1

BIJELA KNJIGA OBRANE BOSNE I HERCEGOVINE

Lipanj 2005. godine

2

KAZALO

PORUKA PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

I REFORMA OBRAMBENOGA SUSTAVA – OD INDIVIDUALNE KA KOLEKTIVNOJ SIGURNOSTI

• Situacija prije reforme u oblasti obrane

• Dosadašnji rezultati u oblasti obrane II SIGURNOSNO OKRUŽENJE BOSNE I HERCEGOVINE

• Izazovi u oblasti sigurnosti

• Globalni izazovi

• Regionalni izazovi

• Unutrašnji izazovi

• Prioriteti u oblasti sigurnosti

• Opća sigurnost

• Ekonomska sigurnost

• Vojna sigurnost

III OBRAMBENA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

• Strateška načela Obrambene politike Bosne i Hercegovine

• Integracija Bosne i Hercegovine u euroatlantske strukture kolektivne sigurnosti

• Partnerstvo za mir (PzM)

• PzM/NATO standardizacija i interoperabilnost

• Bilateralni i multilateralni programi za suradnju u oblasti obrane

• Doprinos Bosne i Hercegovine za regionalnu suradnju u jugoistočnoj Europi

• Posebni aranžmani

IV SUSTAV OBRANE BOSNE I HERCEGOVINE

• Demokratska kontrola Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

• Civilno zapovjedništvo

• Parlamentarni nadzor

• Transparentnost u planiranju proračuna obrane

• Planiranje obrane

• Planiranje proračuna obrane i zajednički sustav upravljanja

3

obrambenim potencijalima i strukturama

• Oružane snage Bosne i Hercegovine

• Zadaća Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

• Ustroj Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

• Zapovjedništvo i kontrola Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

• Operativni lanac zapovijedanja

• Administrativni lanac zapovijedanja

• Jedinstvene vojne snage

• Brojnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

• Glavni vojni elementi

• Obuka i edukacija

• Individualna obuka

• Kolektivna obuka

• Profesionalni razvoj

• Učenje engleskoga jezika

• Angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine

• Operacije podrške miru

• Operacije deminiranja i uništavanja ubojnih eksplozivnih sredstava

• Operacije pomoći i podrške civilnim vlastima

• Vojni personal

• Časnički zbor

• Dočasnički zbor

• Vojnici

• Pričuvni sastav

• Zajednički sustav upravljanja personalom

V PERSPEKTIVE

VI BIBLIOGRAFIJA

4

6

I

REFORMA ODRAMBENOG SUSTAVA - OD INDIVIDUALNE

KA KOLEKTIVNOJ SIGURNOSTI Predsjedništvo je Bosne i Hercegovine u srpnju 2001. godine donijelo zaključak kojim

je izražena spremnost Bosne i Hercegovine da prihvati obveze i prava u euroatlantskoj obitelji ravnopravnih naroda, te da sudjeluje i aktivno doprinosi kolektivnoj sigurnosti. Predsjedništvo je Bosne i Hercegovine, također, jasno izrazilo opredjeljenje za uključenje Bosne i Hercegovine u europske i euroatlantske integracije i program Partnerstvo za mir, kao i da se provedu potrebne reforme obrambenoga sustava i preustroja Oružanih snaga. Imajući u vidu ove ciljeve, u protekle tri godine učinjeni su veliki napori kako bi se stvorilo ozračje neophodno za uspješan proces reformi obrambenog sustava, postigla unutrašnja stabilnost, te stvorili uvjeti za kredibilnu kandidaturu za NATO-ov program Partnerstvo za mir.

Proces reformi obrambenog sustava, koji je započet 2003. godine formiranjem Povjerenstva za reforme u oblasti obrane i nastavljen kroz rad Povjerenstva i čiji je ishod objavljivanje izvješća, bio je usmjeren ka stvaranju jedinstvenoga obrambenog sustava primjerenoga sigurnosnim izazovima i realnim ekonomskim mogućnostima.

Kao posljedica tog procesa, u zadnjih dvanaest mjeseci učinjene su značajne promjene u strukturi i funkcioniranju obrambenoga sustava Bosne i Hercegovine.

Prije početka obrambenih reformi 2003. godine, obrambeni je sustav Bosne i Hercegovine bio opterećen vrlo kompleksnim teškoćama, a plan reformi bio je usmjeren upravo na rješavanje uočenih teškoća i nedostataka.

Smjernice za definirane reformske procese, također su proistekle iz raščlambe nedostataka, koji su se ogledali u sljedećem:

• Nedostatku zapovjedništva na državnoj razini i kontrole nad Oružanim snagama;

• Nedorečenosti i nedosljednosti po pitanju nadležnosti države i entiteta za pitanja obrane;

• Nepotpunom parlamentarnom nadzoru i kontroli nad Oružanim snagama;

• Pomanjkanju transparentnosti u oblasti obrane na svim razinama;

• Neispunjavanju međunarodnih obveza, prije svega političko-vojnih aspekata relevantnih dokumenata OESS-a;

• Brojnosti, strukturi i opremljenosti Oružanih snaga, što nije bilo sukladno objektivnim potrebama za obranu i provedbu sigurnosti;

• Velikim financijskim izdvajanjima za obranu;

• Nekvalitetnom naoružanju i streljivu, koje je uskladišteno na velikom broju neodgovarajućih lokacija; i

• Niskom socijalnom standardu profesionalnoga sastava Oružanih snaga i ročnoga sastava na služenju vojnoga roka.

7

Kao posljedica takvog stanja, Bosna i Hercegovina je bila suočena sa smanjenjem operativne učinkovitosti i opadanjem morala u Oružanim snagama. Osim toga, takvo stanje je bilo prepreka realizaciji izražene namjere Bosne i Hercegovine za uključenje u euroatlantske integracijske strukture.

Spremnost i odlučnost za provedbu reformi obrambenoga sustava Bosne i Hercegovine potaknuta je potrebom za ostvarenjem veće učinkovitosti obrambenoga sustava i stvaranjem uvjeta za približavanja euroatlantskim integracijskim strukturama.

Dosadašnji rezultati reforme obrambenoga sustava Suštinski je cilj reforme obrambenoga sustava uspostava i jačanje državnih institucija

koje bi djelovale kao vrhovni autoritet u pitanjima vezanim za obranu. Stoga su aktivnosti bile fokusirane na povećanje ovlasti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine; Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kako bi obnašala funkciju učinkovite demokratske kontrole nad Oružanim snagama; te uspostavi državnih institucija u oblasti obrane sposobnih za izvršavanje i podržavanje funkcije zapovijedanja i kontrole nad Oružanim snagama koje ima Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Promjenama u ustavima entiteta i donošenjem novih zakona u tijeku 2003. i 2004., omogućena je izgradnja jedinstvene obrambene strukture Bosne i Hercegovine s odgovarajućom podjelom odgovornosti između države i entiteta, te uspostavom mehanizama za učinkovito zapovijedanje i kontrolu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i poboljšanje vojne interoperabilnosti, demokratskoga nadzora i transparentnosti.

Uspostava Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine, Zajedničkoga stožera i Operativnoga zapovjedništva, najvidljiviji su rezultati obrambenih reformi, jer će ove institucije izravno doprinositi operativnoj sposobnosti i funkcioniranju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, te će omogućiti sudjelovanje Bosne i Hercegovine u programima, poput programa Partnerstvo za mir.

8

SHEMA MINISTARSTVA OBRANE BIH

Ministar obraneMinistar obraneGlavni inspektorat (3 )

Kabinet Ministra (6)

Kabinetzamjenika ministra (4)

Sektor za politiku i plan.

9 (2)

Sektorza međunarodnu

suradnju11 (2)

Sektor za obav. sig.poslove

8 (2)

Sektor za upravlj.

personalom10 (2)

Sektor za nabavku i log.

