Bilten - KrajinaForceınim izvođenjem akcije ‚Oluja™ za svagda je rije-ıen glavni unutraınji problem hrvatske državeﬂ.11 Najveći paradoks ove agresije, kao uostalom i onih

Bilten br. 88 ! Avgust, 2005.

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

B i l t e nBroj: 88Avgust, 2005.

IZDAVAČ: VERITASGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo �trbacSARADNICI: Biljana Trkulja, Korana �trbac,

Danijel Milanković i Milorad Pribičević

ADRESA: Beograd, ul. Dečanska (M.Pijade) 8/4TEL/FAKS: 011/3236-486E-Mail: [email protected]: www.veritas.org.yu

“OLUJA”UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATČETVRTOG AVGUSTA 1995.

GODINE HRVATSKE ORU�ANESNAGE, UZ ODOBRENJE I PODR�KUNATO-A, U SADEJSTVU SA SNAGA-MA HRVATSKOG VIJEĆA ODBRANE(HVO) I ARMIJE BIH, IZVR�ILE SUAGRESIJU NA SRPSKU OBLASTKRAJINA (SJEVERNA DALMACIJA,LIKA, KORDUN I BANIJA), U SAS-TAVU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE.

AGRESIJA JE IZVR�ENA UPRKOSČINJENICAMA DA JE OVA OBLASTBILA POD ZA�TITOM UN-A (SEKTO-RI JUG I SJEVER) I DA SU DELE-GACIJE RSK, DAN PRIJE U �ENEVINA SASTANKU SA HRVATSKOM DEL-EGACIJOM, PRED PREDSTAVNICIMAUN-A I U BEOGRADU PRED PRED-STAVNIKOM SAD, KAO VODEĆOMČLANICOM NATO-A, PRIHVATILEPRIJEDLOG MEĐUNARODNE ZAJED-NICE DA SE PREGOVORI U VEZIZAVR�NOG POLITIČKOG SPORAZUMAU VEZI SA STATUSOM KRAJINE VODENA BAZI PLANA Z-4, A U CILJUZAUSTAVLJANJA VOJNIH AKCIJAUSMJERENIH JEDNIH PREMA DRUGI-MA I ZAUZVRAT DOBILE ČVRSTEGARANCIJE DA NAPADA NEĆE BITI...

� 2 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVAT1. AGRESIJA - POLITIKA �SPR�ENE ZEMLJE�Četvrtog avgusta 1995. godine hrvatske oru-

�ane snage, uz odobrenje i podr�ku NATO-a1, usadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane(HVO) i Armije BiH2, izvr�ile su agresiju na Srpskuoblast Krajina (sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun iBanija), u sastavu Republike Srpske Krajine.

Agresija je izvr�ena uprkos činjenicama da jeova oblast bila pod za�titom UN-a (sektori Jug iSjever) i da su delegacije RSK, dan prije u �enevina sastanku sa hrvatskom delegacijom, pred pre-dstavnicima UN-a3 i u Beogradu pred predsta-vnikom SAD4, kao vodećom članicom NATO-a,prihvatile prijedlog međunarodne zajednice da sepregovori u vezi zavr�nog političkog sporazuma uvezi sa statusom Krajine vode na bazi plana Z-4,a u cilju zaustavljanja vojnih akcija usmjerenihjednih prema drugima i zauzvrat dobile čvrstegarancije da napada neće biti.

Protiv kraji�kih Srba (oko 230.000 �itelja saoko 30.000 vojnika) krenulo je oko 200.000 vojni-ka iz Hrvatske i HVO-a5. Ako se tome dodajumuslimanske i NATO snage, agresora je bilo vi�enego stanovnika u Krajini, a omjer vojnika bio jenajmanje 7:1 u korist agresora.

I dok je cijela Krajina bila izlo�ena dotadneviđenoj artiljerijskoj vatri6 i dok su hrvatski vojni-ci ubijali i spaljivali sve �to je srpsko, Vrhovnikomadant hrvatske vojske i Predsjednik HrvatskeFRANJO TUĐMAN, preko radija i TV-a, �u imedemokratske vlasti Hrvatske� pozivao je Srbe �daostanu kod svojih kuća i bez bojazni za svoj �ivoti svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast�.7

Za nekoliko dana neravnopravne borbe slo-mljen je otpor Srpske vojske Krajine (SVK). Narodzapadne Krajine, poučen �istorijskim iskustvom�,kreće u dotad najveću srpsku �seobu� (oko220.000 ljudi)8, na istok braći po vjeri i naciji.

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S Bilten br. 88 ! Avgust, 2005.

1 Izvje�taj HHO �Vojna operacija Oluja i poslije� I dio, april 1999. - �U samom izvođenju, pomagala je i avijaci-ja NATO-a, bombardovanjem srpskih radarskih sistema na ličkoj Plje�evici, 03. agvusta 1995. godine; te navodnoraketnih sistema u blizini Knina, zbog bezbjednosti UN-a.2 Izvje�taj HHO �Vojna operacija Oluja i poslije� I dio, april 1999. - Hrvatske 4. i 7.Gradijska brigada i 126.domobranska pukovnija, područje �Krajine� napale su sa teritorije susjedne dr�ave BiH-a u ju�nom dijelo, dok je izpravca Bihaća dijelove hrvatskog teritorija oko Donjeg Lapca, Plitvica i Dvora na Uni oslobodio Peti korpus ArmijeBiH....�3 Nacrt sporazuma - �eneva, 02. i 03. avgusta 1995 . - �Na osnovu dolje potpisanog dogovora, delegacijehrvatske Vlade i srpskih vlasti iz Knina odlučile su da zaustave vojne akcije usmjerene jednih prema drugima u 12časova u podne u petak 4. avgusta 1995. One su se dogovorile o sljedećem:

... 3. Pregovori u vezi zavr�enog političkog sporazuma u vezi sa statusom Krajine vodiće se na bazi plana Z-4.Prvi sastanak odr�aće se na Plesu u četvrtak, 10. avgusta 1995. a drugi u Kninu u četvrtak, 17. avgusta 1995. ...�4 Galbrajt: Nema razloga za rat - Tanjug, Zagreb, 03. avgusta 1995. - �Američki ambasador u Zagrebu PiterGalbrajt izjavio je danas da nema razloga da Hrvatska ratuje protiv Srba iz Krajine po�to je srpska strana izrazilaspremnost za razgovore o političkim pitanjima sa Zagrebom, javlja Rojter.

Posle susreta s Tuđmanom u kome je hrvatskog predsednika obavestio o razgovorima sa premijerom KrajineMilanom Babićem, Galbrajt je rekao novinarima u Zagrebu da su razgovori s Babićem rezultirali �vrlo značajnompromenom� u poziciji srpske strane.

Prema njegovim rečima, Babić se slo�io da započne političke pregovore sa Zagrebom i da otvori naftovod iautoput koji prelaze preko teritorije Krajine.

�Mislim da Babićeva izjava odgovara uslovima koje je postavila hrvatska vlada da ne uđe u rat sa Srbima izKrajine�, rekao je Galbrajt dodav�i da � ne vidi razlog za rat u ovom trenutku�.� 5 Izvje�taj predsjednika RH dr Franje Tuđmana o stanju hrvatske dr�ave i nacije u 1995. godini, podnesenna sjednici sabora 15.01.1995. - �Tim, dotada najvećim, pothvatom hrvatskih oru�anih snaga, operacijom Oluja,oslobođeno je 7.940 čkm okupiranog teritorija (14% kopnenog ili 8,8% cijelog hrvatskog teritorija). U to vrijeme imalismo pod oru�jem oko 200.000 ljudi, a izrav je u operaciji sudjelovalo 138.500 pripadnika HV, MUP-a i HVO(116.900 pripadnika Hrvatske vojske, 14.500 pripadnika redarstvenih snaga i 7.400 pripadnika HVO) sljedećihpostrojbi: 1., 2., 4., 7. i 9. gardijska brigada, 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, 28 pričuvnih brigada i18 domobranskih pukovnija iz svih 6 zbornih područja i sastavi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Njima su, naboji�nici dugoj 630 kilometara, bile suprotstavljene jake srpske snage, koje su činili: 7. kninski, 39. banijski, 21. ko-rduna�ki, 15. lički korpus, te korpus specijalnih snaga, ukupne jačine 31.000 vojnika. Srpske snage imale su oko300 tenkova, 425 topova i minobacača, 170 oklopnih transportera i 230 protuzračnih oruđa...�6 Izvje�taj UNCRO-a - samo je na Knin, u roku od 24 sata, bačeno preko 2.500 raznih granata.7 Poruka dr. Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti - emitovana 04.08.1995.8 Podaci G� SVK iz juna 1993. godine - U srpskoj oblasti Krajina �ivjelo je 268.795 ljudi - na Baniji 88.406, naKordunu 51.000, u Lici 48.389 i u Sjevernoj Dalmaciji 87.000. (vidi tabelu T/III)

Iako u toku rata u RSK nije vr�en zvaničan popis stanovni�tva, navedeni podaci G� SVK mogu se uzeti kao pri-bli�no tačni za 1993. godinu. Po procjeni VERITAS-a od 1993. do avgusta 1995. godine broj stanovnika se na ovompodručju smanjio za oko 10%, kao posljedica hrvatskih agresija na Ravne Kotare i Medački D�ep u toku 1993.godine i �tihog� egzodusa Srba u svim ratnim godinama, posebno iz rubnih (�ru�ičastih�) područja Krajine.

MKCK-a - u oktobru 1995. godine u Srpskoj oblasti Krajina MKCK-a je popisao domicilno stanovni�tvo (ono kojeje na tom području �ivjelo do �Oluje�), a bilo ih je 8.444 lica, uglavnom starih i nemoćnih, među kojima i oko dvijehiljade ne Srba.

� 3 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATHrvatski vojnici (a za njima nisu zaostajali ni

muslimanski) nad Srbima sa kojima su do�li u ko-ntakt, upotrebljavali su već toliko puta isprobanemetode likvidacija (klanja, spaljivanja, metak upotiljak, bacanje u jame...) ali i neke nove metode(zamrzavanje i spaljivanje hemikalijama).

