Upload
kakanjonline
View
193
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
3
UVODNIK
Poštovani graðani!Tokom vruæih augustovskih dana šum plahovite Zgošæe, bajkovite
Ribnice, živopisne Trstionice i Bosne što se razlijeva daleko u
èarobnom kakanjskom krajoliku prekidale su teške mašine koje,
gradeæi puteve, nagovještavaju bolji životni ambijent u jezgri
Bosne Kulina bana iz koje je potekla naša državnost prema Drini na
istoku i Sani na zapadu. Iz istog podneblja nekoliko vijekova kasnije
odašilju se signali progresa, uspjeha, predanog rada, optimizma,
nade, snage, želje i htijenja da se bude bolji, napredniji,
uspješniji...
Dok teške mašine trasiraju novu dionicu autoputa iza kakanjskih
brežuljaka i proplanaka, u gradu, u prigradskom pojasu, u selima i
zaseocima saniraju se putevi, grade saobraæajnice, prostire užareni
asfalt po vrelom kamenu, žuri se u bolje sutra, u napredak, u
blagostanje... Radi se na realizaciji projekata iz oblasti cestovne
infrastrukture koji se finansiraju iz Programa rasporeda sredstava iz
cestovnih naknada i Programa rasporeda sredstava od koncesija. Uz
signale progresa iz Kaknja se šalje poruka da historija našeg kraja
nije zaboravljena. Srednjovjekovna bosanska vremenitost
ovjekovjeèena steæcima, misterija davnih vremena olièena u
kamenoj kugli, te rudnièki vagoneti sa traènicama simoli su
dugogodišnjeg usuda bosanske posebnosti i teške životne borbe.
Ovi vijesnici prošlih vremena skrasit æe se u kakanjskom otvorenom
muzeju taman pred još jednu godišnjicu pisanja Povelje Kulina
bana, tog rodnog lista bosanske državnosti.
Dok su se nove asfaltirane saobraæajnice stapale sa ljupkim
pejzažom kakanjskoj javnosti svoje lijepo ureðene avlije, dvorišta,
bašte, balkone, poslovne krugove, mjesne zajednice predstavili su
Kakanjci i Kakanjke koji slijede maksimu „misli globalno, djeluj
lokalno“. Završila se akcija izbora najljepših oèaravajuæih kutaka i
oaza zelenila, najljepše ureðenih i dosanjanih kuæica u cvijeæu,
organizirana s ciljem da podstakne ekološku svijest i akciju graðana
i privrednih subjekata kako bi tek nabavljena mobilna stanica, koja
æe pratiti stanje okoliša, donosila lijepe vijesti da Kakanj mijenja
imidž i da se pretvara u kraj prepoznatljiv po prirodnim i
kulturno-historijskim vrijednostima u kojem se ostvaruje održivi
privredni razvoj.
Sve ove poruke iz Kaknja poslane su bosanskohercegovaèkoj i
svjetskoj javnosti kroz emisiju FTV Svako dobro BiH koja se uživo
emitovala iz Kaknja 24. augusta 2008.godine, a zapis o svemu
nabrojanom donosimo u treæem broju Biltena Opæine Kakanj.
Evelin Memiæ
glavni i odgovorni urednik Biltena
OPÆINE KAKANJ
OPÆINA KAKANJ
Alije Izetbegoviæa 123
72240 Kakanj
Tel. 032/771-800, 771-801
Fax 032 771-803
www.kakanj.com.ba
e-mail: [email protected]
IZDAVAÈ:
Opæina Kakanj
REDAKCIJA BILTENA
OPÆINE KAKANJ:
Tel: 032/555-301
Fax 032/771-803
e-mail:[email protected];
Glavni i odgovorni urednik:
Evelin Memiæ
Novinari:
Evelin Memiæ
Azra Fejziæ
Mersud Kovaè
Alma Odobašiæ
Fahrudin Hardauš
Grafièka obrada:
Mersud Kovaè
Lektor:
Azra Fejziæ
DTP i štampa:
Labirint Zenica
Tiraž:
1000 primjeraka
4
LOKALNA SAMOUPRAVA KROZ HISTORIJU
Preteèe Opæinskog vijeæa
Prateæi trend razvoja cijele Bosne i Hercegovine i
opæina Kakanj se kroz svoj historijski kontinuum dosta
izmijenila u društveno- politièkom aspektu. Podruèje
današnje opæine Kakanj, odmah poslije Drugog
svjetskog rata, pripadalo je trima srezovima:
visoèkom, zenièkom i vareškom. Naznake lokalne
samouprave ogledale su se tada u mjesnim odborima
kojih je daleke 1945. godine bilo 13. Ti mjesni odbori
su imali od 7 do 15 èlanova, u zavisnosti od broja
naseljenih mjesta. Ovakva teritorijalna podjela
održala se do 1947. godine kada je broj mjesnih
odbora smanjen, a broj odbornika poveæan, tako da je
svako selo ili zaselak imalo svog predstavnika. Prvi
mjesni odbori su imali zadatak da utvde štetu nastalu
tokom rata, izraðivali su liste za izdavanje kartica za
prehrambene proizvode, vršili su raspodjelu tekstila
po domaæinstvima, razmatrali planove
sjetve...
Daljom reorganizacijom mjesnih odbora
formiraju se narodni odbori opština i
narodni odbori gradova. Na našem podruèju
su se 1952. formirale dvije opštine: Kakanj i
Kraljeva Sutjeska, a veæ 1955. formirana je i
opština Kakanj. Opština Kakanj bila je u
sastavu narodnog odbora zenièkog sreza, a
narodni odbor opštine Kakanj sada ima 40
odbornika. Godine 1956. donesen je i statut
kojim se naknadno utvrdilo da narodni
odbor ima opštinsko vijeæe (sa 42
odbornika) i vijeæe proizvoðaèa (sa 33
odbornika). Postojale su i stalne komisije:
mandatsko-imunitetska, komisija za izbor i
imenovanja, za privredu, za propise i
organizaciona pitanja i za molbe i pritužbe.
