~

'"'

~

~

9

..iiIis'illla

~

ili

liiO

E

e

Iii~

'1:1II!

1\1~ iiilIIi ~i!\!i! OSlT!

Dr. inž. Pavao Kriškovic

00 O@ili@ 00 O moo ~ !YOO 00 ili

u °®¿µ­·

Proizvodnja zdrave i jeftine hrane

Prvo izdanje

EtIZDAVACKA

RADNA ORGANIZACIJA

ml~.dos'ZAGREB 1989

i

I~-.--

BIBLIOTEKA

-I=or<ma"tDr. inž. PAVAO KRIŠKOVICBIOAGRIKUL TURA U PRAKSI

Copyright @ 1989. Pavao Kriškovic

Urednikprof. dr. JAN CIŽEK

Likovna opremaIRISLA V MEŠTROVIC

CrtežiNADA PAULICMILIVOJ MERVAR

FotografijeDr. PAVAO KRIŠKOVIC

Recenzentiprof. dr. IVO MILJKOVICprof. dr. DUŠAN STANKOVIC

-2-. !@!III' ;;;.0111~ 'iii ,j,-"~" 1!!&Jr"III. '" -r.!'1fr - iI'.rtI

Maci,nezaboravnoj supruzii velikom suradniku

-

RIJEC ZAHVALE

Ovim odajem svoje priznanje izdavackom poduzecu MLADOST naodluci izdavanja knjige BIOAGRIKUL TURA. Unatoc pocetnim pre-prekama, knjiga ce zahvaljujuci njegovom zalaganju ipak ugledati svjet-lo dana.

Zatim odajem priznanje tiskarskom poduzecu TIPOGRAF iz Rijekekoje je kreditiralo izdavanje mojih knjiga »Osnove biološkog vocar-stva«, »Francuski nacin sadnje krumpira«, »Uzgoj kukuruza mulcira-njem« i »Homeopatija«, što sam ih bio prinuden izdati u vlastitoj nakla-di, jer se nije mogao naci pogodan izdavac, buduci da se materijal uknjigama znatno razlikovao od do tada kod nas poznatih saznanja u po-ljoprivrednoj proizvodnji. Navedene knjige prevedene su zatim na fran-cuski, njemacki i engleski jezik kod cega je i navedeno poduzece našlosvoju racunicu.

U izdavackom poduzecu MLADOST svoje priznanje odajem direk-toru Stipanu Medaku i drugu Ivanu Bitunjcu koji nisu dozvolili da se izteksta izostavi Bioelektronika, bez koje bi bilo vrlo teško prikazati bio ag-rikulturu, odnosno dobivanje zdravih i jeftinih poljoprivrednih proizvo-da.

Pri aranžiranju teksta i likovnih priloga znatno su mi pomogle dipl.inž. Nada Horvat i mr. Nada Paulic koja je izradila prvu verziju crteža.Za likovnu opremu dugujem zahvalnost drugovima Meštrovicu i Vuja-novicu. Drugu Brani Žilavcu iz Ljubljane zahvaljujem se za uloženi trudkod prevodenja rukopisa na slovenski i to prije nego što je knjiga objav-ljena na hrvatskom jeziku.

5

ÐÎÛÜÙÑÊÑÎ

Kakvu drugu hranu možemo proizvoditi ako ne zdravu? Odmah upocetku navest cemo neke podatke iz kojih se može zakljuciti kako mo-žemo proizvoditi nezdravu a k tome i skupu hranu, uz obrazloženje da jeto »jedini izlaz iz sadašnje svjetske situacije« u kojoj je veliki dio stanov-ništva neishranjen i umire od gladi.

Pocetkom prošlog stoljeca postojala je takozvana humu sna teorija ohranidbi bilja. Tu teoriju zastupao je lijecnik Albert von Thaer. Prematoj teoriji, biljka iz humusnog tla može izravno primati hranu i što je tlosadržajnije humusom, to je i ishrana bilja izdašnija i postižu se veci uro-di. To je ujedno bio povod intenzivnoj upotrebi stajnjaka u hranidbi bi-lja.

Nije dugo potrajalo da je tu teoriju opovrgao kemicar Justus von Li-ebig. On je dokazao da se biljka može izdašno hraniti iz mineralnogkompleksa u tlu, u kojemu su pojedina hraniva kompletno razgradenado elementarnog oblika (dušika, fosfora, kalija i dr.) tako da biljka i izhumusnog tla prima hranu u mineralnom obliku.

Rezultat te teorije dao je povoda razvoju kemijske industrije umjet-nih gnojiva i to ponajprije u Engleskoj, a zatim i u ostalim državama usvijetu.

Nagli razvoj kemijske industrije umjetnih gnojiva potaknuo je razvojkemijske industrije sredstava za zaštitu bilja, jer bez potonje nije uopcebilo moguce nastaviti dalje razvijati hranidbu bilja umjetnim gnojivima.

Uvodenjem umjetnih gnojiva u hranidbi bilja i sredstava za zaštitubilja, tvz. pesticida, ucinjena je osnova za povecanje proizvodnje. Tu ci-njenicu moramo priznati; ali kod takve proizvodnje nastali su novi pro-blemi koji do tada nisu ili bili prisutni ili barem ne u tako akutnoj formi.

Zdrava hranidba bilja i životinja, a dosljedno tome i covjeka, morabiti imperativ svake poljoprivredne proizvodnje. Zato se pocelo sve višeispitivati kako hrana proizvedena umjetnim gnojivima i kemijskim sred-stvima za zaštitu bilja djeluje na zdravlje ljudi i životinja.

Kao posebno važan zadatak navest cemo ispitivanja koja je vršiomikrobiolog-lijecnik dr. Hans Peter Rusch. Njega je kao lijecnika poseb-no zanimalo kakav ucinak ima na covjeka hrana proizvedena od biljakahranjenih umjetnim gnojivima i kemijskim sredstvima za zaštitu bilja.On je posebno razradio metodu kompostiranja, prema kojoj se postupak

7

kompostiranja skracuje od 2 do 3 godine na svega nekoliko mjeseci, idokazao da tako skracen postupak daje vecu vrijednost kompostu, cimeje znatno pridonio biološkom nacinu hranidbe bilja. On je, nadalje, do-kazao da biljka može primiti hranu direktno iz molekule humusa, te danije potrebno da ista bude potpuno razgradena do elementarnog oblika(dušika, fosfora, kalija i dr.).

Njegovim je istraživanjima dokazano da su bakterije i ostala mikro-fiora u podrucju korijenovog sistema biljaka, pomocu kojeg biljka primahranu iz tla, slicni i spadaju u istu grupu bakterija i ostalih mikroba ucrijevima covjeka i životinja. Ujedno je takva hrana, koju je biljka primi-la posredstvom mikrofiore u podrucju korijenovog sistema, a ne izravnotopivim gnojivima (NPK i dr.), jedino pode sna za zdravu ishranu ljudi iživotinja.

Kao posljedica hranidbe bilja umjetnim gnojivima sve se više u lije-cenju ljudi i životinja upotrebljavaju antibiotici jer tako proizvedenahrana ne sadrži sve potrebne komponente za zdravu ishranu ljudi.

Hrana proizvedena iz tla bogatog humusom sadrži sve prirodne sas-tojke za zdravu ishranu, zbog cega kod lijecenja ljudi i životinja nije po-trebno posebno dodavati antibiotike.

Dr. Hans Peter Rusch je izracunao da jedna litra antibiotika u lijece-nju ljudi stoji 120 DM, a jedna litra antibiotika koje sadrži prirodno pro-izvedena hrana stoji svega 0,20 DM.

Ovo je samo jedan od pokazatelja koji govore u prilog zdravoj i jefti-noj proizvodnji hrane proizvedene iz humusom bogatog tla bez umjet-nih gnojiva.

Ne može se osporiti da je uvodenje kemizacije u poljoprivrednu pro-izvodnju pridonijelo povecanju poljoprivredne proizvodnje tako da je,na primjer, od prosjecno 12 do 15 q pšenice povecan urod na 50 i višemtc., kukuruza od 40 mtc. na 80 do 100 i više mtc., šecerne repe od 100na 500 i više mtc. po jednom ha. No kad se pobliže analizira to poveca-nje, ustanovit cemo da je do toga došlo uslijed:

- bolje agrotehnicke pripreme i održavanja tla (30 posto);- intenzivne gnojidbe umjetnim gnojivima (30 posto);- selekcije visokorodnih sorti (40 posto).U vezi s povecanjem od cca 30 posto s obzirom na hranidbu bilja

umjetnim gnojivima navest cemo neke podatke.Na podrucju Francuske u Agenu gnojili su pokusno 1 ha šljiva ažen-

ke umjetnim gnojivom uz natapanje i 1 ha bez umjetnog gnoja pod obic-nim uvjetima. Rezultat toga pokusa bio je da je 1 ha šljiva gnojenih um-jetnim gnojivom uz natapanje dao urod od 3,5 vagona, a onaj drugihektar svega 2 vagona šljiva. Dakle, povecanje uroda je gotovo za 50 po-sto. Buduci da se šljiva aženka uzgaja uglavnom za sušenje, to je cijeliurod s jednog i drugog hektara osušen. Nakon sušenja urod sa oba hek-tara bio je po kolicini gotovo isti. Višak uroda iz held:ara gnojenog um-

JIII-

~

J

I~

ii

8

..-

jetnim gnojivom uz natapanje sastojao se od viška vode koja je pri suše-nju isparila, ali je zato kvaliteta sušenih šljiva sa hektara koji nije biognojen umjetnim gnojivom bila za 2,5 posto šecera veci nego od šljivagnojenih umjetnim gnojivom.

Osim navedenih znanstvenih dokaza, koje je vodio dr. H. P. Rusch, iovih dobivenih egzaktnim pokusima sa šljivom, navest cemo neke pod-atke koji nas upucuju na to da dobre rezultate koje postižemo hranid-bom bilja umjetnim gnojivima valja promatrati i s drugoga stanovišta.Tako je poznato da je lucerna sedmakinja, kako je inace naziva narod,postala trecakinja, to jest nakon intenzivne gnojidbe dušicnim gnojivimamora se vec nakon trece godine preoravati. Pšenicu ne smijemo sijati napovršinama neposredno nakon što je uzgajan kukuruz tretiran herbicidi-ma. Sve se više smanjuju raspoložive površine za uzgoj šecerne repe usli-jed prevelikog razmnožavanja nematoda itd.

Kako stoji s uzgojem stoke? Poznat nam je uzgoj krava na podrucjuVelike Britanije, kod predsjednika tvrtke Siol Association, koji uzgaja400 muznih krava prosjecne starosti od 12 godina. Neke krave i nakon16 gooina daju više od 5000 litara mlijeka godišnje. Umjetno hranjenekrave u štalskom uzgoju moraju vec nakon treceg telenja pod nož.

Ako se još nismo uvjerili u navedene dokaze o problemima s kojimasmo suoceni u vezi uvodenja intenzivnih mjera hranidbe bilja umjetnimgnojivima i, dosljedno tome, kemijskim sredstvima za zaštitu bilja, poku-šajmo se sami uvjeriti kako je proizvedena hrana nepodesna za ishranu.Pokušajmo sami hraniti, primjerice, svinje kukuruzom proizvedenimumjetnim gnojivom i onim iz obicne proizvodnje bez umjetnih gnojiva,pa cemo vidjeti da one uopce nece jesti hranu proizvedenu umjetnimgnojivom sve dode dok imaju prirodnog kukuruza u izobilju. U istusvrhu mogu nam poslužiti ostale domace životinje, narocito ptice.

Pišuci ovu knjigu nismo imali iluzije da ce se kotaci tzv. progresa uhranidbi poljoprivrednog bilja umjetnim gnojivima i sredstvima za zašti-tu biljapesticidima odmah zaustaviti i vratiti natrag na prirodnu hranid-bu bilja, osobito ne kod onih proizvodaca koji su povecanim novcanimdohotkom osjetili prednost primjene kemizacije u poljoprivrednoj proiz- ,

vodnji.Kada su objavljene moje knjige Biološka agrikultura i Osnove bio-

loškog vocarstva, neki strucnjaci su rekli da ce do upotrebe doci tek uiducem stoljecu, a:neki su se pobojali za svoj prestiž postignut intenziv-nom primjenom kemizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Govorili suda te knjige izazivaju zabunu medu proizvodacima, te da ti stavovi moguštetno djelovati na proizvodnju.

Od tada (1972. godine) do danas, prošlo je više od desetak godina.Mnogima je doprlo do svijesti da se upitaju: je li intenzivna primjenakemizacije u poljoprivredi doista korak naprijed, ili je to samo farsa izakoje se kriju mnogi drugi do sada neistraženi problemi, za cije ce rješe-

9

nje trebati uložiti mnogo truda i novaca kako bi se ispravio pogrešnoucinjen korak.

Prema istraživanjima Tretjakova, oranicni sloj jednog hektara podzo-lastog tla može sadržati do 4500 kg fosfora, 3600 kg dušika i do 70.000kg kalija. Prema podacima prof. Gutchia, unutarnje rezerve dušika u tlusu velike. Tako u podzolastom tlu do dubine od 40 cm dostižu i do 7000kg cistog dušika, a u cernozemu je ta kolicina znatno veca, i do 18.000kg. Slicne podatke navode i prof. Gracanin i drugi.

To su tzv. unutarnje rezerve hraniva o kojima se sve manje vodi racu-na uvodenjem intenzivnih mjera u gnojidbi sa NPK. To je ujedno odgo-vor na pitanje zašto je uvodenje intenzivnih mjera kemizacije u poljop-rivredi skupo, a proizvedena hrana nezdrava.

Prvim našim knjigama o biološkoj poljoprivredi željeli smo pobuditiinteres za biološku upotrebu sredstava u hranidbi bilja i njihovoj zaštiti,te upoznati se s opasnostima upotrebe kemijskih sredstava po zdravljeljudi i životinja. Nakon toga produbili smo svoje znanje i stekli odrede-na iskustva o primjeni bioloških metoda u proizvodnji krumpira, kuku-ruza i voca, o cemu su objavljene posebne male knjižice. Izradili smo'knjižicu o homeopatiji u kojoj je posebno obradena opasnost od upotre-be pesticida time što je dokazano da sredstva za zaštitu bilja - pesticidi- i dalje ostaju velika opasnost ako se kao kriterij za njihovu neotrov-nost uzimaju tzv. letaine doze.

1 Isto tako pronašli smo prirodno mineraino gnojivo (KPMG) kojims~ uspostavlja prirodna ravnoteža za održavanje plodnosti tla, cime seomogucuje proizvodnja zdrave i jeftine hrane za covjeka i domace živo-tinje.

Ako smo ovom novom knjigom uspjeli ugraditi samo još jednu cigluu prakticnoj primjeni biološke agrikulture, to ce nam biti nagrada zauloženi trud.

10

L

HRANITILJUDE

,.

. Prvi zadatak poljoprivrede jest ishrana ljudi. To se mora posebno is-taknuti jer se to cesto zaboravlja. Ispunjava li suvremena poljoprivredataj zadatak?

Na prvi pogled ona to uspijeva vrlo dobro; sve zemlje koje upotreb-ljavaju suvremenu poljoprivrednu tehniku ne samo da ne znaju više zaglad, vec ne znaju što ce raditi s viškovima: maslac se nagomilava uhladnjacama, žito u silosima, a milijuni tona voca bacaju se kako bi serasteretilo tržište jer za tako proizvedenu hranu nema dovoljno kupaca.

Gledajuci to izbliza, valja riješiti dva glavna problema.Ako nismo odviše siromašni, možemo zadovoljiti našu glad, samo

što se pitamo, omogucava li nam naša hrana ZDRAVLJE?Doista, ako imamo osnovno znanje o ishrani, zadovoljit cemo naše

potrebe kalorijama, bjelancevinama, aminokiselinama, vitaminima, itd.Ali to nije sve.

U ovoj cemo knjizi pokazati da živežne namirnice mogu sadržavatipo prilici sve što trebamo, ali su ipak nesposobne da nas održe u do-brom zdravlju: jer hranjiva vrijednost onoga što mi jedemo ne ogranica-va se samo na one sastojke koje uzima u obzir suvremena znanost o is-hrani.

N eravnoteža i nedostaci o kojima ne vodimo racuna (jer su vezani uzhranidbu bilja i uz poljoprivrednu tehniku), zatim prisutnost nepoželj-nih kemijskih ostataka i, naposljetku, odsutnost vitalnosti vecine proiz-voda suvremene poljoprivrede cine da naša hrana nije više sposobna za-dovoljiti naš organizam svime onime što mu je potrebno.

Vecina strucnjaka tvrdi da samo suvremena poljoprivredna tehnika i,poglavito, njezina tri glavna udarna oružja: gnojiva, sredstva za zaštitubilja protiv parazita i selekcionirane sorte, mogu brzo unaprijediti po-ljoprivrednu proizvodnju siromašnih zemalja. Ali pri tome se cesto za-boravlja nekoliko problema: .

Suvremena poljoprivredna tehnika uvjetuje proizvodnju skupih iQ-dustrijskih proizvoda (poglavito onih kemijske industrije), koje vecinanerazvijenih zemalja ne mogu proizvoditi (zbog pomanjkanja industrij-ske infrastrukture) ni kupiti (zbog pomanjkanja novca) što je sve poveza-no s njihovim vrlo sporim razvojem poljoprivrede.

13

Suvremena tehnika, ako se upotrebljava cak i razborito, osobito jeopasna za tropska tla koja su vrlo lako podložna eroziji.

Postoji i druga poljoprivredna tehnika, ona biološke poljoprivrede,koja omogucava znatno povecanje uroda bez navedenih nedostataka.

Svrha ove knjige je da ukaže na krivi put suvremene poljoprivrede ida naglasi kako poljoprivreda koja respektira zakon života, odnosno bi-ološka poljoprivreda iskljucivo može proizvoditi dovoljnu kolicinu hra-ne za ljudsku ishranu sutrašnjice, te kvalitetne živežne namirnice kojepridonose zdravlju.

14

,

rKV ALITET A HRANE J

Nikada se prije nije toliko govorilo o kvaliteti hrane kao danas: sveveci brQj potrošaca zahtijeva namirnice besprijekorne kvalitete. S drugestrane, proizvodaci i prehrambena industrija nastoje zadovoljiti takvezahtjeve. Ali o kakvoj se kvaliteti radi?

VIZUALNA ILI PRIVIDNA KVALITETA

N ajlakša za procjenu, ako ne i za mjerenje, je ona kvaliteta koja sevidi. Tu je potrošac narocito osjetljiv: on ce radije kupiti jabuke jednakevelicine, jednolicne boje, zdrave, nego oštecene i nejednake plodove.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja je u tom pogledu postiglaznacajne rezultate: nikad prije nije bilo voca, povrca, sireva ili mesa ta-ko lijepa izgleda.

KVALITETA OKUSAILI ORGANOLEPTICKA KVALITETA

Nije potrebno posebno naglašavati važnost ukusne hrane. Ali ostajepitanje, zadovoljavaju li proizvodi suvremene poljoprivrede naša oceki-vanja? Mi cemo se ograniciti na nekoliko primjera:. Najviše su poznati pilici iz baterije, koji svojim mekanim i bezukus-nim mesom (a još k tome ukusa po ribarna) nemaju više ništa zajednickos mesom pilica s nekadašnjih farmi.. Danas znamo kako je teško pronaci jabuke koje nisu brašnjave i bezukusa, jagode koje imaju prirodni ukus, ili breskve koje su sacuvale svo-ju slast.. I sir cesto gubi kvalitetu po kojoj je nekada bio cijenjen. Imena suostala ista, izgled takoder, okus koji je nekad bio bogat postao je beziz-ražajan i kojekakav.

Mi cemo kasnije ispitati uzroke takvog stanja. Preostaje nam ispitatitreci aspekt kvalitete, najvažniji a ujedno i najviše zapostavljen u današ-nje vrijeme: biološku kvalitetu.

15

BIOLOŠKA KVALITETA

Namirnice trebaju, koliko je to moguce, zadovoljiti naše oko i našokus, ali im je prvenstveni zadatak da nas hrane, to jest, da nam kolicin-ski i kvalitetom daju one elemente što su potrebni našem tijelu.

Zadatak znanosti o ishrani je da u pogledu zdravlja utvrdi koje koli-cine i u kojem omjeru razlicita hraniva trebamo uzimati kako bismo odr-žali dobro zdravlje. To je ujedno i zadatak poljoprivrede.

Mlijeko ostaje uvijek samo mlijeko, ali ovisno je li proizvedeno odzdrave ili bolesne krave, ili je podojeno i konzervirano u dobrom ili lo-šem stanju, ono ce biti korisno ili štetno za zdravlje. Isto vrijedi i zaplod: ovisno o tome kojoj sorti pripada, je li vocka bila obrezivana, gno-jena, natapana 1tretirana na odredeni nacin, njegova hranidbena vrijed-nost može varirati u širokim granicama. To je osnovni pojam za hranid-benu vrijednost jednog poljoprivrednog proizvoda u usporedbi s proiz-vodnjom istog tipa (iste biljne ili životinjske vrste) ali dobivene razlici-tom tehnikom. .

Opcenito kažemo da je biološka kvaliteta neke namirnice njena spo-sobnost da uzdržava covjeka koji je konzumira u dobrom zdravlju.

Zacudujuca je cinjenica da je osnovni pojam biološke kvalitete pot-puno zanemaren kako od strane javnosti tako i od instituta za poljopriv-redna istraživanja, poljoprivrednika a i konzumenata.

Taj je problem donekle reguliran samo sa dva aspekta: bakteriološkakvaliteta s jedne strane i ostaci pesticida i dodaci (aditivi) u namirnica-ma, s druge strane.

a) Bakteriološke norme (neprisutnost patogenih klica i ogranicenjenjihova ukupnog broja) utvrdene su uglavnom za mljecne proizvode,meso i konzervirane namirnice. Držimo, da je u toj oblasti reguliranjeobavljeno dostatno i opcenito dobro.

b) Relativno obavljeno reguliranje ostataka pesticida i aditiva u ži-vežnim namirnicama valja dalje razmotriti. Isti se proizvod u jednojzemlji zabranjuje Uer ga se drži otrovnim), a dopušta se u drugoj (gdje je»bezopasan«). Iste primjedbe vrijede za hormone kod ishrane stoke iperadi, koji su dozvoljeni samo u nekim zemljama. Ali postoje i drugi.faktori, ne manje važni za biološku kvalitetu koje pak potpuno zanema-ruju aktualni propisi. Glavni uzrok zbog kojeg se to zaboravlja jest, iz-gleda, nepoznavanje tih faktora ineobaviještenost.

Mnogi ljudi, kako znanstvenici, tako i veci dio pucanstva, uvjereni suda poljoprivredna tehnika ima neznatan utjecaj na biološku kvalitetuproizvoda a time i na naše zdravlje.

16

.....

FAKTORI I KRITERIJI BIOLOŠKE KVALITETE

Je li moguce da od dvije jabuke ili dvije mrkve jednakog izgleda jed-na podržava ljudsko zdravlje, a druga uzrokuje bolest? U cemu se onemedusobno razlikuju?

Time smo postavili osnovno pitanje o kojem ovisi izbor tehnike u po-ljoprivrednoj proizvodnji.

Odgovor je još daleko od toga da bude evidentan: naše znanje o ži-votu je još ograniceno a znanstvene spoznaje na koje se možemo oslonitimogu nam dati samo neke elemente za djelomican odgovor.

Faktori biološke kvalitete su višestruki i složeni. Neki su faktori dosada otkriveni kemijskim analizama, dok se drugima možemo približitisamo biološkim putem.

FAKTORI BIOLOŠKE KVALITETE,KOJI SU OTKRIVENI KEMIJSKOM ANALIZOM

a) Biološka kvaliteta jedne namirnice varira s njezinim sadržajem mi-neralnih i organskih tvari.

Do sada su nam poznati slijedeci osnovni faktori biološke kvalitete:šecer, masti, bjelancevine, vitamini i mineraine soli.

Zadovoljavajucu biološku kvalitetu nema plod s malim kolicinamavitamina ili mlijeko siromašno bitnim aminokiselinama. Ali optimalnaravnoteža razlicitih sastojaka ostaje vrlo malo poznata. Tako, na pri-mjer, ne znamo idealan sadržaj minerala u biljkama, posebice sadržajmikroelemenata.

Prije svega, u namjeri da se popravi jedan faktor nastaje opasnost dase utjece na smanjenje drugog. Isto tako može se pretpostaviti da pove-canjem kolicine proteina nekoj žitarici (pomocu selekcije ili dodatkomdušicnog gnojiva) popravlja se njezina biološka kvaliteta. To je poveca-nje, u stvari, praceno sniženjem kvalitete proteina (tj. smanjenjem odno-sa u aminokiselinama, kako se to vidi iz analize kukuruza).

Isto tako, postoji mogucnost da se izazove neravnoteža mineralnihsastojaka, visoke doze dušika mogu izazvati smanjene kolicine mikroele-menata (osobito bakra). Naposljetku, izvjesni bitni elementi, kao što su,primjerice, encimi, (vjerojatno i drugi koji još nisu otkriveni), opcenitosu malo poznati a da bi se moglo utvrditi koliko ih biljke trebaju sadrža-vati i kojih tipova.

Zakljucimo da kemijska analiza može utvrditi neravnotežu koja sepokazuje, ali ne može dati odredeni kriterij za prosudivanje biološkekvalitete.

b) Namirnice mogu sadržavati i škodljive sastojke.

2 BIOAGRIKULTURA 17

Ne želimo govoriti o prirodnim otrovima, nego o onima koji prirod-no nisu prisutni u biljkama, kao što su, na primjer, ostaci kemijskih pro-izvoda što se upotrebljavaju u poljoprivredi (insekticidi, fungicidi, herbi-cidi, itd.) i dodaci (aditivi) živežnim namirnicama (konzervansi, bojadi-sari, itd.).

Kemijska analiza može utvrditi kolicinu ostataka proizvoda i njiho-vih metabolita upotrijebljenih u poljoprivredi, ali ostaje da se riješi kakoutvrditi prag ili stupanj toksicnosti. Tu je kemijska analiza nedostatnakao pouzdano sredstvo.

c) Faktori biološke kvalitete izmicu kemijskoj analizi.Pod pretpostavkom da je potpuna kemijska analiza životinjskih ili

biljnih sastojaka moguca, nije dostatna da nam dade sve pojedinosti, apofiajmanje da utvrdi kriterij biološke kvalitete i to iz slijedecih razloga:. Optimalni kemijski sastav je nepoznat.. Analiza opcenito ne omogucuje da se na posve zadovoljavajuci na-cin utvrdi u kakvom se obliku nalaze sastojci u živom bicu i kakve vezepostoje izmedu njih.. Život sam, kao osobina koja karakterizira živo bice, izmice našimsredstvima analize; utvrdujemo njegovo postojanje bez mogucnosti datocno protumacimo njegov mehanizam.

Suvremena znanost nas uci da se hranimo kemijskim sastojcima kojesadrže hraniva, ali ništa ne dokazuje o »životnoj snazi« biljaka i životi-nja što sudjeluju na jednaki nacin u našoj ishrani.

Sve tvari, i žive i nežive, posjeduju snagu, kako to pokazuju pokusi shomeopatskim razrjedenjima od 1030(jedan dio supstance na 1030dijelo-va vode) u kojima i zadnji sastojci nestaju, a ipak ostaju jako aktivni.

Živa bica posjeduju mnogo vecu snagu jer su sposobna rasti, prilago-davati se okolini i razmnožavati se. Znanost ne uspijeva kontrolirati ra-dijaciju svih živih bica i živih tkiva, ukljucujuci i izolirane supstance.

Razliciti pokusi su omogucili da se ove snage samo djelomicno kon-troliraju u namirnicama, kao i njihov medusobni odnos s vecim ili ma-njim stupnjem intenziteta. Isto je sa zdravljem životinja hranjenih u la-boratoriju s odgovarajucim namirnicama.

VITALNOST KAO OSNOVNIKRITERIJ BIOLOŠKE KVALITETE

Vitalnost je, prema tumacenju u malom Larousseu, životna snaga bi-ca. Buduci da tu snagu ne možemo izmjeriti, možemo je ocijeniti kroznjezinu vizualnu manifestaciju.

a) Kod biljaka vitalnost se prvenstveno tumaci:

18

1

. sposobnošcu klijanja,

. otpornošcu protiv parazita i klimatskih nepogoda,

. visinom proizvodnje,

. konzerviranjemproizvoda.b) Kod životinja postoji gotovo isti kriterij:

.plodnost,

. dobrozdravlje,

. otpornostprotivbolestii klimatskihnepogoda,

. dugovjecnost,

. visokarazinaproizvodnje.Držimo da se može govoriti o »životnoj snazi«, ne oznacujuci tocno

što se misli pod sposobnošcu živih bica da rastu, da se prilagodavaju naokolinu i da se razmnožavaju.

Izmedu takvih manifestacija vitalnosti izgleda da je najznacajnije inajlakše kontrolirati:. Otpornost protiv bolesti i parazita, koja se ocituje sposobnošcu bilja-ka i životinja da ostanu u dobrom zdravlju bez umjetne zaštite koju pru-žaju bezbroj ni pesticidi i medikamenti koje upotrebljava suvremena po-ljoprivreda.. Plodnost se u biljaka ocituje visokom sposobnošcu klijanja i moguc-nošcu da se umnažaju kroz dugi niz godina s istim sjemenom, bez zna-kova degeneracije, a u životinja sposobnošcu normalnog razmnožavanjakroz cijeli život.

Intenzitet »životne snage« varira od jedne do druge životinje, ovisnoo nasljednosti i sredini u kojoj se ona nalazi. Ako je ovaj intenzitet veli-ki, to se ocituje u velikoj vitalnosti i dobrom zdravlju, a ako je, naprotiv,smanjen, to se ocituje u osrednjoj vitalnosti s velikom podložnošcu raz-nim bolestima.

Tvrdnja da je jedna namirnica utoliko bolja za naše zdravlje ukolikoje biljka ili životinja od koje potjece zdravija i posjeduje jacu životnusnagu, nece ni najmanje zadovoljiti ucenjaka koji vjeruje samo znanstve-nim dokazima, a zaboravlja ono bitno, da samo hrana proizvedena iz bi-ološki aktivnog tla može biti zdrava za covjeka.

Velika je uloga »životne snage« u našoj ishrani, koja, pak, izmice na-šem utvrdivanju. To nas ne ovlašcuje da negiramo njezino postojanje jersmo uvjereni da ce to znanost jednog dana utvrditi, te da su zdravlje, aosobito vitalnost biljaka i životinja koje sudjeluju u našoj rshrani bitnikriterij za biološku kvalitetu. .

Usprkos svemu, ako ovi kriteriji i nisu potpuno zadovoljavajuci saznanstvenog stanovišta, mi nemamo boljih; a kemijski kriterij ostaje, ka-ko smo to vec prije vidjeli, nepotpuno

19

fK'VANTiTATIVNI I KVALITATIV~

RANDMAN I RENTABILNOST PROIZVODNJE

Je li biološka poljoprivreda, kako tvrde mnogi, »luksuzna poljopriv-reda« koja, uz visoke proizvodne troškove i osrednje urode, može proiz-voditi skupu robu namijenjenu bogatim kupcima, ili je ona uistinu po-ljoprivreda sutrašnjice?

Randman je kvantitet proizvoda na jedinici površine. Ali što znaciosnovni pojam? Slijedeci primjer ce nam pokazati njegov samovoljni ka-rakter.

