2010.


rođena je u rijeci 1983. godine. diplomirala je na akademiji primijenjenih umjetnosti u rijeci. dobitnica je nekoliko priznanja, među kojima i prve nagrade za idejno rješenje skulpturalnog obilježja nagrade “Znanost” 2009. Izlagala je na jednoj samos-talnoj te preko trideset grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. članica je HdlU Zagreb i HdlU rijeka.


19

DAMJAN ŠPORČIĆ

— froSt*30x30x40/ staklo, crT monitor, video/ 2013.


Multidisclipinarni umjetnik, većinu vremena proveo kao sni-matelj, montažer, grafički urednik na lokalnim televizijama, kao Gospodin Brodski na multimedijskim i slobodnim instalacijama na festivalima elektronske glazbe, galerijama, site specific manifestacijama i slično. Glazbeni aranžer za ducks records te redatelj kratkih filmova i videa.


20

DARIA PILEPIĆ STRUJA

— Boje BojiCe45x45/ smalti, mramor, bojice, šiljilo/ 2013.


rođena je u rijeci 1989. godine. Završila je Školu za primijenjenu umjetnost u rijeci i Scuolu mosaicisti del Friuli u Spilimbergu u Italiji. Trenutno je studentica studija Povijesti umjetnosti i Pedagogije pri Filozofskom fakultetu u rijeci. do sada je imala tri samostalne i nekoliko skupnih izložbi.


21

DEJAN DINIĆ

— UčITelj leTenja70x50/ kamen/ 2013.


Profesor koji se već 30 godina bavi slikarstvom. Bavi se različitim slikarskim tehnikama akvarelom, uljem na platnu, mozaikom te izrađuje nakit i skulpture. Imao je oko 20 samo-stalnih izložaba i sudjelovao u mnogim grupnim izložbama i manifestacijama.


22

DIANA VITKOVIĆ

— tekStura100x55/ drvo, gips, lak/ 2013.


rođena u Zagrebu 1985. godine. Maturirala je u Školi za pri-mijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu 2004. diplomirala je na akademiji primijenjenih umjetnosti u rijeci 2010. Sudjelovala je na nekoliko skupnih te dvije samostalne izložbe.


23

DOROTEA GAŠPAR

— munje i Gromovi46x60/ mramor, zrcalno staklo, zlatni smalti/ 2012.


rođena je u Zagrebu 1991. Završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna 2010. godine, smjer grafički dizajner. 2010. godine upisala akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer grafika. Sada je studentica treće godine u klasi nevenke arbanas. Sudjelovala na nekoliko radionica i grupnih izložbi.


24

DRAGANA KRUŽIĆ

— Siva Slika Plave Boje40x30/ keramika/ 2011.


rođena je 1971. godine. 2011. godine diplomirala je slikarstvo na akademiji primijenjenih umjetnosti u rijeci, u klasi emilije dupa-rove i stekla naziv magistre primijenjenih umjetnosti. dobitnica je mnogih nagrada. Izlagala je na brojnim samostalim i skupnim izložbama.


25

EmILIJa duParova

— uPS100x70/ papir/ 2012.


rođena je u Splitu 1967. godine. diplomirala je slikarstvo na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. članica je likovnih udruženja HdlU-a Splita, HdlU-a rijeke, HdlU-a Zagreba. dosad je realizirala 40 samostalnih izložbi i sudjelovala na mnogobrojnim skupnim i žiriranim izložbama u zemlji i ino-zemstvu. radi kao redoviti profesor na akademiji primijenjenih umjetnosti u rijeci.


26

IVAN SINIČIĆ

— MeĐUProSTor138x103/ pleksiglas, epoksidna smola, mediapan, reflektor/ 2012.


rođen je u rijeci 1983. godine. Srednju strojarsku školu dr. antuna Barca završio je u crikvenici. Izlagao je na samostalnoj izložbi 2011. godine. Posljednjih godina pohađa satove crtanja, slikanja i vizualne umjetnosti u Memorijalnom ateljeu Zvonka cara u crikvenici kod mag.art dragane kružić.


