BIH U OKVIRU SFRJ

Uvod

- 25. Novembra 1943.godine u Mrkonjić Gradu formirano je zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja (ZAVNOBIH), koje je predtsavljalo

najviši organ narodne vlasti za Bosnu i Hercegovinu. Istaknuto je da narodi Bosne i Hecegovine u zajednici sa ostalim narodima, stvaraju novu Federativnu Jugoslaviju slobodnih naroda. Hoće da njihova zemlja bude slobodna, u kojoj će biti osigurana

puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Odluka o izgradnji Jugoslavije na Federativnom principu usvojena je na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 29.novembra 1943. Osnovu fedearcije predstavljalo je

pravo svake nacije da ima svoju federalnu jedinicu.

- Na Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a, održanom u Sanskom Mostu od 30. Juna do 2. Jula 1944. donijeto je jedanaest odluka, od kojih su najvažnije : Odluka o

konstituisanju ZAVNOBIH-a u najviše zakonodavno i izvršno tijelo BiH, Deklaracija o pravima građana BiH, Odluka o radu i ustrojstvu Narodno

oslobodilačkih odbora i Skupština u Federalnoj Bosni i Hercegovini i Odluka o poslovniku za rad ZAVNOBiH-A. Ovim odlukama postavljeni su temelji dravnosti

Bosne i Hercegovine.

- Odlukom Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a , održanog u Sarajevu od 26. do 28. Aprila 1945. , dovršena je izgradnja vlasti Federalne Bosne i Hercegvine. Zakonom o izmjenama i dopunama Odluke o konstituiranju ZAVNOBIH-a , on je prerastao u Narodnu skupštinu BiH, a Zakonom o Narodnoj vladi stvorena je njena prva Vlada u novoj državi.

-Odluke ZAVNOBIH-a potvrđene su odlukama AVNOJ-a , najvišeg političkog i zakonodavnog tijela nove Jugoslavije. 29. Novembra 1945. Godine usvjena je Deklaracija o proglašenju Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 1945. ozakonjeno je njeno postojanje, a Ustavom 1946. propisana je njena oragnizacija.

Grb SFRJ

- Još u toku narodnooslobodilačke borbe krajem novembra 1943, u vrijeme. Drugog zasjedanja AVNOJ-a kada su postavljeni temelji novog jugoslovenskog društva, nastao je grb socijalističke Jugoslavije zajedničkim radom umjetnika Đorđa Andrejevića Kuna i Antuna Augustinčića prilikom ukrašavanja sale Doma kulture u Jajcu.

- Po odluci Predsedništva AVNOJ-a Augustinčić je nešto ranije izradio budući grb u drvorezu, sa pet buktinja kao osnovnim elementima, koje su predstavljale pet naroda Jugoslavije, a po ranijoj odluci unijet je u grb i datum zasjedanja 29. XI 1943. godine. Kun je načinio nacrt žita, koji je potom dopunjen sa pet baklji.

- Ovakav izgled grba nove socijalističke Jugoslavije usvojen je poslije Drugog svjetskog rata. Ustavom FNRJ jugoslovenski grb opisan je kao grb sa poljem okružen žitnim klasjem, koje je dole povezano trakom sa datumom Drugog zasedanja AVNOJ-a u Jajcu, 29. XI 1943. godine. Između vrhova klasja nalazila se petokraka zvezda, a u središtu pet koso položenih buktinja, čiji su se plamenovi spajali u jedan plamen.

Grb BiH

- Grb SRBiH  bio je polje okruženo s lijeve strane grančicama bjelogorice, a s desne strane grančicama crnogorice koje su dolje povezane vrpcom. Između vrhova grančica nalazi se petokraka zvijezda. U polju iznad vrpce su dva tvornička dimnjaka a u podnožju leže dva snopa žita. U pozadini se ocrtava silueta grada Jajca.

BiH u okviru FNRJ-SFRJ

- Bosna i Hercegovina je ušla u sastav Federativne Narodne Repoblike Jugoslavije (FNRJ) kao ravnopravna federalna jedinica sa svojim ustavom, parlamentom, vladom i ostalim elementima državnosti i suvereniteta. Ustavom 31. Decembra 1946. Godine Narodna Republika Bosna i Hercegovina je u cjeliosti dobila svoje državno-pravno ustrojstvo.