Prije nekoliko godina ucinjen je jedan eksperiment s natapanjemaženke (šljive ciji se plodovi upotrebljavaju za sušenje), u svrhu poveca-nja proizvodnje. Rezultati su bili izvrsni buduci da je urod šljiva pove-can za 50 posto; ali kod sušenja šljiva primijeceno je da su prinosi pono-vo pali na proizvodnju šljiva bez natapanja. Prema tome, natapanjem je

, povecana kolicina vode u šljivama a da se nije promijenila ukupna koli-cina suhe tvari. Odakle taj paradoks: prinos je bio povecan za 50 posto,ali realna proizvodnja suhe tvari nije bila izmijenjena.

Ta pojava nije jedinstvena; to se isto svagda dogada s drugim kultu-rama kada se obilno natapaju i kada se u isto vrijeme unose visoke dozetopivih gnojiva. Time se dolazi do visokih uroda kultura koje se inten-zivno natapaju: 100 tona jabuka po hektaru, 40 kg krastavaca po jednomkvadratnom metru, itd. Ali, dobiveni proizvodi imaju neprirodno velikekolicine vode, dok je stvarni urod osjetljivo manji i prema sadržaju suhetvari odgovara prirodnoj proizvodnji.

Usporedujuci proizvodnju po kolicini suhe tvari približavamo se re-alnosti, ali se pri tome ostavlja po strani kvaliteta.

U velikoj proizvodnji bez natapanja taj je problem manje izražen(variranje suhe tvari je u manjim omjerima) i moguce je usporediti uro-de.

Ispitajmo randmane što se postižu ubiološkoj agrikulturi kao glav-nom tipu biološke poljoprivredne proizvodnje.

20

1

Žitarice, okopavine i leguminoze

rUrodi su opcenito isti kao u proizvodnji istog tipa s kemijskim gnoji-

vima. No valja priznati da mnoge biološke proizvodnje ne postižu urodekemijskih proizvodnji ponajviše zbog loše primjene biološke tehnike. Bi-ološki proizvodaci kao pioniri ponajviše su prepušteni sami sebi, bez do-voljno uhodane tehnike. Druga je poteškoca biološke poljoprivrede štose ne zadovoljava univerzalnim receptima. Metoda mora biti prilagbde-na lokalnim prilikama, a to od proizvodaca zahtijeva inteligenciju i smi-sao za izoštreno opažanje.

Uprkos tome, tvrdimo da su urodi visoki kada je biološka tehnika bi-la korektno primijenjena, a cesto i veci nego kod kemijske proizvodnje,cak i onda kada se ova..pot~nja osnivala na naprednoj tehnici.

Povrtlarske kulture

Sve ono što smo kazali o žitaricama, okopavinama i leguminozamakao glavnim kulturama, najvecim dijelom vrijedi i za povrtlarske kultu-re: urodi su isto toliki, a katkada i veci, kao i oni temeljeni na kemiji.

Jedina iznimka odnosi se na povrce s vecim sadržajem vode (rajcice,krastavci i druge) kada su podvrgnute forsiranoj kulturi (natapanje ignojenje visokim dozama topivog gnoja). U tim slucajevima postižu seizobliceni proizvodi s abnormalno malim kolicinama suhe tvari, ali skrajnje velikim urodima. Namjera biološke tehnike nije u postizanju ta-ko velikih uroda jer ona daje proizvode s kojima se oni prvi ne mogu us-porediti.

Vocarstvo i vinogradarstvo

Ovdje opcenito vrijede ista opažanja kao i kod povrtlarstva: urod jeslican kao i kod vocnjaka u kemijskoj proizvodnji pod normalnim uvje-tima.

Proizvodnja mlijeka

Kolicine mlijeka su najmanje isto tolike kao i one u suvremene inten-zivne proizvodnje.

21

Proizvodnja mesa

Potrebno je, kao i kod izvjesnih biljnih proizvoda, znati sa cime seusporeduje. Ako se usporeduje s proizvodnjom koja se prakticira u uz-goju pod relativno normalnim uvjetima (uzgoj goveda na otvorenom)randman je isto tako visok, s mnogo manje sanitarnih problema.

S visoko industrijskim uzgojem (poglavito teladi za klanje, brojI era isvinja) nemogucaje bilo kakva usporedba. Ocigledno je da se tako brzone može proizvesti kokoš na farmi kao onu u bateriji, ali usporedba ne-ma smisla jer je kvaliteta proizvedenog mesa posve drukcija. To vrijediisto i za proizvodnju jaja.

PROIZVODNA CIJENAU BIOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

U kakvom se odnosu nalaze cijena u biološkoj poljoprivredi i ona ukemijskoj? Cesto se cuje prigovor da je biološka poljoprivreda vrlo sku- .pa zbog velikih izdataka za rucnu radnu snagu prilikom rasprostiranjakomposta i za izvjesne poslove okapanja.

No ti argumenti ne vrijede iz slijedecih razloga:. Dobrim strojevima (mehanickim okopacima i rasprostiracima gnoja)dodatni posao što ga zahtijeva kompost nije osobito velik;. u mnogo slucajeva može se izbjeci posao oko kompostiranja;. okapanje kao problem pojavljuje se iskljucivo kod nekih kultura (naprimjer, mrkve, luka);. troškovi obrade su još manji (jer se duboka obrada izostavlja);. osobito povoljno sniženje troškova postiže se uštedom na kupnji um-jetnih gnojiva i sredstava za zaštitu. Ta ušteda opcenito nadoknaduje (acesto i premašuje) dodatne troškove povecane uslijed rucne radne snageza organsku fertilizaciju, rucno ili mehanicko okapanje.

Biološka proizvodnja opcenito ima jednake troškove, a katkada i ma-nje nego kemijska proizvodnja istoga tipa. Oni mogu biti nešto veci uposebnim slucajevima kada se radi o kulturi mrkve (i u slucaju da je po-trebno rucno okapanje). To što smo naveli vrijedi za slucajeve normalneproizvodnje s usporedivom strukturom, a ne vrijedi kada se radi o istin-skoj industrijskoj proizvodnji, industrijskom uzgoju teladi, svinja, pera-di, proizvodnji velikih brojaka, visoko mehaniziranoj i specijaliziranoj.Taj tip proizvodnje ima uvijek znatno nižu cijenu proizvodnje od istogatipa manje proizvodnje (bilo da se radi obiološkoj, obiteljskoj ili grup-~oj proizvodnji).

22

Je li biološko gospodarenje unosno? Pitanje je, dakle, kljucno zaproizvodaca. Odgovor je potvrdan pod uvjetom da je tehnika ispravnoprimijenjena.

Mi, na žalost, raspolažemo s vrlo malo tocnih knjigovodstvenih pod-ataka; biološka gospodarstva ne posluju s redovnim organizacijama zauredovanje i vrlo rijetko drže knjigovodstvo prilagodeno utvrdenim nor-mama u centrima za upravljanje, što sve otežava mogucnost usporedbesa slicnim tipovima gospodarenja. Ipak, iznijet cemo nekoliko primjerakoji pokazuju rentabilnost dobro vodenog biološkog gospodarstva.

Dobra rentabilnost sastoji se u slijedecem:. Urodi su na istoj visini (a katkada još i veci) od onih u proizvodnji is-tog tipa klasicnih kultura (osim u izvjesnom broju vec prije naznacenihsluc~eva u vocarstvu i vinogradarstvu s intenzivnim natapanjem, kultu-rama u staklenicima, proizvodnji mesa u usporedbi s industrijskom pro-izvodnjom).. Troškovi proizvodnje su isti ili manji (osim nekih posebnih slucaje-va).. Zbog svoje kvalitete proizvodi bioloških kultura vrlo cesto postižu vi-še cijene.

23

®ÕÊߢ¦ª±·ëß´

Malo je znanstvenih ispitivanja obavljeno u svrhu usporedbe kvalite-te proizvoda kemijske poljoprivrede s proizvodima biološke poljoprivre-de.

~~\' KVALITETA IZGLEDA,ti

(

Ispravno izvedena biološka poljoprivreda omogucuje da se svojimizgledom postignu proizvodi koji ne zaostaju za proizvodima klasicnepoljoprivrede. Ošteceno, kržljavo i zgnjeceno povrce koje nam katkadaprezentiraju pod naljepnicom ponajmanje je proizvod dobre biološkekulture.

Ispitivanja obavljena u SAD pokazuju upravo suprotno: superior-no st proizvoda dobivenih biološkom tehnikom (radi se o proucavanjuucinaka razlicitih nacina fertilizacije na proizvodnju jabuka).

KVALITETA OKUSA

Znanstveno dokazivanje kvalitete okusa bioloških proizvoda je vrloteško izvedivo i, prije svega, beskorisno. U vecini slucajeva dostaje da seu tome svaki sam uvjeri usporedbom.

~

~

POTTINGEROVI EKSPERIMENTIII]

Osobito znacajno iskustvo dra Pottingera iz Kalifornije (SAD) poka-zalo je zapaženu stabilnost izvjesnih organskih sastojaka u biološkomkruže nju, što zaslužuje da se posebno iznese.

Cetiri su se skupine macaka uzgajale kroz 2 godine u cetiri odjela, ci-je se tlo sastojalo iz ispranog pijeska (cistog kvarca). Macke su u ograde-nom prostoru dobivale potpuno istu hranu s iznimkom mlijeka:

A kondenzirano mlijekoB mlijeko u prahuC pasterizirano mlijekoD sirovo mlijeko

II

I

24

'Iiflo

~ ...

Macji urin i izmetine bile su jedine tvari koje su se gomilale na pijes-ku u ogradenom prostoru. Na kraju druge godine macke su bile odstra-njene. Vegetacija koja se nakon toga razvila u ogradenim prostorima bi-la je vrlo raznolika. Vrlo obilna u prostoru D (gdje su macke bile hranje-ne sirovom hranom), a u drugima je bila mnogo slabija.

Nakon što je trava bila išcupana, bio je posijan grah. Ustanovljenesu dvije zacudujuce cinjenice:. Grah zasaden u ogradenom prostoru A, B, C (macke hranjene kon-denziranim mlijekom, mlijekom u prahu i pasteriziranim mlijekom) os-tao je patuljastog rasta, dok je onaj u prostoru D (macke hranjene siro-vim mlijekom) dosegao visinu do 2 metra.. Grah iz ograda A, B, C imao je jak okus po macjim izmetinama, dokje grah iz ograde D imao prirodan okus.

Jedino tumacenje drugog pokusa jest da su biljke u tri odjela apsor-birale molekule koje su sadržavale macje izmetine. Molekule koje su da-le izmetinama njihov karakteristican miris prvenstveno su sastavljene odbjelancevina (indola i skatola). Gtuda i pitanje, nisu li i drugi proteinskisastojci normalno apsorbirani od biljaka? Ne radi li se tu o jednom bio-loškom kruženju od kapitalne važnosti za hranidbu biljaka.

Napomena: taj se miris izmetina nalazio cak u sjemenkama graha, ane samo u zelenim dijelovima biljke.

PROIZVODNJA JAJA KOD KOKOŠIHRANJENIH REDOVITIM I BIODINAMSKIM ŽITOM

TABLICA I

Ucinak nacina kuJtiviranja žita na kokoši

KOKOŠIHRANJENEREDOVITIM

ŽITOM

KOKOŠIHRANJENEBIOLOŠKIM

ŽITOM

Proizvodnja 10 kokošiu 9 mjeseci

Proizvodnja 10 kokošiu 7 mjeseci

Postot~k valjenja 2 serijeod 40 jaja u inkubatorupod jednakim uvjetima

Postotak kvarenja jajanakon 2 mjesecanakon 4 mjeseca

nakon 6 mjeseci

1945 jaja 1916 jaja

977 jaja 1213 jaja

35% 68%

14% 20%47% 20%60% 27%

25

Navedene brojke pokazuju da se kvantiteta i kvaliteta proizvedenihjaja ocituje u postotku gotovo dvostrukog broja nosivosti i bolje konzer-vacije jaja iznesenih od kokoši koje su hranjene biološki proizvedenimžitom.

BIOLOŠKI TEST NA BILJKAMA

Cilj biološkog ispitivanja biljaka je u mjerenju vitalnosti.. Testklijanja

Snaga klijanja sjemena ocituje njegovu vitalnost, ali to nece dati za-dovoljavajuci ispit: sjeme koje slabo klija ima slabu vitalnost, ali sjemesrednje vitalnosti može imati dovoljnu snagu klijavosti. Ovaj test vrijedisamo ako se obavlja sa još jednim.. Test otpornosti protiv uvenuca

Može se koristiti kao nadopuna testu klijanja: kad se klica dobro raz-vije, sjemenu se prestaje dodavati voda, i tada se mjeri vrijeme koje pro-tece dok se ne pocnu javljati znakovi uvenuca. To je vrijeme toliko duže,koliko sjeme posjeduje vecu vitalnost.

26

-""'"

L

~

BIOAGRIKUL TURAU PRAKSI

eTlo je životna zajednica i izvor hraniva za biljke. Velik dio hraniva

biljke crpe iz tla, a ostatkom se hrane iz atmosfere.Zdravlje i vitalnost biljaka velikim dijelom ovise o zdravom tlu. Ži-

votnu zajednicu u tlu France je nazvao zajednickim imenom edafon, anjegova je karakteristika u tome što clanovi te zajednice trajno žive u tlui za njega su ishranom životno vezani.

Naše znanje o clanovima te zajednice vrlo je oskudno i vezano uzmnoge tajne života u tlu.

Prema Burgesu, u jednom gramu plodnog tla nalazi se:. 2,5 milijarde bakterija. 700.000 aktinomiceta. 400.000 gljivica. 50.000algi. 30.000 protozoa i dr.

Važno je napomenuti: iako je vec do sada uspjelo determinirati mno-go vrsta tih zajednica - edafona - ipak strucnjaku ne bi bio dostatancijeli život da razvrsta sva živa bica što se nalaze samo u jednom gramutla!

Svrha našeg izlaganja nije da držimo tecaj iz mikrobiologije tla vecda se letimicnim pregledom upoznamo s glavnim predstavnicima te za-jednice te da iz takvog upoznavanja možemo izvuci odredene zakljuckeu vezi s pripremanjem tla za odredenu biljnu kulturu, održavanjem tla ipravilnom hranidbom bilja.

FIZlKALN A SVOJSTVA TLA

Karakteristike fizikainih svojstava tla jesu cestice tla razlicite velicinei oblika.

Prema mehanickom sastavu tla razlikujemo cestice tla razlicite velici-ne:. cestice tla vece od 2 cm,. cestice šljunka velicine 0,2-2cm,. cestice pijeska velicine 0,05-2cm,

29

. cestice prašine velicine 0,01-0,05 mm,

. cestice gline frakcije 0,0I-O,I mikrona.Za plodnost tla veliko znacenje imaju cestice gline, pa prema kolicini

glinenih cestica tla dijelimo na:. glineno tlo sa 50 i više posto glinenih cestica,. glinasto tlo sa 40-50 posto glinenih cestica,. ilovasto tlo sa 30-40 posto glinenih cestica,. ilovasto-pjeskovito tlo sa 20-30 posto glinenih cestica,. pjeskovito-ilovasto tlo sa 10-20 posto glinenih cestica,. pjeskovito tlo s ispod 10 posto glinenih cestica.

Prva dva tla ubrajamo u prilicno teška tla kojima kod prijelaza na bi-ološku agrikulturu moramo posvetiti izuzetnu pažnju.

Druga dva tla ubrajamo u vrlo prikladna tla za proizvodnju bilja,osobito za biološki nacin proizvodnje.

Treca dva tla takoder su prikladna za proizvodnju bilja. U proizvod-nji bilja na tim tlima postižemo mnogo brže uspjehe nego na prva dvatla, ali uz odredeni postupak.

Kod prva dva tla potencijalna plodnost je velika, ali fakticka vrlo ni-ska, a kod treca dva tla potencijalna je plodnost vrlo niska, a faktickamože biti povoljna, ali je za to potreban poseban postupak.

KEMIJSKA SVOJSTVA TLA

Svi elementi koji sudjeluju u hranidbi bilja dijele se prema agrikul-turnoj kemiji na bio, makro i mikroelemente.

U vezi s takvom podjelom, u hranidbi bilja posebno su izdvojena tribioelementa: dušik, fosfor i kalij u tzv. NPK gnojivima, dok se ostalimelementima poklanja manja pažnja.

Ubiološkoj agrikulturi ne izdvaja se posebno ni jedan od naprijednavedenih elemenata; isto tako, elementi se ne dijele na makro i mikroe-lemente, vec se smatra da su za pravilnu ishranu svi elementi podjedna-ko važni. Iako neki elementi sudjeluju u hranidbi bilja u vecim, a drugiu manjim kolicinama, biološka agriku1tura pridaje posebnu vrijednostmikroelementima. U pravilnoj hranidbi bilja oni nisu ništa manje važniod makroelemenata iako sudjeluju u neznatnim kolicinama, ali baš temale kolicine pokazuju da su vrlo utjecajni jer njihovo djelovanje tek ta-da dolazi do izražaja.

U vezi s takvim prilaženjem rješavanju hranidbe bilja, mi cemo seograniciti navodeci sve potrebne elemente koji sudjeluju u tlu i hranidbibilja, a necemo ih posebno razdvajati na mikro i makroelemente.

30

....

U sastavu tla i u hranidbi bilja sudjeluju slijedeci elementi: kisik (O),silicij (Si), aluminij (Al), željezo (Fe), kalcij (Ca), magnezij (Mg), natrij(Na), kalij (K), titan (Ti), fosfor (P), sumpor (S), dušik (N), ugljik (C),klor (Cl), jod (J), bor (B), arsen (As), mangan (Mn), bakar (Cu), nikal(Ni), kobalt (Co), selen (Se), a postoji vjerojatnost da u održavanju plod-nosti tla sudjeluju i radioaktivni elementi kao što su uran, torij, radij idrugi.

Kako je vec prije istaknuto, klasicna hranidba bilja prema kemijskojmetodi izdvojila je posebno dušicna, fosforna i kalijeva gnojiva i njimapoklanja posebnu pažnju. Prema takvoj ishrani sve se više upotrebljava-ju navedena takozvana NPK gnojiva u razlicitim kombinacijama kaokompleksna gnojiva razlicitih kombinacija, na primjer, NPK 7-14-21,NPK 12-12-12, itd.

Jednostranom upotrebom navedenih gnojiva razlicitih kombinacijapoceli su se u tlu razvijati pojedini patogeni organizmi i štetnici. Da setome doskoci, pocelo se navedenim kombinacijama gnojiva dodavati irazne pesticide kako bi sprijecili prekomjerno umnožavanje parazita utlu.

Kakve su posljedice za zdravlje ljudi i životinja, teško je predvidjeti,ali se s velikom vjerojatnošcu može pretpostaviti da su one prije negativ-ne nego pozitivne.

U biološkoj proizvodnji bilja zabranjena je upotreba:. mineralnih dušicnih gnojiva (nitratnih i amonijskih),. kemijskih kalijevih gnojiva (s iznimkom Patent-kalija pri prijelazu nabiološki nacin proizvodnje),. kemijskih fosfornih gnojiva (tu ne ubrajamo fino mljeveni fosfat, fos-ratnu drozgu).

Odgovor na pitanje zašto ubiološkoj agrikulturi nije dozvoljenaupotreba umjetnih mineralnih gnojiva obrazložit cemo u poglavlju ohranidbi bilja.

REAKCIJA TLA

Reakciji tla u plodnosti pripada znacajno mjesto jer o njoj ovisi ak-tivnost organizama u tlu, a posebno mikroorganizama kojima u biološ-koj proizvodnji bilja pridajemo posebnu važnost.

Reakcija tla može biti:. kisela,. bazicna,. neutralna,

a mjeri se koncentracijom vodikovih (H') i hidroksilnih (OH') iona.

31

Kad prevladavaju H' ioni, onda je reakcija kisela, kada prevladavajuOH' ioni, onda je reakcija bazicna, a kad se H' i OH' ioni nalaze u pod-jednakoj koncentraciji, onda je reakcija tla neutralna.

Mi se dalje necemo zadržavati na tumacenju ove dobro poznate ci-njenice iz agrikulturne kemije. Nas ovdje više zanima kako se navedenastanja odnose na plodnost tla i kakvu reakciju ima plodno tlo u biološ-koj proizvodnji bilja.

Iz objašnjenja elektricne osmoze vidjet cemo da što se tlo više gnojiumjetnim gnojivima (NPK), to ono više posjeduje elektricna svojstva jerrastvaranjem umjetnih gnojiva nastaju elektroliti.

Za dobro korištenje umjetnih gnojiva u fertilizaciji tla potrebno je da. u tlu bude prisutno dovoljno vlage, da tekuca faza tla ne bude suviše

koncentrirana jer tada nastaje zastoj u elektroosmozi.Prije smo istakli da su za kiselost tla odgovorni H' ioni, a za bazic-

nost OH' ioni. Da bi biljka mogla primiti hraniva iz tla fertilizacijomumjetnim gnojivima potrebno je vršiti disocijaciju vode na H' i OH' io-ne, koji se dalje vežu na NO3, P2Os, K2O i druge ione. Uslijed toga dolazido trajnog kolebanja reakcije tla vezanjem H' i OH' iona.

REAKCIJA TLAU ORGANSKOJ HRANIDBI BILJA

Iz prakse o plodnosti tla prijelazom na organsku fertilizaciju utvrde-no je da je pocetna reakcija tla bila 5,5 pH, a što se tlo više obogacivalohumusom, to se reakcija tla trajno približavala neutralnoj tocki.

Kod sadržaja humu sa od 3 posto u tlu reakcija je iznosila 6,5 pH, išto se u tlu više nagomilavao humus, reakcija se sve više približavala ne-utralnoj.

Iz prakse biološke proizvodnje bilja isto je tako poznato da je reakci-ja u pocetku iznosila 7,5 pH, bila je dakle bazicna, a što se više u tlu go-milala kolicina humusa, reakcija tla se sve više približavala 7 pH, takoda je nakon 5 godina iznosila 7,1 pH. Ispitivanjem je utvrdeno da jemikrobiološka aktivnost tla to veca što se reakcija tla više približava ne-utralnoj. Ovo je osobito važno u hranidbi bilja organskim dušikom, štoga u biološki aktivnom tlu akumuliraju takozvani fiksatori dušika iz at-mosfere izravno u tlo, dakle, bez dodavanja mineralnih dušicnih gnoji-va.

Ispitivanjem je, nadalje, utvrdeno da u jednom aktivnom i humusomdobro snabdjevenom tlu ne postoje velike oscilacije u reakciji tla, to jestreakcija ostaje manje više konstantna, a što je veca mikrobiološka aktiv-nost u tlu, to se ono više približava neutralnoj reakciji.

Konstantnost reakcije tla ima odlucujucu zadacu u trajnom poveca-nju plodnosti tla, a kolebanje reakcije pokazuje loše stanje plodnosti tla.

32

...

Iz organske fertilizacije tla vidjet cemo, nadalje, temeljne razlike iz-medu fertilizacije organskim gnojivima kod koje biljka posjeduje mo-gucnost vlastitog izbora odgovarajucih hraniva iz tla putem njoj svoj-stvene skupine mikroba. Tako postoji acidofilna mikrobiološka aktiv-nost u hranidbi tla, alkalofilna mikrobiološka aktivnost tla, itd.

Iz fertilizacije tla umjetnim gnojivima vidjeli smo da biljke iz tla pri-maju hraniva otopljena u vodi u fiziološki aktivnom obliku. Isto tako,kod takvog primanja hraniva biljka nema mogucnost izbora odgovaraju-cih hraniva, vec ih prima otopljena neposredno u podrucju korijena.

Takvim nacinom hranidbe bez mogucnosti izbora hraniva koja jojponajbolje odgovaraju, biljka ih mora istom preraditi u svome tkivu uonome obliku koji odgovara procesu metabolizma.

Promatranjem biljaka fertiliziranih umjetnim gnojivima vidi se daone gube na otpornosti od parazita, i što su vece doze dušicnih mineral-nih gnojiva, to one postaju osjetljivije na napad raznih gljivicnih bolestii ostalih štetni-ka.

ELEKTROOSMOZA

Na temelju Attenbergovih pokusa ustanovljeno je da se voda u um-jetno ucinjenom tlu kod promjera cestica od 0,01 do 0,02 mm može pod-ici maksimalno 2,43 m uvis.

Fenomen uspona vode (sokova) može se mnogo bolje objasniti elek-troosmozom.

Na uspon i silaženje vode u biljci djeluju i tzv. kozmicke sile: sunce(centrifugalna sila) i mjesec (centripetaina sila). Na uspon vode (soka) ubiljci djeluje elektroosmoza koja se temelji na potencijalnoj razlici elek-tricnog napona izmedu korijena i nadzemnih dijelova biljke.

Elektroosmoza

IIiI

-00

'i~~fbt'~ 'VI / ~" ~~~;§ ~ ~ w ((\! o

JSI "o- -I I I

:1 il Ir 1) I &

:~ ii ~I~ il ~00

W III0

Primjer:Ako ukopamo jedan dobar vodic elektricne struje (izoliranu bakrenu

žicu) i zabodemo ga jednim dijelom u tlo u predjelu korijena, a drugidio vežemo za vrh biljke i izmedu ukopcamo miliampermetar, primijetitcemo da protjece struja. Ako sada upotrijebimo i osjetljivi voltamperme-tar, rtJ.oci cemo izmjeriti razliku u potencijalu.

Ako se, pak, dobrim vodicem struje veže vrh biljke s dobrim zaustav-ljacem struje (debeo namotaj bakrene žice), kako se to vidi na crtežu, ne-posredno vezan uz korijenov sistem, zaustavit ce se daljnja cirkulacijasokova, pa ako takvo stanje potraje duže, biljka može i uginuti.

Iz navedenog se vidi da u biljci postoji provodljivost elektricne strujeod vrha ( + ) prema dnu ( - ) i obratno.

Nadalje, za elektricnu provodljivost tla ustanovljeno je da služi i kaomjera bogatstva tla elektrolitima; što je tlo bogatije elektrolitima (gnoje-no umjetnim gnojivima), to je više nabijeno elektricitetom.

U svjetlu takvog tumacenja cirkulacije sokova pomocu elektroosmo-ze možemo pobliže objasniti stimulativno djelovanje NPK gnojiva, kao iione NO3, P2°.li K20 u hranidbi bilja.

Fertilizacijom umjetnim i organskim gnojivima vidljivo je da postojerazlike u kvaliteti plodova jabuke koje su bile gnojene mulciranjem i raz-nim dozama dušicnih gnojiva.

TABLICA 2

Ucinak fertilizacije na randman i kvalitetu jabuka

....

URODPO UROD PLO- UROD PLO- OTPOR

NACIN FERTILIZACIJESTABLU DOVAI DOVAII PLODOVA NA

(KOLICINA PO VOCKI)U BUŠE- KVALITETE KVALITETE TLACENJE

LIMA U UPOSTOCIMA POSTOCIMA

Mulciranje (3-5 kg sijena) 14,3 71,3 10,9 16,6Mulciranje (70 kg sijena) 14,1 79,5 1I,2 16,6Mulciranje (105 kg sijena) 16,2 71,1 1I,5 16,0

35 kg sijena + 1 kgamonijevog nitrata 17,0 54,6 9,3 16,01 kg amonijevog nitrata 22,4 28,3 6,2 15,02 kg amonijevog nitrata 22,4 28,3 6,2 15,03 kg amonijevog nitrata 18,2 30,2 5,5 14,90,7 kg dušika u

kompletnom gnojivu 16,2 56,1 9,1 15,41 kg dušika u kompletnom

gnojivu + 1 kg amoni-jevog nitrata 18,9 42,1 8,0 14,9

0,5 kg dušika ufolijarnoj gnojidbi 15,2 55,8 8,5 15,6

34

Ova se fertilizacija cetiri godine primjenjivala na jabukama sortemackintosh. Karakteristika jabuka I kvalitete bila je crvena boja u naj-manje 50 posto plodova, otpornost plodova na tlak bila je mjerena upot-rebom penetrometra (to je u isto vrijeme sredstvo za ocjenjivanje spo-sobnosti cuvanja plodova).[> Mulciranje vocaka provodilo se shodno praksi u SAD, koja je premanovim saznanjima i iskustvima potpuno izmijenjena. Mulciranje premanovim iskustvima provodi se tako da je kolicina materijala za mulciranjesmanjena na osjetno manju mjeru.

~[> Površinski sloj tla oko zdjelice vocaka pokrije se sa svega 2-3 cm de-belim slojem materijala za mulciranje, a ne kao što je naprijed navedeno30-50 cm debelim slojem. Takav sloj se stalno obnavlja kad rastrta koli-cina materijala istrune. Ako se kod materijala koji trune osjeti miris pli-jesni, to je siguran znak da se procesi rastvaranja mase krecu u neželje-nom pravcu jer se stvaraju toksicni nusproizvodi koji isto tako djelujutoksicno na prirodnu hranidbu vocaka.- I prema našim iskustvima utvrdeno je da je ovakav nacin mulciranjavocaka vrlo uspješan i da vocke vrlo povoljno reagiraju na takav nacinishrane.

Razlika izmedu fertilizacije vocaka umjetnim gnojivom i organskegnojidbe je ocita.

Fertilizacija tla organskim gnojivima podržava rad mikroorganizamana taj nacin da se interakcijom mikroorganizama tla i vocke vocka hraniprema svojoj potrebi, a ujedno se razvija plodnost tla kao osnovni nosi-lac njezine otpornosti prema parazitima.

Fertilizacija tla umjetnim gnojivima samo prividno povisuje urod vo-caka, a s druge strane trajno kvari njegovu plodnost; što je takoder važ-no, smanjuje otpornost vocaka prema parazitima. To, pak, uzrokuje po-vecani broj prskanja, a time i poskupljenje troškova proizvodnje. Dru-gim rijecima, fertilizacija vocaka umjetnim gnojivima djeluje stimulativ-no na rast i urod vocaka, stvarajuci povecani urod i vece plodove spovecanim sadržajem vode, dok se sadržaj suhe tvari ne razlikuje mnogood vocaka gnojenih organskim gnojivima. Postoje, medutim, osjetne raz-like u kvaliteti plodova i cuvanju plodova nakon branja.

Kvaliteta plodova vocaka gnojenih organskim gnojivima znatno jebolja u pogledu sadržaja šecera i mineralnih tvari, a ujedno se takvi plo-dovi daleko bolje cuvaju u skladištu, kako pod obicnim uvjetima, tako iu hladnjacama.

35

BIOLOŠKA SVOJSTVA TLA

Prema grubom razvrstavanju, organizme tla možemo podijeliti na:. Vidljiva živa bica (makroorganizme); u tu skupinu ubrajamo gliste,paukove, i dr.. Nevidljiva živa bica (mikroorganizme); najveci broj živih bica kojenastanjuju tlo jesu mikroorganizmi. Dijelimo ih uglavnom na one kojipripadaju biljnom carstvu: alge, gljive, aktinomicete, bakterije, i one ko-je pripadaju životinjskom carstvu: protozoe, nematode, ratari oligochae-tae i dr.