10 (2)

Sektor za financ.i proračun

9 (2)

Zamjenik ministra Zamjenik ministra za politiku i za politiku i

planoveplanoveZamjenik ministra Zamjenik ministra

za upravljanje resursimaza upravljanje resursima

Kabinetzamjenika ministra (4)

Sektor za 4 K i UI8

(2)

Odsjek za politikui planove 4

Odsjek za operacije3

NATO/PfP i međ. poslove 5

Odsjek za kontrolunaor. i verif. 4

Odsjek za obavje. pos.i strateš.analize 4

Odsjek za kontaobavješ.poslove 4

Odsjek za stand. isig. komunikacija 4

Odsjek za upravlja.informacijama 2

Odsjek za upravlja.personalom 4

Odsjek za školo. i obuku 4

Odsjek za polit., planove i log. operacije 4

Odsjek nabavku.i prodaju 2

Odsjek za uprav. infrastruk. 2

Odsjek za planoveprogra. i

izvrš. prorač 3

Odsjek za MFP 4

Tajnik ministarstva 2Tajnik ministarstva 2

Ured za odnose s javnošću 2

Odjel za opće i zaj.poslove 14

ZajedniZajedniččki stoki stožžer BiHer BiH Operativno. Zap.Operativno. Zap.

9

SHEMA ZAJEDNIČKOG STOŽERA BIH

NaNaččelnik elnik ZajedniZajedniččkogkogStoStožžera BiH era BiH (1(1))

Ured za potporu(4)

Operativno zapovjedništvo

(4)

Ured za potporu(1)

Ađutant(1)

Tehnički tajnikVozač (2)

Zamjenik N. GlavnogZamjenik N. Glavnogstostožžera za operacijeera za operacije

(4)

Zamjenik N ZS BiH Zamjenik N ZS BiH za resurseza resurse

(4)

Ured za potporu(4)

Upravaza politiku

i planove (J5) (5)

Upravaza obav. poslovei sigurnost (J2)

(3)

Uprava zaoperacije

(J3) (3)

Uprava zapersonal

(J1) (4)

Uprava zalogistiku i

4KUIJ (J4/6) (7)

Uprava zafinacije i proračun

(J8) (3)

Operativno središte

10

Zapovjedništvo i kontrolu nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine obnaša Predsjedništvo Bosne i Hercegovine preko Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine, Zajedničkoga stožera i Operativnoga zapovjedništva. Zapovijedanje i kontrola ostvaruju se preko operativnoga lanca zapovijedanja i administrativnoga lanca zapovijedanja.

Svrha sustava obrane Bosne i Hercegovine je da načinom ustroja, obuke i opremanja Oružanih snaga bude sposoban za provedbu aktivnosti, koje su za Oružane snage utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine, Zakonom o obrani Bosne i Hercegovine i Obrambenom politikom Bosne i Hercegovine.

To znači da Bosna i Hercegovina ima mogućnost da mobilizira i uporabi Oružane snage, kako bi bio očuvan njezin suverenitet, omogućeno sudjelovanje u mirovnim operacijama sa međunarodnim mandatom, kao i sudjelovanje u operacijama pomoći civilnim vlastima u slučaju prirodnih i ostalih nesreća i katastrofa.

SHEMA OPERATIVNOG ZAPOVJEDNIŠTVA BIH

Zapovjednik Zapovjednik Operativnog Operativnog

zapovjednizapovjednišštva BiH tva BiH (1(1))

Osobni pomoćnikGlavni narednik Zap.

Tehnički tajnikVozač

(4)

Tehnički tajnikVozač (2)

Zamjenik ZapovjednikaZamjenik Zapovjednikaza operacijeza operacije

(1)

Zamjenik Zapovjednika Zamjenik Zapovjednika za potporuza potporu

(1)

Tehnički tajnik

Vozač (2)

Odjel za civilno vojne poslove (G5)

(2)

Odjel za oper. poslove.obavj.

sigurnosneposlove i

obuku (J2) (5)

Odjel za logistiku ifinancije (G4/8) (3)

Odjel za personal

(G1) (3)

Odjel za potporuzapovjedništva (4)

11

Osnovne smjernice za vođenje procesa reformi bili su principi demokratske civilne kontrole nad Oružanim snagama, ostvarenje transparentnosti u planiranju obrane, te odobravanju i realizaciji proračuna za obranu, uvažavajući potrebu za definiranjem financijskih ograničenja za obranu koja uspostavljaju demokratska tijela vlasti. Jedno od značajnih dostignuća u provedbi reformskih rješenja je uspostava Povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamenterne skupštine Bosne i Hercegovine, koja provodi parlamentarni nadzor i kontrolu nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.

Kada su u pitanju same Oružane snage, njihova je brojnost značajno smanjena, a u tijeku je proces njihova preustroja. Smanjenje brojnosti i prestrukturiranje Oružanih snaga omogućit će racionaliziranje proračuna za obranu, čime će se postići njihova bolja učinkovitost.

U ožujku 2004. godine, Predsjedništvo je Bosne i Hercegovine donijelo Odluku, kojom je odobren plan strukture pozicija za časnike u činu generala,kojom je utvrđen maksimum od trinaest generalskih pozicija u ukupnoj strukturi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Najviši rangirani časnik u Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je načelnik Zajedničkoga stožera, koji je u činu general-pukovnika. Osim toga, zaključkom Predsjedništva je utvrđeno da na generalske pozicije u obrambenim institucijama i strukturama na razini Bosne i Hercegovine neće biti imenovani časnici koji su s činom generala u to vrijeme obnašali službu u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine i Vojsci Republike Srpske.

Tom je Odlukom potvrđena jasna orijentacija Bosne i Hercegovine ka novim izazovima, dajući šansu novim idejama i njihovim nositeljima, koji će realizirati nužne reforme obrambenoga sustava.

Dobar dio reformskih rješenja realiziran je u proteklom razdoblju, premda je riječ o procesu u kojemu još mnogo planiranih i zacrtanih ciljeva treba ostvariti.

U najskorijoj budućnosti, predstoji realizacija nekoliko planiranih zadaća kao što su:

• Uspostava zajedničkog sustava upravljanja obrambenim resursima; • Uspostava zajedničkog sustava upravljanja personalom; i • Te uspostava zajedničkog plana opremanja i sa tim povezanih zahtjeva za obuku. Očito je riječ o krupnim izazovima i velikim zadaćama, ali postoji čvrsta riješenost da

se tim izazovima adekvatno odgovori.

SMANJENJE OS BIH

0

50

100

150

200

250

1996

/97

1997

/98

1998

/99

1999

/00

2000

/01

2001

/02

2002

/03

2003

/04

GODINA

DJE

LATN

A V

OJN

A L

ICA

NAJVIŠAPROCJENA

NAJNIŽAPROCJENA

12

II

SIGURNOSNO OKRUŽENJE BOSNE I HERCEGOVINE

Opća sigurnost, mir i stabilnost su preduvjet i nužan ambijent za dobrobit i funkcioniranje svakog društva. Osnovna razmatranja, procjene i raščlambe sigurnosnih rizika i izazova sadržani su u strategijskim dokumentima Sigurnosnoj i Obrambenoj politici Bosne i Hercegovine. U proteklim godinama, ostvaren je značajan napredak i vidno poboljšanje sigurnosnoga okruženja na Balkanu. Vlade zemalja u regiji su izabrane na demokratski način, neke od tih zemalja su već članice NATO-a, ili Partnerstvo za mir, dok su se sve ostale opredijelile i nastoje da u što kraćem roku postanu dijelom NATO obitelji.

Sve zemlje regije su pitanje uključenja u Europsku uniju definirale kao primarni vanjskopolitički cilj. U takvom okruženju, mogućnost da će Bosna i Hercegovina u nekoj bližoj budućnosti biti suočena sa vanjskom agresijom praktično ne postoji. Dakle trenutačno ne postoji stvarna opasnost koja bi mogla postati prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Ukoliko bi došlo do radikalnih promjena koje bi rezultirale stvarnim prijetnjama po suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, novim izazovima odgovorilo bi se i odgovarajućim mjerama i aktivnostima usmjerenim za pripremu obrane, koja bi se temeljila na principu kolektivne obrane, na potpunoj suradnji sa prijateljskim i savezničkim zemljama.

13

Izazovi u oblasti sigurnosti

Globalni izazovi

Sigurnosni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina susreće moraju se razmatrati u kontekstu sveukupnih odnosa globalnog okruženja. Izazovi koje donose moderna globalna kretanja uveliko su posljedica rastućih razlika na razini ekonomskoga i društvenoga razvoja; prisutne su razlike između bogatoga i siromašnoga dijela svijeta; međunarodni terorizam sa svim svojim oblicima ispoljavanja; stalno ugrožavanje životne sredine, kao posljedica industrijskog i tehnološkog razvoja; nekontrolirana proizvodnja i prodaja naoružanja, uključujući i oružje za masovno uništavanje (nuklearno i biološko naoružanje); intenziviranje prisilnih migracija, koje su posljedica oružanih sukoba, kao i sukoba i diskriminacija na rasnoj osnovi, etničkoj netoleranciji ili su proizvod političkih pritisaka u autokratskim i nedemokratskim režimima. Nadalje, izazovi povezani sa različitim oblicima organiziranog kriminala koji potiču trajnu društvenu i političku nestabilnost u pojedinim državama regija, praćeno općim siromaštvom i širenjem raznih neizlječivih bolesti, koje ugrožavaju cjelokupnu populaciju.