I kad je prestao svaki otpor SVK, agresor jeubijao ljude u izbjegličkim kolonama i do Une ipreko Une duboko u teritoriju Republike Srpske.Na putevima kojima su se kretale kraji�ke izbje-gličke kolone ostajali su le�evi ubijenih artiljeri-jskim granatama, avionskim bombama, snajpe-rskim hicima, no�evima...

Na evidenciji Veritasa nalaze se imena 1.934poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije.Oko 1.500 pripadnika SVK pre�ivjelo je zaroblja-vanje, od kojih se 15-ak jo� nalazi u hrvatskim za-tvorima, osuđenih za djela ratnog zločina. Oko3.200 starih i nemoćnih, koji nisu htjeli ili nisumogli napustiti ognji�ta, na silu su internirani ulogore za civile9.

Krajina je opusto�ena, opljačkana pa poru�e-na i zapaljena10. Nisu bili po�teđeni ni crkveni, ku-lturni, istorijski srpski, kao ni antifa�istički,spomenici.

Iako je bilo očigledno da je hrvatska vlast pre-duzela ovu agresiju zbog optiranja teritorije bezsrpske većine koja je na njemu �ivjela, Savjetbezbjednosti, osim �sna�ne osude hrvatske vojneofanzive velikih razmjera� (R 1009/95), nije donio,ni ovoga puta, bilo kakve kaznene mjere protivagresora.

Predsjednik RH FRANJO TUĐMAN je mogao da,bez bojazni od bilo kakvih posljedica, već 06.avgusta na kninskoj tvrđavi, u pobjedničkomzanosu, uzvikuje da su �Srbi dobrovoljno napustiliKrajinu� (samoprognali se!) i da u hrvatskom Sa-boru 15. januara 1996. godine konstatuje �uspje-�nim izvođenjem akcije �Oluja� za svagda je rije-�en glavni unutra�nji problem hrvatske dr�ave�.11

Najveći paradoks ove agresije, kao uostalom ionih koje su joj prethodile (�Miljevački plato�,�Maslenica�, �Medački d�ep� i �Bljesak�) nalazi seu činjenici �to je agresor bila članica UN-a aKrajina zona pod za�titom iste organizacije i �tosu neke druge članice te organizacije odobrile iučestvovale u samoj agresiji.12


Izvje�taj HHO �Vojna operacija Oluja i poslije� I dio - Područja UN sektora Sjever i Jug ostala su prazna ibez većine stanovni�tva, jer je pred naletom HV-a (uz pomoć HVO-a i Armije BiH) oko 200 hiljada, najmanje 180hiljada Srba izbjeglo u Republiku Srpsku, SRJ ili druge dr�ave.9 Posmatračka misija evropske zajednice TIM 2 - izvje�taj od 23. avgusta 1995.

�... Hrvatske vlasti odvode Srbe u dva takozvana Sabirna centra u Gospiću i Zadru u svrhu evidentiranja. (Aliovaj postupak jo� nije obuhvatio sve ljude!). Tokom ovog vremena oni mogu odlučiti gdje �ele �ivjeti u buduće.Neke od njih su preuzeli rođaci Hrvati koji će voditi brigu o njima. Trenutno poznati ili procijenjeni brojevi: - oko 700u Zadru i smje�teni u �kolama; - oko 80 u Gospiću i isti broj ratnih zarobljenika u gospićkom zatvoru; - 710 u KampuUN u Kninu; - procijenjeni broj od 50-100 ljudi vi�e ili manje krije se u gradu Kninu; - nepoznat ali mali broj u osta-lim selima �irom zemlje.�10 Posmatračka misija evropske zajednice TIM 2 - izvje�taj od 23. avgusta 1995.

�... U ovom času je ispod svake sumnje da je paljenje čitavih sela, pomoću benzina koji su dobavljali hrvatskivojni kamioni, namjerno koordiniran i naređen proces odobren od najvi�ih organa vlasti. Cilj nije ni�ta drugo negosprečavanje kraji�kih Srba da se vrate na svoja imanja i druga dobra smje�tena izvan većih gradskih centara podhrvatskom kontrolom.�

The Independent, 04.09.1995., autor Robert Fisk�Dokazi o zločinima, u prosjeku �est le�eva dnevno, i dalje izranjaju, le�evi od kojih su neki svje�i a neki raspa-dnuti, uglavnom su od starijhi ljudi. Mnogi su ubijeni metkom u potiljak ili su zaklani, ostali su unaka�eni. Stariji civiliiz izoliranih područja, kako ljudi ka�u, odnedavno se smatraju nestalim ili su pritvoreni. Brojni (hrvatski) poziviSrbima da se vrate, garancije o građanskim pravima i pravima na imovinu, također sti�u sa svih nivoa. Međutim,srpski domovi i zemlja i dalje se pale i pljačkaju. Suprotno zvaničnim izjavama kojim se optu�uju Srbi koji su bje�alii nekontrolisani elementi, zločine su počinili hrvatska vojska, hrvatska policija i hrvatski civili. Nismo primjetilipoku�aje da se to zaustavi i sve ukazuje na politiku spr�ene zemlje.�

Vojni posmatrači UN-a - izvje�taj od 04. oktobar 1995. - Od ukupno 21.744 evidentirane kuće u sektoru Jug,7.765 je bilo uni�teno, a 9.092 o�tećeno. 11 Izvje�taj predsjednika RH dr Franje Tuđmana o stanju hrvatske dr�ave i nacije u 1995. godini, podnesenna sjednici sabora 15.01.1995.

�... Operacija Oluja počela je 4. kolovoza (u 05.00 sati) i zav�ila potpunim porazom pobunjenika 7. kolovoza (u18.00 sati), nakon svega 84 sata. Hrvatski se barjak zavijorio na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza, a već 6. kolovoza,kao dr�avni poglavar posjetio sam Knin, nekada�nji prijestolni grad hrvatskog kralja Zvonimira, koji su jugokomu-nistička armija i srpski ekstremisti pretvorili u glavni grad tzv. Srpske Republike Krajine. Na taj se način zorno oči-tovala činjenica, da je za svagda rije�en glavni unutarnji problem hrvatske dr�ave...�12 Bil Klinton, tada�nji predsjendik SAD i najmoćnije sile na svijetu, u svojim memoarima �Moj �ivot�, objavljenim2004. - ističe da je �navijao za Hrvate� u vrijeme �Oluje�, u čemu ga je podr�ao jedino tada�nji njemački kancelarHelmut Kol.

� 4 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVAT2. �RTVE �OLUJE� I POSTOLUJE

2.1. Op�te informacijePrikupljajući podatke o poginulim i nestalim

Srbima u akciji �Oluja� i postoluji, VERITAS sesuočio (i jo� uvijek suočava) sa velikim prepreka-ma. Jedna od najvećih prepreka je upravo politikaskrivanja, prikrivanja, otezanja i raznih drugihopstrukcija od slu�bene hrvatske dr�ave, koja jekontrolisala područje na kojem su prete�no iostale srpske �rtve. S druge strane, padom RSK,prestala je sa radom i Komisija Vlade RSK zarazmjene zarobljenika, koja je vodila brigu opoginulim i nestalim Srbima sa cjelog područjaHrvatske i RSK. Brigu o poginulim, nestalim i za-robljenim Srbima iz Hrvatske i RSK, nakon padaRSK, preuzeo je VERITAS, čiji su osnivači iaktivisti bili ljudi koji su vodili i Komisiju Vlade RSKza razmjene. No, po�to je VERITAS nevladinaorganizacija, hrvatska dr�avna Komisija nije ga nitretirala kao ravnopravnog partnera u razgo-vorima i pregovorima.

Brigu o nestalim, poginulim i zarobljenimSrbima iz RSK, na osnovu DEJTONSKOG (�malog�)SPORAZUMA, potpisanog 17.11.1995. godine odstrane tada�njih ministara inostranih poslova SRJi RH, MILANA MILUTINOVIĆA i MATE GRANIĆA,preuzela je Komisija Vlade SRJ za humanitarnapitanja i nestala lica, sa kojom VERITAS ostvaru-je dobru saradnju, i u čijem radu učestvuju dire-ktno ili indirektno, i VERITAS-ovi saradnici.

Rad ovih komisija pratile su i međunarodneorganizacija: Međunarodni komitet Crvenog krsta(MKCK), Međunarodna Komisija za nestala lica(ICMP) i Međunarodni krivični sud za biv�u Jugo-slaviju (MKCJ). Od nevladinih organizacija sapodručja Hrvatske na utvrđivanju �rtava �Oluje�uključio se jedino Hrvatski Helsin�ki odbor (HHO).

Prava bitka za međunarodnu verifikaciju �rtava�Oluje� (a to se mo�e reći i za sve srpske �rtve)traje već punih deset godina.

Kako se vodila ta bitka i dokle se stiglo, izno-sim u slijedećim tačkama:

2.2. Podaci RH2.2.1. Izvje�taj Vlade RHU izvje�taju hrvatske Vlade, upućenom

Savjetu bezbjednosti UN i svim diplomatsko-

konzularnim predstavni�tvima akreditovanim uRH, od 08. februara 1996. godine, navodi se da jeu akciji �Oluja� smrtno stradalo 911 neprijatelja (tosu Srbi), od čega su 462 civila, 404 vojnika i 45neodređenog statusa. U tom izvje�taju se hrva-tska Vlada pravda zbog velikog uče�ća civilameđu smrtno stradalima, optu�ujući za njihovostradanje �srpske paravojne jedinice� koje su civi-le koristili kao �ivi �tit.

Tvrdnja hrvatske vlade o kori�tenju civila kao��ivog �tita� je netačna i krajnje cinična. Naime,civili i vojnici su najvi�e ubijani nakon �to jeprestao svaki otpor SVK i u izbjegličkim kolonamai na području RSK i na teritoriju RS.13

2.2.2. Dokumenat Komisije Vlade RHU dokumentu Komisije Vlade RH za zatočene

i nestale, koji je srpskoj strani predat u martu1996. godine pod nazivom �Osobe poginule u vo-jno redarstvenoj akciji �Oluja� s mjestom pokopaposmrtnih ostataka� navedeno je 788 grobnihmjesta, od čega su identifikovana 163 lica, a ostalisu označeni kao NN (nepoznat).