U daljnjem razvrstavanju organizme u tlu možemo podijeliti na:. Korisne, koji djeluju povoljno na:

- strukturu tla, sljepljujuci pojedine fine cestice tla i tvoreci takonjegovu poroznost, stabilne agregate i propusnost tla za vodu i zrak;

- rastvaranje organske supstance cime doprinose obogacivanju tlahumusom.. Štetne, koji se hrane na štetu živih biljaka i životinja.. Saprofite koji se hrane mrtvom organskom materijom.. Faku1tativne (djelomicne) parazite koji se stanovito vrijeme hrane ži-vom, a stanovito vrijeme mrtvom organskom hranom.. Poluparazite (hemiparazite) koji djelomicno koriste hranj ive tvaridomacina, a djelomicno se sami hrane (cvjetnice Viscum album i druge).. Superparazite: to su takva bica (vecinom gljive) koje se razvijaju kaoparaziti na parazitima viših biljaka (Cincinobulus cesatii i druge);. Simbionte: medusobni odnos simbionta s biljkom domacinom do-brovoljan je odnos dvaju partnera u zajednici, od cega imaju korist obapartnera. Tako, na primjer, simbiotske bakterije koje žive na korijenu le-pirnjaca (1eguminoza), snabdijevaju više biljke dušikom, a ove njih, zauzvrat, ugljikohidratima.

Izmedu pojedinih vrsta organizama koji sacinjavaju životnu zajedni-cu tla za nas su od pos~bnog interesa alge, gljive, aktinomicete i bakteri-je.

ßÔÙÛ

Postoje razlicite vrste alga. Nas ovdje zanimaju one koje rastu nor-malno u tlu navlaženom vodom iz atmosfere. Alge rastu kako na ku1tivi-ranim, tako i na nekultiviranim tlima. Njihova je karakteristika da saci-njavaju skupinu organizama koji sadržavaju klorofil pa prema tome po-sjeduju sposobnost obogacivanja tla organskom materijom. Više vrstaalga sposobno je da prima dušik izravno iz atmosfere, cime doprinosesnabdijevanju tla dušikom.

36

GLJIVE

Od niže f1ore koja nastanjuje tlo gljive imaju posebno znacenje kakoprema broju koji se nalazi u tlu, tako i prema svojem radu. Kolicina glji-va može preci i jednu tonu na površini od jednog hektara.

Gljive povoljno djeluju na strukturu tla, jer razgranatim micelijemsljepljuju cestice tla i time doprinose formiranju poroznosti tla. Izlucujurazlicite encime i time sudjeluju u:. rastvaranju organske materije u tlu. Izlucuju CO2 i pomažu. trošenju mineraIne tvari u tlu. Više tipova mikroskopskih gljiva tran-sformira organski oblik dušika u mineraIni i sudjeluje u. forrhiranju humusa: svojom protoplazmatskom aktivnošcu sudjelujeu izgradnji organskog kompleksa u tlu ugradujuci u njega biljne ostatke;. »odgovome« su za interakciju s ostalim živim organizmima tla i vi-šim biljkama. U takvom radu posebno mjesto zauzima mikoriza, o cemucemo posebno govoriti.

AKTINOMICETE

Brojem vrlo znacajnu skupinu organizama tla cine aktinomicete.One sudjeluju urastvaranju organske materije u tlu kako dušicnih, takoi ugljikohidrata.

Vecina aktinomiceta spada u organizme koji žive u prisutnosti zraka.One su vrlo otpome na sušu, a izravna sunceva svjetlost im ne šteti, zbogcega ih najviše i nalazimo u površinskom dijelu tla. Podnose prilicno vi-soke temperature, što narocito dolazi do izražaja kod izrade komposta (ido 70°C).

ÞßÕÌÛÎ×ÖÛ

Više od 80 posto svih organizama u tlu sacinjavaju bakterije i to kakokolicinom, tako i prema ulozi koju vrše u životu tla i u hranidbi viših bi-ljaka.

Kako je vec prije navedeno, samo u jednom gramu tla nalazi se, pre-ma Burgesu, 2,5 milijarde bakterija. Tako veliki broj bakterija u tlu za-služuje posebnu pažnju.

Bakterije se medusobno razlikuju i prema potrebi za kisikom. Vecinaih uspijeva samo u prisutnosti kisika u tlu; to su tzv. aerobne bakterije.Postoje i bakterije kojima kisik nije neophodno potreban za život - tosu anaerobne bakterije.

37

Vecina bakterija osjetljiva je na suncevu svjetlost, tako da se njihovbroj na površini tla znatno smanjuje. Najviše aerobnih bakterija živi udubini izmedu 5 i 25 cm.

Optimalna temperatura razvoja za vecinu bakterija je izmedu 25 i35 ac, no i u tome postoje znatne razlike izmedu pojedinih vrsta. Za nji-hov uspješan razvoj u tlu potrebna je odredena kolicina hrane, zraka,vlage i topline. Optimalna reakcija tla za vecinu vrsta bakterija jest izme-du pH-v.rijednosti 6 i 7.

Za bolje razumijevanje hranidbe bilja od osobite važnosti su bakteri-je koje žive li podrucju korijenovog sistema - rizosfere.

U pocetnoj fazi razvitka biljaka (klijanje) u podrucju korijena nalazise veoma mali broj bakterija. Promatramo li sjeme koje klija, vidimo das povecanim rastom klice raste i broj bakterija, po cemu se može zaklju-citi da je broj bakterija u neposrednoj vezi s rastom korijena.

Prema nacinu ishrane bakterije dijelimo na one koje same priskrblju-ju hranu - to su tzv. autotrofne bakterije. Ovdje spadaju bakterije kojesame pribavljaju hranu oksidacijom raznih spojeva, na primjer, dušika,sumpora, željeza, vodika, metana i drugih. .

Za održavanje plodnosti tla, a time i za hranidbu biljaka od posebnesu važnosti nitrifikacijske bakterije koje su sposobne oksidirati amonij-ski dušik cime dobivaju energiju za asimilaciju ugljika iz zraka. Na sli-can nacin cine to i sumporne bakterije i druge.

U drugu skupinu spadaju bakterije koje za svoj razvoj trebaju gotovugljik iz organskih spojeva - to su tzv. heterotrofne bakterije. Neke odnjih sudjeluju i u izravnoj fiksaciji dušika iz zraka.

Uloga bakterija (mikroorganizama) u kruženju dušika.

Nitrogene bakterije nalazimo gotovo u svim tlima, a odlikuju se spo-sobnošcu vezanja slobodnog dušika iz zraka. Te bakterije možemo ug-lavnom podijeliti na nesimbiotske i simbiotske.

Nesimbiotske nitrogene bakterije žive slobodno u tlu i asimilirajudušik iz zraka pomocu energije koju dobivaju rastvaranjem ugljikohid-rata, a najvažnije su one koje to rade uz kisik - aerobne: Azotobakter--chrococcum, Bacterium radiobacter, Bacterium aerogenes i mnoge dru-ge.

Od nesimbiotskih anaerobnih bakterija možemo spomenuti samo ne-ke: Clostridium pastorianum, Bacterium sacharobuturycus i druge.

Prije smo naveli samo one za koje se do sada ustanovilo da sudjelujuu kruženju dušika. No postoji i velik broj dosad nepoznatih bakterijakao i ostalih mikroorganizama koji sudjeluju u kruženju dušika.

Simbiotske nitrogene bakterije žive u simbiozi s višim biljkama,snabdijevaju ih dušikom, a one njih ugljikohidratima.

38

i

U 19. stoljecu Bausingau1t je eksperimentalno utvrdio da leguminozeobogacuju tlo dušikom. Nešto kasnije uspio je Beijrinck izolirati cistukulturu ovih bakterija nazvavši ih BaciJJum radicicola, da bi kasnije do-bile ime Bacterium radicicola.

Drži se da od svih nitrogenih bakterija najvece znacenje za obogaci-vanje tla dušikom ima Bacterium radicicola za koju se u pocetku smatra-lo da godišnje može obogatiti tlo površine jednog hektara s 30 kg dušika.Prema istraživanjima Fedorova (1960. g.) utvrdeno je da je ta kolicinamnogo veca i da iznosi 100 kg/ha godišnje. Prema najnovijim istraživa-njima istoga autora, pomocu savršenijih metoda ispitivanja utvrdeno jeda ta ista bakterija može opskrbiti tlo u toku jedne godine s 300 kg/hadušika.

Površinski slojevi tla naseljeni su mikro i makrofaunom koja u tlunalazi vrlo pogodan supstrat za ishranu i zaklon, razarajuci razne organ-ske spojeve, tvoreci skloništa, rovove i ostavljajuci razne izlucevine.

Medu takvim stanovnicima tla nalazimo kukce, nematode, myriapo-de, oligochaete, arachnide, crustacae, molusca i druge.

Samo jedan dio navedene faune tla je autotrofan - fIagelati, dok suvecina njih heterotrofni organizmi, to jest oni koji se hrane drugim orga-nizmima, na primjer, bakterijama, algama i drugim. Osobito važan zada-tak u održavanju zdravog stanja u tlu obavljaju protozoe. One se, kakoje to utvrdeno, hrane patogenim mikroorganizmima tla. Oni su mnogoosjetljiviji od bakterija na pesticide, koji na njih djeluju vrlo štetno.

GUSTE U TLU

Od svih stanovnika makrofaune tla najvažniju ulogu u održavanjuplodnosti tla imaju gliste. One su u tlu utoliko brojnije, ukoliko je tlo bo-gatije organskom materijom. Na površini od jednog hektara njihov brojiznosi od nekoliko tisuca do više milijuna.

Dr. Stoeckli je utvrdio da se u jednom cetvornom metru livade zagolf nalazi 133 kišnih glista. Svake noci one su izbacile na površinu 550grama preradenog tla, ne uracunavajuci ono što je ostalo u njihovimhodnicima. Kada se to preracuna za površinu od jednog hektara, ondato iznosi 5500 kg preradenog tla svake noci, a kad se preracuna za jednugodinu, onda to iznosi 81.200 kg, što u toku 30 godina predstavlja 20 cmdebeo sloj tla na jednom hektaru.

Prema tome, vrijedi ona poznata izreka: »Davno prije nego što jecovjek poceo obradivati tlo, radile su to gliste.«

Rad glista može se podijeliti na:. Mehanicki ucinak na plodnost tla:

- hodnicima kojima omogucuju prodiranje zraka u tlo,

39

- probavljene biljne otpatke miješaju sa tlom.. Biokemijski ucinak na plodnost tla.

Prema izucavanju Lunta i Jacobsona izmetine gliste bogatije su u od-nosu na okolno tlo:

- pet puta nitratnim dušikom,- dva puta zamjenjivim kalcijem,- dva i pol puta zamjenjivim magnezijem,- sedam puta asimilirajucim fosforom,- jedanaest puta zamjenjivim kalijem.

I..

IJI

Gliste ujedno obogacuju tlo mikroelementima. Zbog povoljnog dje-lovanja na plodnost tla, gliste služe kao test fauna za odredivanje plod-nosti tla. Prema ispitivanjima H. P. Ruscha, što je povoljniji biološki in-deks plodnosti tla, to je u njemu prisutan veci broj glista bez izravneveze s kolicinom organske tvari u tlu.

Postoje razlicite vrste glista koje sudjeluju u rastvaranju organskogdijela tla. Tako se posebno razlikuju gliste koje rastvaraju organsku tvarprigodom kompostiranja raznog materijala. Te su gliste svojim oblikomšiljaste i znatno manje od tzv. kišnih glista koje na površini vidimo obic-no nakon kiše. Za »šiljaste« je utvrdeno da ugibaju nakon što su prera-dile organske tvari u kompostu.

Posebno vrlo korisnu vrstu glista cine takozvane kišne gliste, medukojima je osobito važna Allo1obophora aliginosa koja prema ispitivanji-ma, može preraditi najvecu kolicinu organskih otpadaka miješajuci ih satlom.

×

×

ßÒÌßÙÑÒ×ÍÌ×ÝÕ×ÑÜÒÑÍIZMEÐU ORGANIZAMA TLA

IZajednica organizama tla živi u medusobnoj borbi za osvajanje ži-

votnog prostora i hrane i to kako izmedu pojedinih vrsta, tako i unutarvrsta stvarajuci medusobno antagonisticke odnose. Suština tih odnosaotkrivena je pronalaskom antibiotika, to jest tvari što ih izlucuju pojedi-ni organizmi a koje djeluju inhibirajuce na druge organizme. Otkrice an-tibiotika predstavlja pronalazak koji se narocito u posljednje vrijemeobilno koristi za održavanje zdravlja ljudi i životinja. Antagonistickodjelovanje osobito se dobro koristi u biološkoj proizvodnji bilja. Uzgaja-juci biljke biološkom metodom, uspostavljaju se u tlu antagonisticki od-nosi izmedu korisnih i patogeIiih organizama, posebice mikroorganiza-ma. Podržavanje takvog stanja u tlu pogoduje korisnim organizmimakoji prevladavaju i time paraliziraju djelovanje štetnih organizama, kojiinace uzrokuju razna oštecenja i oboljenja bilja.

i

I

I

40

--

Medu antagonistickim gljivama poznata je Trichoderma lignorum,koja antagonisticki djeluje protiv Pythium i Rhizoctonia spp. Ona proiz-vodi antibiotik gliotoksin koji djeluje fungicidno u koncentraciji1 : 300.000.

Penicilium expensum izlucuje antibiotik patulin koji djeluje inhibi-tomo na mnoge osjetljive vrste u koncentraciji 1 : 50.000.

Mnoge vrste aktinomiceta (koncastih bakterija) vrlo su jaki antago-nisti patogenih gljiva i bakterija. Trichoderma viride proizvodi antibio-tik viridin i gliotoksin, koji sprecavaju razvitak Armilarie melea; Aktino-myces praecox sprecava razvoj Aktinomyces scabies.

Slicni antagonisticki odnosi ustanovljeni su i kod mnogih drugih glji-va i bakterija, što se obilato koristi ubiološkoj agriku1turi.

MIKROBIOLOŠKA RAVNOTEŽA TLA

Izravno korištenje antagonistickih odnosa nije dalo odredene rezul-tate protiv patogenih mikroorganizama u tlu. Unošenje antagonistickihorganizama u svrhu da se izazove uništenje patogenih mikroorganizamaostalo je bez vidljivih rezultata. Razlog je tome što se u prirodno plod-nom tlu nalazi obilna mikroflora koja djeluje inhibitomo protiv patoge-nih mikroorganizama.

Tu ravnotežu koja sprecava veliko umnažanje pojedinih vrsta mikro-organizama zovemo mikrobiološkom ravnotežom tla.

U svrhu postizanja antagonistickog djelovanja novog mikroorganiz-ma protiv patogenog ponajprije je potrebno uništiti postojecu mikroflo-ru kako bi se omogucio njegov nesmetani razvoj. Uništenje postojeceravnoteže u tlu postiže se u praksi sterilizacijom i to obicno povišenjemtemperature pomocu pare.

Izvjesna sterilizacija tla, odnosno sprecavanje razvoja patogenihmikroorganizama u tlu, postiže se unošenjem vecih kolicina dobro ugo-renog stajskog gnoja, odnosno komposta. Na taj se nacin tlo obogacujesaprofitskom mikroflorom koja je bolje prilagodena saprofitskom naci-nu života u tlu od fakultativnih parazita (na primjer, Victoriae inequylis)cime se sprecava njihovo štetno djelovanje.

Sterilizacija tla postiže se i zalijevanjem tla vodenom otopinom kom-posta.

Na osnovnim postavkama antagonistickih odnosa izmedu pojedinihmikroorganizama - inhibitora i patogenih organizama - temelji se ibiološko održavanje zdravlja biljaka.

41

HUMUS

Organski sastojci biljaka, koji se nalaze u tlu (korijenje, otpaci žetve idrugo) ili oni koji se ugraduju u tlo (stajsko gnojivo, slama, zelena gno-jidba) rastvaraju se pod utjecajem organizama tla i transformiraju u raz-licite organske supstance smede do crne boje, koje opcenito nazivamohumusom.

Za humu s se može reci da je jedno posredno intermedijarno stanje,relativno stabilno u procesu razgradnje organske tvari biljnog i životinj-skog podrijetla.

Kemijski sastav humusa vrlo je kompleksan i malo poznat. Karakte-rizira ga prisutnost huminskih kiselina koje su topive u alkalnoj sredinia koje ne postoje u svj!!~imbiljkama.

Huminske kiseline sastavljene su od ligno-proteinskog koloidnogkompleksa koji posjeduje veliki kapacitet apsorpcije i izmjene iona.

Prema klasicnoj teoriji, transformacijom humusa oslobadaju se mi-neralne materije, odnosno mineralizacijom humusa postupno se osloba-daju hranjivi elementi potrebni za hranidbu biljaka.

Osim toga, humus služi i kao hrana velikom broju mikroorganizamakoji njegovom rastvorbom oslobadaju pojedine organske materije, a sin-tezom stvaraju razne antibiotike, encime - katalizatore raznih bio-ke-mijskih procesa, a njihova je zadaca od neprocjenjive vrijednosti u bio-!oškoj aktivnosti.

Svježa organska masa \~staci žetve, zelena gnojidba, slama i drugo)v~!ose brzo raspada tvore Clhumus, kada je omjer ugljika i dušika 10 iVlse,a takva rastvorba tece mnogo polaganije kada je odnos niži od 10.

Formiranje humusa u tlu ovisi o:. Prirodi organske tvari: brzina rastvorbe organske tvari ovisi o njezi-noj prirodi. Rastvaranje glukoze (šecera) vrlo je brzo, dok se celuloza ihemi-celuloza rastvaraju znatno polaganije.. Stupnju aktivnosti mikroorganizama: što je mikrobiološka aktivnostu tlu veca, a uvjeti za njezin rad povoljniji, to i procesi rastvorbe tekubrže.. Temperaturi: najpovoljniji uvjeti za rastvorbu i rad mikroorganiza-ma su pri temperaturi izmedu 30 i 35 ac.. Vlazi: najpovoljnija vlažnost tla je izmedu 60 i 70 posto. Da se pro-ces humifikacije odvija što bolje, tj. da postoji povoljna ravnoteža izme-du formiranja i rastvorbe humusa, temperatura i vlažnost tla ne smiju bi-ti odviše nepovoljni (u odviše vlažnoj klimi mineralizacija se odvija od-više sporo), ni suviše jaki (u ekvatorijalnoj klimi mineralizacija organsketvari odvija se suviše brzo), jer je tada stabilnost humusa vrlo slaba.

42

---01

. Aedzaciji: uz pristup dovoljne kolicine zraka humifikacija se odvijadobro jer je za pravilnu tvorbu humusa od posebnog znacenja rad ae-robnih bakterija tla, koje imaju odlucujucu ulogu.. Kulturi i obradi tla: umjerena, ne suviše duboka obrada tla povoljnoutjece na stvaranje humusa, dok trajna kultura bez dodavanja organsketvari snizuje sadržaj humusa u tlu.

ULOGA ORGANSKE TVARII HUMUSA U ODRžAVANJU PLODNOSTI TLA

a) Utjecaj na fizikaIna svojstva tla:. Struktura tla: humu s doprinosi formiranju apsorpcijskog kompleksatla te veže cestice pijeska u tlu. U pjeskovitom tlu organska tvar poprav-lja strukturu tla u pomanjkanju mineralnih koloida tla (glinenih cestica).U glinenim tlima humus popravlja strukturu tla.. Zadržavanje vlage u tlu: tlo bogato humusom ima veliki apsorpcijskikapacitet za vodu. Dobro humusno tlo može primiti i do 200 litara vodena jedan cetvorni metar bez površinskog zabarivanja tla.. Smanjenje otpora ratilima kod obrade tla: prvi vidljivi znak lošegodržavanja tla organskom tvari praceno je povecanim otporom ratilimakod obrade tla. To se opaža mnogo prije nego što se pocnu snižavatiurodi, a to je ujedno prvi znak smanjenja plodnosti tla.

b) Utjecaj na kemijska svojstva tla:Zadatak humusa u održavanju plodnosti tla razlicito se tumaci, ovis-

no o tome na koji se nacin interpretira njegova uloga u hranidbi bilja.Ipak, važnost humusa opce je priznato svojstvo tla.

Prema klasicnoj teoriji, hranj ivi elementi dušika, fosfora i kalija(NPK gnojiva) unijeti u tlo u obliku fiziološki aktivnih hraniva fiksirajuse na koloide humusa gdje se onda nalaze kao rezerve u obliku u kojemih biljka najlakše prima. Tako u kamenitim (lateritnim) tlima siromaš-nim humusom, fosforna kiselina tvori s aluminijem i željezom netopivespojeve koji su biljci nepristupacni; nasuprot tome, u lateritnim tlimabogatim humusom veliki se dio fosforne kiseline podržava u lako toplji-vom stanju. Prije svega humus podržava rast biljaka preko intermedijar-nih proizvoda rasta, koji su sintetizirani pomocu mikroorganizama u tlu.Ispitivanja su potvrdila da humus sudjeluje ne samo u snabdijevanju bi-ljaka mineralnim tvarima nego i:. Na pijesku: kulture na pijesku ispitivane su u slijedeca dva slucaja:

- U dodavanju same mineraIne otopine.- U dodavanju mineraIne otopine i humusa. Postignuti su znatno

veci urodi uz prisustvo humusa, iako je mineralna otopina sadržavaladovoljne kolicine za rast potrebnih makro i mikroelemenata.

43

. Na tlu: slicna ispitivanja bila su izvedena na muljevitom tlu u kojemje zdravica bila siromašna humusom.

Pri tom su ispitivana tri slucaja:- sirova zdravica,- sirova zdravica + 0,2 posto huminske kiseline,- sirova zdravica + 0,4 posto huminske kiseline.Pri tome ispitivanju bilo je dodano jednolicno fosforno-kalijevo gno-

jivo u fiziološki aktivnom obliku. Nakon toga dodavale su se razlicitekolicine mineralnog dušika kako bi se ustanovilo koja kolicina više nepovecava urod. Ustanovljeno je da su najveci urodi postignuti uvijek uzprisustvo humusa, pa prema tome on ima odlucujucu ulogu u povecanjuuroda bilja.

ENCIMI - FERMENTI

Encim je rijec grckoga podrijetla, a znaci »u kvascu«. Encimi su ne-žive tvari koje sudjeluju u izmjeni tvari (metabolizmu) u biljci, a djelujukao katalizatori, to jest pospješuju razne biološke reakcije a da sami neulaze u te reakcije. Oni su po svojoj prirodi koloidi velike usitnjenosti svelikom apsorpcijskom površinom.

Vrlo su osjetljivi na kiselost, odnosno bazicnost (R' i OR' ioni). IstQsu tako osjetljivi na temperaturne razlike, a optimum njihova djelovanjanalazi se izmedu 30 i 60 DC.Grada im je vrlo fine globularno-micelarnestrukture, a rasporedeni su u biljkama izmedu molekula. Sastoje se izdva dijela i to jednog dijela bjelancevine termolabilne komponente kojase zove apoferment (nosilac) i nekoloidne termostabilne komponente -koferment. Ta dva sastavna dijela cine potpuni encim ili ferment (od la-tinske rijeci ferveo = prevreti). Molekula encima vrlo je nestabilna i imasposobnost da se brzo razdvaja i opet sastavlja.

Rad encima dosad je vrlo slabo poznat, no zna se da u njemu djelujudvije sile: sila spajanja je uvjetovana hranjivim supstratom, a sila raz-dvajanja je svojstvena bjelancevinama kao u nosiocu encima (apo fer-menta).

Uglavnom se razlikuju dvije skupine encima: hidrolaze, koje pospje-šuju reakcije hidrolize (rastvaranja u prisucu vode) i oksireduktaze, kojepospješuju spajanje i razdvajanje s kisikom.

Za pravilan rad encima od vrlo je velike važnosti da je biljka pravil-no hranjena, kako tzv. makroementima, tako, još više, mikroelementima.Tako, na primjer, bakar ima vrlo važnu ulogu za rad encima oksireduk-taze, cink je sastavni dio encima disanja (karboanhidraze), isto tako mo-libden, mangan i drugi.

Za pravilan rad encima hidrolaze potrebno je posebno naglasiti dase biljke redovito snabdijevaju vodom. Nedostatak u snabdijevanju vo-

44

--'"

,

I dom uzrokuje nepravilnost u ritmu rada ovog encima u metabolizmu ug-ljikohidrata i bjelancevina, pa prema njegovu ritmu rada razlikujemobiljke otporne i neotporne na sušu.

Rad encima oksireduktaze važan je u procesima disanja i fotosinte-ze. Encim oksidaze sastoji se takoder od dvije komponente, jedne kojaveže kisik iz zraka, dok druga služi kao primalac vodika.

Cijeli oksidacijski aparat biljke sastoji se od fermenata:- oksigenaze,- peroksidaze i- polifenola.Encim oksireduktaze važan je u otpornosti biljaka prema parazitima

kod cega je utvrdena nedvojbena veza izmedu njegove aktivnosti i otpor-nosti biljaka prema parazitima.

Otpornost biljaka koja se sastoji iz naslijedene i stecene otpornosti,jest aktivni fiziološki proces prema kome ona reagira na vanjske uvjete.Što je biljka otpornija prema parazitima, to se u njoj odigravaju inten-zivniji procesi oksidacije i redukcije. Nadalje, utvrdeno je da se pri pro-cesu oksi-redukcije stvaraju fenoli. Postoji mišljenje da laka oksidacijafenola u biljnom tkivu oduzima kisik parazitima i tako ih sprecava u raz-vOJU.

U hranidbi bilja potrebno je, takoder, naglasiti da oni djeluju u cik-loforaznom sistemu. Kao primjer takvog rada encima navest cemo hra-nidbu biljaka nitratima u svrhu njihova snabdijevanja dušikom. U svrhuhranidbe biljaka nitratima potrebno je da se nitrati rastvore prije negošto ih biljka može koristiti za hranu.

Prema opcenito prihvacenoj teoriji o rastvaranju nitrata taj proces te-ce ovako:

HNO3-- HNO2-- (HNO2)OH-- 'NHpH-- NH3nitrati nitriti hiponitrit amqnijak hidro~silamin

Da bi se navedeni procesi mogli pravilno odvijati, potrebno je da pritoj rastvorbi sudjeluje cikloforazni sistem encima tzv. reduktaze.

Proces tece ovako: encim nitrat-reduktaze rastvori nitrate, encim ni-trit-reduktaze rastvori nitrite, encim hiponitrit-reduktaze rastvori hipo-nitrite i encim hidroksil-amin reduktaze rastvori hiponitrite, itd.

Vec je prije naglašeno da su za pravilan rad encima, pored makroele-menata, potrebni i mikroelementi od kojih su narocito važni: bakar, mo-libden, željezo, mangan, magnezij i drugi.

Ako biljka oskudijeva jednim od navedenih elemenata, u cikloforaz-nom sistemu redukcije ne dolazi do aktivizacije encima reduktaze, paprema tome ni do redukcije nitrata i ostalih encima. Uslijed toga prona-laze se nerastvoreni nitrati u biljkama koje su hranjene nitratnim gnoji-vima. Kako se takvo stanje odrazuje na zdravlje biljaka vidi se iz prak-

45

ticne upotrebe mineralnih dušicnih gnojiva: što je intenzivnija upotrebamineralnih dušicnih gnojiva, to se ispoljava veca osjetljivost biljaka naparazite.

Bakar je sastavni dio encima katalaze koji je temeljni encim što sud-jeluje u obrambenom sistemu od infekcije, pa smanjenje bakra uzrokujenjegovo smanjeno djelovanje.

Pokusi vršeni sa štakorima kojima je u hranidbi nedostajao bakar po-kazuje da su oni bili znatno osjetljiviji na infekcije, a cim se obrocimadodao bakar, pojacao se rad encima katalaze i u isto vrijeme otpornostštakora prema infekcijama.

Ovaj letimican pregled o radu encima i njihovoj ulozi u pravilnojhranidbi biljaka upucuje nas na to da ubuduce revidiramo svoj stav pre-ma jednostranoj primjeni mineralnih gnojiva (NPK) jer je to ocito usuprotnosti s pravilnom hranidbom.

46

-.I

IOSNOVE BIOLOŠKE AGRIKULTURE I

Svrha dosadašnjeg našeg izlaganja bila je da prikaže biološku agri-kulturu sa znanstvenog stanovišta. Cilj našeg daljnjeg izlaganja jest daprikažemo biološku agrikulturu što jednostavnije kako bi se njome mog-li koristiti svi oni koji je žele provoditi u praksi.

U našoj dosadašnjoj praksi imali smo uspjeha upravo samaterimakoji se poljoprivredom zanimaju iz ljubavi, stoga su njima i namijenjenanaša daljnja razmatranja.

Život na zemlji ovisi, prije svega, o suncu jer je ono izvor života. Ži-vot se rada i nestaje u tlu. Prema tom saznanju postoje velike razlike iz-medu tzv. klasicne i biološke agrikulture.

Klasicna agrikultura osniva se na Liebigovim postavkama o hranidbibilja. On smatra da sva živa bica, poglavito biljke koje ugibaju, prolazekroz proces rastvorbe-mineralizacije do njihovih osnovnih elemenata.Tako mineralizirane organske tvari, N, P, K, Ca, Mg i druge, prema timpostavkama, ponovo apsorbira korijenov sistem biljaka i u lako topivomstanju služe za hranu.

Biološka agrikultura, naprotiv, razlikuje se od klasicne po tome štodokazuje da biljni i životinjski svijet koji ugiba na tlu i u tlu ne prolaziproces rastvorbe do potpune mineralizacije, to jest do razgradnje na po-cetne elemente N, P, K, Ca, Mg i druge, te da njihovom rastvorbom os-taju osnovni elementi života, odnosno njihovi dijelovi žive materije, tojest molekule - mikrosomi i dr.

U skladu s tim postavkama hranidba bilja ubiološkoj agrikulturi os-niva se na rastvorbi organskih tvari, kojima se prema potrebi dodaju iprirodna mineralna gnojiva (fino mljeveni sirovi fosfati, eruptivno ka-menje, alge, KPMG i dr.).

Hranidba bilja klasicnim nacinom temelji se na umjetnim gnojivima- u fiziološki aktivnom obliku topivim u vodi - a utvrdivanje potrebaobavlja se analizom tla.

To je, prema našem mišljenju i iskustvu, krivi put u hranidbi bilja.Biološka agrikultura temelji hranidbu bilja na biološki aktivnom tlu

bogatom mikroorganizmima. Hranidba se ne obavlja izravno prema tzv.potrebama bilja, vec posredno, time što se hrane mikroorganizmi tla, aoni svojom djelatnošcu i biološkom aktivnošcu djeluju na rastvaranje or-

47

ganske materije i u interakciji skorijenovim sistemom, izmjenom tvari,hrane biljke.

Klasicna hranidba bilja ne samo da zanemaruje mikrobiološku aktiv-nost tla, kojom se stvaraju povoljni uvjeti za rast i urod biljaka, vec onatu aktivnost cak i uništava.

Dodavanjem umjetnih gnojiva remeti se mikrobiološka ravnoteža utlu, a time se ujedno vrši negativna selekcija koja redovito sprecava radkorisnih mikroorganizama na racun patogenih. Zbog toga dolazi do pre-velikog razmnožavanja pojedinih vrsta patogenih mikroorganizama. Upostojecoj mikrobiološkoj ravnoteži tla postoji medusobna borba zaodržavanje života i razmnožavanje pojedinih vrsta mikroorganizama, štonazivamo antagonizmom. Takvim antagonizmom stvaraju se razni inhi-bitori i antibiotici koje luce pojedine vrste mikroorganizama, a svrha imje samoodržanje.

Poremecaj biološke ravnoteže u tlu ustanovljen je narocito onda ka-da se pored umjetnih gnojiva u tlo dodaju i razna sredstva za zaštitu bi-lja - pesticidi, herbicidi i druga.

Ta se ravnoteža u tlu toliko mijenja da se pocinju razvijati neke dotada potpuno nepoznate vrste patogenih mikroorganizama. Kako bi setakvo veliko umnožavanje sprijecilo, poduzimaju se razne mjere, i touvijek novim i sve težim otrovima, kojima se želi sprijeciti razvoj patoge-nih mikroorganizama. Time se stvara zacarani krug iz kojeg je vrlo teškopronaci izlaz.