Regionalni izazovi

Posebni izazovi sa kojima se susreće regija jugoistočne Europe, kao cjelina, su: nestabilnost kao proizvod tranzicijskih procesa prelaska na tržišnu ekonomiju, što je dodatno otežano ekonomskim zaostajanjem ove regije za razvijenim svijetom. Po svom geostrateškom položaju ova se regija nalazi na važnim putevima između Europe i Azije (koji su istodobno i putevi za transport nafte, plina, ali i ilegalnu trgovinu naoružanjem, narkoticima, bijelim robljem itd., a ti putevi mogu biti korišteni i za tranzit terorističkih skupina i sredstava za izvođenje terorističkih akcija). Ova je regija u posljednjem desetljeću 20. stoljeća bila poprište različitih sukoba, koji su ostavili određene ekonomske, psihološke, socijalne i druge posljedice. U ovom području su još uvijek prisutna nastojanja za secesijom, autonomijom i neovisnošću određenih etničkih skupina, što uz relativno visoku koncentraciju vojnih kapaciteta ukupno stanje dodatno usložnjava.

Unutarnji izazovi

Bosna i Hercegovina je kompleksna država, opterećena određenim unutrašnjim problemima, izazvanim, uglavnom, različitim političkim faktorima, a neki od njih su :

• Zaostali politički i društveni animoziteti nastali kao posljedica rata od 1992.-1995., poticani od strane elemenata koji zagovaraju razne vrste nacionalističkoga ekstremizma;

• Spora implementacija Daytonskog mirovnog sporazuma; • Problemi političke tranzicije koji rezultiraju sporim razvojem učinkovitih izvršnih,

zakonodavnih i sudbenih tijela vlasti; • Problemi tranzicije ka tržišnoj ekonomiji koji za rezultat imaju nisku razinu

domaćih i stranih investicija, te pogoduju funkcioniranju sive ekonomije i crnog tržišta; sporost u provedbi procesa privatizacije, tehnološko zaostajanje proizvodnih kapaciteta i neujednačenu dinamiku rekonstrukcije ratom oštećene infrastrukture;

14

• Porozne granice koje omogućuju trgovinu narkoticima, oružjem i ljudima, te pogoduju uspješnom skrivanju i tranzitu optuženih za ratne zločine, međunarodnih kriminalaca i terorista;

• Problemi nezaposlenosti, koji su prouzrokovali neorganizirani odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi i doprinijeli povećanju općeg siromaštva, društvenog raslojavanja i društvene nestabilnosti. Povećani broj materijalno ugroženih među umirovljenicima i ostalim skupinama kojima je potrebna povećana socijalna skrb;

• Prevelike količine naoružanja i streljiva, koje se nalaze u neadekvatnim skladišnim objektima;

• Veliki broj nagaznih mina i neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava na teritoriju cijele države, što predstavlja fizičku opasnost za građane Bosne i Hercegovine i smetnja su razvoju poljodjelstva, turizma i stranim ulaganjima; i

• Razni ekološki izazovi, uključujući prirodne i druge katrastrofe, problemi upravljanja tehnološkim, komunalnim i vojnim otpadom, degradacija obradivog zemljišta i šumskih bogatstava, zagađenost vode i zraka, te spor razvoj i primjena općeprihvaćenih standarda i konvencija za zaštitu okoliša, također predstavljaju ozbiljnu opasnost po društvenu, političku i svaku drugu stabilnost Bosne i Hercegovine.

Prioriteti u oblasti sigurnosti

Opća sigurnost. Bosna i Hercegovina u oblasti sigurnosti ima sljedeće prioritete:

• Zaštita neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnoga integriteta,

• Zaštita ustavnoga poretka i njime zajamčenih ljudskih prava i sloboda,

• Razvoj samoodržive ekonomije kao preduvjeta svake vrste neovisnosti, stvaranje realnih uvjeta za poboljšanje životnog standarda građana, te priključenje Europskoj uniji, kao najpovoljnijem načinu realizacije ovog prioriteta,

• Priključenje i pristupanje kolektivnim sustavima sigurnosti, kao realno najpovoljnijem načinu realizacije sigurnosnih prioriteta Bosne i Hercegovine.

Ekonomska sigurnost Bosna i Hercegovina će poduzeti sve aktivnosti kako bi postigla brži ekonomski razvoj, viši životni standard pučanstva i razvoj funkcionalnih socijalnih programa i mehanizama ekonomske pomoći građanima. Ključni element za osiguranje ekonomske stabilnosti i samoodrživosti, te sigurnosti za narod Bosne i Hercegovine, je prijam u Europsku uniju (EU).

Vojna sigurnost Bosna i Hercegovina bez ikakvih ograničenja prihvata koncept kolektivne sigurnosti, kao najznačajniji stup vlastite vojne strategije. Na temelju takvoga opredjeljenja teži ka što bržem članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO-u) i ostalim savezima u oblasti sigurnosti, kao osnovom za povezivanje i izbor strateških bilateralnih partnera

15

III

OBRAMBENA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

Obrambena politika Bosne i Hercegovine jeste važan dio, kako unutrašnje, tako i vanjske politike Bosne i Hercegovine. Kao takva, izgrađena je na spektru strateških principa koji odgovaraju vanjskoj i sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine, te je, također, rezultat razmatranja šireg sigurnosnog okruženja. Obrambena politika definira glavne elemente obrambenoga sustava, kao i načine putem kojih oni funkcioniraju, uključujući Oružane snage Bosne i Hercegovine; kao najbitniji dio sustava.

Strateška načela Obrambene politike Bosne i Hercegovine Obrambena politika Bosne i Hercegovine zasniva se na sljedećim principima:

• Demokratska, civilna kontrola vojske uz parlamentarni nadzor;

• Transparentnost aktivnosti u oblasti obrane, uključujući planiranje proračuna obrane;

• Uravnoteženje snaga i mogućnosti unutar Bosne i Hercegovine, pot-regije i jugoistočne Europe;

• Modernizacija snaga, uključujući razvoj interoperabilnosti, kako unutar Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, tako i sa NATO-om;

• Integracija u euroatlantske kolektivne sigurnosne strukture; i

• Suradnja u oblasti kontrole naoružanja i mjera izgradnje sigurnosti i povjerenja, uključujuć i sudjelovanje u sigurnosnim strukturama i protokolima jugoistočne Europe;

• Izgradnjom sustava obrane zasnovanog na navedenim principima Bosna i Hercegovina će realizirati ciljeve obrambenih reformi na putu od individualne ka kolektivnoj sigurnosti.

Integracija Bosne i Hercegovine u euroatlantske kolektivne sigurnosne strukture

Bosna i Hercegovina jasno razumije i prihvata koncept kolektivne vojne sigurnosti, kao kamen temeljac naše dugoročne vojne strategije. Ključna stvar za ostvarivanje neupitne kolektivne vojne sigurnosti Bosne i Hercegovine, je postati članicom NATO-a, jer u tom slučaju njezin nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet je zajamčen i od strane cijeloga Saveza.

16

Partnerstvo za mir

Iako članstvo u NATO-vom programu Partnerstvo za mir ne donosi jamstvo kolektivne sigurnosti, kao što to čini puno članstvo u NATO-u, ono predstavlja prvi korak u tom pravcu.

Program Partnerstvo za mir uspostavljen je kao izraz zajedničkih ubjeđenja da se stabilnost i sigurnost u euroatlantskom području može postići samo kroz suradnju i zajedničko djelovanje. Zaštita i promoviranje temeljnih sloboda i ljudskih prava, čuvanje sloboda, pravde i mira putem demokracije, zajedničke su vrijednosti programa Partnerstvo za mir, koje Bosna i Hercegovina u potpunosti dijeli s ostalim članicama.