U navedenom dokumentu navedene su lokaci-je zajedničkih grobnica14 sa brojem grobnih mje-sta i brojem preliminarnih identifikacija:

Petrinja - 140 grobnih mjesta (20 preliminarnoidentifikovanih); Dvor - 45 (2); Glina - 51 (7); �a�15 (5); Gornje Seli�te 7; Knin - 208 (55); Zadar 59(15); �ibenik 17 (11); Gračac - 143 (21); Korenica- 20; Lička Jasenica - 4 (3); Gospić - �itnik 44 (1);Vodoteč - 3 (1); Slunj - 16 (1); Tu�ilović - 4, dok seostale lokacije odnose na pojedinačna grobnamjesta (do dva le�a).

Analizom navedenog spiska Komisije RH,VERITAS je ustanovio da se među identifikova-nim poginulim nalazi pet �ivih lica ( �to znači dasu pod njihovim imenima pokopana druga lica).Ovolik broj pogre�nih identifikacija dovodi u su-mnju kompletnu identifikaciju poginulih u akciji�Oluja� od strane hrvatskih slu�benih organa.

2.2.3. ProtokoliKomisija Vlade RH za zatočene i nestale

sukcesivno je u toku 1997. i 1998. godine dostavi-la srpskoj strani 580 protokola za neidentifikovanele�eve srpskih �rtava iz �Oluje�.


13 O mjestu, vremenu i načinu ubijanja Srba u �Oluji� i postoluji u VERITAS-ovoj arhivi nalazi se nekoliko hiljadapisanih dokumenata, među kojima veliki broj i izjava očevidaca, od kojih je nekoliko stotina svjedočilo predistra�iocima MKSJ.14 Zajednička grobnica - Lokacija gdje su pokopani le�evi pokupljeni od slu�benih dr�avnih institucija prilikomasanacije terena. U pravilu prikupljanje i pokapanje le�eva prati dokumentacija (protokol) o mjestu i vremenupronalaska, mjestu ukopa, opisu odjeće, obuće, ličnih stvari i dokumenata, (o spolu, starosti i statusu), le�evi se upravilu pokopaju odvojeno u drvenim sanducima ili plastičnim vrećama, a namjestu ukopa se stavljaju vidna va-njska obilje�ja (humke i krstače) sa oznakom koja upućuje na određeni protokol radi lak�e identifikacije kada senaknadno obavi ekshumacija. U pravilu zajedničke grobnice nisu tajne i nisu ni napravljene da se le�evi kao i eve-ntualni zločin prikrije.

� 5 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATPo statusu, prema oznakama iz protokola ima

231 civil, 317 vojnika, 3 milicionera i 29 nepozna-tog statusa. Gledano po spolu, ima 460 mu�kara-ca, 95 �ena i 25 nepoznatog spola.

Status i spol pod oznakom NN odnosi se napotpuno izgorjele, pougljenisane, raskomadane iliraspadnute le�eve.

Potpuni protokoli sadr�e: fotografiju, otisakprsta ili prstiju, podatke o identitetu, statusu, spo-lu, mjestu i vremenu pronalaska, opis obuće,odjeće i ličnih stvari, te mjestu ukopa le�a.

U nekim (nepotpunim) protokolima nedostajufotografija (35), otisci prstiju (523), rijetki su oni ukojima se nalaze opisi ličnih stvari, a opisi odjećei obuće su vrlo oskudni.

Na osnovu ovih protokola porodice nestalihlica vr�e preliminarno prepoznavanje u prostorija-ma VERITAS-a.

Treba naglasiti da preliminarne identifikacijena osnovu protokola nisu konačne. One su samoput da porodica dođe do tijela i da se na tijelu,nakon ekshumacije, izvr�i konačna identifikacija.Konačni cilj ovakvih identifikacija je u omoguća-vanju porodicama da preuzmu posmrtne ostatkesvojih članova i da ih prenesu i sahrane u mjesti-ma po vlastitoj �elji.

2.2.4. Izvje�taj HHOPrva nevladina organizacija sa hrvatskim

predznakom, koja je prikupljala i javno objavilapodatke o srpskim �rtvama u �Oluji� i postoluji jeHrvatski Helsin�ki odbor (HHO). HHO je u izvje-�taju �Vojna operacija �Oluja� i poslije� za UN se-ktor Jug od aprila 1999. godine objavio listu inačin stradanja za 410 civila, a u izvje�taju �Vojnaoperacija �Oluja� i poslije� za UN sektor Sjever odjula 2001. godine objavio listu i način stradanja za286 civila. VERITAS je pozdravio objavljivanjeovih izvje�taja po�to su jedini u Hrvatskoj naozbiljniji način tretirali srpske �rtve.

Istovremeno je izrazio i nekoliko kritičkih pri-mjedbi na ove izvje�taje:

a) ka�njenje izvje�taja - izvje�taji su priličnokasno objavljeni iako su podaci bili dostupni i po-znati i nekoliko godina ranije, u čemu se očitujenamjera da se privremeno prikriju podaci o zloči-nima na Srbima;

b) umanjivanje broja �rtava - spisak sadr�itek trećinu ukupnih �rtava u odnosu na VERITAS-ov spisak (ubijanje zarobljenih neprijateljskih vo-jnika ili ubijanje neprijateljskih vojnika nakon pre-kida pru�anja otpora je takođe krivično djelo ra-tnog zločina);

c) ekskluzivno pravo na istinu - dobro osmi-�ljena medijska kampanja oko objavljivanjapomenutih izvje�taja, �to je, s obzirom da se radio organizaciji sa hrvatskim predznakom, trebaloda joj obezbjedi ekskluzivno pravo na istinu o sr-pskim �rtvama u �Oluji�, �to bi se vjerovatno i de-silo da i VERITAS nije istra�ivao, puno du�e i seri-oznije, stradanja Srba.

Ovakve primjedbe dovele su i do sukobaizmeđu HHO-a i VERITAS-a o broju �rtava stra-dalih Srba u Oluji i postoluji. Čelnici HHO-a su uvi�e navrata javno napadali VERITAS-ov spisakprogla�avajući ga neobjektivnim (�ive proglasilimrtvima, vojnike civilima).

Tako se i HHO kao nevladina organizacijapridru�io napadima i osporavanjima VERITAS-ovih podataka, �to ponekad prelazi u opsesiju i�to se mo�e protumačiti kao �dr�avni zadatak�svih segmenata dru�tva u RH.

VERITAS je i prije tih napada, a bili su pre-dvidljivi, objavljivao imena �rtava na razne načine(preko �tampe, publikacija, knjiga, sajta na inter-netu) kako bi ti spiskovi bili dostupni svim zainte-resovanima, �to znači i javnosti i kritici struke, asa ciljem da i srpske �rtve dobiju međunarodnuverifikaciju.

U ostvarenju toga cilja, VERITAS je u prete-�nom dijelu već dobio međunarodnu verifikaciju, asa vremenom, nadamo se, da će biti u potpuno-sti i ostvaren.

2.3. Ekshumacije i identifikacijePočev od 2001. godine, hrvatska strana je u

saradnji sa Ha�kim tribunalom, ekshumirala 482le�a (301 sa Kninskog groblja, 154 sa Gračačkogi 27 sa Koreničkog groblja), dok je hrvatska stranau sopstvenoj organizaciji ekshumirala jo� 37 le�e-va iz manjih ili pojedinačnih (�vrtnih�)15 grobnica,�to ukupno iznosi 519 ekshumirana le�a vezanihza �Oluju� i postoluju.

Svi le�evi su nakon ekshumacije prene�eni naZavod za sudsku medicinu u Zagreb gdje je obavlje-na autopsija i uzeti uzorci kostiju za DNK analizu.

Protokoli ekshumiranih le�eva takođe su do-stavljeni srpskoj strani i u posjedu su VERITAS-a,te i oni slu�e preliminarnoj identifikaciji.

Od ekshumiranih le�eva do sada je identifiko-vano 292 (sa Kninskog groblja 184, Gračačkog 72,Koreničkog 8 i 28 sa pojedinačnih grobnih mjesta).

Postupak identifikacija se nastavlja i klasičnommetodom i DNK analizom. Za oko 54 preliminarnoidentifikovanih le�eva, porodice su u Zagrebudale uzorke krvi za DNK analizu pa se očekuje da


15 Vrtni grobovi - lokacija u neposrednoj blizini nastanjenih mjesta, najče�će kuće �rtve, gdje je �rtva pokopanabez znanja nadle�nih dr�avnih organa i bez ikakve popratne dokumentacije, najče�će od strane nekog rođaka,mje�tanina, kom�ije ili slučajnog namjernika, uglavnom zbog pijeteta prema �rtvi i da bi se le� uklonio da ne ometa�ivot �ivima ili da ga ne skrnave �ivotinje.

� 6 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATće značajan broj biti na ovaj način i identifikovan.

Problem je u tome �to se na konačnu identi-fikaciju u Zagreb pozivaju samo porodice prelimi-narno identifikovanih lica među ekshumiranim le-�evima (preliminarne identifikacije se obavljaju naosnovu protokola sačinjenih prije pokopa i proto-kola sačinjenih poslije ekshumacije, kao i naosnovu ante mortem podataka) i �to je na osnovuraspolo�ive dokumentacije nemoguće obaviti pre-liminarnu identifikaciju za skoro polovinu ekshu-miranih le�eva.

Daljnji problem je u tome �to uzorci krvi zaDNK analizu, odnosno rezultati te analize, koju suporodice nestalih dale ICMP na području SCG,jo� uvijek ne sti�u u Zagreb gdje se nalaze le�evi,kao �to ni uzorci kostiju sa ekshumiranih le�evaza DNK analizu, odnosno rezultati te analize, nesti�u do mjesta gdje se nalaze uzorci krvi za DNKanalizu a koji su u posjedu ICMP (prema izvje�ta-ju ICMP na području SCG uzeti su uzorci krvi zaDNK analizu za 613 nestalih lica srpske naciona-lnosti na području Hrvatske), �to, barem za sada,značajno onemogućava identifikaciju po ovojmetodi već ekshumiranih le�eva.

Nakon dugogodi�njeg otezanja i odugovla-čenja, ICMP i Hrvatska su 2004. godine konačnopotpisale sporazum o razmjeni krvnih i ko�tanihDNK-a profila, ali jo� nema konkretnih rezultata.