27

JANA PLOVANIĆ

— kora95x60x50/ kamen, bakar/ 2013.


rođena je u varaždinu 1988. godine. Završila je Školu za dizajn, tekstil i odjeću varaždin, smjer grafički dizajner. Trenutačno je studentica prve godine diplomskog studija na akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u rijeci. Sudjelovala je na više skupnih izložbi.


28

KRISTINA HABUNEK

— izazov100x70/ plastika/ 2012.


rođena je u varaždinu 1990. godine. Završila je drugu gim-naziju u varaždinu, smjer aranžersko-scenografski dizajner. Studentica je četvrte godine, studij primijenjena umjetnost; smjer kiparstvo i scenografija/kostimografija. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama.


29

KRISTINA PONGRAC

— PUnkT 100x100x15/ kamen/ 2013.


rođena je u čakovcu 1985. godine. 2008. upisuje akademiju primjenjenih umjetnosti u rijeci, smjer primjenjenih umjetnosti. 2012. godine upisuje diplomski studij primijenjene umjetnosti također na akademiji primijenjenih umjetnosti u rijeci. do sada je sudjelovala na nekoliko radionica, performansa i postava izložbi, dizajnu publikacija, scenografije i svijetla, te više skupnih izložbi i jednoj samostalnoj izložbi.


30

KrIStIna rISmondo

— izlomljeni oBliCi3:25 min/ video/ 2011.


rođena je 1966. godine. akademiju likovnih umjetnosti završila je 1995. te je stekla zvanje profesora likovne kulture. radi kao profesor likovne umjetnosti u Xv. Gimnaziji u Zagrebu. održala je dvije samostalne izložbe te je sudjelovala na brojnim sku-pnim izložbama.


31

LOVRO DUŽEVIĆ

— Bez naziva72x71/ ljepenka, tempera/ 2012.


rođen je u rijeci 1991. godine. nakon završene Škole za primi-jenjenu umjetnost upisuje akademiju primijenjenih umjetnosti u rijeci. Student je treće godine, smjer grafika.


32

LUKA PETRAČ

— SveTI ZnakovI — PoSveĆeno vrIjeMe 50x85/ mramor, smalti, škriljavac, oblutak/ 2011.


rođen je u Zagrebu 1980. diplomirao je 2001. na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, a 2006. na grafičkom odsjeku akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. n. arba-nasa. Svoje radove izlagao je na petnaest samostalnih izložbi i dvadesetak skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Sveučilišni je profesor, zaposlen na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Matice hrvatske.


33

MAJA BACHLER

— PočeTak60x40/ mramor/ 2013.


rođena je u Zagrebu 1983. godine. nakon gimnazije, upisuje studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2011. godine, upisuje akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer likovne kulture. Trenutno je studentica druge godine.


34

MAJA JELUŠIĆ

— kaTedrala 7/269x47/ tekstil, metal/ 2013.


rođena je u Splitu 1976. godine. diplomirala je na Tekstil-no-tehnološkom fakuletu u Zagrebu. apsolvirala je muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. od 2000.g. vodi galeriju Hvaroom u Gradu Hvaru. Bavi se slikanjem i dizajnom. Izlagala na više skupnih i samostalnih izložbi. Živi i radi u Splitu i na Hvaru.


35

MARIJANA SMOLIĆ

— ŠTIT95x95/ keramika, mramor, žica/ 2012.


rođena je 1989. godine. Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, smjer grafički dizajn, završila je 2008. Trenutno je studentica pete godine akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u rijeci, smjer Primijenjena umjetnost. Svoje radove je izlagala na brojnim skupnim izložbama.


36

marIna gornIK

— oPeneD onCe100x70/ papir/ 2013.


rođena je u Zagrebu 1987. godine. diplomirala je 2011. godine na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je stekla zvanje Magistre inženjerke arhitekture i urbanizma. na studiju dizajna je tijekom 2010./2011. završila Fotografiju, Fotografiju i film I i II kod prof. Stanka Hercega. Tijekom i nakon studija sudjeluje na više domaćih i međunarodnih arhitektonskih natječaja.