Prilicno jasne cinjenice u suvremenoj poljoprivredi ne daju mnogoizgleda da se u dogledno vrijeme u tome postigne uspjeh jer se sve višeupotrebljavaju suvremena sredstva kemizacije, cime sve više nastaje po-treba da se u lijecenju ljudi i životinja upotrebljavaju antibiotici.

Sredstva, dakle, koja medusobno luce pojedini mikroorganizmi uborbi za samoodržanje nedostaju u hrani proizvedenoj sredstvima kemi-zacije u poljoprivredi.

Proucavanje cinjenica kako proizvedena hrana suvremenim sredstvi-ma kemizacije u poljoprivredi djeluje na zdravlje ljudi i životinja izlaziiz okvira ove knjige.

ÚËÒÕÝ×ÑÒßÔÒß DEFINICIJA PLODNOSTI TLAU BIOLOŠKO] AGRIKULTURI

Tlo je životna zajednica razlicitih organizama koji ga nastanjuju. Isamo tlo djeluje kao organizam, a njegova je vlastitost da djeluje kao bi-ološki regulator.

Buduci da tlo kao organizam ne posjeduje mogucnost vlastitog izbo-ra hraniva, kao što to imaju nadzemni organizmi, ono ima sposobnost

48

.....

da obavi za(Jacu biološkog regulatora. U toj zadaci rastvara organske imineralnekomponente i tako stvara proizvode prikladne za hranidbu bi-lja.

Biljke posjeduju vlastite mikroorganizme koji djeluju u podrucju ko-rijenovog sistema (rizosfere) a koja joj omogucuje izbor onakve vrstehraniva koja joj ponajbolje odgovara.

Racionalnim i strpljivim postupkom prema odredenom planu stvara-mo uravnoteženo tlo koje posjeduje optimalni biološki kapacitet.

Plodnost se ne sastoji u kolicini raspoloživih hraniva, vec u nesmeta-nom odvijanju odredenih životnih funkcija. Plodnost tla se ne stvaraumjetnom smjesom fiziološki aktivnih NPK i drugih sredstava u tlu, vecnesmetanim odvijanjem životnih funkcija svojstvenih tlu.

Plodnost tla jest lancana reakcija kružnog kretanja ishrane koja je to-liko jaka koliko njena najslabija karika. Svaki umjetni zahvat u tu lanca-nu reakciju životnih funkcija tla donosi sa sobom neizostavnu opasnostgubitka njegove plodnosti.

Plodnost tla ukljucuje funkciju samoodržanja i razmnožavanja kaobiološki regulativ koji se od plodnosti ne može odijeliti. Plodnost se od-vija u kružnom lancanom kretanju žive supstance, što s.e, pak, ocituje uzdravlju svega živoga.

Plodnost je nedjeljiva vlastitost živog bica. Život je nastao u tokurazlicitih zemljinih epoha iz jednostavnih životnih oblika pod utjecajemdjelovanja žive prafunkcije. Uprkos razlikama unutar biološke vlastitos-ti, od jednostanicno do višestanicno organiziranih bica, ta je vlastitost ži-vota do danas ostala nedjeljiva kod svih živih bica.

PRIRODNA PLODNOST TLA

Temeljno pravilo biološke agrikulture jest: medusobni antagonizamživih bica tla jest motor pokretac životnih aktivnosti u tlu.

Život u tlu bit ce to intenzivniji i snažniji, što je veci broj organizamau tlu i što je više razlicitih vrsta i veci njihov antagonizam.

Njihov zajednicki ucinak je rastvorba razlicitih komponenata organ-skog i mineralnog sastava, a ocituje se u stvaranju povoljnog stanja iz-medu krute, tekuce i plinovite faze tla neophodno potrebne za rast i rod-nost bilja. Njihova najveca aktivnost je u gornjem sloju tla, u dubini od3 - 8 cm.

Tijela mikroba i ostaci njihove aktivnosti sljepljuju se sa cesticamaorgansko mineralnog dijela tla i tvore vec prostim okom vidljivu mrvi-castu strukturu tla, koja je sastavn~ dio prhline (Zell gara).

Osnovni uvjet za uspješno djelovanje mikroorganizama u tlu jest do-voljna kolicina organske i mineraIne tvari: vode, zraka i topline.

4 BIOAGRIKULTURA 49

I:

Iz jedne bakterije u toku 2 - 3 dana mogu nastati kolonije od višemilijuna, koje se, pak, narocito brzo umnažaju u gornjem dijelu tla(prhlini).

Mnoge vrste bakterija mogu dobro djelovati samo uz pristup dovolj-ne kolicine zraka (aerobne bakterije). One same svojom aktivnošcu stva-raju sebi povoljne uvjete za razvoj i rad - mrvicastu strukturu tla, kojaje ujedno vanjski vidljivi znak njihove aktivnosti.

Daljnji važan preduvjet za mikrobiološku aktivnost tla jest zemljišnipokrivac koji izmedu ostalog služi i kao zaštita od svjetlosti, što vecinabakterija ne podnosi. On ujedno služi kao zavjesa protiv isušivanja tla iza zadržavanje topline u njemu. Zašticuje, nadalje, od erozije (ispiranja),koja je narocito jaka za vrijeme snažnih kiša, zbog kojih je inace potreb-no cesto rahljenje tla (ako zemljani pokrivac nije prisutan). Ni najsnaž-niji pljusak nije u stanju razoriti prirodno porozno tlo, koje su izgradilimikroorganizmi tla, jer su kolonije mikroba sadržane u mrvicastoj struk-turi sposobne da izdrže tlak od više stotina atmosfera.

Ipak i prhlina ima svoju lošu stranu - cim se izvor ugljikohidrata(hrana za mikrobe tla) istroši, pocinje se raspadati, nakon cega ostajenjezin ostatak koji ovisi o:. kolicini preradene tvari;. kvaliteti preradene tvari;. vrsti tla (sadržaju glinenih i drugih cestica);. kolicini organskog gnojiva.

Navodimo osnovne principe prakticne funkcije organske gnojidbe:. prema kolicini organsko se gnojivo može dodati i previše i premalo;. što je razlicitije organsko gnojivo, to je i ugaranje tla bolje;. teško i lako tlo imaju razlicite potrebe gnojidbe;. nije uputno odjednom dodavati velike kolicine gnojiva, vec manjekolicine u više navrata.

Iz navedenog se vidi da svaki proizvodac mora dobro poznavati svo-je tlo i potrebe hranjenja mikroorganizama u njemu. Ujedno se vidi danema opceg recepta prema kojem bi se postupalo jednako na svim tlima.

Kao organsko gnojivo može poslužiti stajsko gnojivo, prvenstvenogovedsko, zatim gnojivo od peradi, gnojnica (uz poseban nacin pripre-me), korovi, zelena gnojidba, kompost, organsko tvornicko gnojivo (koš-tano brašno, krvno brašno, rogovina i drugo) mljeveno eruptivno kame-nje, sirovi fosfati, gradsko smece...

RIZOSFERA

Nakon što su mikrobi u gornjem sloju tla (3 do 8 cm) rastvorili or-gansku tvar do prhline (Zell gara), daljnji procesi razgradnje nastavljaju

50

...

Marelica - razvoj korjenovog sistemau sloju prahline

se do tzv. prahline (Plazma gara). U podrucju korijenovog sistema razvi-ja se posebna vrst bakterija, i zavisno o aktivnosti korijenovog sistema(rizosfere).

Sjeme koje klija odmah se okružuje sferom mikroba, koja se poveca-va u zavisnosti od daljnjeg rasta korijena.

Broj mikroba stalno se povecava u tiskom krugu oko korijena i posti-že svoj maksimum za vrijeme razvoja plodova.

TABLICA 3.

Razdioba bakterija u rizosferi pamuka

UDALJENOST OVRATNIKAUZORKA TLA

UKUPNI BROJ BAKTERIJAU STOTINAMA TISUCA

U I GRAMU TLA

Dodir korijenaRizoplan (neposredni)

Od 0,05 - 0,5 cm od korijenaOd 0,5 - 2,5cm od korijenaOd 10 - 15 cm od korijena

510

129,954,752,6

51

Pokrivac tla 2-3 cm

prhlina 3-8 cm(zell gare)

30-50 cm

zdravica

52

aktivnost u tlumakro fauna

simbionti(rizosfere)

Profil tla

Hranidba vocaka - presjek tla

j

~

Svaka biljna vrsta ima svoju specificnu vrstu bakterija. Ispitivanjimamikroorganizama u podrucju korijenovog sistema utvrdeno je:. da je intenzivno umnažanje mikroorganizama bilo uvijek zavisno ointenzitetu asimilacije;. da se mikroorganizmi iz podrucja rizosfere nisu uopce dalje razmna-žali ako se upotrijebio samo hranj ivi supstrat rizosfere bez kontakta s.njegovim sistemom;

~. da je razmnožavanje mikroba pocelo istom intenziviranjem asimila-cije u neposrednom kontaktu skorijenom.

Zakljucujemo da je rijec o bakterijama koje su životno vezane za asi-milate koje proizvodi biljka, koje ona putem korijena izlucuje, to jest datu postoje simbiotski odnosi izmedu korijenovog sistema biljaka i bakte-rija koje žive u njegovoj neposrednoj blizini.

Biljke snabdijevaju mikrobe asimilatima, a one njih mineralnim sup-stancama i drugim tvarima. Ispitivanjem je, nadalje, utvrdeno da su tebakterije prema svojoj gradi nalik bakterijama koje nalazimo u debelomcrijevu kod preživaca: Escherichia coli, Lactobacil1us acidofilus, Lacto-bacillus bifidus i drugi. Priroda tih mikroorganizama za sada je još slabopoznata, ali je eksperimentalno utvrdeno:. da postoji interakcija izmedu rada bakterija rizosfere i viših biljaka;. da korijenje bilja izlucuje razlicite supstance (asimilate), koji unapre-duju razvoj bakterija: što je intenzivnija asimilacija, to je intenzivniji irazvoj i razmnožavanje mikroorganizama u podrucju korijenovog siste-ma;. da se u medusobnom radu mikroorganizmi rizosfere ili potpomažu(sinergicno djelovanje), ili sprecavaju u radu (antagonisticko djelovanje)lucenjem inhibitora - antibiotika;. da mikroorganizmi rizosfere aktivno sudjeluju u snabdijevanju bilja-ka dušikom, mineralnim tvarima koje imaju utjecaja na odvijanje život-nih funkcija (zdravlje i otpornost bilja od patogenih mikroorganizama);. da svaka biljna vrsta ima svoju specificnu vrst mikroorganizama upodrucju korijenovog sistema, tako da biljke kojima odgovara kisela re-

. akcija razvijaju odgovarajuce mikroorganizme kojima odgovara takvareakcija, na primjer, jabuke; druge (breskve, marelice), pak, kojima višeodgovara neutralna ili slabo alkalicna reakcija, potpomažu isto takvebakterije.

S druge strane, postoji bitna razlika u hranidbi biljaka hranjenih kla-sicnim sistemom, umjetnim gnojivima u fiziološki aktivnom obliku, tojest hranivom otopinom u vodi.

Biljke hranjene klasicnim nacinom izgubile su mogucnost primanjahrane iz tla selekcijom odgovarajucih hraniva. Iz postojece otopine hra-niva u tlu primaju sorpcijom korijena onakvu vrst i omjer hraniva kojase nalazi otopljena u vodi u neposrednom dodiru skorijenom.

53

Hraniva ,koja biljka crpi iz tla direktnom sorpcijom pomocu korije-na, a koja nisu prethodno selekcionirana prema njezinim vlastitim potre-bama, tj. selekcijom preko odgovarajucih vrsta bakterija, nisu prikladna

. za njihovu pravilnu hranidbu.U prethodnom poglavlju upoznali smo se s radom encima, koji kao

neživa tvar obavljaju vrlo znacajnu ulogu u izmjeni tvari unutar biljnogorganizma. Takoder smo vidjeli da postoji cikloforazni rad encima, tojest rad jedne vrste encima, što se nadovezuje na rad druge vrste, a ti seprocesi u biljci odvijaju simultano. Tako se razgradnja nitrata u nitriteodvija pomocu encima nitrataze, a nitrita dalje pomocu encima nitritazeitd. Ako se u biljnom organizmu nade više nitrata nego što ih encim ni-tratamože preraditi, ostaje višak nitrata koji koci razvoj encima što sud-jeluju u daljnjem lancu razgradnje a što je redovita pojava kod biljakakoje su hranjene mineralnim dušicnim gnojivima. Uslijed zastoja u iz-mjeni tvari dolazi, takoder, do zastoja u odvijanju ostalih funkcija važ-nih za život biljaka.

Iz prakse hranidbe biljaka umjetnim gnojivima poznato je slijedece:što je intenzivnija gnojidba mineralnim dušicnim gnojivima, to je vecapotreba za primjenom zaštite biljaka od parazita. Time se ujedno po-tvrduje da umjetna hranidba djeluje na smanjenje obrambenog sistemabilja od parazita.

MIKO RIZA

Mikoriza je živi most kojim micelij gljive spaja humusom bogato tlos korijenom bilja. Prethodno pripremljena hraniva od gljiva mogu bitiizravno prenesena u korijen biljaka a da korijen nije izravno u dodiru stlom. M~lo nam je poznato kako Se odvija taj medusobni odnos gljive ikorijena biljaka s obzirom da biljka snabdijeva gljivu asimilatima uglji-ka, a gljiva biljku dušikom i ostalim mineralnim tvarima.

U prvom smo dijelu govorili o odnosu gljiva i korijenja biljaka, pasmo spomenuli tzv. endotrofnu i ektotrofnu mikorizu. Ovdje cemo uk-ratko spomenuti naša iskustva o mikorizi u jednom vocnjaku šljiva štose nalazi pod našom kontrolom više od dvadeset godina.

Simbiotski odnos izmedu gljive koja tvori mikorizu, a koja je deter-minirana kao RhodophyJus c1ypeatus saudersii. i korijena šljiva u nasa-du na površini od I ha u Našicama, uspostavljen je, prema onome što semoglo ustanoviti na površini tla a u vezi s plodnim tijelom gljive, u ne-posrednoj blizini zdjelice vocaka, u cetvrtoj godini nakon sadnje šljiva.

Do tog vremena nasad šljiva je bio redovito svake godine prilicno iz-ložen bolestima: PoJystigma rubrum (Pers) D. C. i Taphrina pruni (Fuc-kaj) TuI.

54

...

Napad navedenih bolesti na šljivama bio je samo u pocetku prilicnojak, kasnije srednje jak i, naposljetku, nakon pojave gljive u nasadu pot-puno je izostao.

Važno je napomenuti da nikakva sredstva u obrani šljiva od navede-nih bolesti nisu poduzimana (u vezi s time strucna komisija za zaštitu bi-lja SR Hrvatske dala je primjedbu da bi trebalo poduzeti mjere zaštiteda se otklone tako nastale pojave bolesti).

Prvi veci urod iz toga nasada vocke su dale u petoj godini nakon sad-nje, a u puni rod šljivik je došao u 7. godini, kada je dao 4,5 vagona/ha.

U nasadu šljiva, kako je to vec istaknuto, ne poduzimaju se nikakveposebne mjere zaštite vocaka od bolesti. Prskanje, i to biološkim sred-

i.Rhodophylusclypeatussaundersii -simbioza gljivei šljivinogkorijena

stvima, provodi se samo protiv šljivine osice (Hoplocampa m. i f.) i tosamo U godinama kada je slabiji urod šljiva. U godinama pune rodnostiovaj štetnik upravo povoljno djeluje na rod šljiva jer djelomice prorjedu-je plodove, cime šljive postaju krupnije.

Pravilnom biološkom hranidbom vocaka, dakle, zaštita se svodi nanajmanju mjeru, a posebne mjere zaštite poduzimaju se samo onda kadase u nasadu pojavi štetnik koji ih povremeno napada. U pet godina u na-sadu pojavio se gubar (Hyphantria dispar), koji je bio odložio veliki brojjaja. Mjere zaštite protiv toga štetnika provedene su spaljivanjem guba-rovih legla (jaja) s let-lampom.

Postoji opce mišljenje da je za plodnost tla od osobitog znacenja pri-sutnost Azotobacter crococuma u tlu. U vezi s time izvršeno je ispitiva-nje tla u navedenom nasadu šljiva. Materijal za ispitivanje nabavljen jeiz instituta Radicin u SR Njemackoj. Ispitivanja su pokazala da u tlušljivika nije bilo Azotobactera, iako bi se to moglo zakljuciti prema buj-nom rastu šljiva.

Ispitivanja na tlu šljivika vršena su na istom objektu na kome su ras-le i jabuke koje su redovito svake godine gnojene umjetnim gnojivima ito visokim dozama, a tlo je redovito obradivano za vrijeme vegetacije. Utom tlu pronadena je zacudujuce velika zastupljenost Azotobactera. Ja-buke na istom objektu, a pet godina starije od šljiva, gotovo su premasvojoj bujnosti dvostruko manje od šljiva, a svake godine ih redovito na-padaju razni štetnici i bolesti, posebice uši, dok se uši u nasadu šljivauopce ne pojavljuju.

Kod ovog je važno napomenuti da do sada, u 22 godine, šljivik nijegnojen ni najmanjom kolicinom mineralnih dušicnih gnojiva, a od osta-lih gnojiva dodavani su, samo u pocetku, Patent - kalij i Thomasovadrozga, dok je u kasnijim godinama od mineralnih gnojiva dodavan sa-mo fino mljeveni fosfat.

Bujan rast i rodnost vocaka šljiva uvjetovani su plodnim tlom. Koli-cina humusa u tlu iznosila je prigodom sadnje (1960. godina) svega 1,4posto. Nakon 5 godina biološkog vocarenja kolicina humu sa u tlu povi-sila se na 3,2 posto. Nakon što je kolicina humusa u tlu prešla 3 posto,zdravstveno stanje šljiva vidljivo se popravilo. Sad se u tom tlu nalazi uneposrednoj blizini zdjelice vocaka 7,2 posto humusa.

Troškovi uzdržavanja nasada šljiva svedeni su na minimum, asastojese uglavnom u snabdijevanju tla organskim gnojivima i samo povreme-no mineralnim. Umjesto obrade, trajno se provodi mulciranje vocaka,dok je suzbijanje bolesti i štetnika potpuno izostavljeno.

Troškovi ovog šljivika po jednom hektaru iznose svega 40 posto troš-kova jabuka.

Ovaj nasad šljiva može poslužiti kao školski primjer da je za rast iurod vocaka potpuno nepotrebno gnojiti tlo umjetnim gnojivima, osobi-

Iti

I

I

II

I

56

!o ...

~

to ne dušicnim, kao i obradivati tlo u nasadu. Tlo za podizanje ovog na-sada pripremljeno je podrivanjem, a ne rigolanjem, stoga to može poslu-žiti kao dokaz da je rigolanje tla potpuno nepotrebna mjera koja se dosada opcenito smatrala neophodnom za uspješno podizanje vocnih na-sada.

Troškovi pripremanja tla podrivanjem iznosili su svega 20 posto troš-kova rigolanja. S takvim pripremanjem tla detaljno cemo se upoznati ukasnijem izlaganju raznih nacina pripremanja tla za podizanje vocnihnasada.

KAKO NADOKNADITI ODNOŠENJEMINERALNIH ELEMENATA IZ TLA

i

1Iz dosadašnje prakse biološke agrikulture vidi se da je moguce posti-

zati visoke urode kvalitetnog bilja, a da pritom nije bilo potrebno gnojitivelikim kolicinama mineralnih gnojiva, što na prvi pogled izgleda para-doksalno.

U klasicnoj poljoprivredi, na temelju analize tla o potrebama hrani-va, kroz godinu se dodaje 1000 - 1500 kg i više NPK gnojiva. Cesto sesamo mineralnog dušicnog gnojiva dodaje za vrijeme vegetacije 400 -500 kg/ha. No pitanje je koliko bi iznosilo po jednom hektaru ako bi sedodav(ilo u obliku organskih gnojiva.

Ako pretpostavimo da se u 100 kg -stajskog gnojiva nalazi svega 0,35kg dušika, 0,16 kg fosfora i 0,40 kg kalija, onda bi trebalo dodati neštomanje od 3 vagona stajskog gnojiva godišnje. Kad bi i bilo moguce do-davati tako veliku kolicinu stajskog gnojiva, s obzirom na ogranicene iz-vore, to ne bi bilo prikladno jer bi tako velike kolicine u pomanjkanjuoborina u doba vegetacije mogle imati vrlo štetan ucinak.

Ubiološkoj agrikulturi, ovisno o težini i strukturi tla, u površinskomkompostiranju po jednom hektaru dodajemo svega 1500 do 2000 kg or-ganskog gnojiva i to ne svake godine, vec svake druge, trece, ovisno omikrobiološkoj aktivnosti tla. Svake godine, i to narocito u pocetku, do-daje se 150- 200 kg fino mljevenog eruptivnog kamenja, odnosno siro-vih fosfata, a prelaskom na biološku agrikulturu isto tolike kolicine Pa-tent-kalija.

Želimo li povuci neki komparativni zakljucak, onda izgleda da u to-me nije riješeno osnovno pitanje.

57

KAKO NADOKNADITINEDOSTATAK HRANIVA U TLU

Dušik

Navedene dodane kolicine dušika u organskom obliku ne bi bile do-statne da se nadoknade kolicine dušika koje biljke trebaju kroz godinukad ne bi bilo prirodne fiksacije dušika iz atmosfere pomocu mikroorga-nizama. U stvari, u plodnom tlu dobre mikrobiološke aktivnosti kolicinadušika koje vezuju mikroorganizmi iz zraka daleko prelaze stvarne po-trebe koje trebaju biljke za svoj razvoj i redovitu plodnost. Uslijed togasvako dodavanje mineralnog dušicnog gnojiva postaje suvišno, a za odr-žavanje dobrog zdravstvenog stanja biljaka i štetno, što je potvrdilapraksa biološke agrikulture.

Kalij

Vecina diluvijalnih tala (nastalih trošenjem mineralnih stijena i dr.)dostatno su snabdjevena potrebnim kolicinama kalija za rast i rodnostbiljaka. Da je u takvim tlima mikrobiološkom aktivnosti moguce aktivi-rati dovoljne kolicine kalija, potvrduje praksa iz biološke agrikulture.

Osim toga, naknada potrebnih kolicina kalija postiže se i dodava-njem fino mljevenog eruptivnog kamenja (KPMG, bazalta, gnajsa, gra-nita i dr.).

Pored navedenih tala kojima je kalij zastupljen u dovoljnim kolicina-ma, postoje i aluvijalna (nanosna) tla i tla koja su se razvila iz vapnenihsedimenata. U tim tlima nedostaju potrebne kolicine kalija (biljkama), anadoknaduje ih se prijelazom na biološku agrikulturu dodavanjem Pa-tent-kalija, a kasnije mljevenim eruptivnim kamenjem koje u sebi sadržii do 7 posto kalija. Isto tako, organsko gnojivo i drugi biljni i životinjskiotpaci sadrže dovoljne kolicine kalija da zadovolje potrebe biljaka.

Fosfor

Vecina tala ima dovoljne kolicine fosfora, zbog cega je potpuno ne-potrebno posebno unošenje fosfora u obliku umjetnih fosfornih gnojiva.Ukoliko u tlu ipak nedostaju potrebne kolicine fosfora, iste se nadokna-duju unošenjem fino mljevenih sirovih fosfata (a da nisu prethodno ke-mijski preradeni) što ga obilno koriste mikroorganizmi tla.

Fino mljeveno eruptivno kamenje koje se u obliku praha dodaje tluuz kalij sadrži i fosfor.

58

--.I

Ostali elementi

(

Ostali elementi potrebni za rast i rodnost bilja i održavanje zdrav-stvenog stanja, tzv. mikroelementi, unose se u tlo u dovoljnim kolicina-ma u obliku fino mljevene prašine eruptivnog kamenja.

Unošenje navedenih elemenata u takvom stanju omogucuje prirodnodoziranje potrebnih hraniva bez opasnosti od njihova prekomjernogunošenja. Ovo je potrebno posebno naglasiti jer ne znamo optimalne ko-licine pojedinih elemenata; stoga dodavanjem umjetnih gnojiva raznihkombinacija postoji opravdana opasnost da se doda i odviše nekog hra-niva, a nekog premalo. Dodavanjem, pak, fino mljevenog eruptivnog ka-menja ta se opasnost sigurno otklanja.

~

L

t

59

IPRIPREMANJE TLA I

Vec smo naveli opce postavke biološke agrikulture iz kojih se vidi daje tlo životna zajednica razlicitih organizama i da samo tlo ima karakterorganizma, pa je o takvim njegovim svojstvima potrebno posebno voditiracuna kod njegova pripremanja.

RIGOLANJE TLA

Od 1962. godine do danas izvršene su mnoge pripreme tla, ali starapraksa pripremanja tla rigolanjem toliko se uvriježila u,našu praksu da

Rigolanje tla za podizanje vocnihi loznih nasada

-- - - - -

60

---

ce i ubuduce predstavljati vrlo težak zadatak. Valja nam raditi na suvre-menijem nacinu pripremanja tla.

Kad se odlucujemo za pripremanje tla, imajuci u vidu postizanje vi-sokih uroda, onda nam izgleda logicno da što dublje pripremi mo tlo zasadnju, to ce se stvoriti povoljniji uvjeti za visoke urode.

Navika da baš rigolanjem pripremimo tlo, na primjer, za sadnju vo-caka, ušla je u našu praksu a da za to nismo imali vlastitih iskustava.

Da bismo taj važan posao osvijetlili s više strana i dokumentirali po-trebnim podacima, iznijet cemo najprije ono što bismo trebali znati prijenego što donesemo takvu odluku.

a

h

-1/'

f- ~b

Shematski prikaz rada pl uga rigoleraa) dubina brazde, b) širina braz de, h) humusni sloj

Prije pripremanja tla potrebno je znati:. do koje dubine prodire korijen bilja u tlo;. na kojoj dubini se razvija glavni dio korijenovog sistema;. što se dogada ako se preplitko ili preduboko pripremi tlo za podiza-nje novih nasada.

Kod vocaka, na primjer, korijen prodire u dubinu od 1,2 m i više,dok se glavni njegov dio razvija na dubini izmedu 30 i 40 cm (vidjeli smoi zašto) ovisno o vrsti vocaka, tipu i težini tla, visini podzemne vode, ne-propusnosti donjeg sloja tla i drugome.

Prema tome, izgleda da obicnim oranjem na dubinu 20 do 30 cm tlone bi bilo dobro pripremljeno za podizanje novih nasada, tim prije akose ispod toga nalazi nepropusni sloj koji sprecava prodiranje korijena unjegove dublje slojeve.

61

'!--

Uvidajuci potrebu dubljeg pripremanja tla, u nas se opcenito prešlona rigolanje, i to na dubinu od 60 do 70 cm i dublje, pod slijedecompretpostavkom: što ga dublje pripremimo za sadnju, to cemo postizativece urode.

Prema ispitivanjima T. G. Botova, na teškim tlima postiže se negati-van ucinak kad se preokrece gornji oranicni sloj jer se tada stvaraju ne-povoljni uvjeti za život postojece mikrobiološke aktivnosti u tlu. Da bise to izbjeglo, on preporuca upotrebu trodjelnog pluga specijalne kon-strukcije.

Loše strane rigolanja tla:. Rigolanjem tla izbacuje se na površinu ili bliže njoj velike kolicinemrtvog (inertnog) tla i time narušava mikrobiološka ravnoteža u tlu.. Uspostavljanje prvotne mikrobiološke ravnoteže u tlu i njegovo obo-gacivanje humusom jest dugotrajan posao koji iziskuje mnogo vremena1novaca.. Prividno povoljni uvjeti stvoreni rigolanjem za rast u dubinu brzo sekvare (ispitivanjem rigolanog tla u Borincima vec nakon jedne godine).Korijenje biljaka koje je pocelo rasti u dubinu ponovo se vraca na po-vršinu jer mu nedostaje zraka u dubljim slojevima.. Prijelaiom na rigolanje na vece dubine troškovi rada rastu geometrij-skom progresijom.

PODRIVANJE TLA

U traženju suvremenijeg nacina pripremanja tla za podizanje novihnasada u nekim se zemljama (Francuska, SAD i dr.) prešlo na priprema-nje tla podrivacima. Na podrivac se može vrlo lako nadograditi depozi-tor (deep-feeder) za unošenje mineralnih gnojiva u dublje slojeve tla.

Prednosti podrivanja tla su slijedece:. Podrivac ne izbacuje donji mrtvi (ihertni) sloj tla na površinu, vec sa-mo produbljuje njegov oranicni sloj, a time cuva postcjecu mikrobiološ-ku ravnotežu u tlu i ujedno stvara povoljne uvjete za njezin razvoj.. Na podrivac se može vrlo uspješno adaptirati depozitor za dubinskognojenje (meliorativnu gnojidbu) jer vršimo i produbljivanje tla i gnoje-nje i to njegovih dubinskih slojeva.. Troškovi podrivanja tla su u odnosu na rigolanje nekoliko puta niži.

Prema našim ispitivanjima na pogonu Kukljaš (PIK Našice) u 1953.godini dobiveni su slijedeci rezultati:

Podrivanje tla izvršeno je podrivacem iz Francuske (tvrtka »Charru-es Fondeur Toulouse«), koji je konstruirao inženjer R. Monier. Podrivac

62

Podrivanje tla

je konstruiran tako da ima 3 podrivacka tijela na razmaku od 60 cm, aradi na ukupnu dubinu od 70 cm dok mu je širina zahvata u jednomsmjeru 2,2 m.

Na podrivac je adaptiran depozitor za mineralna gnojiva, što ga jekonstruirao i ugradio strojarski majstor Ivan Jamuljak iz Našica. Sadržajsanduka depozitora iznosi 300 kg mineralnih gnojiva.

Rezultati ispitivanja rada podrivaca:Podrivac je vukao traktor TG 90 KS, a njegov radni ucinak bio je

4800 m2na I sat uz slijedece troškove (1963. godine):

- podrivanje na dubinu 70 cm s unošenjemgnojiva u dublje slojeve

- doprema mineralnih gnojiva na lice mjesta- radna snaga kod pripremanja gnojiva- drljanje iza sadnje vocaka

Ukupni troškovi na I ha

12.500 din.500 din.

1.550 din.1.350 din.

15.900 din.

Za usporedbu navodimo podatke troškova rigolanja tla izvršenih uisto vrijeme na PIK Borinci u Vinkovcima prema podacima iz knjigo-vodstva na 1 ha:

63

- rigolanje na prosjecnu dubinu 70 cm- planiranje nakon rigolanja- rasipanje mineralnog gnojiva

(meliorativna gnojidba)- zaoravanje mineralnog gnojiva- drljanje nakon sadnje

Ukupni troškovi

81.730 din.17.000 din.

1.452 din.1.369 din.1.350 din.

101.551 din.

Vec sama usporedba troškova pripremanja tla podrivanjem i rigola-njem govori u prilog podrivanja. ..

Radi boljeg pregleda naše tvrdo uhodane prakse pripremanja tla ri-golanjem, navest cemo jedan primjer.

Rahljenje tla podrivacem

U obrazloženju troškova navedeno je da su troškovi rigolanja tla iz-nosili 40.000 dinara po I ha. Kad smo upitali zašto je bilo potrebno rigo-lati cisti pijesak za podizanje nasada jabuka, receno nam je da se ta mje-ra pripremanja tla za sadnju vocaka opcenito smatra neophodnom.Zbog takvog stava u pripremanju tla, rukovodilac nasada nije se htio iz-vrgnuti osobnoj odgovornosti jer se bojao neuspjeha sadnje vocaka, akoji bi mogao nastati zbog slabo obavljene pripreme tla. Stoga je on daorigolati i cisti pijesak!? Komentar je nepotreban.