2.4. Registrovana grobna mjestaVERITAS trenutno raspola�e sa jo� 993 regi-

strovanih (poznatih) grobnih mjesta srpskih le�e-va na području Hrvatske od čega 762 iz �Oluje� ipostoluje (169 se odnosi na �Bljesak� i 62 sa dru-gih lokacija), koja se, uz malo dobre volje sa hrva-tske strane, mogu odmah ekshumirati, kao �to sumogli i ranijih godina.

Hrvatska strana �priznaje� jo� 500 registro-vanih grobnih mjesta srpskih le�eva.

Kao razlog zbog čega jo� ne idu u procesekshumacija srpskih le�eva, pa makar i onih �tosami priznaju, hrvatska strana opravdava sa po-punjenim kapacitetima Zavoda za sudsku medi-cinu u Zagrebu (ka�u da trenutno imaju oko 800neidentifikovanih le�eva) i najavljuju nastavakekshumacija čim se rastereti ovaj prostor zasmje-�taj le�eva, �to zavisi od dinamike procesaidentifikacija.

Hrvatska strana je, na sastanku ekspertskihgrupa Komisije Saveta ministara SCG za nestala

lica i Uprave za zatočene i nestale Minitarstva obi-telji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiRH, odr�anoj 05. i 06. maja 2004. u Beogradu,najavila nastavak ekshumacija srpskih le�eva zaseptembar 2004. godine, računajući da će do tadaveći broj do sada ekshumiranih le�eva biti i ide-ntifikovan. Međutim, do ekshumacija jo� nije do-�lo, a u ovom trenutku se ne zna ni kada će.

2.5. Neregistrovana mjesta ukopaVERITAS je prikupio i velik broj informacija o

neregistrovanim (mogućim) mjestima ukopa, po-jedinačnim i masovnim16, stradalih Srba u svimfazama rata. Međutim, sve ove informacije tek tre-ba provjeriti na licu mjesta. To će biti objektivnomoguće nakon �to se ekshumiraju poznata mje-sta ukopa.

Po VERITAS-ovim podacima jedan broj le�e-va je uni�ten namjerno (spaljivanjem i sl.) ili nena-mjerno (izgorjeli zajedno sa kućama), a jedanbroj je skriven i to namjerno (ubačeni u jame, bu-nare i sl) ili nenamjerno (ostali na nepristupačnimili manje pristupačnim mjestima, tamo gdje su istradali). Postoji mogućnost da se kad tad prona-đu tijela iz kategorije skrivenih, dok, na�alost, oniiz kategorije uni�tenih neće se nikad pronaći.

Podaci o srpskim le�evima iz kategorijeskrivenih (�vrtnih�) le�eva svakodnevno pristi�u uVERITAS. Na�alost, Krajina je skoro pusta i jo�nije za ovih deset godina detaljno istra�ena.17

2.6. OpstrukcijaHrvatska strana je godinama izbjegavala

ekshumaciju srpskih le�eva. Do sada je ekshumi-rala samo ono �to je od nje tra�ilo i u čemu je isamo učestvovalo Tu�ila�tvo MKSJ-a (Knin,Gračac, Korenica) i jo� ne�to iz pojedinačnihodnosno �vrtnih� grobnih mjesta. Ove ekshumaci-je u kojima je učestvovalo Tu�ila�tvo MKSJ-aizvr�ene su prvenstveno za potrebe krivičnihista�nih postupaka koji su vođeni protiv hrvatskihgenerala za ratne zločine počinjene u �Oluji� uSektoru jug. Na ekshumiranim le�evima stručnjaciMKSJ-a obavili su i forenzička vje�tačenja radiutvrđivanja uzroka smrti, a učestvuju zajedno sahrvatskim slu�benim organima i u procesu identi-fikacija. Tako se indirektno ostvaruje i humanitarniaspekt - predaja identifikovanih posmrtnih ostata-ka porodici radi sahrane.

Hrvatska strana maksimalno razvlači identi-


16 Masovna grobnica - lokacija gdje su ostavljeni - bačeni le�evi jedan povrh drugoga bez sanduka ili vreća i bezikakve prateće dokumentacije, najče�će na skrivenim mjestima (bezdanke, stajaće vode, bunari, vrtače i sl.) upra-vo u cilju da se nikada ili te�ko pronađu i da se zločin prikrije.17 U nekoliko slučajeva lovci su nailazili na posmrtne ostatke po Velebitu, Dinari i Plje�evici. Od kada su se Srbipočeli vraćati u ne�to značajnijem broju ili če�će odlaziti u obilazak svojih imanja, nailaze i sami na posmrtneostatke u bunarima, cisternama, odnosno u dvori�tima i okućnicama.

� 7 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATfikacije već ekshumiranih le�eva i u nedogledodla�e početak novih ekshumacija.

Očito je da hrvatska to radi iz razloga �to bipronala�enje svih srpskih le�eva uveliko pokvari-lo njen �imid�� kao ��rtve srpske agresije� i �to biveliki broj srpskih le�eva mogao, u negativnomsmislu, uticati na ishod suđenja hrvatskim gener-alima pred Ha�kim sudom optu�enima za sudje-lovanje u �udru�enom zločinačkom poduhvatu čijije zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje sr-pskog stanovni�tva iz regije Krajina�.

Zbog svega toga problem rje�avanja sudbinanestalih Srba i pripadnika biv�e JNA na područjuHrvatske ne smije se prepustiti samo hrvatskojdr�avi.

2.7. Knjiga nestalih za područje HrvatskeKomisija Savezne Vlade SRJ za humanitarna

pitanja i nestala lica i Ured Vlade RH za zatočenei nestale na sastanku odr�anom 21. i 22. 11.2001. godine u Beogradu �podr�ale su nastojanjaMKCK za prikupljanje podataka o nestalim licimaiz akcije Bljesak i Oluja po kriterijumima MKCKčime će se dobiti jedinstveni i najtačniji broj ne-stalih lica u ovim akcijama, jer u ovom trenutnkupo pravilima MKCK-a hrvatski Crveni krst je evi-dentirao 1.001 nestalo lice, MKCK 709, a premapodacima SRJ 2.075 lica�.

Nakon ovog sastanka MKCK je u saradnji i saVERITAS-om i sa Udru�enjima porodica nestalih,prikupio dosta novih podataka o nestalim Srbimau operaciji �Oluja�.18

Iako je materijal za knjigu nestalih pripremljenjo� u toku 2004. godine, knjiga se jo� nije pojavilau javnosti. Razlog nepojavljivanja knjige jeste uneslaganju hrvatske komisije oko nekih detalja(gdje je i kome nestalo lice prijavljeno), �to semo�e protumačiti upravo kao opstrukcija sahrvatske strane. Naime, u ovoj knjizi bi se na�lopuno vi�e imena nestalih Srba nego �to je hrva-tska dr�ava spremna da prizna.

Knjige nestalih u izdanju MKCK već godinamapostoje, i do�ivljavaju nova izdanja i za područjeBiH i za područje Kosova i Metohije. Trenutno


jedino za područje Hrvatske ne postoji jedinstve-na knjiga nestalih iako je od rata pro�lo deset go-dina, �to je jo� jedan apsurd posljednjeg rata iporaća na prostoru prethodne Jugoslavije.

3. �RTVE �OLUJE� VERITAS-OVA EVIDENCIJA

3.1. Op�te informacijeU prikupljanju podataka o poginulim i nestalim

Srbima, koristeći sve poznate metode19, uzimajućiu obzir i podatke iz hrvatskih izvora, VERITAS jesačinio svoje evidencije o poginulim i nestalimSrbima u �Oluji� i postoluji.

Osnovni kriterijumi po kojem su �rtve stavljanena VERITAS-ov spisak su:

a) da su �ivjele ili ratovale u RSK;b) da su poginule ili nestale u �Oluji� i postoluji

na području RSK ili u izbjegličkim kolonama,odnosno u hrvatskim logorima, zatvorima ili ka-mpovima i

c) ako je izvjesno ili vrlo vjerovatno da je njiho-va smrt u uzročno posljedičnoj vezi sa akcijom�Oluja�.

VERITAS je na osnovu navedenih kriterijuma,do 31.06.2005. godine, verifikovao (T/I i T/II)1.934 poginula i nestala lica. Od ukupnog brojapoginulih i nestalih, do sada je sahranjeno (poro-dice potvrdile identifikaciju, preuzele i sahranileposmrtne ostatke) 505 posmrtnih ostataka, dok se1.429 lica jo� vodi u kategoriji nestalih.

S obzirom na protek vremena od prestankaratnih dejstava, mala je vjerovatnoća da je nekosa spiska nestalih među �ivima, tako da i nestalipoprimaju značenje poginuli.

3.2. �rtve po regionimaKao kriterij za razvrstavanje �rtava po regioni-

ma uzeto je mjesto pogibije odnosno mjestoposljednjeg javljanja ili viđenja �rtve.

Gledano po broju �rtava (T/I), najvi�e ih je izregije Sjeverna Dalmaciji 615; slijedi Banija 561;Lika 482; Kordun 166; područje BiH 84 (poginuli inestali u sukobima sa HV, HVO i Armijom BiH u

18 Od oktobra 2001. do februara 2003. godine VERITAS je u dogovoru sa kancelarijom MKCK u Beogradu oba-vijestio 447 porodica nestalih lica da kod MKCK otvore zahtjeve za tra�enje. Obavije�tenje je upućeno porodicamakoje su imale adrese na području Srbije. Od upućenih obavije�tenja 85 nije ni uručeno primaocima, najvi�e zbogtoga �to su u međuvremenu promjenili adrese. Većina onih koji su primili obavije�tenja sami su se javili radiotvaranja zahtjeva za tra�enje ili su ih delegati MKCK potra�ili i zamolili ih da na licu mjesta otvore zahtjeve zatra�enje.

U toku 2003. i 2004.god., MKCK je otvorio 229 novih zahtjeva za tra�enje nestalih Srba sa VERITAS-ove evidencije.19 Informacije od porodice, informacije iz medija, izvje�taji nevladinih organizacija, izvje�taji vojnih jedinica i među-narodnih mirovnih snaga, memoarska građa, sudski postupci, intervjui svjedoka, istorija prethodnih ratova (suko-ba), provjera spiskova nestalih sa popisima stanovni�tva/izbjeglica, objavljivanje spiskova i informacija o nestalimau medijima.