Bosna i Hercegovina se opredijelila za ostvarenje ciljeva programa Partnerstvo za mir, a posebice putem povećanja transparentnosti obrambenoga planiranja i planiranja proračuna, osiguranja potpune demokratske kontrole Oružanih snaga i suradnje s NATO-om, glede jačanja sposobnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da djeluju zajedno sa snagama, članicama NATO-a.

Zahvaljujući dosadašnjoj suradnji sa NATO-om, kao i bilateralnoj suradnji sa mnogim članicama Saveza, Bosna i Hercegovina već sada ima dosta sadržajne odnose i vidljive rezultate u brojnim oblastima, kao što su već postignuti rezultati u transparentnosti glede planiranja obrane, i planiranja proračuna, te demokratskoj kontroli nad Oružanim snagama.

Bosna i Hercegovina očekuje nastavak suradnje sa NATO-om kako bi poboljšala mogućnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za suradnju sa snagama NATO država i državama partnerima iz PzM-a.

17

Partnerstvo za mir/NATO standardizacija i interoperabilnost

Jedan od osnovnih operativnih principa za Oružane snage Bosne i Hercegovine je da organizira, popuni, opremi i obuči naše snage, kako bi se postigla interoperabilnost, kako između dvije entitetske vojske, tako i sa snagama NATO-a i državama partnera.

Konačan cilj je postići interoperabilnost sa NATO-om u cijelom spektru funkcija u oblasti obrane, od najviših razina donošenja odluka vezanih za obrambenu politiku, pa sve do operativnih i taktičkih razina vojne odgovornosti.

Postizanje će standardizacije i interoperabilnosti biti jedan dugoročan proces. Konačno, ipak će ove inicijative omogućiti da naše snage izvode učinkovitu obuku i zajedničke operacije unutar Bosne i Hercegovine, kao i sa vojnim snagama država partnera, na jedan učinkovit način.

Kada Bosna i Hercegovina postane članica PzM-a, izradit će individualni program Partnerstva za mir (IPP), u kojem će Bosne i Hercegovine izraziti svoja interesna područja suradnje sa NATO-om, odnosno područja u kojima ima najbolje mogućnosti.

Bosna i Hercegovina, svjesna svojih potencijala i i situacije u kojoj se nalazi, želi ostvariti suradnju sa NATO-om prioritetno u područjima koja će omogućiti usvajanje standarda zapovjedništva i kontrole, komunikacijskih i informacijskih sustava, planiranja i planiranja proračuna, upravljanja resursima, obučenosti i opremljenosti, i koji će osigurati unutrašnju i vanjsku interoperabilnost, a time i veću operativnu sposobnost za izvršavanje zadaće Oružanih snaga u Bosne i Hercegovine, a posebice zadaće očuvanja mira i humanitarnih operacija.

Kao prioritet, Bosna i Hercegovina želi razvijati partnerske odnose u sljedećim područjima:

• Konsultacije, zapovjedništvo i kontrola, uključujući komunikacije i informacijske sustave, navigaciju i identifikacijske sustave, aspekte interoperabilnosti, procedure i terminologiju;

• Planiranje i proračun obrane i upravljanje resursima;

• Demokratka kontrola Oružanih snaga i obrambenih struktura; i

• Koncepcijski, planski i operativni aspekti operacija podrške miru.

Pored toga, Bosna i Hercegovina spremna je razvijati suradnju i u drugim područjima kao što su:

• Opće aktivnosti humanitarnoga deminiranja;

• Vojno školovanje, obuka i doktrina;

• Malo i lako naoružanje;

• Učenje stranih jezika;

• Međunarodno humanitarno pravo;

• Civilno planiranje za djelovanje u izvanrednim situacijama;

18

• Obrambena politika i strategija;

• Vojni zemljopis;

• Vojna infrastruktura;

• Upravljanje i kontrola zračnog prostora; iAktivnosti borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala i trgovine ljudima.

Bilateralni i multilateralni programi suradnje u oblasti obrane Bosna i Hercegovina opredijeljena je za uspostavu i promicanje bilateralnih i

multilateralnih odnosa u oblasti obrane sa svim zainteresiranim zemljama na principima uzajamnoga uvažavanja i suradnje .

Centar za obuku za operacije podrške miru (PSOTC) u Butmiru kod Sarajeva, zajednički je projekt više od dvanaest država, čija je primarna svrha da osigura obuku za časnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i drugih država, kako bi im se omogućilo učinkovitije sudjelovanje u multinacionalnom okruženju u vježbama, u operacijama podrške miru i humanitarnim operacijama. PSOTC može, također, poslužiti kao jezgra za organiziranje naprednog sustava obrazovanja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Regionalni je centar za verifikaciju i implementaciju kontrole naoružanja (RACVIAC) u Zagrebu, (R Hrvatska), uspostavljen u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Europe, glede osiguranja foruma za bližu suradnju između zemalja regije u područjima kontrole naoružanja i promoviranja mjera izgradnje povjerenja i sigurnosti. Bosna i Hercegovina je jedna od 21 zemalje koje aktivno sudjeluju u radu RACVIAC-a.

Baltički koledž za obranu (BALTDEFCOL), zajednički projekt Estonije, Letonije, Litvanije i drugih partnera, posebno je bio koristan za profesionalni razvoj našeg časničkoga zbora. Europski centar za sigurnosne studije - George C. Marshall, zajednički američko-njemački projekt, omogućio je održavanje korisnih tečajeva i seminara, sa velikim brojem tema. Škola NATO-a u Oberammergau, Centar za Europske sigurnosne studije u Ženevi, te Stožerni koledž NATO-a u Rimu, samo su neke od institucija koje, također, daju veliki doprinos profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju.

Uz sve gore rečeno, R Hrvatska, Kina, Mađarska, Italija, Japan, Francuska, Njemačka, Grčka, Malezija, Norveška, Rumunjska, Slovenija, Švicarska, Srbija i Crna Gora, Turska, Velika Britanija i nekoliko drugih država, imaju značajne programe suradnje u oblasti obrane sa Bosnom i Hercegovinom, koji su ojačali ukupnu stručnost i profesionalnost naših snaga.

Sjedinjene Američke Države pružaju značajnu vojnu pomoć Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, putem svojih programa: Financiranje inozemnih vojski (FMF), Međunarodna vojna edukacija i obuka (IMET), Zajednički kontakt timovi (JCTP). Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o nabavci i uzajamnim uslugama (ACSA) sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji olakšava uzajamnu podršku široke lepeze projekata. Program državnoga partnerstva između Bosne i Hercegovine i države Maryland, pokazao je svoj potencijal za uspostavu dugoročnih, održivih odnosa, kako u vojnim, tako i u civilnim oblastima. Kroz implementaciju ovih i drugih inicijativa i programa, Bosna i Hercegovina očekuje da će Sjedinjene Američke Države ostati strateški partner Bosne i Hercegovine u budućnosti.

Kroz ove i ostale vidove suradnje, koji su na raspolaganju, Bosna i Hercegovina nastoji ojačati i promicati mnogobrojne veze i dalje razvijati stručnost i profesionalnost pripadnika Oružanih snaga.

19

Uloga Bosne i Hercegovine u regionalnoj suradnji Bosna i Hecegovina po svom geostrateškom položaju i ukupnim značajkama ima veliki

značaj za stabilnost regije jugoistočne Europe, i zbog toga Bosna i Hercegovina treba pružiti maksimalan doprinos promicanju ukupnih odnosa i suradnje između zemalja i naroda regija.

Bosna i Hercegovina, obzirom na njenu nacionalnu strukturu, ima veoma povoljne pretpostavke da bude čimbenik zbližavanja ljudi i naroda u regiji. Aktivnim sudjelovanjem u iznalaženju rješenja, te kreiranju programa na regionalnom planu, Bosna i Hercegovina će promicati svoju ulogu i značaj u regionalnoj suradnji na sljedećim osnovama:

• Razvojem intenzivnih i svestranih bilateralnih odnosa sa svim zemljama regije, a osobito susjedima;

• Inicijativom da Sarajevo postane stalno sjedište Pakta za stabilnost jugoistočne Europe;

• Pokretanjem inicijativa u procesu provedbe Sporazuma o regionalnoj kontroli naoružanja;

• Jačanjem mjera izgradnje povjerenja na regionalnoj razini;

• Dosljednom implementacijom Sporazuma o sub-regionalnoj kontroli naoružanja.

