Pod pokrov

iteljstvom p

redsjednika

Republike

Hrvatske

prof. dr. Iv

e Josipovića

i UNESCO-a

Bilten

7

1

Impressum

Izdavač:

HNK u Šibenku i

52. MDF

Za izdavača:

Nera Gojanović Kljajić

Glavni urednik:

Marko Podrug

Zamjenica urednika:

Zrinka Škugor

Voditeljica Nore:

Grozdana Cvitan

Fotografi:

Duško Jaramaz

Ante Baranić

Grafičko oblikovanje:

Sara Lovrić Caparin

Biltenci:

Ante Lakoš

Ante Baran

Iva Dominović

Iva Sladić

Dora Josipović

Dora Bumber

Željana Karega

Ivana Čičmir

www.mdf-šibenik.com

Josip Mrđen

Bilten

7

2

Uvodnik

Bilten

7

Danas je dopalo mene da pišem uvodnik. Eh, nije to ni lak posao, privući mnoge čitatelje za naše listove festivalskog glasila. Ovo mi je bila jedna od boljih godina na Festivalu, pa ću vas danas privući mnogim zanimljivim, smiješnim, zgodnim i manje zgodnim te apsurdnim događajima na mjestima gdje najviše nazočim – našoj maloj biltenskoj rupi i na Gorici. Tu svakodnevno imamo puno materijala za smijati se, ali i 'zabrinuti'. Krenut ćemo najprije od naše male rupe. Sad nas malo rjeđe posjećuju ulični zabavaljači i grupe, pa smo većinu vremena osuđeni na samoću u kasnim noćnim satima. Nije to nimalo ugodan osjećaj, ali malo pisanja i svađanja s našim urednikom Markom lako ukloni taj osjećaj. Spomenuli smo u prijašnjim brojevima Biltena burek koji nam je doletio kroz prozor. Zna nekad doletjeti i koja pizza ili tiramisu, ali ne kroz prozor nego pristojno kroz vrata. Bar ljudi uljudno dođu i počaste nas malo, onako izmorene od pisanja. Hvala im lijepa, mogli bi malo i češće navratiti ako nije problem, ne bi se sigurno nitko ljutio. Jedina kvaka u tome je, što tu pizzu netko mora i platiti, dok smo onaj burek dobili gratis. Na Gorici ima još čudnijih događaja koji se nisu prije događali. Čini se da se nekolicini ljudskih i neljudskih bića koja pokazuju znakove ljudstva (kasnije ćete shvatiti što je pisac htio reći) ne sviđaju više filmovi na goričkim skalama. To se ponajprije odnosi na mene, nekoliko djece i filmsku vrpcu. Moja malenkost više ne uživa u filmovima i ne daje desetke kao prije, možda zato što sam prestar za puno animiranih filmova, možda je to stvar uredništva Festivala i njihovom trudu oko odabira, a možda je filmskim kompanijama ponestalo maštovitosti. Nadalje, vidio sam jednog dječaka koji je ponio jastuk na Goricu da bi usred filma mogao – zaspati, jako zanimljivo. A najčudnije od svega, naša vrpca višestruko puca tijekom filmske projekcije. Možda plače ili negoduje jer ni njoj ne valja film. Stariji ljudi bi radije kuhali večeru nego gledali filmove. Možda se neke čudne stvari događaju u Ulici don Krste Stošića gdje se su se počeli prikazivati filmovi još dok ni naš urednik Marko, a kamoli ja nismo bili u planu. Sva sreća da smo nas par nezadovoljnika manjina te da ostala djeca jako uživaju u filmovima. Ipak je ovo dječji festival, koga briga što misle odrasli. Neka tako i ostane, pa da naš dragi Bilten, Gorica, i Festival u cijelosti prožive još dugo, dugo godina!

Josip Mrđen

3

Bilten

7

Festivalski četvrtak obilježile su dvije plesne predstave. Nažalost, članovi

'Hrvatskog instituta za pokret i ples' iz Zagreba, koji su s predstavom 'Ništa nije

krivo' nastupili na Ljetnoj pozornici, zbog obaveza nisu mogli nazočiti festivalskim

razgovorima. Riječ je o predstavi koju su konceptualno i koreografski osmislili

Aleksandra Mišić i Ognjen Vučinić, a koja kroz igru i ples dočarava dječji svijet u

kojem ne vrijede ista pravila kao u svijetu odraslih.

Plesalo se i u kazalištu gdje je slovenski 'Plesni teatar Ljubljana' predstavio

šibenskoj djeci 'Macu Papučaricu'. Riječ je o priči autorice Ele Peroci koju je

redateljica Petra Pikalo pretvorila u plesnu predstavu. Koreografkinje koje su

oblikovale i izvele predstavu aktivno se bave edukacijom djece u suvremenom

plesu, još od nižih razreda osnovne škole. Iako postoji veliki interes za plesnim

predstavama od strane publike, često izostaje financijski impuls odgovornih da bi

se takvi projekti ostvarili. Zbog toga članovi 'Plesnog teatra' puno ulažu u

pedagoški rad na području suvremenog plesa, kako bi se djeca imala priliku

razvijati i u tom segmentu umjetnosti. Sama predstava na suvremeni način

obrađuje poznati literarni tekst i kroz pokret nastoji podučiti djecu i podsjetiti

roditelje koje igre su se nekad igrale.