37

MARINA MIKOLČIĆ

— karBonIZacIja MladeŽI33x38/ šibice/ 2013.


rođena je u rijeci 1985. Godine 2012. diplomirala je na akademiji primijenjenih umjetnosti sveučilišta u rijeci, smjer slikarstvo, u klasi prof. ksenije Mogin. Sudjelovala na samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i i inozemstvu.


38

MAROJE BATIĆ

— PomPeji98x48/ granit, mramor, terakota/ 2013.


rođen je u Zagrebu 1987. Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu je završio 2007. godine. Sada je na prvoj godini diplomskog studija na odjelu kiparstva, u klasi prof. P. Bogdanića pri akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.


39

MARTINA KAMENEČKI

— PoGleD31x33/ mramor, smalti/ 2012.


rođena je u Zagrebu 1989. godine. Maturirala je 2008. godine u Školi primjenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na odjelu keramika. akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo, upisuje 2009. godine. Trenutno je studentica četvrte godine studija u klasi profesora Peruška Bogdanića. Uz jednu samostalnu likovnu izložbu, također je sudjelovala na mnogim skupnim izložbama.


40

martIna vrBLJanIn

— kornjača53x35x19/ šljunak, smalti, mramor/ 2013.


rođena je u Zagrebu. Završila je srednju školu Primjenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Trenutno studira na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo, odsjek mala plastika i medaljarstvo. osvojila je prvo mjesto na festivalu pješčanih skulptura u loparu te je izlagala na brojnim skupnim izložbama.


41

MATIJA BLAŽIČKO

— meD78x61/ mramor, smalti/ 2012.


rođen je u Zagrebu 1982. godine. nakon gimnazije završio je Ba kiparstvo na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Trenutno je student prve godine diplomskog studija kiparstva na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Mile Blaževića.


42

mILan marIn

— kamenje 166x30/ kamen, olovka/ 2013.


rođen je u Bosanskom novom 1955. godine. osnovnu i srednju školu je završio u Banja luci a Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u ljubljani. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. na likovnim natječajima je dobio više od četrdeset nagrada za slikarstvo. radovi mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama. član je Hrvatskog društva likovnih Umjetnika Istre.


43

MILUN GARČEVIĆ

— reSurGam100x70/ mramor, smalti/ 2012.


rođen je u andrijevici 1959. diplomirao je na alU – Zagreb. od 1981. – 1984. suradnik je Majstorske radionice prof. lj. Ivančića. Specijalizirao je mozaik u Spilimbergu. konzervator je i restaurator antičkih mozaika. član je aIMc-a, BaMMa-a, aIeM-e i IccM-a, suradnik Paul Getti instituta u los angelesu. napisao je “Mozaik – povijesni pregled, stilske oznake i tehnike izvedbe” (naklada ljevak, 2006.). Predaje mozaik u zvanju docent na alU Zagreb.


44

OZREN KECERIN

— akt60x60/ mramor, smalti/ 2013.


rođen je u Zagrebu 1991. godine. Završava školu Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer kiparstvo, a potom 2010. godine upisuje akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Trenutno je student treće godine kiparstva.


45

PETRA KOVAČEVIĆ

— PonoS Pauna 69x92/ mramor, smalti/ 2012.


rođena je u Zagrebu 1989. godine. Srednju školu za primjenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu završila je 2007., smjer kiparski dizajner. Studentica je na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama.


46

PEtra PLEtIKoS

— tetraPuzz 49,5x49,5/ pleksiglas, folija/ 2012.


rođena je u Puli 1989. godine. Srednjoškolsko obrazovanje u Školi primjenjenih umjetnosti i dizajna u Puli završava 2008. Iste godine se upisuje na akademiju primijenjeih umjetnosti u rijeci. 2012. godine upisuje i diplomski studij smjer primijenjena grafika.do sada je sudjelovala na nekoliko izložbi i radionica.