20

Bosna i Hercegovina će i dalje sudjelovati u aktivnostima NATO-ve Inicijative za jugoistočnu Europu, usmjerenim na usuglašavanje i pružanje podrške regionalnoj suradnji u oblasti sigurnosti i obrane, kao i u konkretnim projektima.

Bosna i Hercegovina je opredijeljena da prihvati i razvija i druge oblike suradnje u oblasti obrane na različitim regionalnim razinama.

Posebni aranžmani Angažman je NATO-a u Bosni i Hercegovini bio od presudne važnosti za uspostavu i

održavanje mira i stabilnosti u postdayton-skom razdoblju.

Poslije devet godina angažiranja na izgradnji i stabilizaciji mira u Bosni i Hercegovini Stabilizacijske snage NATO-a (SFOR) završavaju misiju u prosincu 2004. godine. Prema Sporazumu iz Berlina između NATO-a i Europske unije, snage EU preuzimaju misiju u Bosne i Hercegovine, vrše zamjenu snaga NATO-a svojim snagama.

Snage će Europske unije ojačati i podupirati napredak Bosne i Hercegovine prema europskim integracijama

21

Bosna i Hercegovina pozdravlja angažiranje EU, kao pokazatelj napretka koji je ostvaren na putu postizanja mira i stabilnosti.

Po povlačenju NATO snaga iz Bosne i Hercegovine, NATO će i dalje raditi na realizaciji i implementaciji do sada postignutih rješenja u reformi i restrukturiranju sustava

obrane Bosne i Hercegovine. U tu svrhu u Sarajevu će biti uspostavljeno sjedište NATO-a, a također će Veleposlanstvo Grčke u Sarajevu služiti kao kontakt veleposlanstvo za veze sa

NATO-om. Namjera je da se na ovaj način osigura dalja realizacija reforme sustava obrane, kao i da se promiče razumijevanje i suradnja između Bosne i Hercegovine i NATO-a.

22

IV

SUSTAV OBRANE BOSNE I HERCEGOVINE

Demokratska kontrola Oružanih snaga Reformama sustava obrane uspostavljena je demokratska kontrola Oružanih snaga

sukladno praksi i standardima europskih demokratskih država koja podrazumijeva civilno zapovjedništvo nad Oružanim snagama i parlamentarni demokratski nadzor.

Civilno zapovjedništvo.

Civilno zapovjedništvo nad Oružanim snagama ostvaruje se preko demokratski izabranih tijela – Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrane. Putem suglasja, Predsjedništvo ostvaruje vrhovno operativno i administrativno zapovjedništvo i kontrolu Oružanih snaga u miru i ratu. Na temelju ustavne pozicije i zakonskih ovlasti, Predsjedništvo odlučuje o djelovanju i razmještanju snaga u operacijama tijekom rata ili izvanrednog stanja u zemlji, kao i o slanju snaga u operacije potpore miru izvan zemlje, donosi odluke o strukturi i brojnosti Oružanih snaga, postavlja i smjenjuje generale, usvaja i donosi jednostrane dokumente, predlaže Parlamentarnoj skupštini, odnosno, zahtijeva proglašenje ratnog stanja ili izvanrednog stanja.

Ministar obrane na temelju odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine donosi podzakonske akte, direktive, propise i zapovijedi, kojima se regulira ustroj, obuka, opremanje, razmještaj i djelovanje Oružanih snaga, razvija proračun za obranu Bosne i Hercegovine, nalazi se na čelu lanca strateškog planiranja za oružane sukobe, operacije

23

podrške miru i reagiranja u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća, obnaša zapovijedanje i kontrolu vojno-obavještajne aktivnosti i predlaže Predsjedništvu postavljenje i smjenu generala. Ministar je obrane ovlašten da nadgleda, prati i vrši inspekciju nad Oružanim snagama na svim razinama.

Parlamentarni nadzor.

Parlamentarni demokratski nadzor nad Oružanim snagama ostvaruje se preko Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i parlamenata entiteta, shodno nadležnostima koje oni imaju u oblasti obrane. Pri tomu Parlament Bosne i Hercegovine kao vrhovna vlast, ima ovlast da proglašava ratno stanje ili izvanredno stanje i donosi zakone, nadzire i vrši istrage po pitanjima koja se odnose na ustroj, financiranje, popunu, obuku, opremanje, razmještaj i djelovanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skupština, također, potvrđuje imenovanja časnika na generalske pozicije.

Parlamenti entiteta vrše parlamentarni demokratski nadzor nad vojskama entiteta i obrambenim strukturama u entitetima po pitanjima financiranja, ustroja, obuke, popune i opremanja vojnih snaga iz nadležnosti entiteta, te donose proračun obrane entiteta.

Za ostvarivanje parlamentarnog nadzora Parlamentarna skupština i parlamenti entiteta formiraju odgovarajuća radna tijela – povjerenstva koja se neposredno bave navedenim pitanjima.

Transparentnost u planiranju obrane i planiranju proračuna obrane Za obranu se Bosne i Hercegovine angažiraju značajni ljudski i materijalni potencijali

i troši veliki dio državnoga proračuna, zbog čega je transparentnost posebno važna u procesima planiranja i financiranja obrane. Ove dvije funkcije, koje na državnoj razini obavlja Ministarstvo Obrane Bosne i Hercegovine, uspostavljaju nužnu vezu između vojnih strategija, načina razvijanja mogućnosti da se podrže te strategije, te mogućnosti opskrbe svime što je potrebito. Zbog toga informacije o tim pitanjima moraju biti dostupne izabranim dužnosnicima i građanima Bosne i Hercegovine. Transparentnost kao princip mora se primjenjivati unutar cijeloga sustava obrane i jasno pokazati da se potencijali koji podržavaju sustav, nalaze pod kontrolom izabranih civilnih dužnosnika.

Planiranje obrane.

Planiranje obrane Bosne i Hercegovine je složen proces međusobno povezanih elemenata, počevši od definiranja izazova, ciljeva, zadaća, sredstava i ljudskih potencijala i njihove raspodjele za obrambene zadaće. Krajnji rezultat procesa planiranja je sveobuhvatan i dosljedan skup planova, koji pokazuju na koji način Oružane snage Bosne i Hercegovine doprinose sigurnosti Bosne i Hercegovine i njezinih građana, kao i izvršenju njezinih međunarodnih obveza.

Planiranje obrane istodobno predstavlja kontinuiran proces procjene i donošenja odluka o pitanjima koja su od interesa za državu. Taj proces identificira interese Bosne i Hercegovine, izazove i rizike za sigurnost Bosne i Hercegovine, obrambene ciljeve, strategiju obrane, vlastite snage, prijateljske snage i saveznike te, na temelju toga, procjenu i financiranje prioriteta. Iz ove raščlambe i odluka koje slijede, planiraju se, programiraju i donose proračuni, kako bi se omogućilo da Oružane snage Bosne i Hercegovine odgovore na obrambene izazove Bosne i Hercegovine. To se može ilustrirati na slijedeći način:

24

Osnovni principi za planiranje obrane i strukture Oružanih snaga Bosne i Hercegovine su: kredibilitet, priuštivost i primjenjivost. To znači da su snage, nastale kao rezultat procesa planiranja obrane, sposobne da se suprotstave obrambenim izazovima s kojima se Bosne i Hercegovine suočava. Dalje, da brojnost Oružanih snaga odgovara ekonomskoj moći države, i da Oružane snage mogu biti iskorištene na učinkovit način i pravodobno.

Proračun obrane i Zajednički sustav upravljanja obrambenim resursima.

Sustav se obrane Bosne i Hercegovine financira iz proračuna koji se sastoji iz tri dijela, državnoga i dva entitetska proračuna. Proces izradbe i predlaganja obrambenoga proračuna koordinira ministar obrane Bosne i Hercegovine. Način i procedure upravljanja ovim procesom čine Zajednički sustav upravljanja obrambenim snagama i sredstvima, čiji je glavni operativni dio sustav planiranja, te programiranja, proračuna i izvršenja (PPBES).

Sustav planiranja, programiranja i Sustav planiranja, programiranja i proraproraččuna obrane BiHuna obrane BiH

Vojna strategija BiH

i Dokument o potrebamaprograma

Sigurnosna politika BiH

Obrambena politika BiH

Smjernice zaplaniranje

obrane

Obrambene sposobnosti

Preces određivanja potreba

DoktrinaUstrojObuka

Vodstvo i izobrazbaPersonal

MTSObjekti

Bijela knjiga obrane BiH

PLANIRANJE

izazovi

PROGRAMIRANJE I PRORAČUN

Program obrane

Proračun obrane

Buduće snage

Sadašnje snage

Višegodišnje financiranje

Sadašnje godišnje financ.