Posljednje su se predstavile dvije radionice koje su završile s radom. Radi se o

dječjoj lutkarskoj radionici koja se pod vodstvom zagrebačke lutkarice Margarete

Peršić održala u Galeriji sv. Krševana. Djeca su imala zadatak izraditi lutku svog

tajnog prijatelja, ali zbog kratkog trajanja radionice nisu stigli osmisliti dramsku

igru s lutkama. Dubravko Torjanac, redatelj i prevoditelj iz 'Hrvatskog narodnog

kazališta' u Varaždinu održao je stručni skup za odgojitelje i učitelje 'Marioneta' na

kojem su polaznici savladali tehnike najjednostavnije marionete i osnove animacije.

'Sada imamo dobro polazište za daljnje bavljenje lutkama', istaknule su

odgojiteljice koje će stečeno znanje prenijeti drugim kolegama i kroz rad

prezentirati djeci. Urednica radioničkog programa Zdenka Bilušić istaknula je

potrebu za održavanjem znanstvenih skupova i njihovu važnost za sve one koji u

nekom obliku rade s djecom.

Zrinka Škugor

Festivalski

razgovori

Polazište za daljnje bavljenje lutkama

4

Bilten

7

Festival juč

er

'Lažeš, Melita' je možda jedina predstava do sada koja se mogla svidjeti djeci i

odraslima. Adaptacija dječjeg romana Ivana Kušana daje do znanja odraslima da

više pažnje posvećuju svojoj djeci. Glavni lik Melita je naizgled sasvim obična

'klinka' koja ide u peti razred, svađa se s prijateljima, a nepravilni glagoli engleskoga

jezika joj nisu jača strana. Melita nije kao većina svojih vršnjaka, 'krasi' je jedna

velika mana; smišlja nebuloze o ozbiljnim događajima kojima bi se trebalo tako i

pristupiti, no nitko na nju ne obraća pažnju jer su naviknuti na njenu prebujnu

maštu. Živi s ocem koji previše puši, radišnom i vječito zabrinutom majkom i

debelim bratom Nenadom intelektualcem koji nema društveni život. On, osim što

puno jede, voli čitati, stoga stalno zadirkuje Melitu kompliciranim izrazima koje ona

nije u stanju ni izgovoriti, a kamoli razumjeti. Tako se jadna Melita uvijek osjeća

usamljeno jer ne može pronaći zajednički jezik skoro ni sa kim, osim sa slikarom po

imenu Sjekira koji crta neshvatljiva plava sunca. On je jedini u stanju razumjeti

Melitine laži objašnjavajući joj kako je ona samo obdarena velikom maštom. Melita

bi u to i povjerovala da nije neobičnih slučajnosti koje su povezane s njenim

navodnim lažima. Njezine se laži obistinjuju!

Zatečena tom enigmom Melita se počne osjećati izgubljeno, kao da je u 'Zoni

sumraka' ili nešto slično. Je li Melita stvarno vidovita ili je ova priča skroz nerealna?

Ljudi koji ne vjeruju u nadnaravno će zasigurno reći kako se radi o običnoj fikciji, ali

ja sam čvrsto uvjeren kako Melita može proreći stvari i događaje, što nitko ne

primjećuje zbog prevelike racionaliziranosti ljudske civilizacije. Tko zna koliko je

takvih ljudi, sa sličnim ili drugačijim sposobnostima kojih je okolina ugušila. Poanta

priče je vjerojatno u tome da pustimo djecu da budu djeca i koriste maštu kada je za

to vrijeme, ali ja sam sve skupa doživio na drugačiji način. Svatko je u nečemu

izvrstan, ali zbog toga što nismo u stanju razumjeti neke izrazito nadarene osobe

tjeramo vodu na svoj mlin, pritom ih natjeravajući da se bespotrebno preispituju.

Premda život u malograđanskoj obitelji ima svoje draži, takav stil života nas tjera da

se uklopimo u okolinu i postanemo nevidljivi. Melita nije tupava kako svi misle. Ne

mora znati engleski kao njena prijateljica, štreberica Verica. Ista je stvar kao i s

disleksijom; disleksični ljudi čestu ispadnu natprosječno inteligentni (Einstein!).

Meni osobno je ova predstava jedna od boljih na ovogodišnjem festivalu. Možemo

se poistovjetiti s likovima jer su oni kao i mi, obični ljudi.

Ante Baran

Melita u 'Zoni sumraka'

Lažeš, Meli

ta

5

Bilten

7

Festival juč

er

Slovenske Budale beskompromisno su, na Ljetnoj pozornici, opravdale svako slovo svoje titule, iako sam isprva bio pomalo skeptičan prema predstavi. Kao prvo, publika nije baš bila mnogobrojna, a sam početak je bio dosta uspavljujući. Isto tako, ako mislite da lako možete razumjeti Slovenca samo zato jer je iz susjedne države, grdno se varate. Priča je, istina, besmislena, no težište je prebačeno na pantomimu i budalaštine koje su 'redikuli' izvodili. Pa, izdvojimo neke od njih.