47

RADOVAN RAJIĆ

— Parole100x100/ murano staklo/ 2013.


rođen je u ravnom Selu (Srbija) 1965. od 1973. živi u Umagu. od 2002. bavi se raznim formama umjetničkog oblikovanja stakla-fuzija, staklene paste, vitraj i mozaik. radi u Umagu i Bologni.


48

SILvana KonJEvoda

— Bez naziva 184x31/ metalni čavlići/ 2013.


rođena je u rijeci 1966. godine. diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u rijeci na odsjeku likovne kulture - izborni kolegij: grafika s pismom i primijenjena grafika (prof. josip Butković). Bavi se slikarstvom i pedagoškim radom. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama i imala nekoliko samostalnih izložbi. dobila je brojna priznanja i nagrade za autorski i pedagoški rad. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika rijeka.


49

SUNČANA SIMICHEN

— SinerGija45x96/ linoleum/ 2013.


rođena je u rijeci 1988. godine. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, smjer tekstilni dizajn. na akademiji primijenjenih umjetnosti u rijeci stekla je zvanje Prvostupnice likovne pedagogije smjera grafike u klasi prof. josipa Butkovića. diplomirala je na kolegiju Industrijski dizajn profesora nenada robana te stekla pravo na zvanje i akademski naziv magistra likovne pedagogije. član je HdlU-a rijeka i Hdd-a.


50

TANJA PEĆANIĆ

— MreŽa 2100x100/ platno, akril, pribadače, silikon/ 2010.


diplomirala je na odsjeku likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta u rijeci. članica je Hrvatskih društava likovnih umjetnika rijeke i Istre te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. ostvarila je niz grupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


51

tanJa Prodan

— thom81x26,6x3/ keramika/ 2012.


rođena je u rijeci 1987. godine. nakon završene Srednje škole u opatiji, upisuje akademiju primijenjenih umjetnosti u rijeci, smjer slikarstvo. diplomirala je 2012.g. i stekla titulu magistrice primijenjenog slikarstva. Tijekom studija izlagala je na brojim skupnim izložbama i na dvije samostalne.


52

VANDA JURKOVIĆ

— mrtva PriroDa50x67x1,5/ staklo/ 2013.


rođena je 1972. godine. diplomirala je kiparstvo na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i magistrirala umjetnost u ljubljani na akademiji za likovno umetnost (prof. Matjaža Počivavšeka). doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju na aka-demiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. član HdlU. radi na GrF kao asistent na katedri za dizajn i likovnu kulturu. Izlagala je na 18 samostalnih izložbi i više skupnih u zemlji i inozemstvu.


53

VANINA TOPIĆ

— reCYClinG04:30 min/ video/ 2011.


rođena je 1953. godine. diplomirala je kiparstvo u klasi prof. valerija Michielija u Zagrebu, 1982. Slobodni je profesionalni umjetnik. osim samostalnih izložbi sudjelovala je na brojnim žiriranim i dobrotvornim izložbama.


54

VEDRAN ROSANDIĆ

— konekCijapromjenjive dimenzije/ staklo, žica/ 2013.


rođen je u Brežicama (Slovenija) 1977. godine. Završio je srednju ekonomsko-Birotehničku školu u Slavonskom Brodu. Student je preddiplomske godine akademije primijenjenih umjetnosti sve-učilišta u rijeci. od 2009. godine izlaže na više skupnih izložbi.