(Sa ograničenjima)

(Sa ograničenjima)

(Bez ograničenja)

Nefinancirani zahtjeviOdluke i smjernice inst. vlastiPreporuke i prijedlozivojnih struktura

Detaljni obrambeni zahtjeviiz ZS i civilnih vlasti

25

PPBES je sveobuhvatan sustav upravljanja, koji povezuje strategiju, operacije i resurse. Resursi u sektoru obrane podrazumijevaju: ljudstvo, zalihe i opremu, objekte, upravljanje informacijama, mogućnost komunikacija, transport, strukturu snaga, informacije, vrijeme i novac. Krajnji cilj Zajedničkog sustava upravljanja obrambenim resursima je postizanje najvišeg stupnja sigurnosti, uz najmanje troškove, uz primjenu objektivno oskudnih obrambenih resursa na jedan učinkovit način po pitanju troškova, kako bi se obavile one vojne zadaće, koje su najvažnije za sigurnost države.

Oružane snage Bosne i Hercegovine Sukladno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine, Oružane snage Bosne i Hercegovine

sastoje se od ”svih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini, bez obzira da li su organizirane od strane državnih ili entitetskih institucija. Oružane snage Bosne i Hercegovine uključuju Vojsku Republike Srpske i Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine. Vojska Federacije Bosne i Hercegovine zakonski je uspostavljena 1996. godine od postrojba Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskoga vijeća obrane.

''Ove vojne snage uključuju “…sve formacije i postrojbe, i borbene i postrojbe za podršku, kopnenih, mornaričkih, zračnih i snaga zračne obrane, organiziranih od strane državnih ili entitetskih institucija Bosne i Hercegovine.”

Zadaće Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Država Bosna i Hercegovina organizira, razvija i održava vojnu sposobnost i spremnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kako bi:

• “Osigurala svoj suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost i međunarodni ugled;

• Promicala ciljeve svoje vanjske politike;

• Ispunila međunarodne obveze Bosne i Hercegovine; i

• Zaštitila građane Bosne i Hercegovine.”

Nadalje, Oružane su snage Bosne i Hercegovine odgovorne za:

• “Izvođenje vojne obuke za borbene i druge oblike vojne obrane;

• Osiguravanje borbene spremnosti;

• Osiguravanje vojne obrane države u slučaju napadaja;

• Pružanju pomoći vlastima civilne zaštite u reagiranju na prirodne katastrofe i nesreće; i

• Ispunjavanje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.”

26

Ustroj Oužanih snaga Bosne i Hercegovine.

Struktura oružanih snaga BiH

MOBIH

Zajedniški stožer

Operativno zapovjedništvo

Predsjedništvo BiH

Predsjednik F BiHPredsjednik RS

MOFBIH MORS

Zajedničkozapovjedništvo

Postrojba zapotporu Zaj. zap. Postrojba za

potporu GNŠ Generalštab VRS

Zapovj.logist.

Zapovj.zrač.snaga

1.Gardijskaoklopnomehanizi.brigadaVF

2.meha.brigadaVF

Zapovj.za

obuku

15.mehaniz.brigadaVRS

Zapovj.zrač.snaga

Zapovj.logist.

Zapovj.za

obuku

Postro..za

obuku

logist.posttr.

post.zrač.snaga

Postro..za

obuku

logist.posttr

post.zrač.snaga

Pričuvne divizije 1

1.Gard.

5

2

Pričuvne divizije 1

5

Počasna postrojba

Operativni lanac zapovijedanja

Administrativni lanac zapovijedanja

xx

xxx

x x

27

Zapovjedništvo i kontrola Oružanih snaga Bosne i Hercegovine*

Oružane snage Bosne i Hercegovine podrazumijevaju sve vojne snage u Bosni i Hercegovini, bilo da su organizovane od strane državnih ili entitetskih institucija. Oružane snage Bosne i Hercegovine uključuju Vojsku Republike Srpske i Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine. Vojska Federacije Bosne i Hercegovine zakonski je uspostavljena 1996. godine od jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane. Država Bosna i Hercegovina osigurava transparentnu, demokratsku, civilnu kontrolu nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i vrši operativnu i administrativnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, djelujući prema konsenzusu, vrši vrhovnu operativnu i administrativnu komandu i kontrolu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

* U skladu sa Odlukom Visokog predstavnika o produžetku mandata Komisije za reformu u oblasti odbrane od 31.12.2004. godine, vjerovatno će doći do promjene u sistemu komandovanja i kontrole nad oružanim snagama. Komisiji za reformu u oblasti odbrane naloženo je da kroz svoj rad u 2005 godini razmotri i predloži zakonodavne i institicione mjere, nužne za poboljšanje sistema komandovanja i kontrole na nivou BiH, promoviše saradnju sa međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, ostvari fiskalnu održivost, ojača parlamenratnu kontrolu, promoviše uspostavu jedinstvenih oružanih snaga prenoseći nadležnosti entitetskih ministarstava odbrane na Ministarstvo odbrane BiH, te da implementira preporuke Komisije.

28

Operativni lanac zapovijedanja

Zakon o obrani Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, definira operativno zapovjedništvo i kontrolu kao “…ovlasti za dodjeljivanje vojnih misija ili zadaća podređenim zapovjedništvima, radi razmještanja postrojba, preraspoređivanja snaga i radi zadržavanja ili delegiranja operativne ili taktičke kontrole.” Operativni lanac zapovijedanja “…počinje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, zatim ide do ministra obrane Bosne i Hercegovine, zatim do načelnika stožera Zajedničkoga stožera Bosne i Hercegovine, zatim do zapovjedništva Operativnoga zapovjedništva, pa do zapovjedništva operativnih postrojba

Administrativni lanac zapovijedanja

Zakon o obrani Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, definira administrativno zapovjedništvo i kontrolu kao “…upravljanje ili provedbu ovlasti za administrativna pitanja, kao što su ustroj, popuna, opremanje i obuka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.” Administrativni lanac zapovijedanja “…počinje sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, te zatim ide do ministra obrane. Za vojne snage organizirane na entitetskoj razini, administrativni lanac zapovijedanja zatim vodi do entitetskih ministara obrane, a potom preko lanaca zapovijedanja entitetske vojske. Za vojne snage organizirane na državnoj razini, administrativni lanac zapovijedanja vodi do načelnika Zajedničkoga stožera Bosne i Hercegovine, a zatim do podređenih administrativnih zapovjedništava.

Jedinstvene vojne snage

Krajnji i možda najznačajniji element u potvrđivanju činjenice da su Oružane snage Bosne i Hercegovine, zapravo jedinstvene vojne snage, bit će uspostava jedinstvenoga proračuna obrane za Oružane snage Bosne i Hercegovine. Da bi se ovo postiglo potrebno je osigurati neophodne preduvjete, a to su: prvi, potpuna implementacije poreza na dodanu vrijednost (PDV) za Bosnu i Hercegovinu, što će osigurati značajne prihode za državu Bosnu i Hercegovinu i, s tim u svezi, smanjiti ovisnost o financiranjima iz proračuna dva entiteta i drugi, postići političko suglasje relevantnih čimbenika u Bosne i Hercegovine o tomu i donijeti odgovarajuće zakonske norme o jedinstvenom proračunu.

Brojnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Brojnost i struktura Oružanih snaga Bosne i Hercegovine utvrđena je Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 24.03.2004. godine, koja predviđa ukupno 12 000 profesionalnih vojnika, 12 600 ročnika i 60 000 pričuvnika. Prema toj Odluci Vojska Republike Srpske ima 4 000 profesionalnih vojnika, 4 200 ročnika, te 20 000 pričuvnika. Istodobno Vojska Federacije Bosne i Hercegovine ima 8 000 profesionalnih vojnika (5 576 Bošnjaka i 2 424 Hrvata), 8 400 ročnika (6 416 Bošnjaka i 1 986 Hrvata), te 40 000 pričuvnika (28 750 Bošnjaka i 11 250 Hrvata). Ročnici služe svoj vojni rok u strukturama za obuku entitetskih vojski.