Naši pokusi podrivanja tla obavljeni su 1963. godine, a podaci su ob-javljeni u Agronomskom glasniku br. 7 (1964. godine) te u Savremenojpoljoprivredi, u Novom Sadu, br. 10, iste godine.

Od tada do danas podignuti su u nas mnogi novi vocnjaci i to na ve-likim površinama za koje je tlo pripremljeno rigolanjem.

Ako i nakon ovog prikaza i obrazloženja nedostataka koji nastaju ri-golanjem tla kod podizanja novih nasada postoji i najmanja sumnja upodrivanje, svaki koji sumnja može se o tome uvjeriti na licu mjesta unasadu jabuka i krušaka na objektu Kukljaš PIK-a Osijek u Našicama.

5 BIOAGRIKULTURA 65

~It t-

U pocetku našeg izlaganja o hranidbi bilja navodimo poznate rijeciTimirjazeve: »Svi zadaci agronomije, ako želimo prodrijeti u njihovusuštinu, svode se na što odredenije i po mogucnosti što tocnije ostvare-nje uvjeta pravilne hranidbe bilja.«

Hranidbu biljaka možemo promatrati s dva potpuno suprotna stano-višta:

. Primanje hraniva iz tla u fiziološki aktivnom obliku - otopljenih uvodi.

. Primanje hraniva iz tla u procesu metabolizrna, to jest u interakcijimikroorganizama tla i korijenovog sistema biljaka.

Prvo razmatranje vodi proucavanju cisto kemijsko-fizioloških proce-sa, što je prema postavkama i iskustvu biološke agriku1ture nepotpuno ine može nam dati odgovor na niz pitanja u vezi s proizvodnjom zdravogi kvalitetnog bilja otpornog na parazite.

Kako bismo pobliže razmotrili nedostatke hranidbe bilja u vezi s pri-manjem fiziološki aktivnih hraniva, narocito NPK, iznijet cemo neke ci-njenice koje to potvrduju.

~

PRIMANJE HRANIV AU FIZIOLOŠKI AKTIVNOM OBLIKU

UGLAVNOM DUŠIKA, FOSFORA I KALIJA

Fertilizacija tla klasicnim sistemom obavlja se na osnovi analize tla usvrhu odredivanja potreba hraniva, kojih temelje u fertilizaciji predstav-ljaju takozvana NPK umjetna gnojiva.

Analiza tla obavlja se na temelju AL metode (Egner-Rhim-Domin-go). Evo što o tome kaže profesor M. Gracanin:

»Nauka je svjesna da nema univerzalnih kemijskih metoda koje bibile jednako podesne za ispitivanje svih tala.«

AL metoda ne daje zadovoljavajuce rezultate.Znanost, na žalost, ne može dati jednostavan odgovor na pitanje ko-

liki je koeficijent iskorištavanja hraniva što se fertilizacijom unese u tlo.

66

t

Ona samo govori da su ti koeficijenti kolebljive velicine i da mogu vari-rati od Odo 100 posto.

Može li nam u tu svrhu pomoci folijarna analiza? Što se tice tocnostifolijarne analize, postoje velika kolebanja u odredivanju fosfora; kalij semože mnogo tocnije odrediti dok podaci o potrebama dušika nisu zado-voljavajuci.

Da bi se navedeni nedostaci u odredivanju što tocnijih kolicina hra-niva otklonili, bilo bi potrebno naci odredeni odnos izmedu analize tlapo AL metodi, folijarne analize i postignutih uroda na pojedinim parce-lama, te bi se istom tada tocnije mogla odrediti kolicina hraniva koju jepotrebno dodavati tlu u svrhu hranidbe pojedinih kultura. Ovo je, ne-dvojbeno, veliki nedostatak aktualnih metoda za odredivanje kolicinehraniva, no, na žalost, nije i jedini.

Daljnju teškocu u odredivanju hraniva predstavlja odredivanje dina-mike potrebe hraniva u toku vegetacije. Poznato je da se pojedina hrani-va brzo ispiru ili dezaktiviraju. Da se to što više kompenzira, prišlo ,se ta-kozvanom prihranjivanju u toku vegetacije pojedinih kultura, zatim do-davanju startnih doza prije pocetka vegetacije.

Kako je ovo stanje u ishrani nesigurno i puno razlicitih nepoznanica,vidi se dalje iz podataka o korištenju dušicnih gnojiva. Navodimo rijeciprofesora M. Gracanina:

»Nakon sorpcije korijenovog sistema nitrati - ioni podliježu reduk-ciji u kojoj sudjeluju encimi zvani reduktaze.«

Prema opcenito priznatoj teoriji, nitrati se u biljnom organizmu re-duciraju po shemi:nitrati ~ nitriti ~ hiponitrit ~ amonijak ~ hidroksilamin

Sve te promjene pracene su promjenom valentnosti atoma dušika, aodigravaju se uz pomoc encima: nitrat-reduktaze, nitrit-reduktaze, hipo-nitrit-reduktaze i hidroksilamin-reduktaze (vidi: djelovanje encima ubiljci).

Ovi elementi pripadaju skupini flavoproteida, tj. encimima kojimakao faktori služe flavinoadeninnukleotidi (FAD), kao i njihovi aktivnimetali: molibden (Mo), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn), pa imagnezij (Mg).

Valja istaci da je nitrat-reduktaza inducirajuci encim, tj. encim kojibrzo nastaje u stanicama usporedo s nagomilavanjem nitrata. Aktivatorte nitratne reduktaze je molibden. Ako biljke oskudijevaju molibdenom,onda ne dolazi do aktivacije nitratne reduktaze, pa prema tome ni do re-dukcije nitrata u nitrite.

Pomanjkanje molibdena moglo bi, dakle, biti razlogom nagomilava-nja nitrata u biljnim organizmima.

Ovo vrijedi sigurno i za ostale navedene elemente koji sudjeluju uprocesu redukcije.

67

II'

Kako nagomilavanje nitrata koji nisu reducirani u biljkama (špinatu,mrkvi i dr.) djeluje na zdravlje ljudi i životinja opisano je u knjizi Clau-de Auberta »Biološka agrikultura«.

Prije je navedena, da tako kažemo, samo jedna strana medalje, pa jepotrebno nadodati da u fertilizaciji visokim dozama umjetnih gnojiva,narocito dušicnih, nastaje sve veca potreba za poduzimanjem mjera za-štite biljaka od parazita.

Dokazano je: što se veca doza dušika primjenjuje u hranidbi bilja, tonastaje veca potreba za provodenjem prskanja protiv gljivicnih bolesti(fuzikladija, monilie, zaštita od truljenja voca u skladištu i dr.). Da se tosprijeci, potrebno je trajno povecati broj prskanja i povisivati doze, od-nosno mijenjati sredstva zaštite.

Donedavno je opcenito vrijedilo da su sredstva, primjerice DDT,potpuno neškodljiva za ljude i toplokrvne životinje. Trebalo je prilicnodugo cekati da se opovrgne tako optimisticko mišljenje i da dode do za-brane upotrebe tih sredstava.

Koliko cemo dugo cekati da se to uradi i s ostalim sredstvima koja sejoš danas nalaze u upotrebi djelujuci štetno na zdravlje ljudi i životinja?

Težnja je kemijske industrije da pronade takva sredstva zaštite, kojace uništiti samo odredenog štetnika ili bolest, to jest, da proizvodi tzv.selektivne pesticide. Nece li takvi pesticidi biti otrovni za ljude i životi-nje?

Osim navedenih nedostataka upotrebe kemijskih sredstava u fertili-zaciji tla i zaštiti bilja od parazita, postoji još jedan veliki nedostatak, ato je pitanje ekonomicnosti takve upotrebe.

Ako je koeficijent iskorištavanja umjetnih gnojiva u tlu kolebljiva ve-licina koja može varirati od O do 100 posto, a vec sada se u fertilizacijiupotrebljavaju za gnojidbu bilja kolicine izmedu 1000 i 1500 kg/haNPK umjetnih gnojiva u jednoj godini, jesu li tako visoke doze umjetnihgnojiva i ekonomicne? Može se pretpostaviti da nisu jer se dodaju na te-melju nesigurnih podataka iz analize tla o potrebama hraniva. Doda lise tome da je uslijed tako visokih doza umjetnih gnojiva potrebno podu-zimati i intenzivne mjere zaštite biljaka od parazita, onda je to zapravovrtnja u krugu iz kojeg se ne vidi izlaz.

Potrebno je, nadalje, pitati: kako se navedena fertilizacija tala i upot-reba pesticida u zaštiti bilja od parazita odrazuje na zdravlje ljudi i živo-tinja? S pravom se postavljaju daljnja pitanja:

Ako uslijed intenzivne upotrebe kemijskih sredstava postoji opas-nost po zdravlje ljudi i životinja trovanjem od ostataka neharmonicnogsastava bilja, cemu uopce služi takva proizvodnja voca? Hrani li ona ili,možda, truje ljude?

Ako postoji samo i najmanja sumnja da takva hranidba bilja dovodiu pitanje zdravlje ljudi, onda je prioritetni zadatak pronaci izlaz iz nave-denog zacaranog kruga.

t

I

If

il

l-li

68f

j

PRIMANJE HRANIV AU PROCESU METABOLIZMA

U poglavlju o tlu opisane su pojedine vrste mikroorganizama, kojesudjeluju u životnoj zajednici u tlu. Za održavanje plodnosti tla posebnomjesto zauzimaju bakterije.

Veliki broj mikroorganizama tla (2,5 milijarde u jednom gramu tla)ima odlucujucu ulogu u pravilnoj hranidbi bilja. )

Zanemariti ulogu koju imaju mikroorganizmi u plodnosti tla i hra-nidbi bilja znaci ici krivim putem, tim više što mikroorganizmi, a poseb-no bakterije, igraju odlucujucu ulogu u pravilnoj ishrani ljudi i životinja.

Temelji hranidbe biljaka na mikrobiološkoj aktivnosti tla i proizvod-nji asimilata, koji služe za hranu ljudima i životinjama, znaci podržavatizdravu proizvodnju, a isto tako zdravu rastvorbu takvih asimilata u ljud-skom i životinjskom tijelu, jer tu rastvorbu obavljaju i mikroorganizmi,poglavito bakterije.

Prema ispitivanjima H. P. Ruscha, samo ona hrana koja je proizve-dena u procesu metabolizrna u interakciji bakterija tla i biljaka sposob-na je da ujedno bude prikladna hrana ljudskom i životinjskom organiz-mu.

Održavanje zdravlja ljudi i životinja biljnim proizvodima koji su pro-izvedeni sorpcijom direktno topivim NPK hranivom, potrebno je u lije-cenju ljudi dodavati razne antibiotike jer tako proizvedena hrana nesadrži sve potrebne elemente za zdravu ishranu.

U poglavlju o tlu vidjeli smo da u zdravom tlu vladaju antagonistickiodnosi izmedu pojedinih clanova te zajednice. Isto smo tako upoznalineke antibiotike koje izlucuju pojedini mikroorganizmi, a koji, pak, dje-luju kao inhibitori na druge organizme.

Takvom aktivnosti mikroorganizama tla hrana sadrži sve elementepotrebne za zdravu ishranu ljudi i životinja.

Biljke dobivene iz tala fertiliziranih topivim NPK gnojivima ne sadr-že sve elemente potrebne za zdravu ishranu ljudi.

69

KOMPARATIVNI ÐÎÛÙÔÛÜ ØÎßÒ×ÜÞÛ Þ×ÔÖß

KLASICNA HRANIDBA TOPIVIM NPKGNOJIVIMA

. Optimalno doziranje NPK gnOjIVanije moguce.

. Prekomjerno doziranje i nepravilnaishrana su pravilo.

. Visoki gubici uslijed ispiranja dušic-nih gnojiva.

. Postepeni gubitak strukture tla je re-dovita pojava.

. Potreba dodavanja NPK gnojivatrajno se povecava.

. Zadržavanje vlage u tlu ovisi o koli-cini oborina.

. Postupno sve vece umnažanje boles-ti i štetocina. .

. Postupno gubljenje biološke kvalite-te.

. Gubi se sposobnost cuvanja plodovau skladištu.

. G~bljenje plodnosti tla je redovitapoJava.

. Povisuju se izdaci za zaštitu bilja.

70

HRANIDBA BILJA PREMA BIOLOŠ-KOJ METODI

. Optimalno doziranje hraniva obav-ljaju organizmi u tlu.

. Krivo doziranje hraniva nije uopcemoguce.

. Gubici uslijed ispiranja dušicnihgnojiva su iskljuceni.

. Gnojidba organskim gnojivimastruktura tla se trajno popravlja.

. Potreba za organskim gnojivima po-stupno se smanjuje.

. Optimalno je snabdijevanje biljakavlagom.

. Kako se u tlu povecava kolicina hu-musa, štete od bolesti i štetocina po-stupno se smanjuju.

. Biološka kvaliteta proizvoda trajnose povecava.

. Gubici uslijed uskladištenja plodovakrecu se u dopustivim granicama.

. Plodnost tla se trajno povecava.

. I~d~ci za zaštitu bilja trajno se sma-nJuJu. .

~NIKE W:OLOŠK.EAG~~

FERTILIZACIJA

1.

Kljuc fertilizacije ubiološkoj agrikulturi jest organsko gnojivo.Cilj fertilizacije nije direktno hraniti biljke fiziološki aktivnim hrani-

vima, nego živa bica tla - mikroorganizmi - koji preraduju hranu do-datu fertilizacijom i u interakciji izmedu tla i korijenja biljaka (u proce-su metabolizma) snabdijevaju biljke svim elementima potrebnim za rasti rodnost.

Ubiološkoj agrikulturi postoji nekoliko metoda koje se razlikuju utehnici fertilizacije. Neke od njih cemo navesti. .

Kompostiranje u hrpama

l'

Za kompost se dugo držalo da je temelj biološke poljoprivrede, nodanas mu izvjesne škole pridaju manju važnost smatrajuci da je izradakomposta skup posao koji se može zamijeniti drugim, mnogo jeftinijimmetodama, s mnogo manjim utroškom radne snage, a koji ujedno dajumnogo bolje rezultate.

Izlažuci razne rezultate u biološkoj poljoprivredi ici cemo povijes-nim putem.

Prvi koji je dao naucni temelj kompostiranju, a prema cijoj se metodii danas provodi kompostiranje u biološkoj poljoprivredi u Velikoj Brita-niji, bio je Sir Albert Howard, predstavnik engleske biološke škole. Pozavršetku studija na Oksfordskom univerzitetu on se kao agronom speci-jalizirao u zaštiti bilja i proveo veliki dio svog života radeci u Indiji. Po-tjece iz poljoprivredne obitelji, stoga je znao cijeniti rad poljoprivredni-ka u Indiji i prije nego što je poceo primjenjivati steceno znanje promat-rao je i proucavao kako se poljoprivrednici u Indiji bore protiv raznihparazita. Nakon dugogodišnjeg studija i prakse napisao je knjigu »AnAgricultural Testament« u kojoj je buducim generacijama namro svojaiskustva iz biološke poljoprivrede.

Toliko je bio oduševljen u praksi postignutim rezultatima da ih nijeuspio i naucno obraditi, što su mu njegovi protivnici upisali u veliki gri-..

71

ijeh. Posebno je obradio postupak kompostiranja po takozvanoj Indormetodi, po kojoj se postižu vrlo dobri rezultati u održavanju tla i zdrav-stvenom stanju u biljnoj proizvodnji.

Buduci da smo i mi radili po toj metodi kompostiranja i postigli vrlodobre rezultate, posebno cemo je opisati.

»Indor« metoda kompostiranja

~Ii

~

~.

Postoje dva nacina kompostiranja tom metodom, i to u hrpama (he-ap) i u jamama (pit).

Kod kompostiranja vecih kolicina redovito se kompostira iznad tla uhrpama. Kod manjih kolicina, da ne dode do vecih gubitaka, komposti-,Tanje se obavlja u jame.

Postupak u pripremanju pojedinih slojeva je isti, stoga cemo opisatipostupak kompostiranja u hrpama (iznad tla).

Visina komposta u hrpama iznosi1,5 - 1,8 m, širina na dnu 1,5 m, adužina prema potrebi. Na svaki 1,5 m dužine ostavlja se po jedan otvorkoji služi za ventilaciju.

Postupak pripremanja kom posta je slijedeci:. Prije kompostiranja skine se jedan sloj tla (ledine) od 8 - 10 cm, ši-rine 1,5 m i dužine prema kolicini materijala, odnosno buducoj hrpikomposta. .. Nakon toga se najprije jednolicno rasprostre materijal za komposti-ranje u visini do 15 cm. To može biti ili svježi materijal (trava, djete1inaili razni drugi otpaci) ili suhi (slama, sijeno, utrine i drugo).. Nato se ponovo razastre u visini do 5 cm sloj svježeg stajskog gnoja,najbolji je govedski gnoj, a ako se koristi gnoj od peradi, tada sloj možebiti visok do 2 cm. Ovako razastrti sloj gnoja služi za inokulaciju mikro-ba.. Kako navedeni otpaci imaju u najviše slucajeva kiseo sadržaj, to se usvrhu neutralizacije dodaje mljeveni vapnenac u vrlo finom prahu. Um-jesto toga može se dodati i fino mljeveni sirovi fosfat.. Ako su kao materijal služili zeleni otpaci (trava, djetelina) tada seprskanje vodom provodi istom nakon dodavanja vapnenca, odnosno fi-no mljevenog fosfata. A ako su kao materijal upotrijebljeni suhi otpaci(sijeno, slama), tada se nakon svakog dodanog sloja (gnojiva, vapnenca)prska s dovoljno vode.. Nakon toga posipa se tanki sloj tla (što plodnijeg) do 1,5 cm visine.. Navedeni redoslijed nastavlja se do vrha, to jest do visine 1,5 do 1,8m.. Vrh se obloži 10-15 cm debelim slojem tla.

IIII!~I

Iw

t

i

.~

72

.-

f

. Kako je vec navedeno, na svakih 1,5 m dužine zemljišta ostavlja sepo jedan otvor za cirkulaciju zraka. Otvori se mogu izraditi od svježegpruca ili drugog prikladnog materijala koji može poslužiti za ventilaciju.. Ovako nacinjene hrpe ostavljaju se 3 - 4 tjedna, što se primjecujepo slijeganju materijala u hrpi, a zatim se citavi sadržaj prekopa i medu-sobno izmiješa.. Nakon miješanja materijala nije više potrebna ventilacija koja jeimala zadatak da zraci, da se hrpa odviše ne ugrije i da se u njoj odvijajunajvecim dijelom aerobni mikrobiološki procesi za koje je potreban pri-stup zraka (kisika).. Nakon toga postupka nastavlja se mikrobiološki proces bez pristupazraka, a traje oko 5 tjedana. .. Za potpuno dovršenje ovakvog nacina kompostiranja potrebno jeukupno 8 tjedana (otprilike 2 mjeseca).. Nakon toga može se kompost upotrijebiti u odredene svrhe. Za raz-voj mikroorganizama koji sudjeluju u kompostiranju prema Indor meto-di potrebni su: zrak, voda, toplina i hrana.

U pocetnoj fazi kompostiranja mješavina bakterija, gljiva,' protozoa,aktinomiceta koristi gotove ugljikohidrate i proteine. Oksidacijom uglji-

okohidrata od strane mikroorganizama oslobada se energija u obliku top-line koja uzrokuje povišenje temperature i do 70 o C. Kako se temperatu-ra povecava, mješavinu mikroorganizama zamjenjuje termofilna mikrof-lora sposobna da se razvije iznad 45 o C. Ova sadrži malo bakterija igljiva, a najviše aktinomiceta.

Brzina ove faze rastvorbe ovisna je o odnosu u materijalu za kom-postiranje. Što je taj odnos veci od 10, to proces tece brže i obratno.

Vrlo znacajna funkcija termofilne faze kompostiranja jest uništenjepatogenih bakterija, gljiva i, opcenito, parazita.

Normalno postignuta temperatura više je nego dostatna za uništenjenavedenih parazitskih organizama.

Nakon hladenja komposta, odnosno miješanja, nastupa druga faza ukojoj prevladavaju antagonisticki odnosi izmedu pojedinih mikroorgani-zama koji imaju daljnju važnu ulogu u uništenju patogenih mikroorgani-zama.

Bijelu prašinu, što se javlja iza termofilne faze, na površini sacinjava-ju uglavnom aktinomiceti koji imaju znacajnu ulogu u antagonistickimodnosima jer djeluju inhibitorno na druge organizme, tvoreci antibiotikekoji imaju veliku prakticnu i medicinsku vrijednost.

Iz antagonistickih odnosa pojedinih mikroorganizama kao nusproiz-vodi nisu važni samo antibiotici, vec su tu prisutni kompleksni medu-sobni odnosi izmedu flore i faune.

Bakterije, gljive i aktinomiceti, osim što ih napadaju antibiotici, kojeisto tako proizvode bakterije, gljive i aktinomiceti, mogu isto tako uništi-

~

\.

73

ti i protozoe koje su i kao jednostanicni mikroorganizmi sposobni upot-rebljavati ostale mikroorganizme kao hranu.

Antibiotici nisu jedini nusproizvodi mikrobiološke aktivnosti u kom-postu. Tu se proizvodi i jedna velika kolicina drugih supstanci od kojihse neke mogu oznaciti pod nazivom faktora za ubrzavanje rasta (auksinii dr.). .

Dodavanjem komposta u tlo nastavljaju se procesi mikrobiološke ak-tivnosti zapocete kompostiranjem, a nastavljaju se samo uz povoljne uv-jete u tlu, tako da kompost služi kao kvas za buduci razvoj mikrobiološ-ke aktivnosti u tlu a koja je ujedno temelj biološke poljoprivrede.

1 Dr Pfeifer osnovao je u Texasu (SAD) 1939.godine laboratorij biodi-Ifamske met'ode kompostiranja.

Osnovne postavke biodinamske metode kompostiranja polaze odsaznanja da nas namirnice hrane više svojom vitainom snagom negosadržajem kalorija i ostalih elemenata. Te se snage sastoje u vitalnosti iotpornosti biljaka od parazita. U vezi s takvim saznanjem postavlja setemeljno pitanje, kako možemo ocekivati zdravu ishranu od biljaka kojesame ne posjeduju vlastitu snagu kojom se odupiru oštecenjima, odnos-no uništenju od parazita?

Izrada komposta prema ovoj metodi sastoji se u izmjenicnom miješa-nju raznih biljnih i životinjskih otpadaka.

Po dovršenju postupka kompostu se dodaju razne trave: stolisnik,kamilica, kopriva, preslica, baldrijan, maslacak, valerijana i to rukovetikoje se utiskuju u kompost na razlicitim mjestima, duboko do 30 cm. Usvrhu dinamiziranja mikrobiološke aktivnosti kompost se isto tako prskacajem od navedenih trava. U pripremanju caja za prskanje primjenjujese postupak dinamizacijetekucine za prskanje. .

U tu svrhu koriste se i gotovi preparati oznaceni brojevima od 500 do508. Ti preparati se izraduju na bazi ljekovitog bilja, gnojiva ili silicija.. Preparat 500 dobiva se iz kravlje balege, a stimulira rast korijena.. Preparat 50I dobiva se na bazi silicija a stimulira rast zelenih dijelo-va biljke, zaustavlja cvatnju i utjece na zrenje.. Preparati od 502 do 507 služe za dinamizaciju komposta: preparat502 jest stolisnik ljekoviti, 503 kamilica, 504 koprive, 505 hrastova kora,506 maslacak, 507 valerijana, 508 preslica.

Navedeni preparati djeluju prema snagama u otopini s velikim razri-jedenjima (kako je to vec prije opisano), pa je nekoliko grama dostatnoza nekoliko kubika komposta.

Razlika u postupku pravijenja komposta izmedu dviju opisanih me-toda jest i u tome, što se prema prvoj metodi vrši miješanje komposta,dok se kod druge ono ne obavlja, vec se u kompost dodaju gliste koje,probavljajuci kompost vrše ujedno i miješanje.

74

Ovakvo dozrijevanje komposta pomocu glista traje znatno dulje, alise zato štedi na radnoj snazi koju one zamjenjuju.

Kad gliste prorade sadržaj komposta u jednoj hrpi, one se same seleu drugu hrpu koja je pripremljena za kompostiranje.

-{ ~\~~

//( \\\\\\Äÿô×× ñññññññññññññ÷æá·æææ榦åæ,.II '/////////////- /////////////////ij ////////// //// // //// / /- =

/ 0;))~ '""",m'"",-, ,)<~ o 0*- - _§;""h mOj."""

Posuda za tekucegnojivo

Kompostiranje U hrpama UZdodatak biodinamskih preparata

75

KOMPOSTIRANJE NA POVRŠINI TLA

(SheetcoInposdng)

Osnovni princip ovakvog nacina kompostiranja jest u tome što se tlonikada ne ostavlja nepokriveno (golo). Ono se pokriva bilo vegetacijombilo raznim otpacima, cak i preko zime. Gnojivo i biljni otpaci razastruse po površini tla i zakopaju se samo vrlo plitko (svega nekoliko centi-metara), i to nekoliko tjedana prije nego što se tlo koristi za sjetvu.

TEHNIKA POVRŠINSKOG KOMPOSTIRANJA

U vezi s održavanjem plodnosti tla potrebno je posebno naglasitivažnost površinskog kompostiranja.

Opisali smo proces rastvaranja organske mase u tlu i uvjete koji supotrebni da se ono postigne uzdržavajuci i hraneci mikrobiološku aktiv-nost u tlu. Sada cemo opisati tehniku površinskog kompostiranja u vezis iznijetim uvjetima o kojima se mora voditi racuna.

Tehnika površinskog kompostiranja sastoji se u tome, što se na po-vršinu tla ne nanosi odviše debeo sloj biljnih i životinjskih otpadaka iprirodnih mineralnih gnojiva. U pravilu, materijal za kompostiranjeunosi se u tlo u jesen tako da se rastvorba vrši u toku zime, a ukapanje utlo u proljece, nekoliko tjedana prije sjetye, kad se radi o ratarskim kul-turama.

U jesen naneseni materijal ostavlja se na površini tla bez ukapanja iostavi da slobodno trune. Nadalje, cim se naneseni materijal rastvori(sloj ne smije biti odviše debeo), na njemu izraste trava (zeleni pokrivac),koja se, kad dostigne izvjesnu visinu, pokosi. Kosidbu treba svakako iz-vršiti neposredno prije cvatnje trave. .

Pokošenom zelenom travom (prije nego što se osuši) mulcira seprvenstveno tlo oko biljke, a ostatak se jednolicno razastre.

Kod mulciranja potrebno je naglasiti da sloj materijala - zelene ma-se ili drugih otpadaka - ne smije biti odviše debeo vec, naprotiv, vrlotanak, toliko da prekrije tlo, a ne, kako se to prije opcenito držalo, dasloj mora biti debeo 30 i više centimetara.

Rastrti materijal treba da trune a da se pritom osjeca miris šumskogtla, a ne miris na plijesan.

Prije se držalo, što je veci sloj mase koja trune, to je veca korist. Noupravo je obrnuto. Nepravilnim korištenjem procesa truljenja nanosi seviše štete, nego koristi. Nanošenjem velikih kolicina mase koja, umjestoda trune, pocinje pljesniviti, koci se rad korisnih mikroorganizama jer setime sprecava normalno disanje tla (procesi oksidacije i prozracivanjaugljicne kiseline) i stvaranje nusproizvoda koji, umjesto da unapreduju,

76

..JI

rkoce rad mikroorganizama zbog toksicnih nusproizvoda što se pritomstvaraju.

U biološki aktivnom tlu potpuno je nepotrebno posebno dodavati:. Sva kemijska dl.!~icn<lgnojiva (jer dušik u tlo unosi bakterije u dovol-jnim kolicinama). -. Sva;-'umjetna kalijeva gnojiva (osim u izvjesnim slucajevima Patent--kalij).. Sva umjetna fosforna gnojiva (narocito ne superfosfat) uz iznimku fi-no mljevenih prirodnih fosfata i Thomasove drozge.

Iz našeg izlaganja vidljivo je zašto treba izostaviti upotrebu mineral-nih dušicnih gnojiva, pa i ostalih umjetnih gnojiva.

Iako se ovakav stav biološke agrikulture opcenito teško prihvaca idrži suviše jednostranim, dosadašnja praksa ga je jasno potvrdila u na-ucnom, strucnom i ekonomskom pogledu, dakako i zdravstvenom, štonije predmet ovog razmatranja.

Zelena gnojidba

Zelena gnojidba koristi se izdašno u svakom intervalu izmedu dvijukultura, kako kao trajno zelena tako i kao povremeno zelena gnojidba.

PLODORED U AGRIKULTURI

Pocetak uvodenja plodoreda u biljnu proizvodnju datira se od vre-mena kada su potrebe za proizvodnjom hrane postale sve vece, a raspo-ložive površine za proizvodnju sve manje. Kako se broj stanovnika po-vecavao, tako se sve više osjecala potreba da se u proizvodnju biljnehrane uvede neki sistem iskorištavanja tla, koji ce osigurati povecaneurode biljaka i povecati plodnost tla. U pocetku je postojao jednopoljnisistem koji se postupno razvio u tropoljni, medu kojima je norfolški sis-tem dugo vremena zauzimao znacajno mjesto.

Nakon uvodenja mineralnih gnojiva u svrhu povecanja proizvodnježitarica, krmnog i industrijskog bilja, došlo je do izmjene tropoljnog inorfolškog sistema u plodoredu.

Održavanje plodnosti tla za povišene urode, uz smanjenje stajskoggnoja, u plodored je uvedena djetelinsko-travna smjesa koja je poredobogacivanja tla dušikom ostavljala tlo u dobrom strukturnom stanju.

Sve vecim uvodenjem kemizacije u poljoprivrednu proizvodnju, na-rocito dušicnih umjetnih gnojiva, sve se više napuštao plodored, a pogo-

77

tovo višegodišnja djetelina jer se postupno ulazilo u praksu obogaciva-nja tla sintetskim dušikom proizvedenim umjetnim putem. K tome jebilo prisutno i mišljenje da izmedu dušika kojeg ostavljaju leguminoze utlu i onog umjetnog, kojeg se dobiva sintetskim putem u tvornicama um-jetnih gnojiva, nema nikakve razlike u hranidbi bilja, tim prije što se um-jetni dušik proizveden u tvornici umjetnih gnojiva može dodavati premaplaniranim potrebama za povecani urod, dok se onaj proizveden legumi-nozom ne može umjetno dozirati. Uz uvodenje umjetnih gnojiva nastalaje potreba da se i dotadašnja praksa pripreme tla što više prilagodi no-vim potrebama. Djetelinsko travne smjese u plodoredu ostavljale su tloduboko prorahljeno i u dobrom strukturnom stanju. Uvodenjem umjet-nih gnojiva došlo je do toga da se duboko prorahljivanje tla i popravlja-nje strukture izvodi na drugi nacin, cime je sve više ulazila u praksu du-boka zimska brazda bez koje nije bilo moguce primjenjivati povišenedoze umjetnih gnojiva i u vezi s time postizati visoke urode.