Jutro je započelo grupnim kopanjem nosa, a slinu su, oblikujući ju i prenoseći je od ruke do ruke, formirali u zgodnu lopticu-skočkicu. Odmah zatim, točila se rakija da želudac bolje vari da bi se, potom, pristupilo biranju gradonačelnika na način da se čekalo na čiju će bradu uš, koja je živjela u kućici i bježala u publiku, skočiti. Dalje je sve bilo u 'tralala' stilu, a onda je počelo odbrojavanje do bombe koju su detonirali što je bio prvi mali spektakl. Sve bi bilo dobro da budale u svojoj glavi nisu 'ižinjale' požar odmotavši dugački šmrk, navijajući glasni alarm i doslovno zalijevajući publiku vodom. Cijelu jednu minutu. Koji luđaci!

Jednom prilikom, tat se prišuljao ukravši budalama svu odjeću. Krenuli su automobilom u potjeru van sela kad ono - puče guma! No, ništa zato. Ona loptica-skočkica od bale iz nosa dovoljno se stvrdnula da bi poslužila kao prava automobilska guma. Nedugo zatim, tat se pojavljuje u gradu i dva puta bježi naivnom policajcu. Zijevnuo sam i skrenuo pogled što je bilo dovoljno da se scena pretvori u mrtvi kaos. Svi su se počeli gurati, bacati i mlatiti glomaznim valjcima za kolače pa sam zaključio da je 'vrag odnio šalu'. Sve u svemu, pojedini dijelovi su nas slatko nasmijali, no ne i puno više od toga.

Ante Lakoš

' '

Budale opravdale svoju titulu

Budale

6

Bilten

7

7

Bilten

7

8

Bilten

7

Senka Bulić markantna je žena, lijepa glasa i velikoga glumačkog talenta. Ona nije starleta, nego je intelektualka, po čemu je danas skoro endemski slučaj među hrvatskim glumicama. Iako uskoro ulazi u peto desetljeće i danas igra i održava predstave kao i na početku karijere. Koliko je zaljubljena u ovaj grad i festival govori činjenica da je svake godine rado viđen gost, a ove je godine došla s lutkarskom predstavom 'Pekara Mišmaš'.

Jeste li oduvijek znali da ćete biti glumica?Još kao dijete čitala sam naglas, s potrebom da me svi čuju, gluma me opsjedala poput demona, ta potreba da postajem netko drugi. Tada sam možda još jedino željela biti kiparica, u slučaju da ne uspijem s glumom, ali evo očito da rezerva nije bila ni potrebna.

Tko je prepoznao vaš glumački talent?Na audiciji me zapazio prof. Tomislav Durbešić, veliki čovjek hrvatskog teatra kojem sam zahvalna što me podržao i otkrio mi svijet kazališne umjetnosti. Prije toga svakako je važan bio i Marin Carić koji je ulagao sav svoj beskrajan trud i talent da od mlađih glumaca napravi velika glumačka imena. Na audiciji za Glumački studio bilo nas je šest stotina, a samo nas je nekoliko primjetio.

Ravnateljica ste drame na Splitskom ljetu. Što možemo očekivati?Ovogodišnji dramski program Splitskog ljeta razvija strategiju koja favorizira suvremenu kazališnu kreaciju. U tradicionalnom dijelu programa koji podsjeća na pučke korijene njeguje lokalni, dijalektalni izraz, u rasponu od Kovačićevog 'Smija i suza starega Splita' sve do današnjih javnih tribuna Predraga Lucića i Borisa Dežulovića. Stanovita satira jest i 'Krletka' u režiji Krešimira Dolenčića. Svjetski

hit Jeana Poireta prema kojemu je snimljen i istoimeni film vodi nas u svijet vodvilja i transvestita. Ove godine imamo jednu premijernu izvedbu; roman Olje Savičević Ivančević 'Adio kauboju', koji spada u vrh hrvatske prozne produkcije zadnjeg desetljeća . Režira Ivica Buljan koji vrlo često pozeže za adaptacijama suvremenih domaćih romana. Autor scenske glazbe je legendarni pjesnik i pjevač Darko Rundek. Euripidova 'Hekuba' u režiji Felixa Alexe i ove će godine igrati na Manastirinama. Tri su iznimna projekta: 'Persona' Nataše Lušetić, 'Car neuspjeha' Jana Fabrea i 'Splendid' Jeana Geneta u izvedbi Mini teatra. Ovo Splitsko ljeto bit će epicentar velikih europskih kazališnih radionica, mađarskog režisera Viktora Bodoa, i scenografa Aleksandra Denića u okviru projekta 'Nomadi ljepote'. Split će imati uvid u dva aspekta suvremenog kazališta, režiju i modernu scensku kreaciju.

Postali ste 'domaći' na ovom Festivalu. Što mislite o njemu kao o manifestaciji?Ovaj grad i Festival sam uvijek držala nečim posebnim. Nikad nisam došla u Šibenik na kratko, uvijek dođem i ostanem duže. Fascinira me ta zaluđenost svih Šibenčana ovim Festivalom, a fascinirana sam i Jasenkom Ramljak. Ona je jedna zaista predivna osoba i nešto najbolje sto se ovom Festivalu desilo. Dok god ima svoje prste u MDF-u, on ima budućnost.