29

ODOBRENA VELIČINA ORUŽANIH SNAGA BiH

Profesionalni vojnici Regruti Rezervisti UKUPNO

Vojska Federacije Bosne i Hercegovine 8 000 8 400 40 000 56 400

Vojska Republike Srpske 4 000 4 200 20 000 28 200

UKUPNO 12 000 12 600 60 000 84 600

ODOBRENI BROJ PREDSTA VNIKA KONSTITUTIVNIH NARODA UNUTAR VOJSKE FEDERACIJE BiH

Profesionalni

vojnici 2,3:1

Regruti Rezervisti UKUPNO

Bosnjaci 5 576 6 416 28 750 40 742

Hrvati 2 424 1 986 11 250 15 660

UKUPNO 8 000 8 402 40 000 56 402

Zakon o obrani Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, utvrđuje da će “Pravo prigovora savjesti biti osigurano svim osobama koje su predmet jedinstvene politike za služenje vojnog roka.” Pravo prigovora savjesti uredit će se posebnim zakonom i nadležna entitetska i državna tijela već čine aktivnosti u tom pravcu. Prve su skupine ročnika već odslužile vojni rok u civilnoj službi.

Glavni vojni elementi.

Glavni elementi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine su tri aktivne manevarske brigade, te zapovjedništva i postrojbe zračnih snaga i zračne obrane, kao i za to vezana zapovjedništva i postrojbe za administraciju, obuku i logističku podršku, te šest divizija u pričuvi.

Vojska Republike Srpske ima jednu mehaniziranu brigadu i dvije divizije u pričuvi. Vojska Federacije Bosne i Hercegovine ima jednu mehaniziranu brigadu, jednu oklopnu brigadu i četiri divizije u pričuvi.

30

Obuka i školovanje.

Kvalitet se profesionalnih vojnih snaga ogleda u dostignutoj razini obuke. Narodi i građani Bosne i Hercegovine očekuju da svi časnici, dočasnici i vojnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine budu obučeni za sve zadaće neophodne za izvršenje misija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, ministarstva obrane entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, odgovorna su sa obuku i školovanje pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Međutim, obuka se organizira i provodi sukladno jedinstvenoj Doktrini obuke, a prema zadaćama i standardima utvrđenim od strane ministra obrane Bosne i Hercegovine.

Individualna obuka

Svi vojnici na služenju vojnog roka, koji traje četiri mjeseca, prolaze kroz opću, individualnu i specijalističku obuku. U Republici Srpskoj, ova se obuka izvodi u dva nastavna centra, Banjaluka (Manjača) i Bileća. U Federaciji Bosne i Hercegovine obuka ročnika na služenju vojnog roka se izvodi u šest centara: Čapljina, Bugojno, Bihać, Zenica, Goražde i Tuzla.

Kolektivna obuka

Kroz proces individulalne obuke pripadnici Oružanih snaga stječu temeljna vojnička znanja i vještine, što je uvjet za kolektivnu obuku. Međutim, bez obzira na to koliko vojnici mogu biti pojedinačno obučeni i vješti, suština učinkovite vojne postrojbe mjeri se sposobnošću da funkcionira kao tim za vrijeme izvršavanja zadaća postrojbe.

31

Poseban vid kolektivne obuke je sustavno vježbanje zapovjedništava i stožera postrojba za izvođenje združenih dejstava, koje se izvodi u centrima za obuku ili na terenu u prirodnim uvjetima

U Republici Srpskoj, kolektivna se obuka postrojba izvodi u navedenim centrima za obuku i u Centru za usavršavanje starješina u Banjaluci (Zalužani). U planu je da se ovaj centar opremi sredstvima za simulacije borbenih dejstava razine: bojna - brigada ili za simulacije dejstava Oružanih snaga u prirodnim i drugim katastrofama i nesrećama.

U Federaciji Bosne i Hercegovine takva se obuka, također, izvodi u centrima za obuku i u Centru za borbene simulacije u Pazariću kod Sarajeva koji je trenutačno jedini opremljeni centar za borbene simulacije u Bosne i Hercegovine.

Zajednička kolektivna obuka, koja uključuje vojne postrojbe iz Vojske Republike Srpske i iz Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, prvi se put izvela u proljeće 2004. godine, kada su inženjerijski elementi iz obje vojske uspješno surađivali u izgradnji mosta, kao dijela šire vježbe s oponašanjem izvanredne situacije, nastale zbog elementarne nepogode. Kada Bosna i Hercegovina postane članicom NATO-vog program Partnerstvo za mir, za očekivati je da se značajno povećaju mogućnosti za zajedničku kolektivnu obuku elemenata Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i snaga NATO-a, kao i snaga partnerskih država.

32

Profesionalni razvoj

Profesionalizacija časničkoga i dočasničkoga zbora primarni je cilj Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Brojnost Oružanih snaga i ograničeni potencijali Bosne i Hercegovine zahtijevaju da se pri školovanju i usavršavanju dočasničkih i časničkih kadrova postupa na najracionalniji način. U tom smislu razvijaju se samo ograničeni kapaciteti za obuku i usavršavanje, a izobrazba i specijalistička usavršavanja profesionalnih časničkih i dočasničkih kadrova različitih profila vrši se na vojnim školama i drugim institucijama u inozemstvu.

Centri za obuku i usavršavanje starješina koji su izgrađeni pri entitetskim vojskama zamišljeni su na principu potreba za stalnim vojnim osposobljavanjem i sustavnim vježbanjem. U ovim centrima osposobljavaju se i časnici za pričuvni sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Napredna obuka i specijalističko osposobljavanje za časnike i dočasnike rodova i službi u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine se izvodi po pravilu u inozemstvu.

Osposobljavanje časnika za najviše zapovjedne časničke dužnosti provodi se u odgovarajućim institucijama oružanih snaga u više stranih zemalja sukladno bilateralnim ugovorima o suradnji.

Učenje engleskoga jezika

Službeni jezik u vojnom sjedištu NATO-a je engleski. Da bi bili u mogućnosti da funkcioniramo u suradnji sa ili kao integralni dio vojnih snaga NATO-a, moramo biti u stanju da komuniciramo na engleskom jeziku. Sukladno tomu, Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju napredni program za učenje engleskoga jezika, kako u časničkom, tako i u dočasničkom zboru. Velika Britanija je posebice bila od koristi u podržavanju ovih napora preko Britanskoga vijeća, kao i Vojnoga jezičnog instituta iz SAD-a.

33

Kroz razne oblike učenja engleskoga jezika do sada je prošlo oko 1150 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, od čega oko 400 u Vojsci RS, a oko 750 u Vojsci Federacije.Kroz razne oblike učenja engleskog jezika, do sada je prošlo oko 1.150 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, od čega oko 400 u Vojsci Republika Srpska, a oko 750 u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine.

Angažiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Operacije podrške miru

Bosna i Hercegovina odlučna je u nastojanju da iz pozicije korisnika međunarodnih mirovnih napora preuzme ulogu aktivnog sudionika u međunarodnim operacijama podrške miru, za što je spremna dati na raspolaganje svoje znanje, iskustvo i određene resurse. Shodno takvim opredjeljenjima, časnici iz Bosne i Hercegovine su sa uspjehom služili kao promatrači UN-a u Kongu, Eritreji i Etiopiji.

Operacije deminiranja i uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava

U Bosni i Hercegovini ima nekoliko stotina tisuća nagaznih mina i velika količina neeksplodiranih ubojnih sredstava, koji predstavljaju realnu opasnost za sve građane, ali i prepreku ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Iz tog razloga značajni su vojni kapaciteti angažirani na deminiranju i uništavanju neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Ove zadaće izvršavaju specijalizirani deminerski timovi iz sastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Trenutačno je obučeno i angažirano na poslovima deminiranja u Bosne i Hercegovine ukupno 36 deminerskih timova iz sastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, od čega iz sastava Vojske Federacije Bosne i Hercegovine 20 timova, a iz Vojske Republika Srpska 16 timova.

34

Zbog velikog iskustva stečenog u ovoj oblasti Bosna i Hercegovina je sposobna da kao svoj doprinos operacijima podrške miru ponudi deminerske postrojbe i postrojbe za uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava.