� 8 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATgraničnom pojasu ili u aviogranatiranjima izbjegli-čkih kolona)20.

U vrijeme Oluje u Istočnoj Slavoniji je stradalo20 Srba, uglavnom na linijama dodira u sukobu sa

HV ili od upada terorističkih grupa HV-a u rubnasrpska mjesta.

�rtve stradale u regionu označenom Hrvatska(6), odnose se na stradanje dvoje Srba u izbjegli-čkoj koloni koja se kretala autoputom sa Kordunapreko Siska ka Srbiji, zatim na trojicu zarobljenihpripadnika SVK koji su od povređivanja i batinja-

nja umrli u hrvatskim bolnicama i na jednu �rtvustradalu u periodu postoluje na području Ogulina.

Upoređivanjem broja �rtava sa brojem stano-vnika, najvi�e stradalih je u Lici (1%), slijedi Banija

i Sjeverna Dalmacija (0,7%) i Kordun (0,3%).

3.3. Po vremenu pogibije/nestankaPo vremenu pogibije/nestanka (T/IV), u 1995.

godini, za nepunih 6 mjeseci poginulo/nestalo je1.883 ljudi (97,4%) od ukupnog broja �rtava, odčega u avgustu 1.780 (92%), septembru 56(2,3%), oktobru 32 (1,6%), novembru 11 (0,5%) iu decembru 5 (0,2%).

Podatak o broju ubijenih/nestalih u avgustu1995. godine (92%) ukazuje na koncetraciju likvi-

dacija u vremenskom intervalu od svega 26 dana,�to znači da je dnevno u prosjeku ubijano po 68ljudi.


20 U aviogranatiranju izbjegličke kolone, dana 07.08.1995. godine kod Bravskoga, između Petrovca i Ključa, odstrane hrvatskih aviona, poginulo je deset lica, među kojima petero djece. Ova izbjeglička kolona krenula je izSjeverne Dalmacije i Like i u Martinbrodu preko Une pre�la u Republiku Srpsku. Izbjeglička kolona sa Korduna iBanije kretala se prema Uni i na mostu između Dvora i Novoga pre�la u Republiku Srpsku. Jedan dio kolone kodmjesta Svodna takođe su granatirali hrvatski avioni, a tom prilikom je poginulo pet lica i ranjeno najmanje 15.

T/I

* obuhvaća područje izvan ratnih dejstava** poginuli i nestali u sukobima sa HV i HVO u graničnom pojasu ili u aviogranatiranju izbjegličkih kolona

Poginuli i nestali Srbi u �Oluji� i postoluji po regionu i vremenu nestanka / pogibije

T/II

* obuhvaća područje izvan ratnih dejstava ** poginuli i nestali u sukobima sa HV i HVO u graničnom pojasu ili u aviogranatiranju izbjegličkih kolona

Poginuli i nestali Srbi u �Oluji� i postoluji po statusu i spolu

� 9 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATDo kraja 1995. godine broj ubistava/nestanaka

se smanjivao, ne zbog toga �to je uvedena poja-čana za�tita nad preostalim Srbima, već ugla-vnom zbog toga �to je bilo svakim danom svemanje Srba za odstrel. Naime, razne humanitarneorganizacije su odvodile preostale starce u ka-mpove za civile, bolnice i kasarne i sl.21, spa�ava-jući im na taj način �ivote od gotovo sigurne smrti.

Ubistva Srba, uglavnom staraca, koji su ostaliili koji su se vraćali iz progonstva nastavljena su inarednih nekoliko godina. U toku 1996. godinedogodila su se čak 33 ubistva etnički motivisana,u 1997. godini bilo je 11 takvih ubistava, a 1998.jo� 6 ubistava. Od 57 stradalih u ovom periodu, 37le�eva jo� nisu pronađeni.

3.4. Po statusuGledano po sta-

tusu, među poginu-lim/nestalima ima1.196 civila (61,8%),vojnika 726 (37,5%)i milicionera 12(0,7%).

Broj stradalih ci-vila je izrazito velik.Ako se uporedi sacivilima stradalim nastrani Hrvata (38%),odnosno sa brojemstradalih civila Srba sa VERITAS-ovog spiska izcijelog ratnog i poratnog perioda (36%), ovaj pro-cenat stradalih civila u �Oluji� i postoluji je izuze-tno velik. Ovoliki broj stradalih civila ukazuje i nasam karakter akcije �Oluja� i na najzorniji načinpokazuje da je akcija �Oluja� izvedena po sistemu�spr�ene zemlje�, a sve u cilju da se u potpunostiKrajina etnički očisti od svega �to je srpsko.

Broj stradalih vojnika (37,5%), sam po sebi i

nije velik. Međutim, po VERITAS-ovim istra�iva-njima, najmanje vojnika je stradalo u borbi sa pu-�kom u ruci, a značajniji broj ubijen je nakon zaro-bljavanja, odnosno predaje.

Ubijanje ratnih zarobljenika je takođe krivičnodjelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iliranjenika.

3.5. Po spoluGledano po spolu, među poginulim/nestalim

ima 1.410 mu�karaca (72%) i 524 �ene (28%).Broj poginulih/nestalih �ena u Oluji uveliko jeiznad prosjeka (npr. na strani Hrvata je taj proce-nat za cijeli ratni period oko 14%). Procenat stra-dalih �ena takođe govori o neselektivnom ubija-nju Kraji�nika, tim vi�e ako se zna da su u kraji-

�koj vojsci �ene bilezastupljene u bezna-čajnom procentu.

3.6. Po �ivotnojdobi

U akciji �Oluja�stradalo je najvi�estarijih lica (T/V). Do20 godina starostistradalo je 21 lice,između 21 i 60 godi-na 952 lica (49%), apreko 60 godina 881

lice(45,6%). Onih bez godi�ta rođenja ima 80, a ito su uglavnom starija lica kojima ni rođaci neznaju tačnu godinu rođenja, tako da se mo�e savelikom vjerovatnoćom tvrditi da je onih preko 60godina skoro polovica od ukupnog broja stradalih.

Na hrvatskoj strani procenat poginulih/nestalihiz populacije preko 60 godina zastupljen je sa oko20%, tako da broj poginulih/nestalih staračke po-pulacije iz ove kategorije takođe ukazuje na ra-


T/III

Napomena: Podaci o broju stanovnika po regijama u Srpskoj oblasti Krajina odnose se na podatke G� SVK iz juna 1993. godine. Broj �itelja u vrijeme �Oluje� u svim regijama po procjeni VERITAS-a, bio je manji za oko 10% (Vidi fusnotu8).

Podaci glavnog �taba SVK od juna 1993. godine

T/IV

Poginuli i nestali Srbi u �Oluji� i postoluji po vremenupogibije/nestanka u toku 1995. godine

21 Srpski civili koji su utoči�te na�li u kampovima UNCRO-a u Kninu (1.260) i Vojniću (32), prevezeni su16.09.1995. godine u SRJ.

� 10 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATzmjere zločina nad staračkom civilnom popu-lacijom.

3.7. Po op�tinama rođenjaMeđu �rtvama �Oluje�, onih koji su rođeni u

op�tinama koje su ulazile u sastav RSK ima 1.500

(77,5%). Na prvom mjestu sa 362 �rtve nalazi seop�tina Knin (18,7%), slijedi Gračac 149 (7,7%),Glina 128 (6,6%), Benkovac 116 (6%) i td.

Sa područja Hrvatske, izvan RSK, ima 365�rtava (19%), a najvi�e ih je iz graničnih op�tina,iz kojih su se pojedina mjesta u početku sukobaizdvojila iz Hrvatske i pripojila RSK (Karlovac,Gospić, Ogulin, Duga Resa, Otočac, �ibenik, Sinj,Sisak i td.)

Među poginulim/nestalim licima u akciji �Oluja�,izvan Hrvatske i biv�e RSK, rođeno je samo 63lica (3,66%), od toga 60 sa prostora biv�e SFRJ,a troje izvan područja biv�e SFRJ. Mjesto rođe-nja ne znači da ova lica nisu �ivjela u RSK. Začetiri lica ne raspola�emo sa mjestom rođenja alise pouzdano zna da su �ivjeli na području RSK.

Podaci o mjestu rođenja upućuju na zaključakda je u �Oluji� stradalo skoro isključivo domicilnostanovni�tvo, �to na najbolji način demantuje sveone koji zagovaraju tezu da su Srbi okupirali dioHrvatske teritorije i da su bili agresori.

4. UKUPNE �RTVE U RATU I PORAĆU (1990-1998)NA PODRUČJU HRVATSKE I BIV�E RSK

4.1. Op�te informacijeProtiče i deseta godina od izgnanstva Srba iz

Krajine, a evidencije o poginulim, nestalim i zaro-bljenim kraji�kim Srbima jo� nisu ni potpune nikonačne. Kraji�nici su izgubili i dr�avu i zavičaj isada su razasuti po cijelom svijetu. Upravo njiho-va atomizovanost i nedostatak vlastite (dr�avne)administracije uveliko ote�avaju prikupljanje isređivanje podataka o njihovim �rtvama u minu-lom ratu.

Sa kraji�kim ljudskim i materijalnim gubicimamnogi manipuli�u. Podaci se iznose kako komezatreba, ponekad zbog neinformisanosti, a če�ćezbog ostvarenja nekih dnevnopolitičkih ciljeva.Kraji�nici ne �ele da preuveličavaju svoju tragedi-ju, jer je sama po sebi golema. Ali, isto tako, ne

smiju dozvoliti da im bilo ko i iz bilo kojih razlogaumanjuje �rtve.

Kraji�ki Dokumentaciono - informativni centarVERITAS, kao nevladina organizacija, počev od1993. godine, kada je i osnovan i registrovan uKninu, prikuplja dokumentaciju o stradanju Srbasa podurčja Hrvatske i biv�e RSK u posljednjemratu i poraću.

S druge strane, iz istih razloga, iznosili su se ijo� uvijek iznose različiti podaci i o ljudskim gubi-cima na hrvatskoj strani.

U cilju izbjegavanja daljnjih manipulacija s lju-dskim �rtvama na području Hrvatske i biv�e RSK,u nastavku iznosim podatke o tim gubicima i nasrpskoj i na hrvatskoj strani.