Iva Sladić

Intervju

‘Fascinira me zaluđenost Šibenčana ovim Festivalom'

Senka B

ulić, glu

mica

9

Bilten

7

U Galeriji sv. Krševana s početkom u 10.30 sati održano je predstavljanje rada

Lutkarske radionice koja je trajala od 25. do 29. lipnja. Radionica koju je vodila

Margareta Peršič, lutkarica iz Zagreba, bavila se, naravno, izradom lutaka. Cilj je bio

da svih petnaestak djece, koliko ih je bilo, sami izrade svog novog tajnog prijatelja,

ali tako da predstavlja nekoga kome mogu vjerovati, sa svim onim osobinama koje

oni sami najviše cijene. Kada san upitala voditeljicu po čemu bi se ova radionica

najviše razlikovala od ostalih, rekla mi je kako se u njoj ujedinjuje više tehnika. Tu su

lijepljenje gline, šivanje, oslikavanje i to je ono što je čini posebnom. Najveća želja

voditeljice bila je da, u ovih nekoliko dana koliko je radionica trajala, nauči djecu

kako da sami izrade lutke, tako da jednom svojoj djeci mogu pokazati kako su se oni

igrali kada su bili manji.

U razgovoru s djecom koja su pohađala radionicu saznala sam da je ta različitost

tehnika koja se koristi u ovoj radionici baš ono što privlači djecu. 'Sviđa mi se to',

rekla je jedna djevojčica, 'što u jednoj radionici mogu naučiti toliko mnogo različitih

i korisnih stvari koje će mi mnogo značiti kasnije u životu'. Leona (8) je rekla kako joj

se najviše svidjelo to što je naučila nešto novo, te kako će je lutka, svaki put kada je

pogleda, podsjetiti na festival.

U Galeriji sv. Krševana djeca su za nas posjetitelje održala nekoliko kraćih predstava

tako da se upoznamo s njihovim lutkama i onim što one predstavljaju. Bilo je tu

čarobnjaka, vila, gusara, balerina i još mnogo poznatih nam likova iz raznih priča. Te

predstave su djeca sama smislila bez pomoći voditeljice, te su ju ugodno iznenadila.

Nakon predstavljanja su djeca zajedno sa svojom voditeljicom otišla u foaje

kazališta, gdje su održani festivalski razgovori na kojima su još jednom predstavili

svoj rad onima koji nisu mogli prisustvovati predstavljanju u već spomenutoj

galeriji.

Željana Karega

Festival juč

er

Lutka tajnog prijatelja

Lutkarsk

a radion

ica

10

Bilten

7

Festival juč

er

Jučer sam, od našeg dragog šefa, dobila zadatak da odem do 'one crkve oko koje je skela'. Prvi zadatak je bio otkriti na koju on točno crkvu misli. Nakon što sam prošetala gradom, uspjela sam otkriti o kojoj se radi. Ispod već spomenute skele nalazila se skupina djece koja je sjedila na podu i nešto radila. Pogledavši dolje, ugledala sam veliko platno u nekoliko boja. Na njemu je ucrtano notno crtovlje kojem je svaki redak bio u drugoj boji. Na početku se nalazi violinski ključ, a po notnom crtovlju su raspoređeni šišmiši. Voditeljice, Ivona Pelajić i Nina Šestanović, profesorice likovne kulture, nisu znale reći kako su došle na ideju da se baš to crta. Rekle su kako je za to vjerojatno zaslužno i to što se u neposrednoj blizini nalazi i Glazbena radionica.

Bilo je prelijepo gledati petnaestak djece kako svi u rukama drže kist te marljivo rade svako svoj posao, bez miješanja i smetanja jedno drugome. Svatko je radio svoga šišmiša koji su međusobno jako slični, a opet toliko različiti da se vidi da svaki predstavlja rad nekog drugog djeteta. Kada su njih dovršili uhvatili su se onih manjih detalja, za koje, kada bi rekla da su maleni i nevažni, bila bih u krivu, jer baš oni daju 'ono nešto' cijelom radu.

Svako je dijete prštalo od sreće i ponosa dok se njegovo ime ispisivalo ispod notnog crtovlja. Gotovo svima se dogodilo da se zamažu ili da nacrtaju nešto krivo, pa da sve to moraju prebojiti i nacrtati ponovo, ali nijednom od njih nije to bilo teško uraditi. Svi su oni radili s velikom željom, ponosom i mnogo su truda uložili u to, samo da bi na kraju mogli pokazati svojim roditeljima, djedovima i bakama što su napravili, te da mogu reći kako su i oni bili dijelom festivala.

Luca (13) mi je otkrila kako se za ovu radionicu odlučila zbog toga što joj se činilo zanimljivim te je oduvijek voljela crtati, a sada je i pokazala svoj talent. Druga djeca su se složila s njom, ali su još nadodali kako im je žao što radionica ne traje barem koliko i festival, ako ne i duže. Na kraju su me pozvali da dođem danas na predstavljanje njihova rada, na što ću se ja vrlo rado odazvati.