- KPJ je bila glavna i jedina politička snaga u zemlji 1945-1990. Na ključnim pozicijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, vojsci i policiji su se nalazili komunisti. 11. Novembra 1945. su održani izbori za Ustavotvornu skupštinu koje su knotrolisali komunisti i pobjedili na izborima. Na zasjedanju Ustavotvorne skupštine 29. Novembra 1945. Godine u Beogradu ukinuta je monarhija, kralj Petar Karađorđević je lišen svih prava i stvorena je Federativna Narodna Repoblika Jugoslavija (FNRJ) . 31. Januara 1946. Ustavom regulisano je federativno uređenje i ravnopravnost naroda sa republikama Slovenijom, Hrvatskom, Bosnom i Hecegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom.

-Državni individualitet Bosne i Hercegovine je jedna od važnih tekovina , koje su izvršene u Jugoslaviji u toku rata 1941-195. Važnu ulogu je imalo konstituisanje BiH u okviru KPJ ( osnivački konges je održan u Novembru 1948. Godine u Sarajevu ) i promjene koje su se javile u KPJ od IV kongresa 1952.

-Ustavnim promjenama 1953. se utvrđuje da su društvena svojina nad sredstvima za proizvodnju, samoupravljanje proizvođača u privredi i samoupravljanje radnog naroda u općini i gradu , osnova društvenog i političkog uređenja zemlje. Ustavnom reformom iz 1953. Godine uvedena je funkicija predsjednika Republike, a za prvog predsjednika izabran je Josp Broz Tito.

-Godine 1963. Savezna naodna skupština je izglasala novi Ustav. Pomjenjen je naziv države i FNRJ se od tada naziva Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

-Ustavnim promjenama 1967-1971 , a posebno novim ustavima SFRJ od 1974. Godine izvršene su radikalne promjene u društveno-ekonomskom i političkom sistemu. Dolazi do jačanja položaja radnih ljudi u odlučivanju o svim pitanjima njihovog života i rada.

Ustav 1974. Godine

1. Državno uređenje: Jugoslavija se definira kao savezna republika ravnopravnih naroda i narodnosti, slobodno ujedinjenih na principu bratstva i jedinstva u ostvarenju posebnog i zajedničkog interesa, sa pravom naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja.

2. Društveno-ekonomsko uređenje: Kao osnov društveno-ekonomskog sistema navodi se društveno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, pravo radnog čovjeka na samoupravljanje i uživanje plodova rada, solidarnost i uzajamnost prava i obaveza svih društvenih činilaca. 

3. Ekonomski sistem: Ekonomiju karakteriziraju novčani, kreditni i tržišni sistem a kao osnova regulatornih mehanizama zamišljaju se povezivanje, samoupravno sporazumjevanje, društveno dogovaranje, planiranje rada i razvoja između organizacija udruženog rada, samoupravnih i društveno-političkih organizacija i zajednica.

4. Socijalistička samoupravna demokracija: Socijalistička samoupravna demokracija definira se kao poseban oblik diktature proletarijata koji se osigurava kroz zabranu društveno-ekonomskog i političkog organiziranja usmjerenog na uspostavljanje kapitalističkih odnosa. 

5. Slobode i prava čovjeka i građanina: Slobode i prava čovjeka i građanina ograničene su interesima socijalističkog društva.

6. Općenarodna obrana: Općenarodna obrana je sredstvo osiguravanja politike mira, suprotstavljanja agresiji i pritiscima, čiji je sastavni dio jačanje obrambene sposobnosti zemlje.

7. Međunarodni odnosi SFRJ: Međunarodni odnosi SFRJ zasnivaju se na principima miroljubive koegzistencije i aktivne suradnje ravnopravnih država i naroda, pridržavanju načela Povelje Ujedinjenih naroda, ispunjavanju međunarodnih obaveza i aktivnom sudjelovanju u međunarodnim organizacijama.

8. Uloga političkih i sindikalnih organizacija: Savez komunista Jugoslavije po ustavu ima odgovornost nosioca političkih aktivnosti na zaštiti i daljem razvoju samoupravnih socijalističkih odnosa. Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije je najširi demokratski front radnih ljudi i građana i nalazi se pod vođstvom Saveza komunista radi ostvarivanja političkog i akciijskoga jedinstva.

9. Ciljevi društveno-ekonomskog i političkog sistema: Cilj društveno-ekonomskog i političkog sistema utvrđenog ustavom SFRJ je razvoj materijalne osnove i društvenih odnosa u pravcu ostvarenja načela komunizma.