Podaci o ljudskim gubicima na srpskoj stranizasnivaju se na VERITAS-ovim, a na hrvatskojstrani na evidencijama Ureda Vlade RH za zato-čene i nestale.

Ukupni gubici su prikazani u tabelama T/VII iT/VIII.

4.2. Poginuli i nestali Srbi po VERITAS-ovojevidenciji

4.2.1. PoginuliPrema evidencijama VERITAS-a (stanje na

dan 30.06.2005. godine) u posljednjem ratu i po-raću (1990-1998), na području Hrvatske i biv�eRSK, poginulo je najmanje 4.125 lica.

Prema spolu, mu�karci čine 3.800 (92%), a�ene 325 (8%). S obzirom na starost poginulihlica bilo je 40 mlađih od 18 godina (1%), 2.688 licastarosne dobi u rasponu od 18 do 60 godina(65%), dok je 970 lica bilo starijih od 60 godina(23%). Dob je nepoznata za 427 poginulih lica


T/VPoginuli i nestali Srbi u "Oluji" i postoluji po starosti

� 11 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVAT(11%).

Prema statusu, poginula su 746 civila (18%),3.223 vojnika (78%) i 156 milicionera (4%).

Po godinama pogibije, 4 lica je poginulo 1990,1.676 lica su poginula 1991. (41%), 722 lica supoginula 1992 (17%), 760 lica su poginula 1993.(18%), 234 lica su poginula 1994 (6%), 712 lica supoginula 1995 (17%), 9 lica je poginulo 1996, 3lica su poginula 1997. i 5 lica je poginulo 1998.

godine.Po regijama pogibije, 627 lica je poginulo na

Baniji, 156 lica je poginulo u Istočnoj Slavoniji,519 lica je poginulo u Lici, 159 lica je poginulo naKordunu, 434 lica je poginulo u SjevernojDalmaciji, 641 lice je poginulo u Zapadnoj Sla-voniji, 60 lica je poginulo u unutra�njosti Hrvatske,dok je 70 lica poginulo na području BiH.

Poginuli su uglavnom srpske nacionalnosti


Poginuli i nestali Srbi u �Oluji� i postoluji po regijama i op�tinama rođenja, te spolu i statusuT/VI

Korana

Podrucje izvan bivše

Korana

Š

Korana

ž

Korana

ž

Korana

c

Korana

'

Korana

š

Korana

š

Korana

š

Korana

Korana

Ðakovo

Korana

cac

Korana

cac

Korana

Š

Korana

Ž

� 12 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVAT(jedan manji broj su drugih nacionalnosti, a �ivjelisu ili ratovali sa Srbima u RSK).

4.2.2. NestaliTrenutno se (30.06.2005.) na VERITAS-ovoj

listi nestalih vodi 2.666 lica, od toga mu�karci čine2.005 (75%), a �ene 661 (25%). Prema statusujo� je nepoznata sudbina 1.683 civila (63%), 956vojnika (36%) i 27 milicionera (1%). Prema dobi, ukategoriji do 18 godina nestalima se vodi jo� 26lica, ukategoriji između 18 i 60 je 1.032 nestalalica (39%), a vi�e od 60 godina u trenutku nesta-nka imalo je 1.378 lica (52%), dok je dob nepo-znata za 230 lica (9%).

Po godinama nestanka, 2 lica su nestala 1990,779 lica nestalo je 1991. (29%), 123 lica nestaloje 1992 godine (5%), 39 lica nestalo je 1993, 10lica je nestalo 1994, 1.667 lica (uključujući Oluju ipostoluju) nestalo je 1995. godine (63%), 24 licaje nestalo 1996, 9 lica je nestalo 1997. i 3 lica sunestala 1998. godine.

I nestali su uglavnom srpske nacionalnosti(jedan manji broj su drugih nacionalnosti, a �ivjelisu ili ratovali sa Srbima u RSK).

4.2.3. UkupnoIz gornjih podataka proizilazi da je na srpskoj

strani u ratu i poraću na teritoriji RH i biv�e RSKukupno poginulo i nestalo 6.791 lice22 .

4.3. Poginuli i nestali po evidenciji VladeRH - gubici na hrvatskoj strani

4.3.1. PoginuliPrema evidencijama Ureda za zatočene i

nestale osobe pri Vladi RH (stanje na dan01.10.2002. godine), u �agresiji� na RH poginulasu najmanje 11.834 lica. Prema spolu, mu�karcičine 10.282 (87%), a �ene 1.552 (13%). Obziromna starost, poginulih lica bilo je 335 (3%) mlađihod 18 godina, 8.991 (78%) lice bilo je starosnedobi u rasponu između 18 i 60 godina, dok je1.526 (13%) lica bilo starijih od 60 godina. Dob jenepoznata za 982 (6%) poginula lica. Prema sta-tusu, u �agresiji� na Republiku Hrvatsku poginula

su 4.362 (37%) civila, 6.695 �branitelja� (56%),dok je za 777 (7%) poginulih lica, status nepo-znat.

Po nacionalnom sastavu među poginulima je6.790 Hrvata; 298 Srba; 195 Jugoslavena, dok jenepoznate nacionalnosti 4.173 lica.

4.3.2. NestaliU isto vrijeme pri Uredu Vlade RH za zatočene

i nestale vodio se postupak tra�enja za 1.348 lica.Od toga, mu�karci čine 1.089 (81%), a �ene 259(19%). Prema statusu, jo� je nepoznata sudbina691 (51,3%) civila, 490 (36,3%) �branitelja� (vojni-ka), 125 (9,3%) pripadnika civilne za�tite, te jo�42 (3,1%) osobe nepoznatoga statusa. Premadobi, u kategoriji od 18 godina nestalima se vodijo� 15 (1%) lica, u kategoriji između 18 i 60 godi-na je 971 (72%) nestala lica, a vi�e od 60 godinau trenutku nestanka imala su 362 (27%) lica.Ozbirom na godinu nestanka, dva su lica nestala1990, 1.112 (82%) lica nestalo je 1991. godine,128 (9%) lica je nestalo 1992. godine, 21 (2%) liceje nestalo 1993. godine, 3 su lica nestala 1994.godine, 21 (2%) lice je nestalo 1995. godine, dokje za 61 (4%) lice nepoznato vrijeme nestanka.

Po nacionalnom sastavu među nestalimaje: 1.166 Hrvata (86%); 77 Srba (6%), 32 Mađara(2%), dok je nepoznate nacionalnosti 14 lica.

4.3.3. UkupnoIz gornjih podataka proizilazi da je ukupno na

hrvatskoj strani poginulo i nestalo 13.182 lica23.

4.4. Ukupne ljudske �rtve 4.4.1. Po vremenu nestanka/pogibije (T/VII)Iz podataka iznesenih u tačkama 4.2. i 4.3.

proizilazi da su ukupni gubici u ljudstvu na podru-čju Hrvatske i biv�e RSK, u periodu 1990 - 1998,i na strani Srba (6.791) i na strani Hrvata (13.182),19.972 lica24.

I hrvatska i srpska strana jo� tragaju za 4.014lica, �to je 20% od ukupnog broja poginulih inestalih na obje strane.

Najvi�e nestalih je iz prve ratne godine (1991.godine), ukupno 1.891 lice, �to je 47% od uku-


22 Na�alost, ovaj VERITAS-ov verifikovani spisak poginulih i nestalih nije konačan. Trenutno se u postupku veri-fikacije nalazi jo� oko 350 lica za koja postoji velika vjerovatnoća da su takođe poginuli i nestali u ratnom perioduna području RH i RSK.

Na ovom popisu se ne nalaze ni poginuli/nestali pripadnici biv�e JNA koji su poginuli/nestali na području RH,ukoliko nisu rođeni na području Hrvatske, a takvih je 366 ( 95 poginulo i 271 nestalo) prema evidenciji KomisijeVjeća ministara SCG za humanitarna pitanja i nestala lica. Na spisku Komisije SCG ne nalaze se ni imena onih pri-padnika JNA čiji su posmrtni ostaci neposredno po pogibiji predati njihovim porodicama. VERITAS ne raspola�e sapodacima o poginulim licima iz ove kategorije.23 Ove podatke je na svjedočenju u slučaju �Milo�ević� pred Ha�kim sudom iznio gospodin Ivan Grujić, predsjed-nik Komisije za nestale i zatočene Vlade RH, uz obrazlo�enje da se radi o slu�benim podacima Vlade RH.24 Ako se tome pribroje i �rtve sa spiska poginulih i nestalih pripadnika JNA na području RH (360), to onda dajebrojku od 20.338 lica, ukupno poginulih i nestalih na području RH i biv�e RSK.

� 13 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATpnog broja nestalih. Iz prve ratne godine hrvatskastrana traga za 1.112 (59%) a srpska za 779(41%) od ukupno nestalih lica (1891) u ovoj godini.

Tek ne�to manje je nestalih iz 1995. godine(1.698), s tim �to hrvatska strana traga za 21licem, a srpska za 1.677 (99%) lica.

Upoređivanje poginulih po vremenu pogibijenije moguće izvesti zbog nedostatka podataka sa

hrvatske strane, osim �to se mo�e, na osnovuvremena nestanka i broja nestalih, pretpostavitida je na hrvatskoj strani najvi�e poginulih u toku1991. godine, tj. u prvoj ratnoj godini. �rtve nasrpskoj strani, uzimajući u obzir poginule i nestale,ne�to su veće u 1991. (2.445) nego u toku 1995.godine, ovoliki broj �rtava na srpskoj strani u toku1991. godine, ukazuje da se hrvatska strana nijesamo branila od srpskog �agresora�. Broj �rtavana srpskoj strani u zadnjoj ratnoj godini (2.389),ukazuje koja je strana bila agresor a koja �rtva.

4.4.2. Po statusu, spolu i �ivotnoj dobi(T/VIII)

Ukupne �rtve po statusu, ukazuju da je skoropodjednako civilnih �rtava i na srpskoj (2.429) i nahrvatskoj (5.053) u odnosu na ukupne �rtve i najednoj i na drugoj strani - izra�eno u procentimana srpskoj strani uče�će civila iznosi 36%, a nahrvatskoj strani 38%.

Po spolu, uče�će �ena među �rtvama na sr-

pskoj strani (986) iznosi 15%, a na hrvatskojstrani (1.811) 14%, �to je, gledano u procentima,skoro podjednako.