Željana Karega

Šišmiši na notnom crtovlju

Radionic

a 'Mural

'

11

Jučer smo na Gorici na moju žalost mogli pogledati još jednu žalopojku od 80

minuta. Riječ je o animiranom filmu 'Lorax: Zaštitnik šume' u produkciji

Universal Picturesa. Čovjek bi pomislio: napokon došli kvalitetni filmovi, ipak je

to neka kvalitetna kompanija. Na vašu žalost, opet ste se prevarili. Film je

također bio prosječan, iako ima i svojih pozitivnih strana.

Priča govori o dječaku koji želi svojoj simpatiji pokloniti živo stablo. Odlazi u

šumu i susreće njezina zaštitnika Loraxa. U ulogama se ističu Zac Efron kao

glavni lik dječak, te Taylor Swift. Ovu večer sam vidio više male djece kako su

usred filma zaspali u krilim

a njihovih dragih majki, očeva i djedova. Usred filma

nam je nažalost nestalo struje, pa smo nakon popravka i nastavka projekcije

dočekani kao heroji uz mnogobrojne poklike djece.

Film je ekraniziran po uzoru na priču doktora Seussa. Hrvatski glumci su bili

ovog puta neloši, a radnja je bila nešto zanimljivija od prošlih filmova. Glazba

za osvježenje nije bila na nivou, jedino je malo plesa u pokojim dijelovima

spasilo stvar. Animaciju svaki put pohvaljujem pa ću i ovaj put, klasična je i

podsjeća na legendarne 'Izbavitelje'.

Sve u svemu, solidan animirani film za djecu, iako se moglo i bolje potruditi

oko njega.

OCJENA FILMA: 6/10 (sreća pa sutra nema film

a na Gorici)

Josip Mrđen

Bilten

7

Festival juč

er

Spavanje i

nestanak s

truje

Lorax: Z

aštitnik

šume

12

Bilten

7

Vijesti

Festival spo

jio rođake

Milivoje Lakić, glumac iz Crne Gore i izaslanik

dječjeg festivala u Kotoru na MDF-u, mirno je

šetao gradom i gledao svoja posla, sve dok

nije naletio na Vilija Lakića. Ravnatelja naše

Knjižnice živo je zainteresiralo što je sreo

nekog s kim dijeli prezime, no prava je

'drama' uslijedila kada su obojica shvatila da

korijene vuku iz istog sela – Kule Lakića. Šanse

da nisu rođaci u sekundi su postale ravne nuli.

Vili i njegov novopečeni rođak, student 3.

godine Dramske akademije u Cetinju, morali

su i nazdraviti svojoj novoj obiteljskoj

spoznaji, a mi smo ih, razdragane i raspričane,

sreli u Kazališnoj kavani.

13

Bilten

7

Vijesti

Promocija Serđov

e

lutkoslovnic

e

Tko čeka, taj dočeka! A Sergej Mioč,

inspicijent u šibenskom Kazalištu,

konačno je dočekao da je njegova

zbirka dječje poezije izašla iz tiska.

'Kuća za lutke – prva zemaljska

lutkoslovnica' objavl jena je u

nakladništvu Ogranka Matice hrvatske

u Šibeniku, a svečana promocija održat

će se u ponedjeljak, 2. srpnja, u 10 sati, u

multimedijalnoj dvorani šibenske

Gradske knjižnice.

Edukativna

radionica u

Mandalini

U petak, 29. lipnja u D-Marin Mandalini

marini održana je edukativna radionica

SAILORS WORKSHOP-DAY OF FRIENDSHIP.

Radionica je organizirana u suradnji D-

Marin Mandaline marine i Međunarodnog

dječjeg festivala u Šibeniku, a u njoj je

sudjelovalo je više od dvadesetak djece,

polaznika raznih festivalskih radionica.

Djeca su uz vodstvo mentora učila svladati

vještinu izrade čvorova te koja je svrha

svakog od njih. Naravno, na kraju je bilo i

nezaobilazne igre potezanja konopa u kojoj

su se odmjerile snage nekoliko timova

djece.

14

Bilten

7

15

Bilten

7

16

Bilten

7

Iz arhive Bi

ltena

U sklopu Festivala djeteta i ove godine biti će

održana Akademija u povodu Dana borca.

Program se sastoji iz dva dijela i to svečanog i

kulturno-umjetničkog programa. Tim

povodom će prigodni referat pročitati

predsjednik Saveza udruženja boraca

Narodno-oslobodilačkog rata drug Stipe

Baranović. U kulturno-umjetničkom programu

nastupit će dječji zbor Zdravo maleni, Šibenska

narodna glazba, RKUD Kolo iz Šibenika te

pionirska folklorna skupina O.Š. '17. oktobar' iz

Beltinca, Slovenija. Program će voditi Marina

Jukić i Goran Omašić, recitatori Šibenskog

Centra za kulturu.

Najava u Biltenu iz 1987.

Naša novina, Bilten, doživjela je na

jučerašnjoj press-konferenciji kritike, pa

ovaj uvodnik koristimo kao mogućnost

još nekih dodatnih objašnjenja. Prvo

ono što se tiče primjedbi da ne sadrži

kompletne informacije o programima,

a što jest-jest, ne sadrži ih. Primjedba

nije nepoznata, budući da je slušamo

ama baš svake godine grublje ili

nježnije izrečenu. Najkraće: Bilten ne

može doći do svih potrebnih podataka i

diže u vis ruke na predaju!

Iz Uvodnika, 1987.