Praksa intenzivnog gnojenja umjetnim gnojivima, narocito dušicnim,i uz primjenu duboke zimske brazde pokazala se nedostatnom za primje-nu povecanih doza umjetnih gnojiva i postizanje visokih uroda ponaj-prije na teškim tlima, na kojima je, uza sve povecanje doze umjetnihgnojiva, visina uroda bila limitirana u odnosu na sadržaj organske tvariu tlu. Cak i povecanje doza umjetnih gnojiva nije dalo željene rezultate.To je bio ujedno putokaz da u tako nastaloj situaciji nešto treba mijenja-ti želimo li uložena sredstva i rad dalje racionalno koristiti. Želimo li,pak, na težim i teškim tlima proizvoditi vece urode uz povišene doze um-jetnih gnojiva, moramo prijeci na zaoravanje vecih kolicina organsketvari, jer je organska tvar nosilac plodnosti tla. Bez nje nema mogucnostida se tlo, prije svega ono teže, privede u stanje koje ce moci koristiti po-višene doz0-'tlmjetnih gnojiva za povišene urode.

Najprij~ na težim i teškim, a poslije i na laganijim tlima intenzivnuprimjenu kemizacije u proizvodnji sve više su poceli ugrožavati raznebolesti i'štetocine, koji prije ili nisu bili prisutni ili barem ne u tako veli-kom broju. Uslijed pojave sve vecih napada bolesti i štetnika na poljop-rivrednim kulturama na kojima je uvedena umjetna gnojidba pocelo se sintenzivnijom primjenom sredstava za zaštitu bilja. U takvoj situaciji, ukojoj je zanemarena izmjena plodova (plodored), došlo se ponovo dosaznanja da bez izmjene kultura prema odredenom sistemu, koji trebada bude prilagoden prvenstveno potrebama tla, a zatim i pojedinim kul-turama, ne može se s uspjehom trajno koristiti tlo i održavati njegovuplodnost i strukturu. -

To saznanje, do kojeg se došlo intenzivnim korištenjem kemizacije ubiljnoj proizvodnji, da bez organske komponente nema plodnosti tla jerje ona nosilac života u tlu, obilno koristi bioagrikultura. Tla koja su na-stala na mjestu.(in silu) prirodno sadrže dovoljne kolicine fosfora, kalija

78

...al

i ostalih potrebnih bio i mikroelemenata. Ukoliko je za povišeni urodpotrebno u tlu akumulirati vece kolicine dušika, to se ubioagrikulturipostiže plodoredom u kome znacajno mjesto zauzimaju leguminoze. Zaodržavanje plodnosti tla od leguminoza se narocito koristi soja koja jenosilac proizvodnje zdrave i jeftine hrane i ujedno kamen temeljac plod-nosti -tla.

TABLICA 4

Koristi od soje u plodoredu

Sastav sojina zrna (u %)VodaBjelancevineMastiUgljikohidratiPepeo

8 - 1433 - 4218 - 2225 - 32

3,5 - 6

Sastav aminokiselina u soji (u %)ValinLeucinPhenilaminArgininLysinTryptopan

Sastav sojina pepela (u %)

KalijNatrijKalcijMagnezijFosforna kiselinaSumporKlorŽeljezo u tragovimaKremena kiselina u tragovima

44,560,985,328,92

36,982,700,27

Sastav ugljikohidrata u soji (u %)

6,28,53,95,28,11,9

GalaktanPentozanSukrozaRafinozaInvertni šecerŠkrobCelulozaDekstrinOrganska kiselinaUkupno ugljikohidrata

5,265,433,651,360,800,482,844,071,71

30,10

Iz navedenih podataka vidi se da soja zauzima važno mjesto u održa-vanju plodnosti tla i da je nezamjenjiva u plodoredu, osobito u bioagri-kulturi. Iz bioloških podataka o uzgoju soje vidi se da je ona vrlo skrom-nih zahtjeva na tlo i njegov sastav hraniva. S druge strane, ona obogacu-je tlo dušikom i to u odnosu na ostale leguminoze u velikim kolicinama,što je za nas u bioagrikulturi osobito znacajno.

Postoji mišljenje da je za visoke urode poljoprivrednih kultura neop-hodno gnojiti tlo visokim dozama sintetskih dušicnih gnojiva bez kojihse takvi urodi ne mogu ostvariti. Ujedno se smatra da je visoke urodemoguce postici dodavanjem dušicnih gnojiva u amonijskom obliku(urea i dr.), i da nitratni oblik dušicnih gnojiva nije dovoljno jamstvo zavisoke urode. Iskustvom se došlo do saznanja da se i uz dodavanje sin-tetskih dušicnih gnojiva u amonijskom obliku ne mogu postici visoki

79

urodi na teškim i poluteškim tlima a da se u njima ne nalaze odgovaraju-ce kolicine organskih tvari, odnosno da se uz dodavanje visokih dozasintetskih gnojiva dodaju isto tako zadovoljavajuce kolicine organskihgnojiva. S obzirom na sastav soje i obogacivanje tla dušikom i u isto vri-jeme s puno vrijednom organskom tvari, posebno mjesto u plodoreduzauzima uzgoj soje, bilo kao glavne kulture bilo kao medukulture u po-strnoj sjetvi.

Soja se u plodoredu ponajviše koristi nakon okopavina koje ostavlja-ju cisto tlo od korova. To posebno isticemo jer se soja nakon sjetve u po-cetku dosta sporo razvija pa ako je tlo zakorovljeno, dolazi do ugušenja.Osim toga, potrebno je naglasiti da je za uspjeh soje u sjetvi posebnovažno inokulirati (cijepiti) sjeme prije sjetve s jednim od cjepiva za soju,primjerice nitraginom, jer bez inokulacije sjetva soje može potpuno zata-jiti.

Soja, dakle, obogacuje tlo velikim kolicinama dušika, cime uštedujeu izdatku za sintetska dušicna gnojiva. Ona u isto vrijeme obogacuje tloorganskim tvarima po cemu je njezina vrijednost neusporedivo veca odsintetskih dušicnih gnojiva. U ljudskoj prehrani uzgojem soje postižu seuspjesi, jer ona može potpuno zamijeniti prehranu mesom, mlijekom ijajima. Soja je odlicna krmna biljka bilo u zelenom bilo u suhom stanju.U prehrani mljecnih krava osigurava visoku mljecnost, a u uzgoju pod-mlatka nezamjenjivu kvalitetnu hranu.

Usporedimo li biološku vrijednost bjelancevina i drugih sastojakasoje i kukuruza, za kojeg raste interes proizvodaca s obzirom na visokeurode, visoku cijenu i sve manje proizvodnog rada, iz navedenog grafic-kog prikaza vidimo da je kukuruz po svom sastavu znatno manje vrije-dan od soje. Radi usporedbe njegove vrijednosti sa sojinom, uzmimosrednje vrijednosti proizvodnje po I ha, za kukuruz 80 mtc, a za soju 25mtc.

TABLICA 5

Vrijednost sastojaka soje j kukuruza

80

SOJA ÕËÕËÎËÆ

U POSTOCIMA UKUPNO KG U POSTOCIMA UKUPNO KG

Bjelancevine 33,58 839,50 9,36 736

Masti 17,06 426,50 4,95 396

Škrob 28,76 719,00 57,65 5464

Pepeo 5,82 68,75 1,47 117

Lecitin 0,90 2,25 - -

urodi na teškim i poluteškim tlima a da se u njima ne nalaze odgovaraju-ce kolicine organskih tvari, odnosno da se uz dodavanje visokih dozasintetskih gnojiva dodaju isto tako zadovoljavajuce kolicine organskihgnojiva. S obzirom na sastav soje i obogacivanje tla dušikom i u isto vri-jeme s puno vrijednom organskom tvari, posebno mjesto u plodoreduzauzima uzgoj soje, bilo kao glavne kulture bilo kao medukulture u po-strnoj sjetvi.

Soja se u plodoredu ponajviše koristi nakon okopavina koje ostavlja-ju cisto tlo od korova. To posebno isticemo jer se soja nakon sjetve u po-cetku dosta sporo razvija pa ako je tlo zakorovljeno, dolazi do ugušenja.Osim toga, potrebno je naglasiti da je za uspjeh soje u sjetvi posebnovažno inokulirati (cijepiti) sjeme prije sjetve s jednim od cjepiva za soju,primjerice nitraginom, jer bez inokulacije sjetva soje može potpuno zata-jiti.

Soja, dakle, obogacuje tlo velikim kolicinama dušika, cime uštedujeu izdatku za sintetska dušicna gnojiva. Ona u isto vrijeme obogacuje tloorganskim tvarima po cemu je njezina vrijednost neusporedivo veca odsintetskih dušicnih gnojiva. U ljudskoj prehrani uzgojem soje postižu seuspjesi, jer ona može potpuno zamijeniti prehranu mesom, mlijekom ijajima. Soja je odlicna krmna biljka bilo u zelenom bilo u suhom stanju.U prehrani mljecnih krava osigurava visoku mljecnost, a u uzgoju pod-mlatka nezamjenjivu kvalitetnu hranu.

Usporedimo li biološku vrijednost bjelancevina i drugih sastojakasoje i kukuruza, za kojeg raste interes proizvodaca s obzirom na visokeurode, visoku cijenu i sve manje proizvodnog rada, iz navedenog grafic-kog prikaza vidimo da je kukuruz po svom sastavu znatno manje vrije-dan od soje. Radi usporedbe njegove vrijednosti sa sojinom, uzmimosrednje vrijednosti proizvodnje po I ha, za kukuruz 80 mtc, a za soju 25mtc.

TABLICA 5

Vrijednost sastojaka soje j kukuruza

80

SOJA ÕËÕËÎËÆ

U POSTOCIMA UKUPNO KG U POSTOCIMA UKUPNO KG

Bjelancevine 33,58 839,50 9,36 736

Masti 17,06 426,50 4,95 396

Škrob 28,76 719,00 57,65 5464

Pepeo 5,82 68,75 1,47 117

Lecitin 0,90 2,25 - -

~UZA~

U poljoprivrednoj proizvodnji mnogi faktori o kojima ovisi visoka irentabilna proizvodnja nisu pod našom kontrolom. Medu takve spada,prije svega, klima. Pod klimom podrazumijevamo utjecaj Sunca, svjet-losti, topline i velikim dijelom vode o kojoj, takoder, ovisi rodnost i ren-tabilnost poljoprivredne proizvodnje.

U ishrani poljoprivrednih kultura, u pogledu visokih uroda, ucinjenje u novije vrijeme znatan korak naprijed. No naše znanje ni u tome nijedostiglo onakvo stanje s kojim bismo mogli biti potpuno zadovoljni.

U ostvarenju visokih uroda kukuruza vrlo dobri rezultati postignutisu vec 1957. godine, a upotreba kompleksnih sintetskih mineralnih gno-jiva (NPK) pocela je tek 1956. godine. Prije 1954. godine ovakav nacinprimjene umjetnih gnojiva nije bio rašireno

Danas se primjenjuju sintetska gnojiva NPK prema raznim kombina-cijama kompleksnih gnojiva (primjerice 12-12-12) prema zahtjevima zapojedine kulture, a manje prema zahtjevima tla. Tako se u pocetku prijesjetve dodaju tzv. startne doze raznih kombinacija, a zatim odredene do-ze gnojiva prije same sjetve, da bi se, naposljetku, obavilo prihranjivanjebilja.

Kolicine gnojiva krecu se ovisno o planiranom prirodu za pojedinekulture: 600, 800 pa cak i do 1500 kg na jedan hektar.

Kad se gnoji kukuruz, postoji mišljenje da i najplodnije tlo nije do-voljno plodno za visoku proizvodnju hibridnog kukuruza. Za postizanjevisokih uroda hibridnog kukuruza preporuca se dodavati visoke dozekompleksnih umjetnih gnojiva raznih kombinacija, s napomenom da sepri tom ipak vodi racuna o rentabilnosti, to jest da prirod bude veci negošto su bila sredstva ulaganja.

Ovako visoke doze sintetskih gnojiva dolaze do izražaja u visokojproizvodnji ako su i drugi faktori u optimumu, i to narocito s obziromna vlažnost tla. Ako nastane sušna godina, onda visoke doze gnojivamogu cak i štetno djelovati na urod.

Postoje podaci o kolicini oborina koje su potrebne za postizanje vi-sokih uroda, a koje se temelje na racunu tzv. transpiracionog kvocijenta,prema kome je za proizvodnju 1 kg suhe tvari kukuruza potrebno 270 li-tara vode (prema ispitivanjima Wisconsina i Kinga). Na temelju tako iz-

82

J

racunatog transpiracionog kvocijenta izracunato je da je za urod 100mtc. suhog zrna kukuruza na 1 ha potrebno 665 mm oborina za vrijemevegetacije~

Ovaj nam podatak može donekle poslužiti da dobijemo uvid kako jesnabdjevenost vodom jedan od limitirajucih faktora za postizanje viso-kih uroda kukuruza i da je o tome potrebno takoder voditi racuna.

Mi smo se u našoj praksi biološke poljoprivrede sreli s nešto drugaci-jim nacinom gledanja na plodnost tla u vezi postizanja visoke i rentabil-ne proizvodnje poljoprivrednih kultura.

Prema podacima Tretjakova, u oranicnom sloju 1 ha podzolastog tlamože se naci i do 4500 kg fosfora, 3900 kg dušika i do 75.000 kg kalija.Prema podacima profesora Gutchia, unutrašnje rezerve dušika u tlu suvelike.Tako u podzolastomtlu do dubine od 40 cm ima i do 7000kg cis-tog dušika, a u cernozemima ta je kolicina znatno veca, i do 18.000 kg.

Slicne podatke nalazimo i u ispitivanjima profesora M. Gracanina.Ako se uzme da je za postizanje uroda od 100mtc. suhog zrna kukuruzana 1 ha potrebno dodati u tlo 358 kg cistog dušika, 119 kg P2Os,i 283 kgK2O, onda su postojece unutrašnje rezerve navedenih hraniva dostatneza nekoliko decenija unaprijed.

Buduci da je pod obicnim uvjetima brzina aktiviranja unutrašnjih re-zervi spomenutih hraniva u tlu spora, to je prioritetni zadatak nauke ohranidbi bilja da pronade najbolji postupak za aktiviranje tih unutraš-njih rezervi. To se, pak, može postici jacanjem mikrobiološke aktivnostitla.

U vezi s time, naša smo nastojanja oko postizanja visokih i rentabil-nih uroda kukuruza ispitivali na objektu Kukljaš (IPK Osijek) u Našica-ma.

Znajuci da visina uroda kukuruza ovisi i o vlažnosti tla, nastojalismo kukuruz optimalno snabdijevati vodom, a da su pri tom izostali svioni radovi koji nisu neophodni, kao što su okapanje i ogrtanje kukuruzai upotreba herbicida za suzbijanje korova.

Rezultate koje smo kod tih pokusa postizali iznosimo u ovoj knjizikao prilog za razmišljanje.

PORIJEKLO KUKURUZA

Izgleda da je pradomovina kukuruza Amerika, iako do sada to nijetocno utvrdeno. No prema najbližim njegovim srodnicima koji tamo us-pijevaju, može se pretpostaviti da je tamo i njegova pradomovina.

Kukuruz je donesen u Evropu negdje sredinom 15, a poceo se brzoširiti u 16. stoljecu. Vjerojatno se vec tada poceo širiti i u našim krajevi-ma. Rasprostranjenošcu u nas i prema vrlo velikom broju raznih sorata,

83

koje više ili manje dobro uspijevaju, može se vec na prvi pogled zakljuci-ti da kod nas postoje vrlo povoljni klimatski i zemljišni uvjeti za inten-zivnu proizvodnju kvalitetnog kukuruza. Iz njegove zastupljenosti u od-nosu na ostale poljoprivredne kulture vidi se, takoder, da kukuruz pred-stavlja izdašno vrelo prihoda za naše proizvodace.

U proizvodnji kukuruza naša zemlja zauzima 5. mjesto u svijetu, aprema visini uroda po jedinici površine nalazimo se negdje u sredini.

Veliki urodi kukuruza izmjenjuju se s velikim urodima pšenice, takoda su vrlo rijetke godine s velikim urodima i kukuruza i pšenice. Ovo jejedan od pokazatelja iz kojeg se može vidjeti da je veliki urod kukuruzavezan više uz povoljne klimatske uvjete nego uz pravilnu ishranu. U od-nosu na ukupnu proizvodnju ratarskih kultura urodi kukuruza iznosecca 35 posto. Za ishranu stoke namijenjeno je 70 - 80 posto njegoveproizvodnje a ostatak se upotrebljava u industrijskoj preradi i za ishranuljudi.

PRIRODNI UVJETI PROIZVODNJE KUKURUZA

Klima

Rasprostranjenost razlicitih sorti kukuruza u svijetu pokazuje da jekukuruz biljka vrlo plasticnih nasljednih osobina, koja se može prilago-diti razlicitim uvjetima okoline, ako ne izravno pojedina sorta, onda nje-zini križanci. Unatoc takvoj nasljednoj osnovi, postoje samo odredeniareali za njegovu visoku i kvalitetnu proizvodnju. Medu takve spada inaša zemlja, gdje je kultura kukuruza postigla visoki stupanj razvoja.

Raspored oborina

Pravilan. raspored oborina za vrijeme vegetacije jedan je od bitnihfaktora za visoku, kvalitetnu i rentabilnu proizvodnju kukuruza. Od oso-bite je važnosti raspored oborina i dobro snabdijevanje vlagom u 6, 7. i8. mjesecu. Ako u to vrijeme nastupi period suše, tada urod kukuruza si-gurno podbaci.

Temperatura

Visoke temperature za vrijeme met1icanja takoder su važne za visokiurod kukuruza, jer se njegova najviša proizvodnja u svijetu postiže u

84

I

podrucju gdje se srednja ljetna temperatura krece izmedu 21,1 i 26,7 aC,sa srednjom nocnom temperaturom vecom od 14,4 aC, i gdje nema mra-zeva u razdoblju od 140 do 150 dana (1. Gotlin).

U pocetku rasta kukuruzu je potrebna temperatura tla od najmanje10 °C, dok je optimalna temperatura tla za dobro klijanje 12 °C.

Iz navedenog se vidi da je kukuruz biljka toplog klimata, stoga nisketemperature za vrijeme vegetacije uzrokuju zastoj u rastu, a ako se onezadrže dulje vrijeme, uzrokuju znatne gubitke u urodu.

Tlo

Kukuruz je prema svojim biološkim osobinama biljka koja preferirakiselija tla (spada u acidofilne biljke), za razliku od pšenice koja voli ne-utralna: do slabo alkalicna tla.

Razvoju i uspijevanju kukuruza pogoduju duboko prorahljena tlakoja omogucuju snabdijevanje potrebnom vlagom u vrijeme ljetnih mje-secI.

Ukoliko je tlo zbito i plitko, kukuruz razvija korijenov sistem po-vršinski i stradava uslijed pomanjkanja vlage za vrijeme ljetnih mjeseci.

Prije nego je zapocela duboka obrada tla (duboka zimska brazda) naplitkim tlima kukuruz se redovito ogrtao. Korijenov se sistem u pocetkurazvija površinski, a istom kad nastupi sušni period, pocinje njegov rastu dubinu.

OPCENITO O SJETVI KUKURUZA1.

Izbor sorte

Od raznih tipova kukuruza koji su se kod nas uzgajali, a i danas unešto manjoj mjeri, navest cemo skupinu tvrdunaca. Od tvrdunaca u nasje ponajviše bila rasprostranjena sorta hrvatica. Ovu sortu sve viš.e potis-kuju hibridi, a vec ju je prije potisnuo zuban. Ta je sorta bila narocitorasprostranjena u sjeverozapadnom podrucju naše republike. U pogledukvalitete to je vrlo dobra sorta, osobito kad se upotrebljava za ljudskuprehranu. Vegetacija joj traje od 120 do 125 dana, što je ujedno razlognjenog potpunog sazrijevanja.

Osmak spada takoder medu tvrdunce. U nas je manje raširena sorta,vrlo je dobre kvalitete, acijenjena u ljudskoj prehrani.

Od zubana spomenut cemo samo koricev brzak, maksimirski rani zu-ban, M. beljski zuban, vukovarski zuban i druge.

85

Mulciranje kukuruza na objektuKukljaš - Našice

Tvrdunce i zubane sve više potiskuju razni hibridi i to kako oni dvos-truki, medulinijski, tako i jednostruki, tzv. singJe cross križanci. Ove hib-ride možemo uglavnom podijeliti u 3 glavne skupine: SK 300, SK 400 iSK 500.

SK 300 je grupa jednostrukih križanaca s vegetacijom ispod 130 da-na. To su najraniji hibridi. SK 400 su srednje kasni hibridi s vegetacijomizmedu 130 i 145 dana. SK 500 su kasni hibridi s vegetacijom izmedu140 i 150 dana.

86

Izmedu navedenih skupina veliki je broj u nas uzgojenih hibrida, paje vrlo teško preporuciti koji sijati u pojedinom kraju. Najviše rode oni sbrojem 500, ali zato njihova vegetacija traje najdulje, tako da je njihovodozrijevanje problematicno za pojedina podrucja ako vremenske prilikenisu povoljne.

Visoke urode kukuruza moguce je postici i s hibridima manjeg brojauz pravilnu agrotehniku i hranidbu.

Izbor sjemena

Prvi uvjet za postizanje visokih i kvalitetnih uroda kukuruza jest do-bro odabrani tip sjemena hibrida s obzirom na duljinu vegetacije i dobdozrijevanja za pojedino proizvodno podrucje.

Sjeme mora biti vrlo dobre klijavosti, kvalitete ineošteceno, zapraše-no protiv gljivicnih oboljenja, jer su to osnovni preduvjeti za dobru sjet-vu i urod.

Gnojidbeni pokus s kukuruzom na objektuKukljaš - Našice

87

Vrijeme sjetve

Postoje optimalni rokovi sjetve u kojima je moguce postici visokeurode kukuruza. Buduci da je za sjetvu kukuruza potrebno tlo ugrijanobarem na 10o C, a optimalno na 12oC, što je kod nas, ovisno o godini ipodrucju, izmedu 12. i 26. lipnja.

Kako je pogrešna kasna sjetva, još je više pogrešna prerana sjetva,jer tada kukuruz uslijed niskih temperatura zakasni nicati te ga cesto na-padaju gljivicne bolesti i štetnici (klisnjak i dr.).

Gustoca sjetve

Za svaku skupinu hibrida postoji odredeni broj biljaka - sklop kojitreba postici za visoki UI::odkukuruza. Tako, na primjer, za skupinu iz-medu 300 i 400 optimalni broj biljaka na I ha iznosi negdje oko 55.000.Broj biljaka na I ha prema pojedinim skupinama krece se izmedu 30.000i 60.000.

Povecanjem broja biljaka iznad optimalnog broja dolazi do smanje-ne težine klipa odnosno do smanjenog uroda kukuruza. Isto tako manjibroj biljaka od optimalnog djeluje nepovoljno na visinu uroda.

Nacin sjetve

Ovdje cemo u kratkim crtama opisati postupak prigodom sjetve ku-kuruza u pokusne svrhe na objektu Kukljaš u Našicama.

Kako je vec prije navedeno, svrha ovog biološkog pokusa bila je dase prvenstveno koriste postojece unutrašnje rezerve hraniva u tlu.

Polazeci od pretpostavke da visina uroda kukuruza ovisi dobrim di-jelom o njegovoj snabdjevenosti vlagom u vrijeme vegetacije, i to naroci-to u 6, 7. i 8. mjesecu kad je njegov rast i razvoj najintenzivniji, agroteh-nickom proizvodnjom nastojali smo ga optimalno snabdijevati vodom.Ujedno smo izostavili dotadašnji klasicni nacin održavanja tla okapa-njem, ogrtanjem, odnosno upotrebom herbicida.

Postupak kod sjetve

Tlo na kome je pokus izveden bilo je prethodno pod vocnim rasadni-kom. Zbog toga je cijela površina prije sjetve istanjurana i zatim izbrana-na.

Nakon toga je predvidena površina za izvodenje pokusa podijeljenau 5 skupina parcela i to: prva skupina negnojena, druga gnojena sa

88

....

NPK (kombinacija i 1-11-16) u kolicini 1000 kg/ha, treca gnojena saNPK (kompletnim prirodnim mineralnim gnojivom) u kolicini 1000 kg-/ha, cetvrta gnojena sa stajnjakom 100 mtc/ha + NPK i peta skupinagnojena stajnjakom + KPMG.

Navedeni raspored po skupinama ponovljen je cetiri puta prema me-todi randomized b1ock (slucajni raspored). Za sjeme smo uzeli jednos-tavni hibrid SK br. 358 selekcije Osijek.

Odmah nakon sjetve citava površina pokrivena je natrulim sijenom ina to je dodana odgovarajuca kolicina navedenih gnojiva prema pojedi-nim skupinama.

Njega kukuruza nakon sjetve

Nakon što je sjetva obavljena, citava je površina pokrivena natrulimsijenom, kako je to vidljivo na slici 11 u usporedbi sa slikom 10 gdje jezasijani kukuruz tretiran s herbicidom. Nikakve se druge mjere nisu višepoduzimale.

Takvim nacinom održavanja tla nakon sjetve kukuruza izostali su ra-dovi na okapanju i ogrtanju te tretiranju tla protiv korova s herbicidima.

Sa slika je uocljiva razlika u sklopu i uzrastu kukuruza posijanog uisto vrijeme, s tim što je jedna parcela mulcirana natrulim sijenom, dokje na drugoj nakon sjetve obavljeno tretiranje herbicidom protiv korova.

Nakon što je kukuruz nikao i izrasla 2-3 lista, obavljeno je prorjedi-vanje kukuruza tako što su ostavljene dobro razvijene biljke u koliciniod 55.000 komada na 1 ha.

Za cijelo vrijeme vegetacije kukuruz se vidljivo razlikovao od kuku-ruza na susjednoj parceli, kako je to vidljivo iz slike 13 klisnjaci su ucini-li prilicno štete, dok se takve štete na pokusnim parcelama koje su bilepokrivene natrulim sijenom nisu mogle pronaci.

PRIROD KUKURUZA

Iz navedenih podataka o gnojidbi na pokusnim parcelama vidi se daje najbolji prirod kukuruza postignut s KPMG (kompletnim prirodnimmineralnim gnojivom, 173,99 mtc. suhog zrna po 1 ha u odnosu na110,39 mtc. koliki je bio prosjecni prirod kukuruza na parcelama gnoje-nim NPK mineralnim gnojivom).

Prirod kukuruza s navedenim gnojivima uz dodatak stajnjaka nijedao povišeni urod kukuruza, pa je urod kukuruza gnojidbom NPK uz

89

TABLICA 6

VRST GNOJIDBE BROJ PARCELE PRIRODI NA PROSJECNI PRIRODPARCELI KG U PRERACUNATO NA

KLlPU 1 ha/mtc KUKURUZAU KLlPU

I Negnojeno ( 1)(10)(13)(16)

ProsjekPreracunato na 1 ha suhog zrna (17 postona oklasak + 5 posto vlage)

II Gnojeno s NPK

149889,75

14090808097,5

( 2)( 6)(12)(20)

ProsjekPreracunato na 1ha suhog zrna (17 postona oklasak + 5 posto vlage)III Gnojeno s

KPMG

1816111414

76,76 mtc.180160110140140

( 5) 19( 8) 18(11) 20(19) 13

Prosjek 17,5Preracunato na 1 ha suhog zrna (17 posto naoklasak + 5 posto vlage)

IV Gnojeno s NPK+ stajnjak ( 3)

( 9)(14)(17)

ProsjekPreracunato na 1ha suhog zrna (17 posto naoklasak + 5 posto vlage)V Gnojeno s

KPMG +stajnjak

110,39 mtc.

190180200130175

137,99 mtc.

1513121213

150130120120130

( 4)( 7)(15)(18)

ProsjekPreracunato na 1 ha suhog zrna (17 posto naoklasak + 4 posto vlage)

102,51 mtc.

19189

1314,75

19018090

130147,5

116,31 mtc.

90

dodatak stajnjaka bio 102,51 mtc, a urod kukuruza s KPMG uz dodatakstajnjaka 116,31 mtc/ha.

Iz toga se može zakljuciti da gnojidba s NPK i KPMG mineralnimgnojivima uz dodatak stajnjaka nije dala povecani urod kukuruza uzovakav nacin uzgoja kukuruza sa natrulim sijenom. Tome je vjerojatnouzrok što se stajnjak dodavao ispod natrulog sijena neposredno prijesjetve kukuruza, pa njegovo rastvaranje i djelovanje nije moglo doci utoku vegetacije do punog izražaja.

Iz navedenih podataka vidi se da je postignut razmjerno visoki urodkukuruza bez ikakve gnojidbe samo što je tlo bilo pokriveno natrulim si-jenom - urod 76,76 mtc. suhog zrna kukuruza na I ha.

Svrha ovog pokusa bila je, kako smo obrazložili, primjena biološkemetode u hranidbi kukuruza te da se ujedno ispitaju postojece efektivnei potencijalne mogucnosti plodnosti tla.

Prema kemijskoj analizi tla na kome je izveden pokus imalo je pR uR2O = 5,2, humusa 1,43 posto; P2Os = 3,7 mg i K2O = 8,1, sve u 100grama tla.

Bez primjene sintetskog i prirodnog mineralnog gnojiva i stajnjakasamo s mulciranjem postignut je prirod kukuruza od 76,76 mtc. suhogzrna na 1 ha.

Za postizanje tolikog uroda suhog zrna na I ha u tlu, prema proracu-nu M. Gracanina u fiziološki aktivnom obliku trebalo bi biti 233 kg duši-ka, 77 kg PPs i 184 kg K2O.

Iz analize proizlazi da je u tom tlu bilo raspoloživo 166,5 kg P2Os,364,5 kg K2O, a u humusu 2,45 kg dušika u lignoproteinskom komplek-su. Prema tome, tlo je bilo snabdjeveno dostatnim kolicinama fosfora ikalija u fiziološki aktivnom obliku za postignuti prirod kukuruza, dok supotrebne kolicine dušika dobivene djelomicno raspadanjem natrulog si-jena, a djelomicno mikrobiološkom aktivnosti iz lignoproteinskog kom-pleksa (humusa) u tlu.

Za postizanje 100mtc. suhog zrna na I ha u tlu bi, prema proracunuM. Gracanina, u fiziološki aktivnom obliku trebalo bi biti 358 kg dušika,119 kg P2Osi 283 kg K2O.

Iz podataka o prisutnosti fosfora i kalija vidi se da su ta dva elemen-ta bila prisutna u tlu u dovoljnim kolicinama u fiziološki aktivnom obli-ku. Za toliki prirod kukuruza nedostajale su potrebne kolicine dušika uproracunu, jer je isti bio sadržan u lignoproteinskom kompleksu (humu-su), koji se nije mogao aktivirati u dovoljnim kolicinama u prvoj godiniuzgoja biološkom metodom.

Za postignute urode kukuruza gnojidbom sa NPK i KPMG bilo jedovoljno i u pristupacnom obliku odgovarajucih hraniva.

Pokusi s uzgojem kukuruza biološkom metodom nastavit ce se na is-tim površinama i u iducim godinama, kako bi se ustanovilo do koje se

91

granice mogu aktivirati dovoljne kolicine sada nepristupacnog dušika zapostizanje visokih uroda kukuruza.

Izvodenjem pokusa na objektu Kukljaš u Našicama utvrdeno je dase biološkom metodom u uzgoju kukuruza mulciranjem mogu posticivrlo dobri rezultati.

Najveci prirod kukuruza postignut je primjenom KPMG (komplet-nog prirodnog mineralnog gnojiva), a iznosi 137,99 mtc. suhog zrna na 1ha.

Gnojidba s NPK i KPMG uz dodatak stajnjaka nije dala adekvatnopovecanje kukuruza u navedenom pokusu.