S obzirom na starost �rtava, mlađih od 18 go-dina na srpskoj strani ima 66 (1%), a na hrvatskoj350 (3%); u rasponu od 18 do 60 godina na sr-pskoj strana ima 3.720 (55%), a na hrvatskoj9.962 (76%), dok starijih od 60 godina na srpskoj

strani ima 2.348 (34%), a na hrvatskoj 1.888(14%). Nepoznate dobi na srpskoj strani ima 657(10%), a na hrvatskoj strani 982 (7%).

Iz iznesenih podataka proizilazi, da je najvećeodstupanje u �rtvama starosne dobi preko 60godina (20% vi�e na srpskoj strani). Ovoliki broj iprocenat �rtava u kategoriji preko 60 godina nasrpskoj strani demantuje jo� uvijek prevladava-juće mi�ljenje u međunarodnoj zajednici da suHrvati vodili isključivo odbrambeni rat.

4.4.3. Uče�će �rtava u ukupnom brojustanovnika

U RH, po popisu stanovni�tva iz 1991. godine,bilo je ukupno 4.784.265 stanovnika od čega3.736.356 Hrvata, 581.663 Srba i 106.041 Jugo-slavena (podaci statističkog zavoda RH).

Upoređujući ukupne gubitke na strani Hrvata(13.182 poginula i nestala)25 sa uče�ćem hrva-tske populacije u ukupnom broju stanovnika u RH


Ukupne �rtve u ratu i poraću (1990-1998) na području RH i biv�e RSK (po vremenu nestanka / pogibije)T/VII

* VERITAS ne raspola�e sa podacima za poginule po godinama na hrvatskoj strani, po�to nisu javno objavljeni.

Ukupne �rtve u ratu i poraću (1990-1998) na području RH i biv�e RSK (po statusu, spolu i dobu)T/VIII

Korana

Ž

Korana

Š

� 14 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATiz 1991. godine, dolazi se do iznosa od 0,35%poginulih i nestalih na hrvatskoj strani u ratnomperiodu �90-�95 godine.

Upoređujući ukupne gubitke na strani Srba(6.791 poginula i nestala lica) sa uče�ćem srpskepopulacije u ukupnom broju stanovnika iz RH iz1991. godine, dolazi se do iznosa od 1,16%poginulih i nestalih na srpskoj strani u periodu od1990. do 1998. godine.

Upoređivanjem ljudskih �rtava na stranihrvatskog i srpskog stanovni�tva u RH, izvedenojpo istoj metodologiji, proizilazi da su verifikovanesrpske �rtve 3,3 puta veće nego hrvatske.26

Do sada prikupljeni podaci o poginulim inestalim licima srpske nacionalnosti na prostoruRH i biv�e RSK, nisu i konačni podaci, �to značida ukupne ljudske �rtve srpske populacije naprostoru RH mogu biti samo veće, od gore nave-denih.

Ljudske �rtve i na strani Hrvata (13.182) i nastrani Srba (6.791) u RH iznose 0,4% od ukupnogbroja stanovni�tva u RH prema popisu iz 1991.godine.

Poginuli i nestali su direktne �rtve rata i kaotakvi nalaze se na evidencijama neke odsukobljenih strana. �rtve rata su, međutim, i veći-na od onih koji pomrije�e u izbjegli�tvu/progo-nstvu od tuge i bola za poginulim ili nestalimčlanom porodice, ili za izgubljenim zavičajem. Njihjo� niko ne broji i ne popisuje.

5. ETNIČKO ČI�ĆENJE - ETNOCID

5.1. Optu�niceUprkos slu�benom stavu Hrvatske dr�ave �da

je Oluja bila legitimna vojnoredarstvena akcija čijije cilj bio vraćanje vojno okupiranih područja unjen ustavno pravni poredak�; uprkos slu�benomstavu Vrhovnog suda Hrvatske (koji bez sumnjepredstavlja i slu�beni stav dr�ave), �da braniteljidr�ave koja je �rtva agresije ne mogu biti optu�eniza ratne zločine� i uprkos svim opstrukcijamahrvatske dr�ave na rje�avanju sudbina nestalihSrba, MKSJ je nakon dugogodi�nje istrage, podi-gao optu�nice protiv hrvatskih generala, AnteGotovine (prva optu�nica podignuta 21.05.2001.,

izmjenjena 19.02.2004. godine) kao glavnogoperativnog komadanta hrvatskih snaga uoperaciji �Oluja� za Sektor jug, te MladenaMarkača, komadanta specijalne policije MUP-aRH i Ivana Čermaka, komadanta zbornog mjestaKnin, (prva optu�nica podignuta 19.02.2004.) dasu �sudjelovali u udru�enom zločinačkom podu-hvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajnouklanjanje srpskog stanovni�tva iz regije Krajinaizmeđu ostalog pljačkanjem, o�tećivanjem i po-tpunim razaranjem imovine srpskog stanovni�tva,kako bi pripadnike toga stanovni�tva odvratilo ilispriječilo da se vrate i ponovo nastane u svojimdomovima�. Djelujući sami i/ili u dogovoru s drugi-ma uključujući i predsjednika Franju Tuđmana,�optu�enici su planirali, potsticali, počinili ili nadrugi način pomagali i podr�avali planiranje,pripremu ili izvr�enje tih dijela ili su previđali vjero-jatnost da će ona biti počinjena�.

Sva trojica se terete u tri tačke za zločine pro-tiv čovječnosti (progoni na političkoj, rasnoj ili vjer-skoj osnovi, deportacije i prisilno preseljenje)ka�njiva prema članu 5 u vezi s članovima 7(1) i7(3) Statuta Međunarodnog suda; u jednoj tačkiza zločine protiv čovječnosti (druga nečovječnadjela - podvrgavanje nečovječnom postupanju,poni�avanju i degradiranju premlaćivanjem te ver-balnim i fizičkim napadima) ka�njiva prema članu5 u vezi s članom 7(3) Statuta Međunarodnogsuda; u dvije tačke za kr�enja zakona ili običajaratovanja (pljačkanje javne ili privatne imovine ibezobzirno razaranje gradova, naselja i sela)ka�njivo prema članu 3 u vezi s članovima 7(1) i7(3) Statuta Međunarodnog suda; u jednoj tačkiza kr�enja zakona ili običaja ratovanja (ubojstvo,obuhvaćeno zajedničkim članom 3(1)(a)�enevskih konvencija iz 1949. godine, ka�njivo počlanu 3. u vezi s članom 7(3) StatutaMeđunarodnog suda.

Javno objavljivanje ovih optu�nica bio je svo-jevrsni �ok za hrvatsku dr�avu, koja je započela�estoku pravnu i diplomatsku borbu kako biubjedila međunarodnu zajednicu, a samim tim iMKSJ da ovakve optu�be nemaju osnova.Napadan je i VERITAS sa svih nivoa dr�avnevlasti i iz svih segmenata hrvatskog dru�tva kaoorganizacija koja je Tu�ila�tvu MKSJ-a �podme-


25 U međuvremenu se broj nestalih na hrvatskoj listi smanjio na oko 1.150 lica, a za tu razliku se broj poginulihpovećao, tako da se ukupan broj ne mjenja.26 Na strani srpskih �rtava nisu uzimane u gornju računicu nestala i poginula lica sa VERITAS-ovog neverifikovanogspiska (350) kao ni nestala i poginula lica na prostoru RH sa spiska Komisije Saveta ministara SCG za humani-tarna pitanja i nestala lica (365) zbog toga �to ne raspola�emo podacima o njihovom dr�avljanstvu.

� 15 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATtnula� falsifikovane dokaze.27

Hrvati su napadali i druge dokaze koji su teretilihrvatsku dr�avu za planirano etničko či�ćenjeHrvatske od Srba, pa tako i Brijunske transkripteu kojima je dogovoren i zapisan scenario etničkogči�ćenja Krajine od Srba.28

Hrvati do sada nisu uspjeli, a vjerujem da nećeni ubuduće da ospore podatke VERITAS-a a niautentičnost Brijunskih transkripata (čiju je aute-ntičnost potvrdio nedavno i hrvatski sud).

Odbrana optu�enih generala Markača i Če-rmaka poku�ala je prigovorom protiv optu�nice da�uzdrma� najosjetljiviji dio optu�nice o udru�enomzločinačkom poduhvatu. MKSJ je djelomično pri-hvatio njihove prigovore i dao nalog Tu�ila�tvu daprecizira upravo taj dio optu�nice. Tu�ila�tvo jepočetkom maja ove godine sudu i odbrani optu-�enih generala dostavilo izmjenjenu i dopunjenuoptu�nicu, koja jo� nije potvrđena od suda, i kojaje dodatno �okirala i uznemirila cjelokupnuHrvatsku.

Su�tina dopunjene optu�nice jeste upravo upreciziranju ostalih učesnika u udru�enom zloči-načkom poduhvatu. Uz već poznato ime FranjeTuđmana, spominju se i imena dvojice koma-ndanata Glavnog �taba HV-a, Zvonimira Červe-nka i Janka Bobetka, te ministra odbrane Gojka�u�ka. Uz spomenuta imena kao članovi udru�e-nog zločinačkog poduhvata terete se: �visoki ča-snici hrvatske vojske; slu�benici i članovi hrvatskevlade i političkih struktura, na svim nivoima(uključujući i lokalne vlasti i lokalne organizacije);različiti lideri i članovi HDZ-a; različiti časnici ičlanovi oru�anih snaga RH, uključujući vojsku(HV), vazdu�ne snage (HRZ), specijalnu policiju,civilnu policiju i različite bezbjedonosne i obavi-

je�tajne slu�be RH (Hrvatske snage); i drugeosobe znane i neznane.

Tu�ila�tvo MKSJ-a je, ispunjavajući nalogsuda, očito bilo u velikom problemu, u koji je do�lozbog primjene �izlazne strategije� MKSJ-a.Naime, po�to im je mandat na podizanju novihoptu�nica istekao krajem 1994. godine, Tu�ila�tvoje moglo u izmjenjenoj optu�nici imenovati samomrtve učesnike �zločinačkog udru�enja� (mrtvimase ne sudi, barem ne direktno), dok je za �iveučesnike moglo dati, a i dalo je, dovoljno podata-ka (navodeći strukture iz kojih dolaze), tako da ćeih moći (a vjerovatno i morati kao zalog za čla-nstvo u evropskim i evroatlanskim integracijama)identifikovati, �to znači i procesuirati, upravohrvatsko pravosuđe.