17

Subota, 30. lipnja

Foaje kazališta 11 satiFESTIVALSKI RAZGOVORI

Šibenska luka 11 satiJEDRILIČARSKA REGATA KLASE OPTIMISTJedriličarski klub Val Šibenik

Gradski trgovi i ulice od 18 do 23 sataBUSKER FESTIVAL, MakedonijaBusker festival iz Skopja svake godine okuplja najbolje ulične zabavljače iz cijeloga svijeta – pantomimičare, mađioničare, plesače, klaunove – i pretvara cijeli grad u pozornicu! Sudionici tog festivala već su godinama redoviti gosti Međunarodnog dječjeg festivala.

Kazalište 19 satiGLAZBENA PRIČASudjeluju učenici glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika i Tamburaški orkestar «Krsto Odak» iz Drniša

4 bunara 20 satiDJEČJI ZBOR CVRČAK

u zagrebačkoj romskoj obitelji. Njezina majka Aska radi kao tajnica u tvornici žarulja a otac Hrastimir svira trubu u pogrebnom orkestru. Baba Ilonka, nepogrješiva kvartovska vračara, koja živi s njima, svoju jedinu unuku voli najviše na svijetu. Cijela obitelj pomalo je neobična s obzirom da je romskog porijekla – ne drže se romskih običaja, ne slave romske praznike i nemaju prijatelja, niti šire obitelji. Jednog jutra baba presiječe svoj špil karata i otvori kartu Smrti. Nedugo zatim mirno umre. Istog dana Aska dobije otkaz, Hrast izgubi sluh, a tvor Baltazar, kućni ljubimac, posijedi od stresa. Manušin najbolji prijatelj Zdenko, zapravo, jedini Manušin prijatelj, pomoći će joj da otkrije tajnu prokletstva koje je nekad davno bačeno na babu Ilonku i njezinu obitelj. Ostaloj djeci u razredu neobična djevojčica nije baš po volji. Pomalo se i plaše jedine Romkinje u školi, o čijoj se babi priča da je prava vještica. Čudne stvari počnu se događati u Manušinoj kući: osjeća se nepodnošljiv smrad, stvari dobivaju svoju volju a veliki naslikani portret babe Ilonke, obješen na zidu, kao da oživi.

Crkva sv. Frane 21 satŠIBENSKO PJEVAČKO DRUŠTVO KOLOKoncert

Festival dan

as

Bilten

7

Trg Republike Hrvatske (Ljetna pozornica) 21 satPremijera hrvatskog dječjeg igranog filmaFormula filmDUH BABE ILONKEŽanr: dječji film Trajanje: 93 min Godina izdanja: 2011. Država: Hrvatska Izdavač/distributer: Formula film Redatelj: Tomislav Žaja Scenarist: Irena Krčelić Autor glazbe: Vjeran Šalamon Snimatelj: Mario DelićIgraju:Sabina AjrulaSelma IbrahimiRakan RushaidatAleksandra BalmazovićManuša je desetogodišnja djevojčica, jedinica

18

Nora

Redakcija: Điđi Delalić, Mario Delalić, Franko Čobanov, Marino

Kostadinov, Leonardo Miodrag, Luka Lasinović, Ante Milković,

Pave Kalebić, Antonio Margan, Toma Šarić, Ivana Džojić, Marko

Samodol, Marija Vukšić, Filip Baljkas, Anđela Bumbak, Antea

Čaleta Car, Matea Strunje, Duje Šupe, Toni Dominović, Jan

Imamović, Lorena Njanjara, Paula Čičmir, Mia Grgurica

Nora 7

19

PRESSICA

Kratko i zanimljivoS početkom u 11 sati u HNK u Šibeniku održao se šesti po

redu okrugli stol. Posjetili su ga glumci i plesači plesnog teatra iz Ljubljane

koji su, citiram, „adaptirali dječji klasik Maca

Papučarica". Inače, plesni teatar iz Ljubljane prva je profesionalna grupa u Sloveniji osnovana 1984. godine, a osnivačica je gospođa Ksenija Hribar. Ispričali su nam njihova iskustva s drugom djecom iz raznih zemalja koje su posjetili s ovom plesnom predstavom.

Nakon razgovora o predstavi Maca Papučarica predstavili su nam jednu vrlo zanimljivu radionicu – radionicu lutaka za male i velike. Voditeljica radionice je gospođa Margareta Perišić. Djeca su napravila ginjole, prekrasne lutke koje su stavili na ruke. Nakon predstavljanja radionice tri su nam djevojčice izvele malu predstavu. Zatim je predstavljena radionica za odgajatelje također lutkarska, samo je bila vezana uz marionete, a voditelj te radionice bio je gospodin Dubravko Torjanac. Djeca, a i odrasli naučili su kako izraditi lutke u ovoj četverodnevnoj radionici. Pressica je bila vrlo kratka – oko 30 minuta pa ja više nemam što zapisati. Nadam se da će i sljedeći okrugli stol biti ovako zanimljiv.

Leonardo Miodrag, 7 razred

KAZALIŠTE

Nije mi se svidjeloNije mi se svidjela predstava Lažeš, Melita. Bila mi je dosadna, a bila je malo smiješna. Kad je završila, svi glumci su se poklonili i publika im je dala pljesak.