10. Osnova tumačenja ustava i zakona: Osnova tumačenja ustava i zakona su načela socijalističkog samoupravnog društva izražena u uvodnom dijelu Ustava SFRJ .

Stanovništvo

Bila je to jedina republika u drugoj Jugoslaviji, koja nije imala svoj matični narod, nego dva konstitutivna naroda: Srbe i Hrvate. Muslimani su se mogli po popisu 1948. upisati kao Srbi ili Hrvati, a 1953. i kao Jugoslaveni- neopredijeljeni. Dakle, muslimanima koji su bili pripadnici islamske vjeroispovijesti, nije se još tada davao status nacije, nego se, zbog njihova slavenskog podrijetka i jezika, smatralo kako vjersko obilježje nije bitno te se forsiralo njihovo srpstvo, manje hrvatstvo, a najčešće kompromisno jugoslavenstvo.

Na prvom popisu stanovništva nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, Bosna i Hercegovina je imala 2.564.308 stanovnika, od toga 44.29 % Srba, 30.73 % neopredjeljenih (Muslimana), 23.94 % Hrvata i 1.04 % ostalih.

Na popisu 1991. godine, Bosna i Hercegovina je imala 4.377.033 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: Muslimani 1.902.956 ili 43.47 %, Srbi 1.366.104 ili 31.21 %, Hrvati 760.852 ili 17.38 % i Jugoslaveni 242.682 ili 5.54 %.Za vrijeme druge Jugoslavije, po popisima 1953. - 1991. Hrvati su od 23,00 % stanovništva Bosne i Hercegovine pali na 17,30 % Muslimani su postali većina, dok su Srbi drugi narod po brojnosti.

Privredni razvoj

Bosna i Hercegovina je kraj rata dočekala sa velikim ljudskim i materijalnim gubicima. Najveći dio zemlje je bio uništen : spaljeni gradovi, uništena privreda, stambeni fond , stočni fond, uništene škole. Godine 1939. Samo 2% stanovništva je bilo zaposleno u industriji. U takvoj situaciji najvažniji zadatak vlasti bila je obnova uništene zemlje. 1948. Godine dodnesen je Zakon o nacionalizaciji, kojim su nacionalizovana manja trgovačka preduzeća. Osnovni pravci razvoja usmjereni su na razvoj privrednih grana kao što su drvna industrija, rudarstvo, metalurgija. Dolazi do razvoja saobraćaja izgradnjom pruga širokog kolosijeka: Brčko- Banovići, Šamac –Sarajevo, Doboj-Banja luka. Sa svojim hidroenergetskim potencijalom i mineralnim bogatsvom , BiH je postala privlačno područje za investiciona ulaganja. Najveća ulaganja ostvarena su krajem perioda 1947-1952. , broj zaposlenih je porastao. Došlo je do izgradnje sistema koji obuhvataju potpuni ciklus proizvodnje, od sirovina do finalnog proizvoda. Kompletirani su energetski kapaciteti hidrosistemima na Trebišnjici, Neretvi, Rami, Vrbasu i Drini, a izgrađeni i termoenergetski sistemi ( Tuzla i Kakanj).

Kultura i školstvo u BiH

Privredni razvoj pratile se i kultrurne i obrazovne promjene. Godine 1948. bilo je nepismeno 45% stanovništva. Od 1947 godine osnivaju se

sedmogodišnje škole, a dvije godine kasnije proglašeno je obavezno osnovno školovanje u trajanju od osam godina. Sagrađene su nove škole i

izlaze udžbenici za osnovnu školu u novim izdanjima.Srednjoškolsko obrazovanje doživjelo je brži razvoj. Nakon rata otvarale su se građanske škole i gimnazije, građanske škole sa tri programska smjera: trgovački,

poljoprivredni i zanatsko-industrijski.Podizane su značajne kulturne institucije : muzeji, kazališta, kino- sale,

koncertne dvorane, biblioteke, izlžbeni saloni i galerije. Univerzitet u Sarajevu osnovan 1947., u Banjoj Luci 1974., u Tuzli 1975. I

Mostaru 1977. Sa ustavnim reformamam 1974. Bosna i Hercegovina je postala važan faktor u izgradnji jugoslovenske zajednice u privrednom, političkom,

državnom i kulturnom pogledu.