Hrvati su sami izračunali da ovako izmjenjenaoptu�nica obuhvaća najmanje hiljadu lica izpomenutih institucija koji se mogu optu�iti kaoučesnici u udru�enom zločinačkom poduhvatu.29

Ove i ovakve optu�nice protiv hrvatskih gene-rala, imajući u vidu imenovane i neimenovane čla-nove udru�enog zločinačkog poduhvata za zloči-ne počinjene u �Oluji� u sektoru Jug, uz one kojesu podignute za �Medački d�ep�, (protiv JankaBobetka, Mirka Norca i Rahima Ademija),uva�avjaući i presudu �upanijskog suda u Rijecisa kojom su već pravosna�no osuđeni generalMirko Norac, Tihomir Ore�ković i Josip Grandić,za ratne zločine nad Srbima u Gospiću 1991.godine, uveliko su uzdrmale temelje hrvatskedr�ave, po�to na jasan i nedvosmislen način i�Oluju� i ranije agresije hrvatske vojske na RSK(�Miljevački plato�, �Maslenica�, �Medački d�ep�,�Bljesak�) označajavaju kao zločinačke. Ovakveoptu�nice već u ovoj fazi, prognanim Srbima, kao


27 Večernji list od 15.03.2004., intervju sa Anđelkom Milardovićem pod naslovom �Optu�nice ugro�avajuopstojnost Hrvatske� - �...- Kad se sa�mu navodi Veritasa od 1998. do 2002. godine, a sumnja se da je Veritasprikriveni ogranak srpske obavje�tajne slu�be, dolazi se do četiri bitne točke. Prvo, da preko optu�nica trebadokazati da je Republika Hrvatska nastala na zločinu i etničkom či�ćenju, zatim da je to etničko či�ćenje bilo plani-rano.

Treća je točka da je plan stvorio civilni i vojni dr�avni vrh. Četvrto, tvrdi se da po logici stvari moraju odgovaratiTuđman i �u�ak, a potom generali i ni�i časnički kadar.

Takva se percepcija podudara sa sadr�ajem optu�nica.... Podsjećam da je Veritas jo� za vrijeme četverogodi�njeg razdoblja djelovanja koje sam analizirao zaključio da

bi, ako se optu�nicama doka�u spomenute četiri točke, srpsko stanovni�tvo moglo tra�iti u najmanju ruku neki ka-nton, aktiviranje plana Z4 ili čak obnavljanje Republike Srpske Krajine. Taj je treći zahtjev nerealan, ali prva dvanisu...�

Slobodna Dalmacija od 29.03.2004. godine Intervju sa Dr. Miroslavom Tuđmanom - �... Čermak i Markač u Hagubrane se kao pojedinci, no ove kvalifikacije stvar su hrvatske dr�ave, politička logika nala�e da se dr�ava brani odovakvih kvalifikacija o �nastanku u zločinu�. Budu li presude donijete s ovakvim kvalifikacijama, realizirat će se sce-narij koji je najavio velikosrpski podanik Ha�kog tu�iteljstva Savo �trbac da je nu�na i promjena hrvatskog Ustava.Logično, jer ako u Ustavu iz 1997. stoji, u preambuli odredba kako je Hrvatska dr�ava nastala i na pobjedama uDomovinskom ratu, ocijeni li se to �zločinačkim�, ovakva odredba u Ustavu vi�e ne mo�e ostati...�28 Izjava Franje Tuđmana..... - �na nekoliko pravaca treba nanijeti takve udarce da Srbi praktično nestanu...�29 Nedjeljnik �Globus� u broju od 13. maja 2005. godine objavio je popis od 600 imena kao potencijalnih članova�udru�enog zločinačkog podurhvata�, među kojima je i ime aktuelnog premijera Vlade RH Ive Sanadera, koji je uvrijeme �Oluje� bio zamjenik ministra vanjskih poslova.

� 16 �

�OLUJA� - UDRU�ENI ZLOČINAČKI PODUHVATkonstitutivnom narodu u Hrvatskoj dr�avi do kraja1990. godine, kojem je jednostrano i protuustavnooduzeta konstitutivnost, pru�aju osnov, ne samoza vraćanje oduzetih prava i imovine i povratak uzavičaj, već i pravo na �iroku autonomiju posavremenim evropskim standardima.

A kada i ako ove optu�nice budu verifikovanekroz presude (vjerovatno i da hoće jer dokaza zanjihovu osnovanost ima dovoljno), tada bi dr�avaHrvatska morala do�ivjeti ustavnu redefiniciju,tako �to bi Srbi morali dobiti �dr�avu u dr�avi�(vi�e od autonomije, manje od dr�ave) kako je toi bilo predviđeno planom Z-4.

5.2. Plan Z-4Iako RSK nikada nije bila međunarodno priz-

nata kao dr�ava, ista ta međunarodna zajednicatretirala ju je kao međunarodni subjekt. Da je totako potvrđuje i Rezolucija Savjeta bezbjednostiUN-a broj 743 od 21. februara 1992. godine,kojom je ozvaničen Vensov plan, kojim je defini-tivno otvoren put za dolazak za�titnih snaga UN-a(UNPROFOR) u Hrvatsku i koji nije prejudiciraopolitičko rje�enje jugoslovenske krize, pa tako nihrvatsko - srpski sukob na području Hrvatske.

Političko rje�enje hrvatsko-srpskog pitanja(sukoba) na području Hrvatske trebao je bitirije�en Planom Z-4, koji je Srbima u Hrvatskojgarantovao �dr�avu u dr�avi�.30

Po Vensovom planu Sektor Sjever obuhvaćaoje Baniju i Kordun, a Sektor Jug Liku i SjevernuDalmaciju.

Tada�nje vođe Srba iz RSK, na čelu sa pred-sjednikom Milanom Martićem, nisu �primili u ruke�Plan Z-4 kada im je done�en u Knin 30. januara1995. godine, ali ga nisu ni odbili.

Delegacija kraji�kih Srba na sastanku sa dele-gacijom RH, odr�anom u �enevi 02. i 03. avgusta1995. godine, pod predsjedavanjem TorvaldaStoltenberga, jednog od koopredsjednika Mirovnekonferencije o Jugoslaviji, parafirala je Nacrt spo-razuma koji im je ponudila međunarodna zajedni-ca u cilju �da se zaustave vojne akcije usmjerenejednih prema drugima�, u kojem je jedna od tača-ka glasila: �3. Pregovori u vezi zavr�nog političkogsporazuma u vezi sa statusom Krajine vodiće sena bazi Plana Z-4.�.

Bilo je predviđeno da se ovaj sporazum pot-pi�e 04. avugsta 1995. godine u podne. Hrvatskadelegacija je odbila da potpi�e ponuđeni Nacrtsporazuma, tra�eći od delegacije RSK

�bezuslovnu mirnu reintegraciju� cijelog područjaRSK. Istoga dana u Beogradu tada�nji predsjed-nik Vlade RSK Milan Babić na sastanku saAmbasadorom SAD u Zagrebu Galbrajtom, prih-vaća ponuđene uslove identične onima u �enevi,takođe �u cilju da se izbjegnu daljnje vojne akcije�.

Hrvatska strana je, protivno Vensovom planu idogovorima u �enevi i Beogradu od prethodnogdana, bez saglasnosti međunarodne zajednice,posebno Savjeta bezbjednosti UN-a, iako je odpočetka 1992. godine i sama bila članica UN-a,04. avgusta 1995. godine izvr�ila agresiju na RSKpod nazivom �Oluja� i silom područje RSK vratilau ustavno pravni poredak Hrvatske.

U međuvremenu je Tu�ila�tvo Ha�kog sudapodiglo vi�e optu�nica protiv cjelokupnoghrvatskog vojnog i političkog vrha, uključujućiposmrtno i predsjednika RH Franju Tuđmana, �zaudru�eni zločinački poduhvat s ciljem da se prisil-no i trajno uklone Srbi sa područja Krajine�.

Imajući u vidu sve navedene činjenice, aposebno činjenicu da iza Plana Z-4 stojeUjedinjene nacije (preko Torvalda Stoltenberga iDejvida Ovena, kopredsjednika Mirovne konfer-encije za biv�u Jugoslaviju), Evropska unija,(preko francuskog i njemačkog ambasadora �an�aka Gajarda i Horsta Vajzela), SAD (prekoambasadara u Zagrebu Pitera Galbrajta) i Rusija(preko ambasadora u Zagrebu LeonidaKerested�ijanca), mo�e se izvući jedini mogućizaključak da je Plana Z-4 jo� aktivan.

Vjerujem da autori Plana Z-4, ovaj Plan nisupravili za �jednokratnu upotrebu� ili za tada�nječelnike Hrvatske, RSK ili SRJ (koji su, usputrečeno, u međuvremenu optu�eni za ratne zločineod strane MKSJ-a) već, na osnovu optimalnihistorijskih i tada�njih okolnosti i činjenica, kako biza sva vremena na najbolji mogući način rije�ilidugi istorijski spor između hrvatskog i srpskognaroda na prostoru Hrvatske, a samim tim da bise izbjegli i krvavi ratni sukobi koji su se cikličkiponavljali u određenim vremenskim razmacima.

Zbog toga ovaj plan treba �to prije staviti ufunkciju.

Beograd, jul 2005.Savo �trbac


30 U članu I. 1. u paragrafu prvom ovoga Plana na-vodi se: �Biće uspostavljena autonomna Srpska Krajina (u daljn-jem tekstu �Krajina�) od teritorija označenih na mapi u Aneksu A (Krajina treba da bude jedinstvena neprekinutateritorija koja će se sastojati od oblasti sa srpskom većinom u sektorima Sjever i Jug za�tićenih zona UN-a, kakoje određeno popisom 1991. godine, sa odgovarajućim razmatranjem geografskih i ekonomskih faktora.)�.

Documents

Bilten - KrajinaForceınim izvođenjem akcije ‚Oluja™ za svagda je rije-ıen glavni unutraınji problem hrvatske državeﬂ.11 Najveći paradoks ove agresije, kao uostalom i onih