Poèetkom šezdesetih zanimanje društveno-
politièkih faktora bilo je usmjereno na samu
organizaciju unutar kadrovske politike, pa je
novim statutom iz 1964. godine skupština
opštine Kakanj uz opštinsko vijeæe formirala i
vijeæe radnih zajednica (umjesto vijeæa
proizvoðaèa). Sedamdesetih godina razvija
se i delegatski sistem i formirale su se mjesne
zajednice (savjeti). Promijenila se i struktura
organizacije opštine pa sada postoje 3
vijeæa: vijeæe uduženog rada (46 èlanova),
vijeæe mjesnih zajednica (36 èlanova) i
društveno-politièko vijeæe (10 èlanova).
Sjednice su se održavale i pojedinaèno, ali
oko kljuènih odluka bile su zajednièke.
Izvršni odbor bio je izvršni organ skupštine i bio je
višeèlan. Rad ovih kakanjskih vijeæa bio je usmjeren
na sistematièno i konstruktivno rješavanje problema s
kojima su se Kakanj, a i poslijeratne BiH i Evropa
susretali. Takva organizacija je trajala sve do 1992.
godine. U tim ratnim godinama Statutarnom odlukom
iz 1994. iznjedrila je i tzv. prijelazna vlast, sada veæ
Opæine, a ne opštine Kakanj, sa svojim organima:
Opæinskim vijeæem i Opæinskim naèelnikom. Po toj
Odluci èlanovi vijeæa æe se birati demokratskim putem
na neposrednim izborima. Ti neposredni izbori desili
su se ubrzo, odmah po završetku rata, a mandat
vijeænicima je trajao dvije godine. Izbornim zakonom
mandat je vijeænicima produžen na èetiri godine, a
Statutom Opæine Kakanj njihov broj odreðen je na 30.
5
TEMA BROJA
ZAVRŠENA AKCIJA IZBORA NAJLJEPŠEOKUÆNICE I BALKONA
Tokom augusta zabilježeno nekoliko akcija usmjerenih na unapreðenje životne sredine, razvijanje ekološke svijesti i kulture življenja
U sali Opæine Kakanj 1. augusta 2008.godine održana
je prezentacija aktivnosti Organizacionog odbora za
provoðenje akcije izbora najljepših balkona i
okuænica, te sveèanost dodjele nagrada. Diploma,
novèani iznos od 300 KM i knjiga „Vrtna arhitektura
bosanskih avlija" za osvojeno prvo mjesto u kategoriji
„Najljepše okuænice" pripali su Nihadi
Berbiæ, za osvojeno drugo mjesto Muliji
Haraèiæ iz Dumanca uz diplomu i knjigu
dodijeljen je novèani iznos od 200 KM, a
za treæe mjesto Ševali Kuloviæ je
dodijeljen novèani iznos od 150 KM. Za
najljepši balkon proglašen je onaj kojeg
brižno ureðuje Nijaz Èabaravdiæ iz
Slijevnica kojem je uz knjigu i diplomu
dodijeljen i novèani iznos od 200 KM,
drugo mjesto u kategoriji „Najljepši
balkoni" pripalo je Samiji Kubat koja je
nagraðena sa novèani iznosom od 150
KM. Dodijeljene su i dvije treæe nagrade:
Naidi Kaldžija i Enveru Gogi dodijeljen je
iznos od 100 KM.
Prema odluci Organizacionog odbora
najljepši je prilaz zgradi T 37 u ulici 7.
muslimanske brigade, a najureðenija je
mjesna zajednica Kraljeva Sutjeska.
Semka Zaimoviæ iz Bijelih Voda za
najljepše ureðeno dvorište vikend kuæe
dobila je kosilicu koju je donirala
Termoelektrana Kakanj. Dodijeljene su i
4 nagrade u vrijednosti od 45 KM
(kolotura sa šlaufom za navodnjavanje –
donacija JP „Vodokom" Kakanj), novèani
iznos od 50 KM i knjiga. Dobitnici su
Remzija Veispahiæ iz Zgošæe i Masija
Suljiæ iz Slijevnica za oèuvanost
autohtonih vrsta biljaka, Senad Šišiæ za
kreativnost, Omer Obralija iz Obara za
primjer pravilnog planiranja sadnje. U
kategoriji „Najljepši poslovni krug" priznanja su
dodijeljena privrednim subjektima: Delibašiæ
Poliuretani, Delta Petrol, GMK, Hotel Premium,
Tvornica cementa Kakanj. Posebna nagrada za
angažman u oèuvanju i ureðenju okoline dodijeljena
Kakanjski vatrogasci ureðuju svoje dvorište
Misli globalno - djeluj lokalno
6
TEMA BROJA
je NVO Alternative Kakanj za uèešæe u izradi LEAP-a,
za aktivnu ulogu u zagovaranju za proglašenje Tajana
spomenikom prirode, za projekte i akcije : „Drvored
lipa na ulazu u Kakanj"; „2007 ruža za Kakanj";
„Izgradnja djeèijeg igrališta u Èatiæima"; te za radne
akcije „Bobovac 2006" i „Bobovac 2007".
Akcija izbora naljepšeg balkona i okuænice
predstavlja još jednu u nizu aktivnosti Opæine Kakanj
usmjerenih na unapreðenje životne sredine,
razvijanje ekološke svijesti i kulture življenja. Tokom
augusta nisu izostale ni kolektivne akcije na ureðenju
okoline. Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri
prisustvovao je u utorak 12. augusta
akciji èišæenja i uljepšavanja grada koju
su, povodom Meðunarodnog dana
mladih, organizovali èlanovi Opæinske
organizacije Crvenog križa Kakanj.
Opæinski naèelnik je za sve uèesnike
akcije obezbijedio osvježenje. Akcija je
zapoèela referatom o ekologiji i
èitanjem svevremene poruke koju sadrži
pismo poglavice Seatllea koje smo
objavili u prošlom broju Biltena.
Opæinski naèelnik je mladima uputio
poruku: „Povodom Meðunarodnog dana
mladih upuæujem poruku mladim
Kakanjcima i Kakanjkama da su oni u
mom radu i svim mojim aktivnostima
koje obavljam u svojstvu Opæinskog
naèelnika prioritet. Mladi ljudi su moja
najveæa radost i moja zebnja zbog
vremena u kojem odrastaju, ali i razlog
moje borbe za ljepši, ureðeniji,
napredniji i za život ugodniji Kakanj.