56

gaLErIJa umJEtnIna SPLIt


57

MOZAICI JOKE KNEŽEVIĆA

Likovni umjetnik Joko Knežević istaknuo se posebice u slikama ostvarenim u tehnici ulja na platnu i u mozaicima. Vjerno se držeći svojega zavičaja, pronašao je u njemu pot-puno umjetničko nadahnuće i nepresušan izvor svojih umjetničkih viđenja. Srodivši se s kamenjarom svojega kraja, osjećajući kiparski i slikarski stijenje i hridine, prepo-znavao je likovne igre u tim strukturama, koje su izbrazdale nevere kroz dugu prošlost. Čitao je povijest kamena, kao da čita po-vjesticu svojega hrvatskoga naroda. Kamen mu je bio prijatelj i otvorena knjiga. Joko Knežević je hranio svoju imaginaciju gleda-njem planine i klisura, pod kojima je živio. Njegove slikarske "Priče u kamenu" su svje-dočanstva motrenja, slutnji i prepoznavanja unutarnjeg viđenja.

I u mozaiku je Joko najprije tražio brazde i pu-kotine, kao grafički oslonac u komponiranju, a zatim je ucrtavao sav onaj drhtavi crtež, kojim je izražavao svoju likovnu misao, pričajući i o labirintu svoje duše i osjećajima i bolima, nadanju i ushitima, koje je proživljavao.

Joko Knežević je ostvario impozantan broj mozaika, u kojima se dokazivao kao izvrstan portretist svojih suvremenika. U tom aka-demskom zadatku nitko mu nije bio ravan. Također je ostvario i niz autoportreta, slo-bodnijih u likovnom i bližih onome mozaiku, koji je proistekao iz njegovih kamenih priča, a koji mu u hrvatskom slikarstvu osigu-ravaju visoko mjesto neprolazne likovne

vrijednosti. Crtež je dominantna odrednica ovog ukupnog umjetničkog djela. Tu či-njenicu zapažamo, kako u manjim djelima, po dimenzijama, tako i u onim velikim, kao što je mozaik u Gatima sa prikazom Izbora poljičkoga kneza, ili onaj u Gandalju pod na-zivom "Ost na se pod Ivan kukom". Slikajući mozaik ili sliku na platnu, prednost pridaje tzv. zemljanim bojama, od tamne umbre i pečene siene i crne, preko svih mogućih nijansi okera, miješanih s bijelom. Ponekada se jave i crvena, zelena i modra, ali ekspresiju postiže snagom čvrstih poteza trsove crne i onih dubokih zemljanih tonova.

Joko Knežević je već od tridesetih godina dva-desetog stoljeća sam preuzeo obnoviteljsku ulogu oživljavanja prastare antičke slikarske tehnike mozaika i svojim djelom davao po-ticaj kasnijim umjetnicima u Hrvatskoj da se ponovno vrate ovoj nezamjenjivoj slikarskoj tehnici.

Moramo posebno istaknuti, kako je umjetnik za svoje mozaike sam u svojem zavičaju pronalazio kamenčiće i marno ih usitnjavao, a zatim strpljivo ugrađivao u svoja djela, pa tako njegovi mozaici djeluju da su skinuti sa kamenih litica, koje su umjetnika okruživale za njegovoga života.

— JoSIP BottErI

58

59

JOKO KNEŽEVIĆBIEnnaLE moZaIKa rIJEKa

— mlaDenka 30x24/ kamen/ 1976.

— MIroSlav krleŽa38x32/ kamen/ 1979.


60

JOKO KNEŽEVIĆ

— autoPortret 340x23/ kamen/ 1976.


61

JOKO KNEŽEVIĆ

— Ivan kaTUŠIĆ55x41/ kamen/ 1956.


62

moSaÏZm


63

moSaÏZm

Dok se riječi koje završavaju na ‘izam’ uglav-nom odnose na neki sustav vjerovanja, neki pokret, političku ili moralnu doktrinu, termin ‘MOSAIZM’ označava način života u kojemu dominira mozaik u svim svojim oblicima.

Za nas, mozaik je način izražavanja sebe - umjetnički i profesionalno. Mi smo europski kolektiv umjetnika-mozaicista koji su diplo-mirali na ‘Scuola Mosaicisti del Friuli’ između 2001.-2006.g. Započevši kao grupa prijatelja koja je imala zajedničke ideje i snove za budućnost, postepeno smo postali čvrsta, koherentna grupa profesionalnih mozaicista koji imaju zajedničko znanje i viziju o tome što žele postići u svojoj profesiji. Želimo da se mozaik širi, raste te s jedne strane postane samostalan umjetnički izričaj, a istovremeno ostane i dio primijenjene umjetnosti unutar arhitekture i dizajna.