Duje Šupe 3. razred

Duga predstavaDana 29. lipnja s početkom u 19:00 u kazalištu je izvedena predstava ''Lažeš, Melita'' . Predstavu je izvelo Gradsko kazalište Žar ptica iz Zagreba. U predstavi se radi o tome kako Melita stalno laže, a njene lažne izjave postanu istinite. Predstava mi se jako svidjela iako je trajala preko jedan sat.

Ivan Čičmir, 4. razred

Jako mi se svidjelo…Sinoć sam gledao predstavu ''Lažeš, Melita''. Kostimi su mi se svidjeli. Jako mi se svidjela Melita. Jako mi se svidjela predstava zato što je taj roman napisao Ivan Kušan.

Mario Delalić, 5. razred

Ne laže samo MelitaLažljiva Melita, proždrljiv brat, otac i majka svi su pod malim obiteljskim krovom. U humorističnoj predstavi Melita laže (tj. ne prestaje lagati), a lažući saznaje da svi lažu i tako završava predstava.

Marko Samodol, 5. razred

Gdje se izgubilo ''ono nešto''?Sinoć je u kazalištu u 19

sati nastupalo Gradsko kazalište Žar ptica iz

Zagreba, sa predstavom ''Lažeš, Melita'' od Ivana

Kušana. U režiji Zlatka Svibena, predstava me oduševila. Melita živi u maloj obiteljskoj kući s mamom, tatom koji puši i bratom koji jako voli jesti. No, Melita jednako voli izmišljati. No, sve izmišljotine koje Melita kaže počinju se ''ispunjavati''. Naime, sve što ona kaže, brat i tata to naprave. Melita je prestala lagati, te se izliječila od toga. Predstava mi se, za pravo čudo, i nije baš svidjela. Falilo mi je ''onog nečeg''.

Ivana Džojić, 5. razred

Laganje se ne isplatiDana 29. lipnja u 19 sati u kazalištu je održana predstavu „Lažeš, Melita". Izveli su je glumci gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba. Radi se o djevojčici Meliti koja često izmišlja, a to se ne sviđa njezinoj obitelji i njenim prijateljima. Nakon nekog vremena ona shvati da se laganje ne isplati te se na kraju promijenila. Predstava mi se svidjela kao i publici koja je glumce nagradila velikim, gromoglasnim pljeskom.

Paula Čičmir 6. razred

Nora 7

Nora

20

Nora

Nora 7

Dinamični i duhovitiNakon tri predstave namijenjene isključivo mlađim uzrastima i jedne čija je radnja zbijena i plitka, „Lažeš, Melita" se pokazala kao pravo osvježenje. Trajala je 80-tak minuta i prikazala radnju iz istoimenog romana. Predstava je bila svojevrsni mjuzikl i obilovala je humorom, pogotovo za vrijeme Nenadove pjesme „Ja sam genije". Predstava je bila dinamična i redatelj je čak uspio ubaciti nekoliko songova uključujući i hrvatsku verziju pjesme „Over the rainbow" iz mjuzikla „The wizard of Oz". Scena se uglavnom sastojala od ploča koje su se okretale i prikazivale razne pozadine. Kostimi su bili dobri, pogotovo Melitin. Glumci su bili odlični. Duhovite su bile i izjave likova, koje su pokazivale da su svjesni da je „Lažeš, Melita" roman i da poznaju Koka.

OCJENA: S (sve je bilo suuuper! – citat iz 1. sezone showa „Ljubav je na selu")

Điđi Delalić, 7. razred

Na potpuno drugačiji načinSigurno ste svi

pročitali popularni roman Ivana Kušana ''Lažeš, Melita''. Taj roman je oživljen

istoimenom predstavom. Iako sam već pročitao roman

predstava me je zainteresirala na potpuno drugačiji način. Scenu su činila pokretljiva platna , a najzanimljiviji objekt mi je bila peglica izrađena od kartona. U priči se radi o djevojčici koja nesvjesno laže. Lik Nenada mi se najviše svidio. Svidio mi se i lik učitelja koji je bio jako vješt s nogometnom loptom. Mislim da je radnja previše rastegnuta, to je odužilo predstavu, a ima i previše detalja.

Marino Kostadinov, 7. razred

Bogata predstavaGradsko kazalište Žar ptica iz Zagreba gostovala je s predstavom ''Lažeš, Melita''. Predstava je bogata… Prekrasna scena i rekviziti dočarali su nam Zagreb. Svaki glumac je ušao u svoju ulogu. Moram pohvaliti scenografiju, a za to su zaslužni: Iva Matija Bitanga i Leo Cvitković. Isto tako mi se svidjela i igra svijetla te slow motivion scene. Radnja je identična knjizi Ivana Kušana. Predstava mi se jako svidjela i volio bih da nas i sljedeće godine počaste s nekom svojom jednako dobrom predstavom.

Leonardo Miodrag, 7. razred

Važna uloga glazbeJučer je u kazalištu izvedena predstava ''Lažeš, Melita''. To je adaptacija istoimenog

Kušanovog romana. Kazalište ''Žar ptica'' se potrudilo u

njezinoj realizaciji pa zaslužuje same pohvale.