Potvrda ove moje opredjeljenosti su
realizirane aktivnosti na zaštiti i
unapreðenju životne okoline, te brojne
aktivnosti na spreèavanju poroka kako bi
se mladima osigurao siguran ambijent u
kojem æe, bezbrižno odrastajuæi, svoj
raskošni talent prezentovati kroz
dokazivanja u sportu i nauci. Ove godine
Opæina Kakanj dodijelila je 105 stipedija
za studente i 32 stipendije za uèenike,
stvoreni su preduslovi za formiranje
privrednog parka, usvojena je Strategija
razvoja opæine Kakanj èija realizacija æe rezultirati
masovnijim zapošljavanjima, u toku je izgradnja
omladinskog centra, znaèajna su ulaganja u sport kao i
sve druge segmente iz domena omladinske politike.
Mladima Kaknja upuæujem srdaènu èestitku
povodom 12. augusta - Meðunarodnog dana mladih. “
Na ureðenju okoline radili su i kakanjski vatrogasci
koji su uredili obalu rijeke Bosne, uredili travnjak i
sportski poligon, pridružili se lokalnom ekološkom
glasu koji svakog dana sve više jaèa, a dodatno se
intenzivirao nabavkom mobilne stanice za praæenje
kvaliteta zraka.
Mladi Kakanjci u akciji èišæenja
Opæinski naèelnik sa uèesnicima akcije i predstavnicima Crvenog križa
7
U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA
REZULTATI ŽRIJEBANJA ZA LOKALNE IZBORE2008.
U Kaknju je 01.08.2008. izvršeno žrijebanje za utvrðivanje redoslijeda politièkih subjekata ovjerenih za
Izbore, izborne jedinice 094 – Kakanj i biraèkih mjesta opæine Kakanj za Izbore 2008.
Politièki subjekti su izvuèeni kako slijedi:
R/B ŠIFRAKOD NAZIV POLITIÈKOG SUBJEKTA
1. 008 SDP – SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BIH
2. N34 SEJDIÆ MIRSAD – NEZAVISNI KANDIDAT IZ REDA NACIONALNIH MANJINA
3. 027 HDZ BIH – HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA BIH
4. 001 BOSANSKOHERCEGOVAÈKA PATRIOTSKA STRANKA – SEFER HALILOVIÆ
5. 502 NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK
6. L18 NEZAVISNA LISTA ZA KAKANJ –K1
7. 004 STRANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU
8. 090 SDA – STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE
9. N23 AHMETOVIÆ ÐEVAD – NEZAVISNI KANDIDAT IZ REDA NACIONALNIH MANJINA
10. B17 BJELOPOLJAK TAIB – NEZAVISNI KANDIDAT
11. 769 HDZ 1990 – HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990
12. 036 BOSS – BOSANSKA STRANKA – MIRNES AJANOVIÆ
13. 731 EVROPSKA EKOLOŠKA STRANKA E-5
14. 513 STRANKA PENZIONERA – UMIROVLJENIKA BOSNE I HERCEGOVINE
Nakon toga izvuèen je i redoslijed biraèkih mjesta kako slijedi:
r/b Biraèkomj. broj NAZIV BIRAÈKOG MJESTA BROJ BIRAÈA
BROJ ÈLANOVA BIRAÈKOG
ODBORA
1. 094A004 SOPOTNICA 472 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
2. 094A024 KRALJEVA SUTJESKA 565 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
3. 094A042 ŽELJEZNIÈKA STANICA 1-B 481 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
4. 094A009 STARA JAMA POGON 743 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
5. 094A017 RIBNICA 261 BIRAÈ 3 èlana biraèkog odbora
6. 094A051 BRNJ 456 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
8
U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA
7. 094A008 ÈATIÆI-1 586 biraèa 5 èlanova biraèkog odbora
8. 094A007 BREŽANI 603 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
9. 094A050 VARDA 2 438 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
10. 094A028 PAPRATNICA 932 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
11. 094A005 DOM PENZIONERA-1 893 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
12. 094A012 DOBOJ –1 652 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
13. 094A026 KRŠEVAC 761 BIRAÈ 5 èlanova biraèkog odbora
14. 094A032 SLAPNICA 411 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
15. 094A041 DOM PENZIONERA- 2 712 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
16. 094A015 LOVAÈKI DOM 718 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
17. 094A022 OŠ „M. M. BAŠESKIJA-1" 836 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
18. 094A035 TRŠÆE 819 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
19. 094A040 ZGOŠÆA 744 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
20. 094A037 VELIKI TRNOVCI 287 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
21. 094A025 NAŽBILJ 333 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
22. 094A021 HALJINIÆI 789 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
23. 094A049 ÈATIÆI 2 542 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
24. 094A014 VARDA – 1 913 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
25. 094A047 OŠ “M. M. BAŠESKIJA“-2 719 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
26. 094A048 ŽELJEZNIÈKA STANICA -2 879 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
27. 094A003 BILJEŠEVO 342 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
28. 094A046 VATROGASNI DOM Doboj 680 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
29. 094A029 SEOCE 423 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
30. 094AM MOBILNI TIM 3 èana biraèkog odbora
31. 094A 501i NNN Odsustvo 240 biraèa 3 èlana biraèkog odbora
32. 094A001 BIJELE VODE 657 biraèa 5 èlanova biraèkog odbora
33. 094A002 MODRINJE 353 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
34. 094A030 POPE 607 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
35. 094A010 BRNJIC 702 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
9
U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA
36. 094A034 HRASTOVAC 194 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
37. 094A019 DUBOVO BRDO 248 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
38. 094A036 ZAGRAÐE 347 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
39. 094A039 BUKOVLJE 508 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
40. 094A038 VUKANOVIÆI 317 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
