BILJNI ORGANI

VIŠE I NIŽE BILJKE

• Niže biljke – biljke kod kojih čitavo tijelo obavlja sve životne funkcije.

Thallophyta - takve su na primjer alge.

• Više biljke – biljke čije je tijelo izgrađeno od organa. Njihovo tijelo se

zove kormus – Cormophyta. Kormofite imaju dvije vrste organa:

• Vegetativne – korijen, stablo i list

• Generativne – cvijet, plod, sjeme

izdanak

Korijen

list

cvijetVršni pup

stabljika

Alge

Bočna grana

internodiji

STABLJIKA

• Više biljke imaju tijelo čiji je jedan dio u zemlji – korijen a drugi dio iznad zemlje -

izdanak.

• Izdanak obavlja obavlja fotosintezu, transpiraciju i razmjenu gasova

STABLJIKA

• Izdanak se razvija od pupoljčića klice, tako da onaj izdanak čiji rast vodi klicin pupoljčić se naziva osnovni izdanak.

• Bočni izdanci su oni koji nastaju od bočnih pupoljaka.

• Pupoljak je, u stvari, mlad, još nerazvijen izdanak, čiji je najvažniji dio vegetaciona kupa. Diobom ćelija vegetacione kupe nastaju svi dijelovi izdanka.

• Odmah ispod vrha vegetacione kupe začinju se listovi, a u njihovom pazuhu obrazuju se bočni (pazušni) pupoljci iz kojih postaju bočni izdanci.

• Tako nastaje grananje, odnosno obrazuje se sistem izdanaka, kojim se postiže povećanje površine biljnog tijela.

Apikalni meristem stabla (Tjemeni pup)

Pupoljak

1. Tjemeni pupoljak

2. Bočni ili pazušni pupoljci

StabljikaPoložaj u odnosu na tlo:

Dužina stabljike

• Nadzemna

• Podzemna

• Nekoliko MM

• Do 150 m

eukaliptus

Prečnik• Veoma mali

• Do 12 m kod američke sekvoje

Oblik

• Okrugla

• Trokutasta

• Četverokutasta

• Mnogokutasta

METAMORFOZA STABLA

• Kada pored osnovne funkcije, obavlјa još neku, pa se mijenja osnovni oblik i građa, izdanak je

metamorfoziran.

• Izdanak: nadzemni i podzemni

• Podzemni se od korjena razlikuje po tome što ima pupolјke ili bar ostatke zakržlјalih listova.

• Oblici podzemnih izdanaka su:

• Lukovica

• Krtola

• Rizom

Rizom

Zingiber officinale Rosc.,

Đumbir

Solanum tuberosum L., Krompir

Krtola

Кrtola кrompira porijeklom od izdanka i krtola

georgine porijeklom od кorijena su Аnalogni оrgani.

(imaju istu građu i funkciju ali su različitog porijekla).

LUKOVICA

Allium cepa L., Crni luk

Gagea sp., baloće

Urginea maritima, primorski luk sa najvećom lukovicom u Evropi

METAMORFOZE NADZEMNOG IZDANKA

FILOKLADIJE

Ruscus hypoglosum L.

КLADODIJE

Predstavnici fam. Cactaceae,kaktusi

REPASTO ZADEBLJALO STABLO

Brassica oleraceae var. gongyloides, KELERABA

STOLONI kod jagode, Fragaria vesca

Izdanci preobraženi u TRNOVE

Gleditschia sp., gledičija

IZDANCI

PREOBRAŽENI U

RAŠLJIKE

STABLJIKA

• Osnovne uloge stabla su:

• Provođenje vode sa mineralnim

materijama od korjena ka listovima, a

u obrnutom pravcu rastvorenih

organskih materija;

• Stablo i njegove grane nose listove i

postavlјaju ih u najpovolјniji položaj

za primanje sunčeve svetlosti.

• U zavisnosti od toga koliko je

stablo odrvenelo, postoje 2 velike

grupe bilјaka:

• Drvenaste

• Zelјaste

• Drvenaste se dijele na:

• Drveće

• Žbunove

• Polužbunove

STABLA

• ŽBUNOVI

• Granaju se skoro od same

površine, tako da nemaju jedno,

glavno stablo, nego su građeni od

nekoliko ili mnogo stablјika manje-

više iste veličine

• Primjer.:Ruža, ribizla, kupina

• POLUŽBUNOVI

• Granaju se kao žbinovi ali su njihovi

izdanci samo u donjem dijelu

drvenasti i višegodišnji.

Jednogodišnji se razvijaju na starim

drvenastim dijelovima, pred zimu

izumiru i otpadaju.

• Primjer: majčina dušica, kantarion,

žalfija

ZELJASTE BILJKE

• NEMAJU VIŠEGODIŠNJE NADZEMNE IZDANKE

• MOGU BITI:

1.Jednogodišnje ( žito, kukuruz)

2.Dvogodišnje (cikla, mrkva) i

3.Višegodišnje-perene (maslačak, lukovi, djetelina

ANATOMSKA GRAĐA STABLA

ANATOMSKA GRAĐA STABLA

Sekundarna

građa stabla

I. Кora

II. Sekundarno drvo

III. Srž

LIST• List je organ koji obavlja tri veoma važne funkcije i to:

1.Fotosintezu

2.Transpiraciju

3.Razmjenu gasova

GRAĐA LISTA• List nastaje od istog tvornog tkiva

kao i stablo – vegetacione kupe

stabla. Potpuno razvijen list se

sastoji od:

• Lisne osnove,

• Lisne drške i

• Lisne ploče (liske)

Lisna plojka

Lisna drška

Lisni zalisciLisna osnova

Lisna osnova se može razviti u lisni rukavac ili lisne zaliske

VRSTE LISTOVA NA ISTOJ BILJCI

VRSTE LISTOVA

• U zavisnosti od toga koliko liski polazi sa jedne lisne drške razlikuju se:

• Prosti i

• Složeni listovi.

Listovi kod kojih sa jedne lisne drške polazi više liski su složeni.

Složeni ili sastavljeni mogu biti prstasto i perasto složeni. Perastosloženi mogu parno ili neparno perasto složeni

Prosti listovi su oni kod kojih sa jedne lisne drške polazi jedna liska.

OBLIK LISTOVA

Ivica lista: nazubljena, testerasta, režnjevita itd.

Perasta nervatura Prstasta nervatura

Raspored listova na stablu

Naizmjeničan Pršljenast

Naspraman

Bifacijalni

Ekvifacijalni list

Unifacijalni

listovi

GRAĐA LISTA

Epidermis lica

Epidermis naličja

Kutikula lica

Kutikula naličja

Ksilem

Floem

Palisadni

parenhim

Sunđerasti

parenhim

stoma

KORIJEN

• UlOGA

• Korijen pričvršćuje biljku za podlogu

• Upija vodu sa mineralnim tvarima

• Ponekad ima spremišnu ulogu

• NASTANAK KORIJENA:

• Ako nastaje iz klice onda je glavni korijen

• Ako nastaje iz nekog drugog dijela biljke onda je adventivni korijn

KORIJEN

Granast korijen Žiličast korijen

Korjenov sistem predstavlja skup svih korjenova jedne biljke!

Ukupna dužina korjenovog sistema kod nekih biljaka

je veoma velika. Na primjer kod jedne individue

pšenice 80 km

METAMORFOZE KORIJENA

Beta cicla – cikla;

repast korijne

Daucus carota subsp.

sativus

Korijen za disanje (ventilacioni korijen)Zračno korijenje

GRAĐA KORIJENA