Činjenica da našu grupu čine pripadnici različitih nacionalnosti (njemačke, francuske, talijanske, holandske, danske i hrvatske) rezultira u ‘ujedinjenoj različitosti’ koju postižemo kombiniranjem različitih pristupa i kreativnih stajališta. Umjetnički razvoj svakog pojedinca u grupi jednako je važan kao i naša želja da razmjenjujemo mišljenja i pomažemo jedni drugima. Na taj se način razvijamo i umjetnički i profesionalno.

Ipak, MOSAIZM je nešto više od među-narodne platforme za razmjenu: uvijek kada imamo priliku ujedinjujemo se kako

bi ostvarili zajedničke projekte. Naša se suradnja proteže od restauriranja povijesnih umjetnina do stvaranja novih mozaika za potrebe arhitekture i dizajna. Želja nam je predstaviti ljepotu i bezvremenost antičkih zanatskih umjetnina - bilo da su izvedeni na tradicionalan ili nekonvencionalniji način.

Nekoć davno, umijeće usavršavanja zanata bila je strogo čuvana tajna kod majstora i njegove obitelji. To je dovelo do gubitka mnogih vještina unutar samih zanata.Danas živimo u puno transparentnijem društvu u kojem je razmjena informacija i dostupnost znanja puno lakša, čemu se i MOSAIZM priključuje.

U ovom današnjem vremenu, koje karakteri-zira velika brzina, privremenost i prolaznost, neobično je očekivati odabir sporog zanata koji zahtijeva temeljitu pripremu, upotrebu tradicionalnih alata i trajnih materijala i kojeg pokreće idealistička želja da se ostavi trajni trag.

Ključni čimbenici MOSAIZMA su tradicija i inovacija, savjesnost i humor te profesionali-zam i eksperimentiranje. Zajednička inspira-cija, suprotstavljanje mišljenja, motivacija i prijateljstvo čine ono što mi jesmo.


64

moSaÏZm

— 1— ruth minola SCheiBler— anti evil eYeS iii — Pantera

30x18/ staklo, smalti, zlato, aluminij, ogledalo/ 2010.— [email protected]

— 2— mÉlaine lanoË— vue Du Ciel De la DePreSSion Du tourfan

48x48/ smalti/ 2012.— [email protected]

— 1


65

moSaÏZm

— 2


66

moSaÏZm

— 3— matko kezele— traGovi na Groti - plakat

B1/ kamen, smalti, zlato, 2012.— [email protected]

— 3


67

moSaÏZm

— 4 — 5

— 4— julian moDiCa— veniCe Blue

30x30/ smalti/ 2012.— [email protected]

— 5— marie-laure BeSSon— GranD eSPaCe n°2

80x60/ mramor, smalti/ 2012— [email protected]


68

CaCO3


69

HIPERBOLA KRETANJA

Rezultat analitičkog procesa kojeg provodi kolektiv je dezintegracija površine mozaika kroz hiperbolu dvije od njenih najistaknutijih osobina. Nagib tesera (kockica) u odnosu na ravninu plohe. Kretanje, geštaltska osobina mozaičkog jezika koja prikazuje raspored odvojenih elemenata, tesera, u realizaciji dinamike smjera, linija.