41. 094A042 ŽELJEZNIÈKA STANICA 1-a 529 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
42. 094A011 BAŠIÆI 326 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
43. 094A031 RIÈICA 577 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
44. 094A043 ELEKTRO KAKANJ 1 517 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
45. 094A052 CRNAÈ 326 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
46. 094A027 HODŽIÆI 472 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
47. 094A044 POPRŽENA GORA 147 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
48. 094A023 BIŠTRANI 272 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
49. 094A053 ELEKTRO KAKANJ 2 541 BIRAÈA 5 èlana biraèkog odbora
50. 094A033 STARPOSLE 240 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
51. 094A013 DOBOJ –2 903 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
52. 094A006 BJELAVIÆI 851 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
53. 094A020 DUMANAC 677 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
54. 094A016 DONJI KAKANJ 763 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
55. 094A018 KARAULSKO POLJE 132 BIRAÈA 3 èlana biraèkog odbora
56. 094A045 PLANDIŠTE-STARAJAMA-POGON 794 BIRAÈA 5 èlanova biraèkog odbora
Prema Uputstvu o utvrðivanju kvalifikacija i broja èlanova biraèkih odbora, postupku žrijebanja i imenovanja
biraèkih odbora za lokalne izbore 2008. godine („Službeni glasnik BiH“, br 65/08), èlan 7, stav 2, taèke c, d i e:
c) „Popunjavanje mjesta u biraèkim odborima vrši se na naèin da se uzme prvo biraèko mjesto sa liste
biraèkih mjesta i èlanstvo u biraèkom odboru za to biraèko mjesto se popunjava sa nazivima politièkih stranaka
i nezavisnih kandidata sa liste politièkih stranaka i nezavisnih kandidata prema redoslijedu koji je utvrðen
žrijebanjem, dok se ne popuni ukupno èlanstvo tog biraèkog odbora. Uzima se drugo biraèko mjesto sa liste i
èlanstvo u biraèkom odboru se popunjava sa narednim nazivima politièkih stranaka i nezavisnih kandidata sa
liste politièkih stranaka i nezavisnih kandidata. Postupak se ponavlja za svako biraèko mjesto do konaène
popune svih mjesta u biraèkim odborima za sva biraèka mjesta.“
d) „Ukoliko se doðe do kraja liste politièkih stranaka i nezavisnih kandidata, a preostalo je još biraèkih
mjesta, postupak se ciklièno ponavlja sa poèetka liste politièkih stranaka i nezavisnih kandidata.“
e) „Ukoliko broj ovjerenih politièkih stranaka i nezavisnih kandidata prelazi ukupan broj èlanova biraèkih
odbora u datoj opæini, izborna komisija popunjava mjesta u biraèkim odborima po redoslijedu žrijebanja dok
ne popuni sva mjesta u svim biraèkim odborima.“
10
IZ PROTOKOLA
Mladi u gostima kod Opæinskog naèelnikaDjeca iz Srebrenice i
Bratunca koja su u organi-
zaciji MDD „Merhamet“ u
Kaknju bila su u utorak
29. jula 2008. gosti
opæinskog naèelnika Men-
sura Jašarspahiæa- Surija.
Djeci koja su ovih dana
boravila u kakanjskim
porodicama Opæinski
naèelnik je dodijelio
prigodne poklone, a
posebna pažnja posvetila
se i utiscima koje æe
djeca ponijeti iz Kaknja.
Uz izraze dobrodošlice
gostima su predstavljeni osnovni podaci o Kaknju, a
nakon prijema koji je uprilièen u uredu Opæinskog
naèelnika druženje je nastavljeno uz sladoled i
fotografisanje uz gradsku fontanu. Opæinskog
naèelnika su posjetili: Amra Hajdareviæ ( 6. razred),
Emina Hasanoviæ (8.razred), Meliha Aliæ (5.razred),
Jasmina Bijeliæ (5.razred), Adisa Jusupoviæ (7.razred),
Lejla Èehiæ (4.razred), Sabina Sinanoviæ (8.razred),
Aldin Jašareviæ (7.razred), Selmir Hajdareviæ
(6.razred), Sabrija Kurtiæ (5.razred), Refik Mujiæ
(8.razred), Fahira Omeroviæ (8.razred), Ramiz Mehiæ
(8.razred), Senad Mehiæ (8.razred), Meho Mujiæ
(2.razred), Zaim Hodžiæ (4.razred), Muharem
Jusupoviæ (3.razred) i Velid Jusupoviæ (2 razred).
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri je u svom
uredu poèetkom augusta ugostio Meliku Buza,
talentovanu kakanjsku djevojèicu koja pohaða
Osnovnu muzièku školu
„Avdo Smajloviæ" u
Visokom. Melika Buza je
na I Internacionalnom
takmièenju i XI Federal-
nom takmièenju koje se
održalo u aprilu 2008.
godine u Sarajevu osvojila
drugu nagradu u disciplini
„Klavir – 1.kategorija", a
na banjaluèkom bijenalu
koji je održan u maju
2008. godine takoðer je
osvojila drugu nagradu u
kategoriji „Klavir-solo".
Opæinski naèelnik koji je u
nekoliko navrata pomagao Melikin rad, danas se
interesirao za dalje planove ove talentovane
djevojèice koja je tokom prijema kazala da želi, kada
odraste, raditi kao profesorica klavira. Svojoj gošæi
Opæinski naèelnik je uruèio prigodne darove.
U sali Opæine Kakanj u srijedu 6. avgusta 2008.
godine, u organizaciji Opæinskog naèelnika,
uprilièeno je predavanje o temi “Sigurnost objekata
i graðana”. Predavaèi su bili Sulejman Spahiæ
direktor Agencije “Condor” Zenica i Mirnes
Imamoviæ, komandir uniformisane službe Agencije.
Sastanku su prisustvovali direktori javnih preduzeæa
i ustanova sa teritorije opæine Kakanj. Sastanak je
rezultirao zakljuèkom da se pokrenu aktivnosti na
sagladavanju potreba i modaliteta osiguranja
imovine javnih preduzeæa i javnih ustanova od
kraða, požara i sl.
Opæinski naèelik pripremio toplu dobrodošlicu
Prijem su pratili kakanjski mediji Talentirana Kakanjka Melika Buza i Opæinski naèelnik
11
AKTUELNOSTI
NOVÈANA POMOÆ ZA NABAVKU UDŽBENIKA Po konkursu objavljenom dana 30.06.2008.godine u
„Dnevnom avazu“ za dodjelu novèane pomoæi za
nabavku udžbenika djeci branilaca u 2008/2009.
školskoj godini prijavljeno je ukupno 349 kandidata.
Na osnovu Uredbe o prednosti u školovanju branilaca
i èlanova njihovih porodica („Službene novine
Zenièko-dobojskog kanto- na“ broj 12/07) pomoæ je
odobrena za 257 kandidata koji ispunjavaju uslove za
dodjelu navedene pomoæi.