Kukuruz uzgajan samo mulciranjem s natrulim sijenom bez mineraI-ne gnojidbe i stajnjaka dao je prirod od 76,67 mtc. suhog zrna na 1 ha.Toliki urod kukuruza moguce je bilo postici i prema racunici o zalihamaraspoloživih fiziološki aktivnih hraniva P2Os i K2O, a potrebne kolicinedušika mogle su se aktivirati iz natrulog sijena i pomocu mikrobiološkeaktivnosti tla iz lignoproteinskog kompleksa (humusa).

Uzgajanjem kukuruza mulciranjem s natrulim sijenom bilo je mogu-ce potpuno izostaviti: okapanje kukuruza, ogrtanje kukuruza i suzbija-nje korova u kukuruzu s herbicidima.

TABLICA 7

Analiticki prikaz rezultata biološkog uzgoja kukuruza gnojenog samomulciranjem i kukuruza gnojenog sa NPK gnojivima u odnosu na sadržaj

aminokiselina prema ispitivanju Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu,Jagiceva 31:

ÕËÕËÎËÆ ÕËÕËÎËÆ

ßÓ×ÒÑÕ×ÍÛÔ×Òß GNOJEN SAMO . GNOJEN NPK ÎßÆÔ×ÕßMULCIRANJEM UMJETNIM

+ KPMG 100g GNOJIVOM 100g

Asparaginska kiselina 0,67 0,61 +0,06Treonin 0,32 0,31 +0,01Serin 0,42 0,39 +0,03Glutamin 1,63 1,56 +0,07Prolin 0,62 0,64 -0,02Oleucin 0,38 0,34 +0,04Alanin 0,64 0,60 +0,04Valin 0,42 0,42 OMetionin 0,15 0,16 -0,01Izoleucin 0,28 0,27 +0,01Leucin 0,97 0,92 +0,05Tirozin 0,31 0,37 -0,06Fenilalanin (0,40)

92

Prema tome, proizvedeno je 0,32 gr u 100 grama kukuruza, odnosno4,7 posto više ukupnih proteina u biološki proizvedenom kukuruzu.Analiza je izradena prema metodici S. Moore, D. H. Speckman W. H.Stein - Ana!. elem 30/1958/1185 na aminoanalizatoru Beckman tipaUnikron.

93

ÕËÕËÎËÆ ÕËÕËÎËÆ

ßÓ×ÒÑÕ×ÍÛÔ×Òß GNOJEN SAMO GNOJEN NPK RAZLIKAMULCIRANJEM UMJETNIM+ KPMG 100g GNOJIVOM 100g

Lizin 0,31 0,28 +0,03Histidin 0,21 0,22 -0,01Amonijak 0,23 0,20 +0,03Arginin 0,44 0,39 +0,05

Ukupno 7,00 6,68 +0,32Triptofan -0,10

Soja (Soja hispida, GJycine hispida) je jednogodišnja biljka iz poro-dice lepirnjaca (leguminoza). Izgledom je prilicno nalik grabu. Stabljikajoj je razgranata i cvrsta, naraste u prosjeku od 40-60cm, a možedoseci ido 1,5 m. Listovi su joj trodjelni i obrasli sitnim dlacicama, cvjetovi sitnii sjede u pazušcu lista, a boje razlicite, od ljubicaste do bijele. Plod jemahuna dugacak 6 do 8 cm. U svakoj se mahuni nalazi od 2 do 5 zrna.Do sada je poznato više od 800 raznih vrsta soje.

(3

O

~... .JftIJla,

Habitus soje

94

PORIJEKLO

Soja je porijeklom iz Azije, a raširila se preko Mandžurije, Koreje,Indokine i Japana. Ne zna se tocno pocetak njezina uzgoja, ali premanekim podacima bila je poznata vec prije više od 5000 godina.

Širenje soje u Evropi pocelo je krajem devetnaestoga stoljeca, a vecirazvoj oko 1908. godine. U toj godini uvezene su vece kolicine soje u En-glesku, Ameriku i ostale zemlje. U Jugoslaviju uvezao ju je 1921. godineStjepan Cmelik, pa je njegovom zaslugom rasprostranjen uzgoj cak uBugarsku i Rumunjsku.

UZGOJ

Soja nema posebnih zahtjeva za tlo, ali vrlo dobro uspijeva na ilovas-to-glinenim, ne odviše kiselim tlima. Može se s uspjehom sijati i na pjes-kovitom tlu uz uvjet izdašne gnojidbe. Prilicno je otporna protiv suše, apodnosi i obilne oborine na propusnom tlu na kome se ne zadržava vo-da. U pogledu zahijeva na tlo, nalik je kukuruzu. Narocito joj pogodujeduboko tlo koje u proljece treba dobro prorahliti. Narocitu pažnju trebaposvetiti da tlo bude cisto od korova jer se soja u pocetku prilicno spororazvija, pa ako je tlo zakorovljeno, tada je korovi prerastu i uguše njezindaljnji razvitak.

U bioagrikulturi tlo za sjetvu pripremamo produbljivanjem oranic-nog sloja (mekote), a ne oranjem, na dubinu od 30 do 40 cm, i to podri-vacem u jesen. U proljece, neposredno prije sjetve, tako priredeno tlo sa-mo prorahlimo i pristupimo sjetvi.

SJETVA

Kao i kukuruz, i soju možemo sijati u redove u razmaku od 40 do 60cm, cak i do 80 cm. Soju, takoder, možemo sijati i u kucice. To radimonarocito u kucnim vrtovima na razmaku od 40 do 50 cm, s tim da u kuci-cu stavimo 4 do 5 zrna.

Kao i kod kukuruza, najpovoljnije vrijeme za sjetvu je druga polovi-ca mjeseca travnja, kada se tlo vec dobro ugrije i kada prosjecna tempe-ratura tla iznosi oko 12ac. Ako sijemo i kukuruz, onda se soja sije ipaknešto kasnije.

95

ÙÒÑÖ×ÜÞß

Posebno valja naglasiti da soju nije potrebno dodatno gnojiti dušic-nim gnojivima. Prema ispitivanjima, soja ne reagira vidljivo na gnojenjedušikom.

Zrno soje sadrži velike kolicine lecitina koji je vezan s fosforom, sto-ga vrlo dobro reagira na izdašnu gnojidbu fosforom. Osim toga, sojini suzahtjevi za kalcijem prilicno veliki, pa joj odviše kisela tla u kojima ne-ma dovoljne kolicine kalcija ne pogoduju za razvoj. Soja nema posebnezahtjeve za kalijem, ipak joj u vrtnom uzgoju za razvoj odgovaraju odre-dene kolicine drvenog pepela. Njezine potrebe u pogledu hraniva u tlumožemo nadoknaditi primjenom prirodnih mineralnih gnojiva, našeg'KPMG, sirovog fosfata i dr.

INOKULACIJA

Za postizanje visokih uroda soje od prvorazredne je važnosti da sje-me prije sjetve bude cijepljeno, tj. da izvršimo tzv. inokulaciju sjemena.Ta je mjera od osobitog znacenja jer se njome mogu podvostruciti urodisoje. Cjepivo za soju proizvodi se pod nazivima Radicin, odnosno Nitra-gen u Njemackoj, zatim Azotogen itd. To se vrši tako da se sjeme prijesjetve nakvasi vodom u kojoj je prethodno otopljeno cjepivo.

KAKO UZGAJA TI SOJU

Soji posebno odgovaraju velike kolicine sunca jer i sama potjece iztoplih krajeva. Njezina priroda traži da se ne sije previše gusto te da sva-ki strucak ima svoj životni prostor, jer biljke u sklopu donose svega 30do 40 zrna, dok pojedinacni strukovi mogu donijeti i 300 do 500 zrna.

Pomocu kvržica na korijenu soja skuplja dušik, kojega u zraku ima ido 79 posto, stoga tlo u podrucju korijena treba da bude rahlo kako bizrak mogao nesmetano cirkulirati, a u isto vrijeme odlazi ugljicna kiseli-na koja, inace, u tlu djeluje kao otrov, a nad tlom povecava rast (asimila-ciju). U pogledu toga zahtjeva potrebno je prorahliti tla u doba kadamlade biljcice dostignu visinu od 12 do 15 cm. U pocetku njezin razvojtece prilicno sporo, stoga je potrebno paziti da je korovi ne uguše. Dvado tri okapanja godišnje možemo izbjeci tzv. mulciranjem. U tu svrhuodmah nakon sjetve prekrijemo tlo sa svega 2 do 3 cm debelim slojemkomposta ili ostalog otpadnog organskog materijala kojega obicno ima-mo pripremljenog u vrtu. Kako se rast biljaka povecava, tako tu nastirku

96

--'

Kvržice na korijenu soje

možemo povecati na svega 5 do 8 cm. Tim postupkom postaje nepotreb-. no posebno rahljenje tla, a ujedno izbjegavamoupotrebu herbicida.

Brži rast soje pocinje istom krajem lipnja, nakon cega prestaje opas-nost od isušivanja tla i rasta korova jer ona tada zauzima sve raspoloživepovršine, cime okapanje postaje nepotrebno.

Ako sijemo soju u kucice, u kucnim vrtovima, možemo je i presadi-vati. Tada nam daje i do dva puta veci urod.

Soju možemo nekoliko godina sijati na istom mjestu, s time što cekasnije davati veci urod od pocetnoga jer je tada tlo bogato bakterijamakoje naseljuju njezin korijen. Soju i nadalje treba sijati u plodoredu jertime bolje koristimo tlo. Ako je sijemo na vecim površinama otvoreno,onda u plodoredu dolazi dobro nakon kukuruza koji ostavlja tlo nezako-rovljeno. Nakon sjetve soje postižu se vrlo dobri urodi pšenice, nakonkoje rodi šecerna repa, zatim ponovo pšenica, kukuruz i ponovno soja.

VRIJEME ŽETVE

Soju žanjemo kada joj listovi pocnu venuti i kada mahune postanutvrde i tamne, a zrna u mahuni zašušte kad je protr,esemo. Zrno treba dabude zrelo, ali ne cekati da mahune pocnu pucati jer tada vece kolicinezrna ispadnu.

7 BIOAGRIKULTURA 97

U kucnim vrtovi ma žanjemo je srpom, zatim kosom, a na vecim po-vršinama kombajnom. Prigodom žetve prethodno odabiremo najrazvije-nije biljke od kojih uzimamo sjeme za buducu sjetvu. Pokošenu soju sla-žemo u snopove od kojih pravimo križeve, kao i za pšenicu. Zatim osta-vimo 3 do 4 dana da se dobro osuše, apotom pristuparno vršidbi. Kodvršidbe soje potrebno je posebno podesiti bubanj da ne dode do oštece-nJa zrna.

Proizvedenu soju u kucnim vrtovima vršimo mlacenjem.

SPREMANJE SOJE

Ako nije dovoljno suha treba je rasprostrti na suhom ozracenom pro-storu u sloju koji ne smije biti deblji od 20 do 30 cm. Kada je dobro osu-šena, može ležati u hrpama i do 1,5 m visine. Soju treba cuvati na suhomi ozracenom mjestu, a ne preporuca se cuvati u vtecama, osobito ne uplasticnim vrecama, jer sjeme diše, a najlon ne propušta zrak.

TABLICA 8Kemijski sastav soje u uspore4ki

s ostalim socivicama i žitaricama (u postocima)

Hranjiva vrijednost soje u odnosuna ostaje namirnice (u postocima)

BJELAN- MASTI UGLJIKO- MINERALNECEVINE HIDRATI TVARI

Soja 36-43 18-20 20 4,1-5,3Pšenica 13 1,5 73 3,1Kukuruz 10 3,1 72 2,8Zob 14 1,5 67 3Riža 8 3 79 3,1Ostale leguminoze 20-22 2 60 3

TABLICA 9

BJELAN- MASTI UGLJIKO- MINERAL- LECITINCEVINE HIDRATI NE TVARI

Soja 36,0 18,0 20,0 5,0 1,8Krav. mlijeko 3,7 3,5 4,9 0,7 0,7Jaja 12,5 12,0 - 1,1 3,6Govedina 20 7,0 - 1,0 1,0Svinjetina 19 6,0 - 1,1 1,1Grah 24 1,7 44 2,3 0,8

98

Iz tablica se vidi da soja sadrži dva puta vecu kolicinu bjelancevinanego sve ostale socivice, 9 do 10 puta više masti nego što sadrže žitarice iostale socivice. Osim toga, ona je bogata lecitinom i mineralnim tvarima.

Sojina bjelancevina je u obliku biljnog kazeina koji je vrlo srodan skazewom u kravljem mlijeku. U njezinoj bjelancevini nalaze se spojevikoji su potrebni za potpuni razvoj covjecjeg organizma, a ujedno su na-lik bjelancevinama mesa, jaja i mlijeka. Te bjelancevine koristi naše tije-lo u kolicinama od 90 do 93 posto svih bjelancevina, dok od bjelancevi-na ostalih socivica naše tijelo koristi svega 50, a najviše 80 posto.

Razgradnjom soje u ljudskom organizmu ne stvaraju se nusproizvodikoji izazivaju lucenje mokracne kiseline u mišicima i zglobovima, stogase njezino korištenje preporuca svim reumaticarima i drugim bolesnici-ma.

Prednost soje je i u tome što je ona najjeftinija živežna namirnica sbogatim sadržajem bjelancevina, mineralnih tvari, anarocito lecitina ko-ji pored ostalog služi za rastvaranje kolesterola u covjecjem organizmu ina taj nacin sprecava sklerozu. Od posebne je vrijednosti njezino ulje.Od ugljikohidrata su velikim dijelom prisutni arahini i galaktati, a samo5 do 6 posto šeceri, zbog cega je vrlo dobra hrana za dijabeticare.

Od minerala u soji se nalaze velike kolicine kalija i fosfora, dva ele-menta od golema znacenja za povecanu otpornost organizma od infekci-je. Kalij i fosfor se nalaze u stanicama i zadržavaju vodu dok se klor inatrij nalaze izvan stanica. Zadržavajuci vodu u stanicama sprecavajurazvoj patogenih organizama jer nemaju mogucnost veceg razvoja izvanstanica.

Sadržaj lecitina u soji je takoder od velike važnosti. To je fosfatid nakoji se veže fosforna kiselina. Stoga je lecitin narocito potreban za iz-gradnju živcanog sustava, pa se soja koristi u lijecenju osoba bolesnih ži-vaca.

Soja je bogata vitamini ma A i B, kojih ima više nego u jajima, mlije-ku i mesu. Osim tih vitamina dokazan je i vitamin E, tzv. vitamin plod-nosti - važan za normalno odvijanje trudnoce.

-SOJA KAO GNOJIVO

Zbog velikog sadržaja dušika, fosfora i kalija, otpaci soje imaju izu-zetno veliku vrijednost kao gnojivo. U biološkoj proizvodnji hrane sojaima nezamjenjivu funkciju, pa je vrlo teško dobro planirati biološkuproizvodnju hrane i održavanje tla u dobroj plodnosti ako je izostavIje-na u programu.

Neposredno nakon žetve žitarice soju sijemo za zelenu gnojidbu uredove u razmaku od 40 do 50 cm, a u redu od 7 do 10 cm; do pojaveprvih jesenjih mrazeva toliko se razvije da je možemo pl itko zaorati.

99

Soja u plodoredu dolazi nakon okopavina, koje ostavljaju nezako-rovljeno tlo, radi obogacivanja tla dušikom. Prema istraživanjima, vrloslabo ili upoce ne reagira na dodatne kolicine dušika u tlu.

TABLICA 10

Kolicine dušika koje vežu bakterijerazlicitih vrsta mahunjaca nakon obavljene inokulacije

SojaGrahGrašakGrahoricaLupina plavaLupina žutaCrvena djetelinaLucerka

120-300 kg/ha158-234 kg/ha223-385 kg/ha120-185 kg/ha59-221 kg/ha75-270 kg/ha

121-127 kg/ha158-234 kg/ha

100

..I

× ÚÎßÒÝËÍÕ× NACIN SADNJE KRUMPIW

~

Citajuci francuski casopis» Nature et progres« naišli smo na clanakpod naslovom» Uzgoj krumpira za lijenog vrtlara«. Držeci da bi clanakmogao zanimati proizvodace krumpira, prenosimo ga u cijelosti.

»! vi možete uzgajati krumpir biološkom metodom a da tlo ne orete,okapate ili ogrcete krumpir prema staroj klasicnoj metodi.

Takvu metodu sadnje iskušao sam prošle godine, jer mi moji poslovinisu dopuštali da druk~ije postupim.

Vrijeme je bilo poodmaklo, a preostalo mi je nešto krumpirovog sje-mena. Bio sam odviše zaposlen a da bih mogao pripremiti tlo za sadnju.Neki moj prijatelj farmer rekao mi je prošle godine da proizvodaci naZapadu uzgajaju krumpir tako da ga polože na površinu tla, da ga ne za-kapaju, te ga nakon toga samo prekriju slamom (sijenom).

Na to sam rekao: 'Zašto i ja ne bih tako postupio?' U zalihama samimao stare slame i trebalo mi je samo malo. vremena da preostalo sjemekrumpira položim na tlo bez zakapanja. Trava je vec bila izrasla 7 do 8cm visine na mjestu kojeg sam odabrao za sadnju.

Nakon što sam položio krumpir na površinu tla u ravnim linijama,na njega sam položio oko 8 cm debeo sloj stare slame i na to dodao jed-nu malu kolicinu koštanog bra"Šna.Na to sam ponovo dodao slame tako.da je ukupna debljina slame iznad krumpira iznosila oko 20 cm.

Prilicno je dugo vremena prošlo dok su se klice krumpira probile iz-nad slame, a ja sam se vec pcrceo pitati, hoce li se jednog dana uopce po-javiti?

Klice krumpira su se, naposljetku, ipak pojavile i to prilicno tanke,no ubrzo zati1Jlpocela se razvijati stabljika (cima), koja je vrlo brzo do-stigla debljinu od 2 cm u promje"ru, a lišce je postalo tamnozelene boje.

Nakon nekog vremena poceli su se razvijati mali krumpirici, a zatimi debljati ispod slame.

Za vrijeme suše biljke nisu pokazivale nikakve znakove po kojima bise moglo zakljuciti da trpe od nedostatka vlage u tlu.

Krumpir je ostao vrlo dugo u vegetaciji, do kasno u jesen. Druga sukrumpirišta, na kojima je krumpir uzgajan starim klasicnim nacinom,vec odavno bila ostala bez lišca.

101

Berba tako položenog krumpira bila je vrlo jednostavna. Trebalo jesamo otkriti slamu i ispod nje se nadohvat ruke pojavio krumpir. Krum-pir je bio tako cist i tako lijepog izgleda, kao da je prethodno bio opran.

Bolesnog krumpira bilo je vrlo malo, dok je na ostalim krumpirišti-ma, gdje je uzgajan na stari nacin, bilo prilicno bolesnog ideformiranogkrumpira.

Nekoliko krumpira bilo je zelene boje, a razlog je tome što nisu bilidovoljno pokriveni slamom pa su pozelenjeli na svjetlu. To se može vrlolako izbjeci ako se pokriju vecom kolicinom slame. Slijedeci put položitcu sloj slame od 25 do 30 cm visoko iznad gomolja krumpira.

Na 4,5 m2 urodilo je 50 kg krumpira.Prema tome, ako vam nedostaje vremena, ili ako vam je tlo kroz du-

lje vrijeme vegetacije izvrgnuto utjecaju suše, ovakav uzgoj krumpiramože biti vrlo dobro rješenje.«

Nakon procitanog clanka i mi smo postavili pitanje: »Zašto da i mine iskušamo tu metodu površinske sadnje krumpira?«

PORIJEKLO KRUMPIRA

Pradomovina krumpira je visoko gorje Anda u Južnoj Americi.Krumpir je uvezen u Evropu u toku 16, a jace se poceo širiti istom u 18.stoljecu.

Razlog za pocetno sporo širenje krumpira valja tražiti u otporu kojegsu pružali proizvodaci jer su držali da je krumpir, prema starom nacinuproizvodnje, okopavina te je kao takav tražio temeljitu izmjenu dotadaš-njeg nacina pripreme tla i održavanja za vrijeme njegove vegetacije.

Priprema tla za sadnju krumpira zahtijevala je temeljitu obradu, za-tim kopanje jaraka za sadnju, nekoliko puta okapanje za vrijeme vegeta-cije i nekoliko ogrtanja, na što do tada proizvodaci nisu bili navikli. Otu-da njihov otpor i nepovjerenje prema takvom nacinu proizvodnje.

Proizvodaci zaziru od novosti, kao i danas, ali kada se jednom uvjereda to novo zavreduje njihovu pažnju i povecava napore kao i ulaganjasredstava za proizvodnju, njihov otpor brzo popušta i pocinje se razvija-ti ono što je do tada izgledalo nemoguce i teško.

Iako se u pocetku teško probijao put, a i tadašnji potrošaci su davaliotpor, danas se ne može zamisliti ishrana pucanstva u kojoj krumpir nebi bio zastupljen i to ne samo kao nadopuna ostalim živežnim namirni-cama, vec cesto i kao glavni nosilac prehrane.

U odnosu na ukupnu potrošnju krumpira po stanovniku izgleda davodece mjesto u tome zauzima SR Njemacka (200 kg po stanovniku),dok je kod nas potrošnja krumpira znatno niža (svega 60 do 100 kg). Za-to je u nas potrošnja kruha znatno veca (otprilike 190kg po stanovniku),dok je u SAD svega oko 70 kg po stanovniku.

102

1

Krumpir je danas u vecini zemalja jedan od glavnih nosilaca prehra-ne. Bez krumpira bilo bi vrlo teško organizirati prehranu stanovništva,koja je ionako bremenita uslijed njegova brzog rasta. Naime, prema ne-kim podacima, stanovništvo raste po stopi od 2,5 posto, a proizvodnjahrane po stopi od svega 2 posto godišnje.

PRIRODNI UVJETI PROIZVODNJE

Klima

Proizvodnji kvalitetnog krumpira pogoduje umjereno vlažna klimasa što manje ekstremno sušnih dana za vrijeme vegetacije.

Raspored oborina kroz godinu, a posebice za vrijeme vegetacije, od-lucujuci je faktor za postizanje visokih uroda kvalitetnog krumpira.

Visina uroda krumpira ovisi o raspoloživoj vlazi tla u toku godine.Obilje oborina u pocetku vegetacije pogoduje formiranju velikog brojagomolja, ali ako u toku vegetacije nastupi sušni period, onda gomolji os-taju sitni. Zbog toga u vlažnoj godini krumpir daje uglavnom visoke uro-de, a u sušnoj urod redovito podbaci.

U prvoj fazi razvoja gomolja, to jest od nicanja do cvatnje, svoje po-trebe za vodom biljka podmiruje iz sjemena.

U drugoj fazi razvoja, od cvatnje do zametanja novih gomolja, potre-ba za vodom sve je veca. Ako u to vrijeme nastupi suša, tada dolazi dosmanjenog uroda.

U posljednjoj fazi razvoja krumpir traži suncano vrijeme radi dozri-jevanja gomolja i umjerenu kolicinu vlage u tlu.

Najbolje podrucje za uspijevanje kvalitetnog krumpira je ono u ko-jem je jednolican raspored oborina u doba vegetacije, a cije se ukupnekolicine krecu izmedu 700 i 800 mm godišnje.

Temperatura

Krumpir pocinje klijati pri temperaturi od 2 do 4,5 oC, a rasti kadatemperetura tla do stigne 10 o C. Temperatura koja ljeti prelazi 30 o C dje-luje nepovoljno na njegov razvoj.

Opcenito se uzima da je za razvoj kvalitetnog krumpira kroz godinu,ovisno o sorti, potrebno izmedu 1500 i 3000 suncanih sati.

103

Tlo

Krumpir kao okopavina ima specificne zahtjeve u pogledu tla, pa odsvih poljoprivrednih kultura ponajbolje koristi lagano pjeskovito i ilo-vasto tlo. On traži rahla i prozracna tla radi formiranja gomolja.

Krumpir uspijeva i na težim tlima, samo mu je gomolj tada sitniji i'više ga napadaju bolesti.

Na lakšim t1ima krumpir je krupniji i bolje kvalitete.Krumpir uspijeva na tlima s vrlo širokim rasponom pR izmedu 4,75

do 8,5. Ipak najbolju kvalitetu postiže na kiselim tlima sa pR vrijednoš-cu oko 6.

Ako je tlo zbito, onda krumpir troši velike kolicine energije za svla-davanje mehanickog otpora cvrstih cestica tla, i to je redovito razlog zanjegov smanjeni urod. Na težim tlima visina uroda krumpira ovisi više oobradi tla nego o gnojidbi.

Odnos tekuce i plinovite faze (zraka i vode) u tlu podvrgnut je ne-prestanim promjenama, stoga je prvenstveni zadatak obrade tla da regu-lira te odnose i da ih dovede u povoljno stanje.

Prema tome, zadatak obrade tla je da sacuva vlagu u tlu i da mu po-veca sadržaj humusa, cime se povecava njegova sorptivna sposobnost injegov kapacitet za vodu i zrak. .

Postici sklad izmedu zraka, vode i topline u tlu glavni je zadatak ob-rade tla za uzgoj krumpira.

OPCENITO O SADNJI KRUMPIRA

Izbor sort.e

U odnosu na dob sadnje razlikujemo:. rane sorte 90 - 100 dana vegetacije. polurane sorte 110 - 120dana vegetacije. kasnesorte 150- 160 dana vegetacije

Neke rane sorte: Ruževac rani, Saskia, Erstling, FruemhoeJJe i dr.Polurane sorte: Bilje, Desiree, EJJa, Urgenta i dr.Kasne sorte: Woltman, Varan, Ackersegen i dr.

Izbor gomoJja za sadnju

Za sadnju je ponajbolje upotrijebiti gomolje od 50 do 60 grama.Ukoliko su gomolji teži od 80 grama, tada se redovito režu. U slucaju da

104

režemo gomolje, potrebno je to uciniti barem 8 do 10 dana prije sadnje,da se rezovi osuše prije polaganja u tlo. Ujedno je potrebno da se nožprigodom svakog reza dezinficira namakanjem u 30 postotnu otopinuformalina, cime se sprecava širenje zaraze krumpira.

Vrijeme sadnje

Najbolje vrijeme za sadnju krumpira je dan-dva poslije punog Mje-seca te kada tlo dostigne temperaturu od 10 o C. Kod prerane sadnje, us-lijed hladnog tla može propasti veliki dio sjemena. Valja, takoder, izbje-gavati prekasnu sadnju jer se zbog pojacanog disanja krumpira mnogoškroba pretvori u slador, cime krumpir postaje manje podesan za sjeme.

Gustoca sadnje

Gustoca sadnje utjece u znatnoj mjeri na visinu uroda krumpira.Razmak sadnje kako izmedu redova tako i u samom redu ovisi o:. sorti,. klimii plodnostitla,. velicinigomoljai. nacinusadnje.

Za bujne i kasne sorte preporuca se razmak sadnje - 60 x 40 cm.Za slabije bujne i rane sorte nešto manji razmak - 50 x 35 cm.

Kolicine sjemena za sadnju

Kod razmaka sadnje 60 x 40 cm kolicina sjemena po 1 ha iznosi 1600do 1800 kg.

Kod razmaka sadnje 50 x 35 cm kolicina sjemena po 1 ha iznosi 3200do 3500 kg.

Za sadnju 1 ha krumpira prosjecno je potrebno otprilike 2000 kg sje-menskog krumpira.

Nacin sadnje

Opisat cemo nacin sadnje krumpira onako kako smo ga mi izveli1974. godine na pokusnom nasadu na objektu Kukljaš u Našicama.

105

Površiriskasadnjakrumpira

Tlo na kome je bio zasaden krumpir prethodno,je bilo pod vocnimrasadnikom. Neposredno prije sadnje krumpira izvadene su preostaledivljake iz tla, a tlo je samo poravnato brananjem zbog preostalih gruda.

Plan sadnje

Predvidena površina za sadnju krumpira podijeljena je u 5 skupinaparcela:. Prva:negnojena.. Druga:gnojenas NPK.. Treca:gnojenas KPMG.

106

. Cetvrta: gnojena sa stajnjakom + NPK.

. Peta: gnojena sa stajnjakom + KPMG.Navedeni raspored skupina ponovljen je još cetiri puta prema meto-

di randomized block (slucajni raspored).Stajnjak je dodavan u kolicini od I vagon na I ha; NPK (u sastavu

7-14-21) u kolicini od 1000 kg/ha; KPMG u kolicini od 1000 kg/ha.Za sjeme je uzet krumpir sorte Ella.koji je položen na naklijevanje

28. ožujka, a sadnja je izvršena 5. travnja 1974.Razmak sadnje: izmedu redova bilo je 60 cm, u redu 30 cm.

Površinska sadnja

Sadnja je obavljena tako što je krumpir polagan na površinu tla (bezukapanja), a zatim prekriven napola natrulim sijenom do visine od 10cm. Na to su u navedenim kolicinama dodati stajnjak, NPK i KPMGprema rasporedu pojedinih skupina parcela.

Nakon toga ponovo je položeno trulo sijeno do visine od 25 cm iz-nad gom'olja.

Urod krumpira u jednoj kuciciprethodno pokrivenoj natrulim sijenom

107

Nakon što je izvršeno polaganje krumpira, natrulog sijena i gnoja,nikakve druge agrotehnicke mjere nisu bile poduzete do branja krumpi-ra.

U površinskoj sadnji krumpira potpuno je bila izostavljena priprematla za sadnju, prvo i drugo okapanje i ogrtanje krumpira, kao i upotrebaherbicida za suzbijanje korova.

Položeni krumpir pokriven natrulim sijenom, normalno je razvio kli-ce, a zatim stabljiku (cimu), koja je u pocetku bila svijetle, a odmah po-tom tamnozelene boje i vrlo bujna.

Krumpir je ostao u bujnoj vegetaciji do kasno u jesen, dok su ostalakrumpirišta, vec davno prije bila izgubila lišce i osušila se.

SUZBIJANJE KRUMPIROVE ZLATICE

Vrlo zanimljiva ispitivanja vršili smo u suzbijanju krumpirove zlati-ce. Dio terena na kome je bio zasaden krumpir bio je djelomice izvrgnutpojacanoj vlažnosti tla uslijed oborinske vode koja se slijevala s brijega(površinsko zabarivanje).

Da nisu bile poduzete mjere zaštite (prskanje sa Diazinonom), krum-pir bi bila potpuno uništila krumpirova zlatica. Na drugom, ocjeditomterenu, gdje se voda nije zadržavala, krumpirova zlatica nije mogla jaceugroziti krumpir.

Iz tog ispitivanja moglo se potvrditi (ono što se i vec prije znalo u bi-ološkoj proizvodnji krumpira), da bolesti i štetnici mogu ugroziti samooslabljeni organizam.

Biljka koja se nalazi u optimalnim uvjetima za rast u pogledu klime,tla i hranidbe posjeduje vlastiti obrambeni sistem zaštite koji joj omogu-cuje da se vlastitim snagama odupre napadu štetnika i bolesti.

VAÐENJE KRUMPIRA

Vadenje krumpira zasadenog na površinu tla bilo je vrlo jednostav-no. Trebalo je samo otkriti natrulo sijeno ispod kojeg se nalazio krumpirnadohvat ruke.

Krumpir je bio cist i lijepa izgleda, kao da je neposredno prije biopod mlazom vode. Ujedno je bio zdrav, bez znakova bolesti i deformaci-ja.