Operacije pomoći i podrške civilnim vlastima

Oružane snage Bosne i Hercegovine mogu se angažirati na pružanju pomoći civilnim vlastima prilikom prirodnih i ostalih katastrofa i nesreća. Zbog značaja takvog angažiranja,

35

Oružane snage Bosne i Hercegovine planiraju, organiziraju i izvršavaju obuku, zapovijedi postrojba i pripadnika glede osposobljavanja za takve zadaće. Obuka se realizira sukladno tehničkim mogućnostima i stručnim specijalnostima sa kojima raspolažu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za pružanje pomoći civilnim vlastima.

Vojni personal.

Kada pristupe Oružanim snagama Bosne i Hercegovine po prvi put, svi pripadnici polažu sljedeću prisegu: “Svečano prisežem da ću braniti suverenitet, teritorijalni integritet, ustavne odredbe, i političku neovisnost Bosne i Hercegovine i da ću izvršavati, odgovorno i savjesno, sve dužnosti neophodne za njezinu obranu.”

Zakon o obrani Bosne i Hercegovine propisuje da su Oružane snage Bosne i Hercegovine politički neutralne i da se “ne mogu koristiti u političke svrhe u aktivnostima stranke”.“Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uključujući i generale, neutralni su u političkim pitanjima i neće se angažirati u bilo kojoj vrsti aktivnosti političkih stranaka, niti biti izabrani ili imenovani na javnu dužnost.”

Osim toga, časnici ne mogu “imati financijski interes koji se sukobljava sa savjesnim obnašanjem dužnosti ili angažiranjem izvan trenutačnih dužnosti, ili bilo kojoj drugoj aktivnosti koja se sukobljava sa službenim dužnostima i odgovornostima.” Oni su, također, obvezni štititi i čuvati državnu imovinu, uporabiti državnu imovinu samo u odobrene svrhe i kroz lance zapovijedanja izvješćivati o eventualnim uočenim nezakonitostima i korupciji.

36

Ove i druge odredbe zakona osiguravaju da narodi i građani Bosne i Hercegovine mogu imati najveći stupanj povjerenja u časnike, dočasnike i vojnike svojih Oružanih snaga.

Časnički zbor

Časnički zbor Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je obučen i iskusan, sa stručnog, taktičkog i tehničkog aspekta osposobljen za obavljanje dužnosti iz oblasti svoje vojne specijalizacije. Značajan broj časnika pohađa obuku po programima i standardima NATO-a, koja se proteže od izradbe dokumenata vojne strategije, do planiranja i implementiranja politika i procedura za postizanje interoperabilnosti sa snagama NATO-a. Časnički zbor predstavlja zapovjednu strukturu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i veoma je bitan za uspješnu provedbu zadaća Oružanih snaga.

Dočasnički zbor (NCO)

Obučeni i profesionalni dočasnički zbor kičma je većine modernih vojski, uključujući oružane snage država NATO-a. U Oružanim snagama Bosne i Hercegovine posvećuje se velika pozornost procesu razvijanja dočasničkoga zbora.

Vojnici

Vojnički sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u miru čine dragovoljci – profesionalni vojnici, ročnici na služenju vojnog roka, koji služe u vojskama entiteta i pripadnici pričuvnoga sastava koji su mobilizirani u vojnu službu.

Najveći dio ljudskog potencijala u Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u miru i u ratu čine vojni obveznici, koji su mobilizirani u Oružane snage ili služe vojni rok po osnovu opće vojne obveze. Ministar obrane Bosne i Hercegovine je po zakonu nadležan da uređuje zajedničku politiku za služenje vojnog roka, a dužina služenja obveznog vojnog roka regulirana je entitetskim zakonima i iznosi četiri mjeseca.

Pričuvni sastav

Pričuvni sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine čine vojnici, dočasnici i časnici koji su odslužili vojni rok i po osnovu vojne obveze se pozivaju, odnosno mobiliziraju u Oružane snage radi obuke, ovisno o potrebama i programu obuke. Programe opremanja i obuke pričuvnoga sastava, sukladno jedinstvenim standardima na razini Bosne i Hercegovine, organiziraju i provode entitetska tijela.

Zajednički sustav upravljanja personalom

Oružane snage Bosne i Hercegovine sada planiraju i provode Zajednički sustav upravljanja personalom, kako je i propisano Zakonom o obrani Bosne i Hercegovine iz 2003. godine. nagrada i odličja. Pored toga, različite administrativne politike i programi podržat će ove sustave. Norme glede nošenja odora, činova i obilježja osigurat će profesionalan, jednoobrazan izgled u svim dijelovima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. I, što je još značajnije, novi normativi glede plaća i naknada uskladit će statusna pitanja svih pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

37

Adekvatna zamjena, gore navedenih normativa i procedura, za civilno osoblje u sektoru obrane bit će sustav upravljanja civilnim personalom, izrađen u suradnji s Agencijom za državnu službu Bosne i Hercegovine. Sustav upravljanja civilnim personalom, u sustavu obrane neophodan je kako bi se profesionalni razvoj državnih djelatnika planirao i vodio sukladno potrebama sustava obrane Bosne i Hercegovine.

Primjena ovih sustava jamčit će profesionalni razvoj kadrova u sektoru obrane i učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima, glede osiguravanja najvišega stupnja sigurnosti za narode i građane Bosne i Hercegovine.

38

V

PERSPEKTIVE

Oružane snage Bosne i Hercegovine postoje kako bi jamčile sigurnost Bosne i Hercegovine, blagostanje naroda i građana i izvršavanje naših međunarodnih obveza. Na tom putu, Bosna i Hercegovina je opredijeljena za principe demokratske, civilne kontrole nad vojskom i transparentnosti u svim aspektima obrane. Bosna i Hercegovina je opredijeljena za nastavak reformi u oblasti obrane, koje su Bosne i Hercegovine dovele do praga NATO-vog programa Partnerstvo za mir. Bosna i Hercegovina je, također, opredijeljena da ustroji, popuni, opremi, obuči i održi svoje snage, kako bi osigurala najviši stupanj sigurnosti, sa najmanjim troškovima, za svoje građane, te osigurala mir i prosperitet za sve.

Zamisao o budućnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, prema riječima ministra obrane Bosne i Hercegovine, sažeta je u sljedećim rečenicama:

““OOrruužžaannee ssnnaaggee BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee ććee bbiittii mmaallee,, ddoobbrroo oopprreemmlljjeennee,, mmoobbiillnnee ssnnaaggee ddoobbrroo oobbuuččeenniihh ii mmoottiivviirraanniihh vvoojjnniikkaa,, ppoodd vvooddssttvvoomm vviissookkookkvvaalliiffiicciirraanniihh ččaassnniikkaa ii ddooččaassnniikkaa,, ppooddrržžaanniihh ssttrruuččnniimm ii pprrooffeessiioonnaallnniimm cciivviillnniimm kkaaddrroomm.. TTee ssnnaaggee,, uukklljjuuččuujjuuććii ii pprriiččuuvvnnee ssnnaaggee,, iinntteerrnnoo ććee bbiittii kkoommppaattiibbiillnnee ii bbiitt ććee iinntteerrooppeerraabbiillnnee ssaa ssnnaaggaammaa NNAATTOO--aa.. PPoottppuunnoo ttrraannssppaarreennttaann ii uurraavvnnootteežžeenn pprroocceess ppllaanniirraannjjaa,, pprrooggrraammiirraannjjaa,, pprroorraaččuunnaa ii pprroovveeddbbee oobbrraannee,, oossiigguurraatt ććee ddaa ssnnaaggee bbuudduu uussttrroojjeennee,, ppooppuunnjjeennee,, oopprreemmlljjeennee,, oobbuuččeennee ii ooddrržžaavvaannee gglleeddee iizzvvrrššeennjjaa zzaaddaaććaa,, kkoojjee iimm cciivviillnnoo vvooddssttvvoo BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee ddooddiijjeellii..””

Uz stalnu podršku naroda i građana Bosne i Hercegovine, gledamo u budućnost sa vjerom u uspjeh.

39

VI

BIBLIOGRAFIJA

Obrambena politika Bosne i Hercegovine,

Sigurnosna politika Bosne i Hercegovine,

Zakon o obrani Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 43, 29. prosinca 2003. godine),

Odluka o brojnosti i strukturi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, 41. sjednica održana 24. ožujka 2004. godine),

Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ustroju i radu institucija obrane Bosne i Hercegovine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, broj 4/04, 03. ožujka 2004. godine,

Izvješće Povjerenstva za reformu obrane – Put u Partnerstvo za mir (rujna, 2004. godine).