PRISPJELE PRIJAVE ZA OBNOVUSTAMBENIH JEDINICA Na osnovu podnesenih prijava za obnovu stambenih
jedinica, a po Javnom pozivu koji je objavljen
03.07.2008. godine, Komisija za odabir korisnika,
održala je prvu sjednicu 12.08.2008. godine, na kojoj
je usvojila Poslovnik o radu Komisije i otvorila
prispjele prijave.
Komisija je konstatovala slijedeæe:
– da je po Javnom pozivu za obnovu stambenih
jedinica za potencijalne korisnike hrvatske
nacionalnosti zaprimljena 21 prijava od toga
jedna prijava van roka,
– sve prijave su otvorene, pregledane u smislu
zadovoljavanja opæih kriterija, te je utvrðeno da
je 9 prijava kompletnih, a za 11 prijava æe se
tražiti pismena dopuna dokumentacije u roku od
8 dana.
Lista potencijalnih korisnika donacije kojima
nedostaje dokumentacija, objavljena je i na oglasnoj
ploèi Opæine.
Taèan broj korisnika bit æe utvrðen nakon pregleda
terena i nakon provedenog postupka izbora
projektantske kuæe i izvoðaèa radova.
Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Sarajevu
dostavljeni su i prijedlozi projekata za podršku
održivom povratku i to iz tri oblasti: vodovod,
kanalizacija i putevi.
NASTAVLJAJU SERADOVI NAADAPTACIJI CENTRA ZA MLADE I GRADSKEGALERIJE
Sa firmom «Zanat» d.o.o Kakanj
potpisan je novi ugovor za završetak
radova na objektu Centra za mlade
opæine Kakanj. Vrijednost ovog
ugovora je 14.807,00 KM, a odnosi se
na elektro, zanatske, vodoinstalater-
ske i radove na instalaciji grijanja,
èime æe biti realiziran projekat adap-
tacije ovog Centra. U ranijoj fazi izvr-
šeni su grubi graðevinski radovi èija je
vrijednost iznosila 23.755,79 KM.
Takoðer,u toku su aktivnosti na
realizaciji projekta gradske galerije
sa muzejom gdje je uraðen idejni
projekat, a izrada glavnog projekta
je u završnoj fazi.
ZAPOÈELE AKTIVNOSTI NA IZRADI BUDŽETA OPÆINE KAKANJZA 2009. GODINU
OPÆINSKI NAÈELNIK, MENSURJAŠARSPAHIÆ-SURI IMENOVAORADNU GRUPU ZA IZRADUPREDNACRTA BUDŽETA ZA 2009.GODINU
U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine
(«Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», broj 19/06) i
Operativnim budžetskim kalendarom za izradu i donošenje budžeta
za 2009. godinu i dokumenta okvirnog budžeta za period od 2009. do
2011. godine («Službene novine Opæine Kakanj», broj 6/2008),
Opæinski naèelnik, Mensur Jašarspahiæ-Suri je 31.07.2008. godine
imenovao Radnu grupu za izradu prednacrta budžeta Opæine Kakanj.
Zadatak Radne grupe je da na bazi pokazatelja o izvršenju budžeta iz
prethodnih godina i pokazatelja o izvršenju budžeta u 2008. godini
izvrši realnu procjenu budžetskih prihoda i rashoda, a što æe biti
osnova za izradu nacrta budžeta, a potom i samog budžeta za 2009.
godinu. Navedenim Zakonom i Operativnim budžetskim kalendarom
Opæine Kakanj predviðeno je da se budžet donese do kraja godine za
narednu godinu, a s obzirom da su aktivnosti na izradi budžeta veæ
poèele, oèekivati je da æe taj rok biti ispoštovan.
12
AKTUELNOSTI
IZ KAKNJA SE ODAŠILJU SIGNALI PROGRESA,USPJEHA, PREDANOG RADA, OPTIMIZMA,
NADE, SNAGE, HTIJENJA...U toku realizacija Programa utroška sredstava iz cestovnih naknada i Programa
utroška sredstava od koncesija
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri i
direktor kakanjskog Trgošpeda Iso Zaimoviæ
potpisali su 1.augusta 2008.godine, nakon što je
proveden otvoreni postupak, ugovore o realizaciji
nekoliko projekata, na osnovu Okvirnog sporazuma
od 25. jula 2008. godine. Ugovorne strane su se
sporazumjele da æe izvršilac osigurati usluge
redovnog održavanja i sanacije cesta po Programu
utroška sredstava iz cestovnih naknada i Programu
utroška sredstava od koncesija na teritoriji opæine
Kakanj za 2008. godinu. Predmeti ugovora su:
– asfaltiranje puta od džamije u Donjem Kaknju
prema Mramoru (iznos sa uraèunatim PDV-om
4.985, 40 KM);
– sanacija dionice puta za selo Mramor dužine 1
200 m (20.050,00 KM);
– sanacija puta Dumanac – izgradnja puta u selu
(24.918,00 KM);
– sanacija puta Bištrani-Jasike (10.181,00 KM);
– sanacija asfaltnog zastora u MZ Doboj prema
Studencima (15.000,00KM);
– sanacija puta „Bjeloševiæi" (14.972,50 KM);
– sanacija puta do Gornje Papratnice (nasipanje
i rješavanje odvodnje 9.991,50KM);
– sanacija puta od Gornje Papratnice prema
Sebinju - samo nasipanje (7.054,00 KM);
– sanacija puta Plandište – od srednjih škola do
raskrsnice za Bare, kuæa Bajtareviæa, nastavak
( 14.731,00 KM);
– sanacija puta puta Gornji Banjevac – Tršæe (
4.988,00KM);
– sanacija puta Bukovlje – Èobe (10.034,50 KM);
Brežani, august 2008.