Prvo sam zamijetio kulise , izrađene s puno preciznosti i truda.

Jednostavni „kostimi" u ovom slučaju nisu bili

naročito važni, ali je prema mojem mišljenju glazba imala važnu ulogu u predstavi. Zamjerki nemam jer od ovog kazališta očekujem samo najbolje. Jučerašnja kazališna izvedba svrstava se među najbolje ovogodišnje predstave na MDF-u bez ikakve lažne skromnosti. Naprosto sam oduševljen.

Luka Lasinović, 8. razred

LJETNA POZORNICA

Jako mi se svidjeloSinoć sam gledao predstavu Budale. Kostimi su mi se svidjeli. Jako su mi se svidjele budale. Jako mi se svidjela predstava jer je bila šala.

Mario Delalić, 5. razred

Nisam razumjela predstavuJučer 29. lipnja na ljetnoj pozornici izvedena je predstava ''Budale'' koju su izveli slovenski glumci. Predstava mi na početku nije bila zanimljiva, a tijekom predstave se to nije mijenjalo. Nisam uopće razumjela što govore iako je njihov jezik sličan našem. A isto tako nisam razumjela predstavu. Glumci uopće nisu ispunili moja očekivanja.

Mia Grgurica, 6. razred

Zabavne budalePredstava mi se jako dopala, ali ipak budale su budale. Svi su likovi budale i ne srame se to pokazati. Budalast je bio izbor gradonačelnika buhom „špricom". Na kraju, predstava je bila zabavna i pokazala je koliko su Butalci budale.

Franko Čobanov, 7. razred

21

Budale za dugo pamćenje„Butalci" je slovenska predstava – pa o budalama. Butalci, ili budale su stanovnici mjesta Butale. Iako nikad ne prepričavam predstave, ovog ću vam puta otkriti radnju. Butalci najprije obavljaju svoje uobičajene jutarnje aktivnosti (uriniranje u zdjelu i kopanje nosa te razmazivanje sline po rukama). Zatim organiziraju izbore za gradonačelnika, koji se sastoje od hvatanja buhe lažnom bradom. Nakon toga novopečeni gradonačelnik održi govor, a nakon njega i vatrogasac, policajac i pekarica. Tada Butalci uoče požar i preruše se u vatrogasce, te počnu gasiti požar (prskajući pritom publiku, uključujući i mene, tako da sam se ugodno rashladio). Pojavio se kriminalac Cefizel, kojeg se boji čak i policija. On kroz pekaru pobjegne od policajaca. Butalcima zatim ponestane vina, pa odu u Hrvatsku po još. Ali budale su budale te na putu do Hrvatske odluče da će se vratiti prespavati u Butale, a ujutro otići u Hrvatsku. Drugog dana odluče prespavati, te se još jednom vrate u Butale. Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba, a Zagreba vidio nije! Na kraju slikar Butalcima napravi grb koji im se ne svidi, pa nastane tučnjava. Nakon toga Butalci odu spavati pripremajući se za novi, još gluplji dan. Ako ste pročitali čitav sadržaj i niste izgubili živce i poderali Bilten, čestitam vam i obavještavam vas da je tekst pri kraju. Scenografija se sastojala od nekoliko drvenih ograda, natpisa „Butale" i kreveta na kotače koji su Butalci pokretali nogama (podsjeća na obitelj Kremenko). Kostimi su pridonijeli priglupom izgledu likova, koje su glumci odlično odglumili. Treba spomenuti da su Butalci plemenitog roda, tako da ova naizgled besmislena predstava ima zadaću izrugati se ljudima koji misle da im ništa ne nedostaje (u svakom mogućem smislu) i da su najbolji. Naravno, takvima nedostaje (među ostalim stvarima) pameti i zrelog pogleda na svijet. Ali, takve treba pustiti da

žive u svojoj „utopiji idiotizma", koja, nekim čudom, funkcionira.OCJENA: B (budale koje ću dugo pamtiti) Điđi Delalić, 7. razred

GORICA

Sumnjamo da je film viđenSinoć u 21:15 sati počeo je film Lorax zaštitnik šume. Film mi se jako svidio zato što je dječak zaštitnik. Lovre Sladić 3. razred

Tinu poljubac od AndreeSinoć u 21:15 prikazan je animirani film „Lorax". Radi se o dječaku Tinu koji želi svojoj simpatiji Andrei dati živo stablo. Nakon nekog vremena on izlazi iz grada u potrazi za sjemenom. Na kraju je sjeme zasadio usred grada. Od svoje simpatije Andree dobiva poljubac. Film mi se svidio i svim onima koji ga nisu pogledali preporučujem da ga pogledaju. Ivan Čičmir, 4. razred

Zadovoljni na GoriciSinoć u 21:15 gledali smo animirani film „Lorax – Zaštitnik šume" na Gorici. Radi se o malim stvorenjima koja spašavaju svoj svijet. Film mi se svidio iako je bilo čestih prekida. Čak se i svima u publici svidio, zato su svi pozorno pratili film. Film se posebno svidio djeci. Na kraju filma su svi zadovolji otišli kućama. Lorena Njanjara 6. razred

Nora

Nora 7

22

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ŠIBENIKA

23

TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

GALERIJA SVETOG KRŠEVANA

24

25