CaCO3 udaljava se od mozaika, ponijevši mozaik izvan samog sebe. Rad kolektiva mogao bi se definirati kirurškim. Tehnika mozaika je secirana u svojim sastavnim ele-mentima, analiziranim i ponovo sastavljenim u formalnim rješenjima ekspresivne vrijedno-sti. Dobiveni rezultati mogu biti postavljeni u prirodnom dijalogu s onima iz Minimal arta, te posebice optical arta.

nagib i kretanje tesera postaje od primarne stilističke važnosti u definiranju linija snaga i unutarnjih dinamika monokromnih površina, uglavnom sazdanih od vapnenačkih tesera. Suzdržana paleta nijansa sive strukturira se u pokretima, odnosima figura u pozadini, reda i nereda, nereda koji se pretvara u red, modularnih struktura, kroz znalačko kori-štenje i kontroliranu artikulaciju inklinacije tesera i kretnji.

Kolektiv navodi da je njihov glavni cilj izmi-jeniti tri optičke osobine mozaika: ono što je plosnato izgleda duboko, ono što je statično izgleda kao da je u pokretu, ono što je tvrdo izgleda meko. Presudan čimbenik je odnos

sa svjetlom koji ističe površine najizloženijih tesera, ostavlja pad sjena tesera na druge tesere te omogućuje duboke međuprostore tamo gdje sjena ne stiže. Odnos svjetla koje ocrtava i raspored inklinacija definiraju svi-jetlo-tamne (chiaroscuro) dinamike površine. ako u mnogim djelima kompozicijska orga-nizacija odgovara na potrebu uske geome-trizacije, pojednostavljene, uravnotežene i zlatnog reza, ali uvijek unutrašnje dinamike, u ostalim je referenca organski imaginarium, naturalistički i biološki. Jata ptica, mikro-organizmi, kolonije insekata, skupine riba. Nema potrebe za realističnim prikazom, već ona da se uhvati, iz tih prirodnih pojava, vrijednosti apstraktne ekspresije, kako bi se kristalizirale u anorgansku materiju, konzervirajući, kao u fotografiji, pokret.

— DANIELE TORCELLINI

70


71

CaCO3

— MovIMenTo n.2246x46/ kamen/ 2012.



72

ImPrESSum

BIEnnaLE moZaIKa rIJEKa 2013

Izdavač— Udruga a.na.nas

Za izdavača— vedran Hajduk

urednik kataloga— Matko kezele

Tekstovi— danila venuto— josip Botteri— Mosaizm— daniele Torcellini

Riječ organizatora— Petra Brusić

Prijevod— Ivana vežnaver (engleski)— Mario Zaccaria (talijanski)

Lektura— Hana dagostin

Selekcija radova — Berislav valušek— Peruško Bogdanić— Matko kezele

Postav izložbe— Matko kezele

Fotografije— lorena Pataj

Oblikovanje i prijelom— Marino krstačić-Furić & ana Tomić

tisak— kerschoffset

naklada— 600

mjesto i godina izdanja— rijeka, 2013.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130201073ISBn 978-953-56668-0-7


73

SPonZorI

Realizaciju izložbe omogućili su— Grad rijeka— Grad Split— Mediplan— veralda— distune— Tunel

Pokrovitelj izložbe— Galerija umjetnina Split

Posebno zahvaljujemo za ustupanje izložbenog prostora— Galerija Bruketa 2— konzervatorski odjel u rijeci — Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog

primorja rijeka— Galerija Zvonimir— arheološki muzej Istre— Galerija umjetnina Split— Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split

Udruga A.na.nas zahvaljuje— Željko Bistrović, Margita cvijetinović Starac, obitelj Bruketa,

darko komšo, Peruško Bogdanić, Berislav valušek, danila venuto, Mosaizm, caco3, josip Botteri, otokar levaj, Zoran Batušić, Petra Brusić, Marino krstačić Furić, ana Tomić, Hana dagostin, Zdravko Milić, lorena Pataj, Benjamin Šokić, Ivana katalinić, Ivana vežnaver, Mario Zaccaria, lucija Ukić, antonija diklić, Magdalena lučić, MMSU rijeka i svima koji su podržali i pridonijeli u ostvarivanju ovog projekta

Kontakt— Udruga a.na.nas

vrh Martinšćice 6351221 [email protected]

www.biennalemozaikarijeka.com

Documents

BIENNALE MOZAIKA RIJEKA 2013