Finaliziraju se radovi na ulazu u dvorište SSŠ
Radovi u Novom naselju - Varda
13
AKTUELNOSTI
– sanacija puta MZ Èatiæi – Vina (6.527,00 KM);
– sanacija asfaltnog zastora Dom Bjelaviæi,
prema naselju (8.626,00 KM);
– sanacija asfaltnog zastora u MZ Slapna Gora,
put do škole (14.858,00 KM);
– sanacija puta Slapnica (10.000,00 KM);
– sanacija puta u naselju Hrasno – Èatiæi
(14.809,00KM);
– sanacija puta za Poèivale u Velikim Trnovcima
(9.940,00KM);
– sanacija puta u Brežanima (10.087,00 KM);
– sanacija puta Živalji – Rièica (14.900,00 KM);
– sanacija puta Zgošæa – Alagiæi – Crnaè
(9.810,00 KM);
– sanacija puta Èatiæi – Mlinèiæi (9.970,00KM);
– sanacija puta u selu Subotinje (29.718,00 KM);
– sanacija puteva u MZ Povezice
(19.922,00 KM);
– sanacija asfaltnog zastora u MZ Doboj –
Begiæi – koridor Vc (10.008,00 KM);
– sanacija putnog pravca Brnj – zaselak Gaj
(9.942,00 KM);
– sanacija putnog pravca Varda, stadion –
boraèka zgrada sa nabavkom materijala za
sanaciju pješaèke staze Varda
(29.089,00 KM);
– sanacija putnog pravca Gornja Varda –
„Elektro" Kakanj – Gornja Varda
(24.494,00 KM);
– sanacija i dionice puta u Novom naselju Varda
(15.035,00 KM);
– izrada pješaèko-rekreativne staze na stadionu
FK „Mladost" Doboj (12.030,00 KM);
– sanacija puta Brežani – Crkvenjak (39.714,00
KM).
Do zakljuèenja ovog broja Biltena završeni su
radovi u Brežanima (Antulijina kuæa), radovi na
sanaciji I dionice puta u Novom naselju - Varda,
radovi na sanaciji puta u Subotinju, Povezicama ,
radovi na sanaciji puta od doma u Bjelaviæima
prema naselju te sanacija puta od Gornje
Papratnice prema Sebinju. Radovi na
rekonstrukciji mosta preko rijeke Bosne na izlazu
iz Kaknja se izvode intenzivno. Zapoèeli su radovi
na postavljanju èeliène konstrukcije koju je
izradio kakanjski Rudstroj. Finaliziraju se i radovi
na ulazu u dvorište Srednje struène škole Kakanj.
Cilj ovih radova je uèenicima osigurati sigurniji
pristup školi.Zabilježeno u Donjem Kaknju
Zapoèelo postavljanje èeliène konstrukcije na mostu
Završeni radovi u Bjelaviæima
14
AKTUELNOSTI
ODRŽANA MANIFESTACIJA “DANI ORGANSKEPROIZVODNJE, KAKANJ 2008"
U organizaciji Asocijacije organskih proizvoðaèa ljekovitog bilja
i jagodièastog voæa SBK, a pod generalnim pokroviteljstvom
opæinskog naèelnika Mensura Jašarspahiæa-Surija, u Kaknju je, na
platou filijale IK banke, u subotu 16.augusta 2008.godine,
održana manifestacija pod nazivom “Dani organske proizvodnje,
Kakanj 2008". Suorganizatori ove manifestacije su bili UGP
”Bagrem" Kakanj i ZZ “Terraprim” Kakanj, a sponzori su Federalno
ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva ZDK. Asocijacija organskih proizvoðaèa
ljekovitog bilja i
jagodièastog voæa SBK
dodijelila je Opæin-
skom naèelniku zahval-
nicu za pokrovitelj-
stvo.
U okviru ove mani-
festacije uprilièena je
promocija i degusta-
cija proizvoda, a Op-
æinski naèelnik je pri-
sutnima podijelio od-
reðenu kolièinu jago-
dièastog voæa.
PARADAJZ TEŽAK 1,2 KILOGRAMA!
Opæinski podsticajiurodili plodom
Posjetili smo domaæina Nermina
Marušiæa iz MZ Dumanac koji se
bavi plastenièkom proizvodnjom
paprike i paradajza. U
svom plasteniku Nermin ima
razlièitih sorti paradajza, a
izdvajamo egipatsku sortu gdje ima
primjeraka koji teže i preko jednog
kilograma. Nermin u svom
plasteniku takvih primjeraka ima
na desetine, a na svom imanju
uzgaja i kalifornijske gliste, te
proizvodi kompost koji koristi za
svoju proizvodnju. Sve što Nermin
proizvede je bez upotrebe zaštitnih
sredstava, prava organska
proizvodnja. Inaèe, Nermin Marušiæ
je i korisnik opæinskih podsticaja za
plastenièku proizvodnju, pa æe
Opæina Kakanj pouèena dobrim
rezultatima i ubuduæe podsticati
ovakve i sliène proizvoðaèe.
Opæinskom naèelniku uruèena zahvalnica zapokroviteljstvo
Raznovrsna ponuda organskih proizvoda
Svjetski brend organske proizvodnje i unašem gradu
Domaæe je najbolje
Plastenièka proizvodnja - modussamozapošljavanja
Vrijedni domaæin ubire plodovesvoga rada
15
OBAVJEŠTENJA
KANTONALNA NOVÈANA PODRŠKA ZAPROIZVODNJU KONZUMNIH JAJA
Obavještavamo poljoprivredne proizvoðaèe sa
podruèja opæine Kakanj da je Ministarstvo za
poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK
planiralo za tekuæu godinu novèanu podršku za
proizvodnju konzumnih jaja u iznosu od 1 KM po
pilenki.
Premira se proizvodnja zapoèeta najranije od
01.08.2007 godine, a najkasnije do 31.08.2008
godine nabavkom 18 nedjeljnih pilenki lahkih linija.
Datum nabavke 18 nedjeljnih pilenki prema
raèunu/otpremnici smatra se poèetkom
proizvodnje.
Pravo na ostvarivanje podrške imaju kandidati
(fizièka lica) koja ispunjavaju slijedeæe uslove:
– da na teritoriji Zenièko-dobojskog kantona na
vlastitom ili zakupljenom objektu imaju
organiziranu proizvodnju konzumnih jaja sa
minimalno 1.500 komada pilenki lahkih linija.
Poljoprivredni proizvoðaèi dužni su dostaviti
slijedeæu dokumentaciju:
Obrazac zahtjeva sa unesenim podacima,
taksiran sa 3,00 KM kantonalne
administrativne takse;
– Raèun o nabavci pilenki registriranog
proizvoðaèa;
– Dokaz o vlasništvu objekta;
– Ugovor o zakupu objekta u koliko se radi o
zakupu;
– Rješenje o upisu u sudski registar za pravna
lica.
Zainterisirani mogu preuzeti originalni obrazac
zahtjeva na prijemnoj kancelariji Opæine Kakanj,
te uz neophodnu dokumentaciju i predati na
mjestu preuzimanja, najkasnije do 28.10.2008.
godine.
KANTONALNA NOVÈANA PODRŠKAZA UZGOJ BROJLERA
Obaviještavamo poljoprivredne proizvoðaèe sa
podruèja opæine Kakanj da je Ministarstvo za
poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK
planiralo za tekuæu godinu novèanu podršku za
uzgoj brojlera u iznosu od 0,20 KM po brojleru.
Pravo na ostvarivanje podrške imaju kandidati
(fizièka lica) koja ispunjavaju slijedeæe uslove:
– potrebno je da na teritoriji Zenièko-dobojskog
kantona na vlastitom ili zakupljenom objektu
imaju organiziranu proizvodnju brojlera od
najmanje 5.000 komada brojlera u turnusu;
– potrebno je da imaju zasnovan kooperantski
odnos sa registriranim
otkupljivaèem/preraðivaèem brojlerskog
mesa.
Poljoprivredni proizvoðaèi dužni su dostaviti
slijedeæu dokumentaciju:
– Obrazac zahtjeva sa unesenim podacima,
taksiran sa 3,00 KM kantonalne administrativne
takse;
– Raèun o nabavci brojlera za tov od
registriranog proizvoðaèa;
– Ugovor o utvrðenom plasmanu brojlera
pravnom licu registriranom za preradu
brojlerskog mesa ili registriranom za otkup
žive stoke ili peradi;
– Dokaz o vlasništvu objekta;
– Ugovor o zakupu objekta za tov u koliko se radi
o zakupu;
– Raèun/otkupni blok o plasmanu brojlera;
– Rješenje o upisu u sudski registar za pravna
lica.
Zainterisirani mogu preuzeti originalni obrazac
zahtjeva na prijemnoj kancelariji Opæine Kakanj, te
uz neophodnu dokumentaciju i predati na mjestu
preuzimanja, najkasnije do 28.10.2008. godine.
Dodatne informacije vezano za ostvarivanje
kantonalnih i federalnih podrški, mogu se dobiti u
kancelariji broj 20, III sprat, zgrada Opæine Kakanj.
16
OBAVJEŠTENJA
POÈELA ISPLATA PRVE RATEOPÆINSKIH STIPENDIJA
Nakon provedenog
konkursnog postupka za
dodjelu stipendija za
studente i ðake koji je Opæina
Kakanj raspisala 11.06.2008.
godine, 04.08.2008. god.
poèela je isplata prve rate
stipendija za studente i ðake
koji su ostvarili pravo na
stipendiju.
Isplata se vrši preko IK
banke dd Kakanj uz podnošenje slijedeæih
dokumenata:
– za punoljetne osobe – kopija LK i CIPS-ovo
uvjerenje o prebivalištu
– za maloljetne osobe - rodni
list, LK jednog roditelja,
CIPS-ovo uvjerenje o
prebivalištu za istog
roditelja.
Podsjeæamo, Opæina Kakanj
je na osnovu planiranih
sredstava u Budžetu Opæine
za 2008.godinu odobrila 105
stipendija za studente i 32 za
ðake srednjih škola. Pored
toga iz ovih sredstava izdvojena su novèana
sredstva za 19 korisnika studentskih kredita koji su
sa Fondom za kreditiranje potpisali ugovor o
kreditiranju do završetka školovanja.
POMOÆ UGROŽENIM PORODICAMA NAPODRUÈJU OPÆINE KAKANJ
Vlada Zenièko-dobojskog kantona na sjednici
održanoj 29.04.2008.godine donijela je Program
socijalno-intervenirajuæih mjera za 2008. godinu
kojim je predviðeno da opæine Kantona zajedno sa
Ministarstvom za rad i socijalnu politiku
uèestvuju u provoðenju dvije mjere: Pomoæ
najsiromašnijim porodicama i pomoæ u funkciji
poboljšanja uslova stanovanja siromašnih
porodica. Mjerom» Pomoæ najsiromašnijim
porodicama» predviðeno je da se za deset
porodica sa podruèja opæine Kakanj dodijeli
novèana pomoæ u iznosu od po 500,00KM.
U tom smislu formirana je Radna
grupa koja se sastoji od predstavnika
Opæine i Centra za socijalni rad , koja
je na osnovu prijedloga predstavnika
mjesnih zajednica utvrdila stanje na
terenu i saèinila socijalnu anamnezu
za svaku porodicu pojedinaèno, te
Ministarstvu dostavila prijedlog liste
kandidata za dodjelu novèanih
sredstava.
O obuhvatu opæina i visini sredstava
po opæinama za realizaciju pomoæi za
poboljšanje uslova stanovanja
siromašnih porodica, Ministarstvo æe
donijeti posebnu odluku.
17
IZ MATIÈNIH UREDA
IZVJEŠTAJ IZ MATIÈNIH UREDA za period od 18.07.2008 - 21.08.2008. godine
Matièni ured KAKANJ
Roðeni: Amidžiæ Anes, Èehajiæ Berina, Èehajiæ Edina, Èelebiæ Imad, Èizmiæ Almedin, Durakoviæ
Sedad, Dželo Lamija, Gaèiæ Sinan, Gorak Enis, Ramiæ Eldar, Spahiæ Nermana;
Vjenèani: Amidžiæ Almedin i Gafuroviæ Irmela, Šabanoviæ Sanel i Silajdžija Indira, Šemiæ Amir i
Hrusto Arnesa, Delibašiæ Ermin i Husika Adisa, Škulj Elvedin i Begiæ Habiba, Èanèar Almin i Èekiæ
Adisa, Subašiæ Mirza i Kadriæ Eldisa, Haraèiæ Muhedin i Šehiæ Mahira, Silajdžija Fikret i Aliji Šehzada,
Sikira Naser i Èatiæ Edina, Smaka Sumedin i Šljivo Arnela, Èatiæ Edin i Alajbegoviæ Melisa, Merdanoviæ
Adis i Jašarspahiæ Azra, Kordiæ Adis i Ribiæ Šeherzada, Skopljakoviæ Azmir i Derviæ Elvedina, Javoraš
Emir i Bašiæ Amerisa, Šehiæ Sedin i Muflizoviæ Dalila, Zahiroviæ Ermin i Neimarlija Alma, Hadžiæ Senad i
Buhiæ Harisa, Omeroviæ Asko i Sadikoviæ Sadeta, Moštro Mujo i Ljuboviæ Alma, Durakoviæ Seid i Bešiæ
Fatima, Beniæ Damir i Burekoviæ Dženita, Turudiæ Haris i Skomorac Mersima, Dediæ Alen i Trako
Vildana, Porèa Muhamed i Ganiæ Elma, Gaèiæ Ekrem i Neimarlija Redžiba, Šehiæ Amir i Èelikoviæ
Elmina, Ibrahimspahiæ Senahid i Æosiæ Elvira, Ismiæ Eldin i Bešlija Senada, Delibašiæ Mirnes i Kafedžiæ
Elma, Pušæul Elvis i Musiæ Fatima, Subašiæ Izet i Arnaut Merzada, deliæ Josip i Kapetanoviæ Kristina,
Kuloviæ Suad i Haraèiæ Irnesa, Goralija Enhar i Derviæ Ferida, Mulaæ Amer i Èizmiæ Elma, Arnautoviæ
Ðemal i Habiboviæ Jasminka, Mašiæ Almedin i Junuzi Naila, Zaimoviæ Eldar i Fazliæ Emina, Strika Samir
i Sikira Nasiha, Silajdžiæ Emir i Alajbegoviæ Evelina, Agièiæ Zijad i Husiæ Belma, Lopo Mahiri Aslani
Adisa, Softiæ Haris i Kovaèeviæ Ramiza, Pipo Nurudin i Gladoviæ Hafiza, Heganoviæ Uzeir i Deliæ Alma,
Èiviæ Nermin i Smajiæ Harisa, Kumbara Adis i Saèiæ Æamila;
Umrli: Balešiæ Senad, Jašareviæ Nazif, Kesiæ Anða, Kubat Munib, Lovriæ Anto, Mijaè Jozefina, Peja
Ramiz, Pipo Hanumica, Sabljakoviæ Munira, Sinanoviæ Mima, Velšmid Stanko, Šimiæ Ilija
Matièni ured Bilješevo
Roðeni: -;
Vjenèani: Bešiæ Alen i Sokoloviæ Mahira; Dizdareviæ Mujo i Mušinoviæ Adisa; Haboviæ Rusmir i
Derviševiæ Dinela;
Umrli: Kadiæ Tajib.
Matièni ured Brnjic
Roðeni: - ;
Vjenèani: Kovaè Zajko i Memiševiæ Medina; Èehajiæ Elvir i Kovaè Ilda; Šljivo Edin i Deliæ Enesa;
Umrli: Musiæ Omer.
Matièni ured Kraljeva Sutjeska
Roðeni:
Vjenèani: Lovriæ Mijo i Turbiæ Marina; Rojo Nasir i Malanoviæ Elvisa;
Umrli: Neimarlija Salem, Pavloviæ Ana, Vehab Refija, Mušija Ibrahim, Bjelopoljak Kada, Kadriæ
Rabija, Bradariæ Ivo.
18
ZANIMLJIVOSTI
PLASTIÈNE VREÆICE – POTREBA ILI LUKSUZ?
Amerièki Zavod za zaštitu okoline je 2003. objavio
strašnu èinjenicu da je godišnja svjetska potrošnja
plastiènih vreæica izmeðu 500 i 1000 milijardi
komada.
Šta mi zapravo znamo o tome? Koliko nas se danas
2 ili 3 puta svrati u trgovinu i nekoliko puta uzme
besplatnu vreæicu? Na kraju sedmice imate ih u
prosjeku 10 ili više. Gdje one završe? Nekima je to
pogodna vreæica u koju æe odložiti smeæe, ukoliko
žive u stanovima, i ujutro kad krenu na posao baciti
je u kontejner i ne osvræuæi se. Gdje one završe
poslije toga, malo ko i misli o tome.
Vjetar ih raznosi po kopnu, veæina ih završi u
rijekama i morima. Dokazano je da one štete i
životinjama a neposredno i ljudima, na svjetlosti se
razgraðuju u otrovnije
petropolimere koji truju tlo i
vodu. To za posljedicu ima
mikroskopske otrovne èestice
koje ulaze u prehrambeni lanac.
Za životinje u divljini posljedice
su katastrofalne, a tek za
èovjeka!
Koja su rješenja ovakvog lošeg
trenda? Èinjenica je da se oko
1% vreæica reciklira, jer je
jeftinije proizvesti novu, nego
reciklirati staru. Ono što vi
možete uraditi je sasvim
jednostavno, a za generacije
koje dolaze, pa i za vas same bit
æe mnogo - nosite platnenu
vreæicu, ili, kako mi to
kolokvijalno kažemo – ceker.
Ako koristite platnenu vreæicu,
saèuvat æete svoju okolinu od
štetnog utjecaja otprilike
22.176 plastiènih vreæica za
vrijeme svog životnog vijeka.
Zlo koje se zove plastika
prepoznali su npr. Kina koja je
èak i uštedjela, poslušajte
nakoji naèin: Plastiène vreæice
se proizvode od polietilena i
termoplastike koja se dobija iz
nafte. Zabranom besplatnih
vreæica u trgovinama Kina æe uštedjeti 37 miliona
barela nafte. Irska se drugaèije obraèunala sa ovim
problemom, ona je 2002, kao prva zemlja u Evropi,
uvela porez na plastiène vreæice i tako smanjila
njihovu potrošnju za 90%. San Francisko je zabranio
njihovu upotrebu kao prvi grad u SAD-u. Izrael,
Kanada, Indija, Kenija, Južna Afrika su ili uveli
zabranu ili kane to uèiniti.
Mi smo još daleko od ovako naprednih
sprovoðenja radikalnih mjera, ali makar svi znamo
šta je ceker. Zato slijedeæi put kad vam ljubazna
prodavaèica ponudi besplatnu vreæicu, neka vam ne
bude teško odbiti je jer ste sa sa sobom ponijeli
ceker.