Vaganjem krumpira prema pojedinim skupinama i parcelama dobilismo slijedece rezultate:

108

Iz navedenih rezultata vidi se da su najbolji rezultati postignuti, kakou prosjeku tako i na pojedinim parcelama, gnojidbom krumpira saKPMG (kompletnim prirodnim mineralnim gnojivom) s prosjekom od3,9 vagona na I ha prema 3,4 vagona koliko je postignuto gnojidbomNPK gnojivima.

Urodi krumpira postignuti gnojidbom s KPMG i NPK bez dodatkastajnjaka bili su veci nego istim gnojivom u kombinaciji sa stajnjakom.

Iz toga se može zakljuciti da gnojidbom s KPMG i NPK u kombina-ciji sa stajnjakom, površinska sadnja krumpira pokrivenog natrulim sije-nom nije imala ekonomski efekt jer nije dala povišeni urod uz povecanaulaganja.

109

TABLICA 11

Urod krumpira

PROSJECNIVRSTA GNOJIDBE BROJPARCELE UROD NA UROD U

PARCELI U kg VAGONIMA NA 1ha

I Negnojeno (3) 35 3,5(6) 12 1,2(13) 29 2,9(20) 26 2,9

Prosjek 26 2,6

II Gnojeno s NPK ( I) 41 4,1(10) 29 2,9(12) 30 3,0(19) 39 3,9

Prosjek 34 3,4

III Gnojeno s KPMG (2) 39 3,9(9) 36 3,6(Il) 43 4,3(18) 39 3,9

Prosjek 39 3,9

IV Stajnjak + NPK (5) 38 3,8(7) 25 2,5(14) 41 4,1(16) 30 3,0

Prosjek 33 3,3

V Stajnjak + KPMG ( 4) 45 4,5( 8) 31 3,1(15) 39 3,9(17) 37 3,7

Prosjek 38 3,8

Naši rezultati gnojidbe krumpira donekle su u skladu s rezultatimakoje je dobio Lemmermann. U njegovim pokusima urod krumpira bezstajnjaka iznosio je 140 q/ha, a uz dodatak stajnjaka 147 q/ha, daklesvega 6 q više po 1 ha sa stajnjakom.

Iz njegovih se pokusa da zakljuciti da se za gnojidbu krumpira nesmije upotrijebiti svježa slama ni svježe sijeno, jer se za rastvaranje sla-me (sijena) mikrobiološkom aktivnosti troše velike kolicine dušika, štoide na uštrb urodu krumpira.

Analiza rezultata

Površinskom sadnjom krumpira uz pokrivanje natrulim sijenom po-stignuti su vrlo dobri rezultati, a najveci urod primjenom KPMG (kom-pletnog prirodnog mineralnog gnojiva).

Urod krumpira tim gnojivom kretao se prema pojedinoj parceli iz-medu 3,6 i 4,3 vagona na 1 ha.

Sve parcele krumpira uzgajane opisanim nacinom bile su vrlo bujneza vrijeme vegetacije, i ostale su prosjecno 30 dana duže u vegetaciji ne-go onaj na susjednim krumpirištima, koji je uzgajan starim nacinom(sadnjom u jarke, okapanjem i ogrtanjem).

Iz ritma razvoja krumpira za vrijeme vegetacije vidi se da krumpirtroši najvece kolicine hraniva u srpnju - 39,5 posto, zatim ,u lipnju -20,8 posto, u svibnju 16,2 posto, u kolovozu 14,9 posto i u rujnu 2,6 po-sto.

Ako za vrijeme intenzivnog rasta u srpnju izostanu oborine, to ce bitiujedno jedan od glavnih razloga što ce krumpir uzgajan klasicnim naci-nom urodom podbaciti. .

Krumpir uzgajan površinski i prekriven natrulim sijenom (slamom)jednolicno je snabdjeven vlagom za vrijeme vegetacije, što je ujedno irazlog povecanog uroda i njegove kvalitete. Ovako uzgajani krumpir,bez posebne gnojidbe i prekriven samo natrulim sijenom postigao jeprosjecni urod od 2,6 vagona po 1ha, dok se urod po pojedinim parcela-ma kreta o od 1,2 do 3,5 vagona po 1 ha.

To potvrduje cinjenicu da visina uroda na teškim tlima više ovisi oobradi tla nego o gnojidbi, jer krumpir na takvim tlima troši velike koli-cine energije za svladavanje mehanickog otpora tla. To je redovito raz-log, pored pomanjkanja oborina, što krumpir na takvim tlima urodompodbacuje.

Površinskom sadnjom krumpira prekrivanjem natrulim sijenom naobjektu Kukljaš u Našicama postignuti su vrlo dobri rezultati.

Takvom sadnjom bilo je moguce potpuno izostaviti:. pripremu tla za sadnju krumpira oranjem;. okapanje krumpira nakon sadnje;

110

. ogrtanje krumpira i

. suzbijanje korova herbicidima.

Najbolji rezultati u urodu krumpira postignuti su gnojidbom kom-pletnim prirodnim mineralnim gnojivom (KPMG), kako u prosjeku takoi u urodu na pojedinim parcelama (od 3,6 do 4,3 vagona na 1 ha).

Gnojidba stajnjakom uz dodatak NPK i KPMG nije dala adekvatnopovišenje uroda u našem pokusu.

Ovako uzgajani krumpir ostao je u vegetaciji u prosjeku 30 dana du-že nego krumpir susjednih krumpirišta, koji je uzgajan klasicnim naci-nom, što je djelovalo povoljno na njegov povišeni urod.

Branje tako uzgajanog krumpira bilo. je znatno olakšano, a krumpirje bio cist, zdrav i vrlo dobre kvalitete, bez znakova bolesti i deformaci-ja.

Zdravstveno stanje krumpira, kako za vrijeme vegetacije tako i kodvadenja, bilo je vrlo dobro.

. Sadnjom uz prekrivanje natrulim sijenom (slamom) moguce je znat-no sniziti troškove proizvodnje i postici visoki urod kvalitetnog krumpi-ra.

f..

111

~OVRTLARSTVO I

ŠTO JE BIOLOŠKO POVRTLARSTVO?

Rijec bios na grckom znaci život. Prema tome, proizvoditi biološkiznaci proizvoditi zdravo povrce koje je rezultat biološke aktivnosti tla.Kako cemo to postici?

Da život u tlu bude što intenzivniji valja hraniti organizme u tlu nji-ma prikladnom hranom.

Osim hrane za održavanje života u tlu potreban je:

. zrak i njegova što veca izmjena;

. toplina, da život u tlu bude što je moguce intenzivniji;

. zaštita od svjetla i drugih vremenskih nepogoda, vjetra, prekomjernetopline, naglih kiša i dr.

Ukoliko uspijemo održati navedene mjere u što povoljnijem odnosu,utoliko cemo imati veci uspjeh u biološkoj proizvodnji povrca.

ORGANIZMI U TLU I NJIHOV ZADATAK

Kakvu zadacu imaju razliciti organizmi u tlu?Veliko mnoštvo organizama ima zadatak da u zajednickom radu pri-

prema hranu za biljke, koju putem korijena koriste u svom razvoju.Mineraine i organske sastojke tla preraduju mikroorganizmi tla, a

koje zatim biljke izmjenom tvari koriste u svom razvoju. U tom radusudjeluju kako prostim okom vidljivi organizmi, kao što su zemljišnegliste, razni pauci te ostali korisni kukci tla, tako još više prostim okomnevidljivi organizmi, kao što su razne alge,. gljive, posebno bakterije utlu. .

Svi oni najprije rade na razgradnji organske i mineraine tvari u tlu, azatim na njihovoj izgradnji, što poslije koriste biljke.

Što je veci broj i raznolikost organizama u tlu, to je i njihov ucinakna plodnost tla veci. U zajednickom radu, održavajuci tzv. biološku rav-notežu oni osiguravaju nesmetanu cirkulaciju zraka potrebnog za pro-

112

zracivanje tla; sljepljujuci cestice razlicite velicine stvaraju mrvicastustrukturu tla i sistem razlicitih šupljina u tlu.

MRVICASTA STRUKTURA TLA

Sve mjere koje poduzimamo za stvaranje i održavanje plodnosti tlatreba da nas vode k cilju stvaranja dobre mrvicaste strukture tla. Dobramrvicasta struktura tla propušta suvišak vode bez zadržavanja, rastace jeprema potrebama biljaka, a odvodi suvišak u dublje slojeve bez površin-skog zadržavanja vode (zabarivanja). .

Tlo dobre strukture djeluje kao spužva koja zadržava potrebnu koli-cinu vode za biljke, a pušta suvišnu vodu u dublje slojeve.

Pore u tlu dijele se na grube, vece od 0,03 mm, koje služe za prozraci-vanje tla, srednje grube, od 0,03 do 0,003 mm, koje služe za zadržavanjevode u tlu, i fine, ispod 0,03 mm, kao posljednja rezerva koja služi u ra-du mikroorganizama.

Nakon istjecanja vode u tlu ostaju zracni kanali koji omogucuju ulazzraka, a ujedno ispuštaju suvišnu ugljicnu kiselinu, koja inace u tlu dje-luje kao otrov na biljke dok iznad tla povecava ucinak asimilacije, cimedjeluje povoljno na rast biljaka.

Ta se izmjena treba odvijati bez zastoja, a njome se stvaraju povoljniuvjeti za disanje života u tlu i oksidaciju raznih hranjivih sastojaka upodrucju korijenovog sistema, te ujedno za odvodenje nepoželjnih sas-tojaka, kao što je, primjerice, ugljicna kiselina.

Rahli mrvicasti sloj omogucuje trajno zagrijavanje tla i služi kao izo-lator za održavanje topline u tlu, koja je potrebna živim bicima tla, jerdjeluje kao izolator od nepovoljnog utjecaja sunca na život mikroorgani-zama u tlu. Time se stvaraju povoljni uvjeti koji su potrebni za intenzi-van rast bez zastoja u podrucju korijenovog sistema biljaka.

Mrvicasta struktura tla izradena prirodnim putem uvelike se razliku-je od mrvicaste strukture koju nastojimo postici obradom tla mehanic-kim sredstvima, koja je, pak, nestabilna - prvi jaci pljusak kiše odnosifine cestice tla i humusa u dublje slojeve ili ih odnosi površinski. Na tajnacin vrši brtvljenje izgradenih šupljina, te uzrokuje zadržavanje vodena površini (zabarivanje). Brtvljenjem unutrašnjih šupljina sprecava sedisanje tla, ulaženje zraka i izlaženje ugljicne kiseline i time se stvarajunepovoljni uvjeti za život u tlu i rast biljaka. Uslijed toga smanjuju sepovoljni uvjeti za rast biljaka, koji se u pocetku postižu mehanickim ob-radom tla, a to se, pak, ocituje povremenim zastojem u rastu. Na gor-njem dijelu tla stalno se stvara kora koju je potrebno neprestano rahliti,pogotovo ako se radi o težem tlu bogatom glinenim cesticama. Donjislojevi trpe uslijed pomanjkanja kisika i izlaženja suviška ugljicne kiseli-ne, a i zbog nedostatka potrebne kolicine vlage potrebne bilju i životu u

8 BIOAGRIKULTURA 113

tlu. Time tlo stalno gubi na plodnosti, a to iziskuje stalno dodavanje no-vih, sve vecih kolicina gnojiva topivih u vodi.

BILJNI POKRIVAC

Livada je majka oranice (Al. v. Thaer). Posvuda gdje tlo gubi plod-nost, to jest gdje urodi biljaka stalno padaju, na djelu je nedostatak živo-ta u tlu, poglavito mikroorganizama tla.

Postizanje plodnosti tla dodatkom topivih umjetnih gnojiva zahtijevatrajno povecanje njihove kolicine ukoliko se želi povecati urod. Radi bo-ljeg razumijevanja toga stanja, navest cemo slijedece tumacenje.

Cirkulacija hraniva u biljci vrši se kruženjem sokova i njihovim pro-laženjem kroz polupropusnu (semipermeabilnu) membranu stanice. Ka-ko bi se utvrdile potrebne kolicine gnojiva za postizanje odredenih uro-da poljoprivrednog bilja obavlja se analiza tla, kojom se utvrduje kolici-na hraniva koja se odnosi iz tla prigodom žetve, kao i raspoložive kolici-ne koje služe za potencijalnu plodnost tla. Na temelju izvršenih analizatla i folijarne analize biljaka za vrijeme vegetacije utvrduju se kolicinegnojiva, uglavnom NPK i to kako startne doze tako i one potrebne zaprihranjivanje u toku vegetacije.

Potrebne kolicine racunaju se kao fiziološki aktivne kolicine hranivakoje su potrebne za odredenu visinu uroda. Ni najpodrobnije analize nedaju tocne podatke o potrebnim kolicinama hraniva za odredene urodejer im redovito nedostaju one kolicine hraniva koje ce se aktivirati u to-ku vegetacije uvjetovane životom tla. Osim toga od dodatnih kolicinagnojiva (NPK) biljke mogu koristiti najviše do 50 posto. Kroz polupro-pusnu membranu, kroz koju se vrši cirkulacija dodatnih hraniva (NPK),mogu protjecati samo lijevo orijentirane molekule. Kod djelovanja gno-jiva (NPK) molekule se rasporeduju u lijevo i u desno, što se može lije-po promatrati elektronskim mikroskopom. Kroz polupropusnu membra-nu mogu proci samo lijevo orijentirane molekule, dok desno orijentiraneostaju neiskorištene. Taj dio neapsorbiranih hraniva sve se više nagomi-lava u tlu i blokira rad mikroorganizama. Uslijed toga potencijalnaplodnost tla postupno sve više opada, a biljke mogu primiti samo onukolicinu hraniva koja je topiva u vodi; ostatak ostaje neiskorišten i po-stupno zagaduje tlo.

Jednostrano dodavanje hraniva u obliku NPK uzrokom je sve veceneravnoteže u hranidbi biljaka u odnosu na mikroelemente. Uslijed tak-ve neuravnotežene hranidbe biljke postaju sve osjetljivije na napad raz-nih bolesti i štetnika, što izaziva sve vecu potrebu povecanja mjera zašti-

. te od bolesti i štetnika.

114

HUMUS U TLU - TEMELJ TRAJNE HRANIDBE BILJA,UMJETNA GNOJIVA - KRATKOTRAJAN USPJEH U HRANIDBI

Albert v. Thaer, utemeljitelj humusne teorije u hranidbi bilja, tvrdioje da se biljke mogu pravilno hraniti samo iz tla bogatog humusom. Tuje tvrdnju opovrgao Justus v. Liebig držeci da se biljke mogu hraniti sa-mo postupno razgradenim hranivima topivim u vodi. Ta tvrdnja bila jepovodom razvoju kemijske industrije umjetnih gnojiva, osobito NPK.

Iako nikada do temelja nije opovrgla humusnu teoriju o hranidbi bi-lja, praksa je uglavnom prihvatila Liebigovu teoriju o hranidbi fiziološkiaktivnim NPK gnojivima. Ta je praksa donijela izvjesne koristi u pove-canju uroda poljoprivrednih kultura, ali i mnoge teškoce u provodenjuzaštitnih mjera od bolesti i štetnika na biljkama.

Biljke hranjene samo umjetnim gnojivima postaju sve osjetljivije nanapad bolesti i štetnika, a njihovi proizvodi sve neprikladniji za zdravuishranu ljudi i životinja.

Novija istraživanja biologa H. P. Ruscha potvrduju da se biljke mo-gu dobro i zdravo hraniti iz tla bogatog humusom, te da iz njega mogucrpsti hraniva i u obliku molekula koje nisu potpuno razgradene u po-cetne elemente NPK i druge, kako je to nekada tvrdio J. v. Liebig.

Biljke hranjene iz tla bogatog humusom daju visoke urode kao i onehranjene topivim gnojivima, ali zato daju proizvode zdrave za ishranuljudi i životinja, te su najvecim dijelom otporne na bolesti i štetnike.

Zadatak je proizvodaca da proizvodi prvenstveno zdravu hranu, dapostiže što kvalitetnije urode ne zanemarujuci pritom ni ekonomiku pro-izvodnje. Proizvodeci zdravu hranu za covjeka i životinje, on trajno po-vecava plodnost tla, a ujedno smanjuje troškove proizvodnje.

Spomenuti biolog utvrdio je da izmedu mikroorganizama koji sudje-luju u hranidbi bilja u podrucju korijenovog sistema (rizosfere) i mikro-organizama u covjecjem i životinjskom tijelu, koji razgraduju hranu, po-stoji uska veza i veoma velika slicnost u nacinu života i razmnožavanju.Poznato je da se u lijecenju ljudi sve više upotrebljavaju razni antibioti-ci. Razlog tome jest što proizvedena hrana samo topivim NPK gnojivi-ma ne posjeduje prirodene antibiotike. U biološki proizvedenoj hrani uishrani ljudi i životinja nije potrebno posebno dodavati antibiotike, jerih takva hrana vec sadrži u sebi.

Biljke u humusom bogatom tlu moraju se boriti za svoj opstanakproizvodeci antibiotike za svoje održanje. Hraneci se pjima, hranimo sezdravom hranom.

115

1

OSNOVNO PRAVILO BIOLOŠKOG POVRTLARSTV A

Osnovno pravilo u povrtlarskoj proizvodnji jest da tlo mora biti traj-no pokriveno bilo vegetacijom bilo organskim ili mineralnim otpacima uobliku mulca. Takav pokrivac rastvaranjem zašticuje tlo od vanjskih ne-pogoda a svojim rastvorenim materijalom služi kao hrana organizmimatla.

Kao daljnji izvor hrane organizmima u tlu jest kompost. Ni jedan vrtkoji se vodi biološkom metodom ne smije biti bez dobro uredenog i traj-no odfžavanog kompostišta.

Osim kompostišta u biološkom povrtlarstvu obilno koristimo tzv.mulciranje. Što je to mulciranje i što se pod tim podrazumijeva?

Mulc je tanki, svega 1/2 do 1 cm debeo sloj raznih otpadaka biljnog,životinjskog i mineralnog porijekla, koji se u tankom sloju nastire nagredice. Taj tanki sloj, koji treba povremeno obnavljati, služi kao hranamikroorganizmima u tlu, zašticuje tlo od isušivanja, za vrijeme žege za-šticuje od djelovanja sunca, a za vrijeme niskih temperatura cuva tlo odsmrzavanja. Ujedno popravlja mrvicastu strukturu tla, cime trajno podr-žava i unapreduje plodnost tla.

PRAKTICNE MJERE ZA PRIJELAZNA BIOLOŠKO POVRTLARSTVO

Vrijeme koje najbolje odgovara prijelazu na biološki nacin vrtlarenjajest jesen, nakon što se iskopao krumpir i ostalo povrce. Povrce koje senece koristiti u ishrani ljudi i životinja, zatim ostali materijal, poglavitozeleni, sabere se u hrpe. Da bi se materijal lakše rastvorio, isjecka se našto je moguce sitnije dijelove, dužine od 5 do 10 cm, i medusobno izmi-ješa, te ce tako preko zime služiti kao pokrivac za tlo. U svrhu usitnjava-nja materijala može dobro poslužiti i stroj-sjeckara.

PREZIMLJENJE GREDICA I PRIPREMAZA ZIMSKO MIROVANJE

Tlo se priprema za zimsko mirovanje tako da se porahli prije pokri-vanja navedenim materijalom. Ako se radi o težem tlu i tlu koje nije pri-je služilo za povrtlarsku proizvodnju, može se iznimno prekopati (»išti-hati«).

Lakša tla i ona koja su vec prije služila za proizvodnju povrca ne pre-kapaju se, nego se samo porahle na dubinu od 10 do 20 cm. To se možeuciniti razlicitim orudem. Vrlo prikladno orude jest tzv. Wolfovo orude,

116

odnosno željezne vile s nešto širim zupcima (ne one za skupljanje sijena)koji nisu jako svinuti, tek neznatno prema vrhu.

Rahljenjem se tlo što manje preokrece, a time se štite organizmi utlu, osobito gliste. To se radi tako da se pocne rahliti na dubinu od 10 do20 cm od polovine gredice s jedne strane, a vraca se s druge strane.

Klasicni nacin pripremanja tla prekapanjem, što dublje to bolje, i os-tavljanje tla u velikim grudama preko zime, da se tlo zamrzne, s biološ-kog je stanovišta potpuno pogrešno, te je napušteno. Prekapanjem se neštede organizmi u tlu, jer svaki sloj tla ima svoje organizme; nekima odnjih prisutnost zraka pogoduje više, nekima manje, a svi su više ili manjeosjetljivi na svjetlo, odnosno na djelovanje sunca. Stoga se kod biološ-kog povrtlarstva tlo priprema rahljenjem a ne preokretanjem, cime se za-šticuje vecina mikroorganizama i slojevi tla. U tlu postoji nepreglednomnoštvo organizama i to ne samo onih koje vidimo prostim okom, kaošto su gliste, razni pauci i ostali vidljivi insekti, nego i onih koje prostimokom ne vidimo, kao što su alge, a ponajviše bakterije.

U površinskom sloju debljine 2 do 5 cm ne žive iste vrste organizamakao u dubljim slojevima, od 15 do 20 cm.

Prekapajuci tlo dovodimo organizme kojima je potreban zrak u ne-povoljne životne uvjete. Stoga organizmima kojima je potreban zrak va-lja omoguciti da dodu do njega, dok one kojima nije potreban, narocitou dubljim slojevima, valja ostaviti tamo gdje jesu jer na zraku ugibaju.

Potrebno je naglasiti da se gnojivo ne zakapa u tlo, osobito ne svježe.U svakom gnojivu se nalaze organizmi koji ga rastvaraju. Organizmi kojirazgraduju gnojivo dovlace svojim mirisom druge organizme tako dajedni nadopunjuju rad drugih. Oni, pak, koji razgraduju organske otpat-ke redovito su štetni za korijenje.kulturnog bilja, ai njihovejzlucine dje-luju štetno na korijen.

ZIMSKI ZEMLJIŠNI POKRIVAC

Zimski zemljišni pokrivac štiti organizme u tlu, te oni bez zastoja mo-gu nastaviti rastvarati organski materijal nanesen na tlo, cime priprema-ju hranu za rast povrca u slijedecoj vegetaciji.

Kao dodatak na taj materijal dolazi životinjsko gnojivo bilo koje ži-votinjske vrste, a ako takav nije raspoloživ, onda otpaci kože, rogovina,krvno brašno, zatim fino mljevena kamena prašina (u nas KPMG). Svunavedenu kolicinu raspoloživog materijala potrebno je rahlo rasporeditiuzduž gredice i to onolike debljine da tlo i živi organizmi u njemu moguimati dovoljno zraka za disanje. Debljina rasporedenog materijala ne bismjela iznositi više od 5 do 8 cm; kod laganog tla i rastresitog materijalamože biti i nešto veca, a kod težeg i zbitog nešto manja. Valja naglasiti

117

da od više dodanog materijilla može biti više štete, nego koristi. Nakcllltoga tlo mora ostati rahlo, ane glancasto. Vec je prije spomenuto da setako rasporeden materijal posipa kamenom prašinom (KPMG ili dr.),koje je zadatak da veže amonijak što nastaje rastvaranjem organskogmaterijala, što je osobito važno ako se nastiranje vrši stajnjakom.

Mulciranjem izravno na gredicama štedimo na radu oko prevoženjakomposta kojeg pripremamo odvojeno na drugom mjestu. Nakon izvrše-nog mulciranja uredimo putove tako da cijeli vrt poprimi uredan izgled.

Tako pripremljeno mulciranje na gredicama služi kao hrana budu-cem razvoju biljaka, a zanemaruje posebno pripremanje komposta nadrugom mjestu. Koncem veljace i pocetkom ožujka ispod položenogmaterijala nalazi se mnogo zemljišnih glista (ne kompostnih), koje suvec do tada preradile veliki dio materijala pretvorivši ga u fino vrtno tlo.

RAZNE VRSTE TLA

Svi postupci za pripremanje tla za povrtlarske kulture nisu isti; mno-gi ovise o vrsti tla, tj. o tipovima tla.

Razlikujemo nekoliko vrsta tla. Najprikladnije tlo za povrtnjak jestduboko rahlo tlo s mnogo humusa. O kolicini humusa u tlu ovisi s kak-vim uspjehom možemo racunati u biološkom povrtlarstvu. Mi cemo sa-mo ukratko nabrojiti neke vrste tla.

Glineno tlo

Sadrži više od 30 posto finih glinenih cestica. Vrlo je teško za obradui održavanje plodnosti. Ima veliku potencijalnu plodnost dok mu je ak-tivna plodnost redovito mala. Za dobru povrtlarsku proizvodnju takvotlo treba imati najmanje 4 posto humusa. Ipak i u takvom tlu dobro us-pijevaju sve lepirnjace (1eguminoze) - grah, grašak, soja i dr. , zatim re-pe, kupusnjace, špinat, a od vocaka jabuke i šljive. Ovo tlo dobro pod-nosi kalcifikaciju uz dodatak stajnjaka.

Karbonatna tla

Ova tla nisu osobito plodna. Narocito ih je potrebno dobro gnojitikompostom, odnosno stajnjakom (od 40 do 60 kg na 100 m2).

118

SiJjkatna i jako pjeskovita tla

Vrlo su propusna za vodu, brzo se griju i hlade, ne posjeduju mnogoorganskih tvari, stoga ih je potrebno dobro gnojiti sa 40 do 70 kg kom-posta (odnosno stajskog gnojiva) na 100 m2.Na takvim tlima vrlo se do-bro razvijaju lepirnjace, zatim crveni i bijeli luk, mrkva, krumpir, grašaki drugo povrce. .

Vrlo bogata tla ilovacom i vapnena tla nisu osobito pogodna za po-vrtlarsku proizvodnju, stoga je za vodenje biološkog povrtlarenja na nji-ma potrebno uciniti dodatne napore za dobar uspjeh.

IZMJENA POVRTNIH KULTURA (PLODORED)

\

Najprije cemo navesti nekoliko vrsta poljoprivrednih kultura kojezahtijevaju razmjerno velike kolicine dušika:. Repa, celer, kelj, krastavci, špinat, salata, poriluk, koraba i dr.

Iza toga slijedi povrce sa manje zahtjeva za dušik:. Mrkva, cikorija, endivija, radic, cešnjak, crveni luk i dr.. Grah, grašak, soja i ostale leguminoze (povrce koje ne traži tolikodušika, vec može tlo obogatiti dušikom).

Važno je napomenuti da treba izbjegavati sjetvu istih kultura nekoli-ko godina kao što su kupus, cvjetaca, repa, celer, mrkva, radic i dr. Tebiljke zahtijevaju da se u plodoredu sade svake trece, odnosno cetvrtegodine.

U tom pogledu navest cemo slijedeci raspored kultura prema plodo-redu:

. Prva godina: uglavnom lisnato povrce.

. Druga godina: gomoljasto povrce.

. Treca godina: posebno krumpir.

. Cetvrta godina: povrce s plodovima (rajcica, patlidžan i dr.)

Ujedno je potrebno znati koje se kulture mogu uzgajati na pojedinimgredicama nekoliko godina, kao što je, primjerice, rajcica. Nekoliko go-dina ostaju na istoj gredici jagode, šparoga i dr. Ako nam je koja gredicajace zakorovljena, dobro je da na njoj zasadimo krumpir kao okopavinukoja iza sebe ostavlja prilicno cisto tlo. Ako nam je tlo zaraženo nemato-dama, prije biološkog povrtlarenja dobro je kao kulturu koja djeluje us-pješno potiv nematoda posijati heljdu. Heljda takoder dobro djelujeprotiv gljivicnih oboljenja na grahu, grašku i soji. .

Raspolažemo li vecim kolicinama stajnjaka za gnojidbu povrtnjaka,onda se navedenog plodoreda ne moramo tocno pridržavati, a ako ne

119

raspolažemo, onda u plodored valja uvesti ze1enu gnojidbu, primjerice,sjetvu djetelinsko-travne smjese prema zahtjevima tla.

ZDRUŽIV ANJE POJEDINIH POVRTNIH KULUTRA

U rastu se neke biljke medusobno pomažu, a neke ne podnose.Za bolje korištenje kultura tokom godine, a ujedno i jacinu svjetlosti,

odnosno zasjenjivanje, dobro je znati koje se biljke medusobno ne pod-nose.

Biljke koje se medusobno ne podnose:. cešnjak(bijeliluk)i grašak,. repe i poriluk,. kupusi rajcice,. grašaki krumpir,. krumpiri krastavci,. krumpiri rajcica,. krumpiri grašak,. krumpiri radic,. rajcicai kupus,. rajcicai grašak.

Združivanje pojedinihpovrtnih kultura

120

MJESECEV UTJECAJ NA RAST POVRTNIH KULTURA

U opcem dijelu ove knjige opcenito smo naveli o djelovanju Mjesecai Sunca. Ovdje cemo se zadržati na utjecaju Mjeseca na povrtne kulture ikorištenje njegove svjetlosti u vrijeme njegovih mijena.

Za vrijeme Mjeseca koji raste valja sijati povrce ciji se dijelovi upot-rebljavaju za jelo, a rastu iznad tla. To su razne salate, kupus, grah, gra-šak, bob, soja i dr. Najveci uspjeh postiže se kada se siju dva dana prijepunog Mjeseca.

Za vrijeme Mjeseca koji se smanjuje treba sijati povrce ciji se plodo-vi razvijaju pod zemljom: mrkvu, repu, ce1er, krumpir i dr. Najpovoljni-je vrijeme jest dva dana nakon punog Mjeseca.

Dva puta u toku mijene Mjeseceva putanja sijece Suncevu. Od tre-nutka kad Mjesec pocinje rasti pa do trenutka kad se pocinje smanjivatinastupaju tzv. Mjesecevi cvorovi koji su inace vrlo nepovoljni za sve po-ljoprivredne radove, i to u trajanju od 4 sata prije nego što Mjesecevaputanja presijece Suncevu putanju i 4 sata poslije. Zašto je tako, djelo-mice smo odgovorili u opcem dijelu našeg izlaganja o djelovanju Suncai Mjeseca. Valja napomenuti da utjecaj Sunca i Mjeseca na rast poljop-rivrednih kultura i drugih živih organizama na Zemlji ne iskljucuje dje-lovanje i drugih nebeskih planeta, tzv. kozmickih sila, cije negativno dje-lovanje posebno dolazi do izražaja u vrijeme navedenih Mjesecevih cvo-rova.

RAD U POVRTNJAKU I ORUÐE

Radovima u vrtu valja nastojati unaprijediti život organizama u tlu.U vezi s tim potrebno je voditi racuna o sloju tla debljine do 15 cm, kojipredstavlja uglavnom plodni dio važan za razvoj organizama u tlu, a za-tim o sloju koji se nalazi odmah ispod. Dubina navedenih slojeva ovisnaje takoder o težini tla, a i o njegovoj pripremljenosti za biološko povrtla-renje. Stoga je potrebno birati takvo orude kojim ce se sacuvati navedenislojevi kako bi što više ostali na istoj razini, a to znaci da onaj gornji os-tane nepromijenjen, a da se donji samo prorahljuje i ostaje dolje.

Orude za obradu

Za rahljenje gornjeg dijela tla bez prekretanja najprikladnije orudesu posebne vile, koje se od onih za prekretanje i rad sa sijenom razlikujusvojim pojacanim i ravnim zupcima. Imaju 3 do 4 zupca neznatno svinu-ta prema naprijed.

121

Orude za rad u vrtu

MJERACA VRPCA ~ŠTRCALJKA

[)~~~~

SADILlCE

LOPATJCAZA VAÐENJE BILJAKA

---I

Najprikladnije orude za površinsko rahljenje je tzv. Wolfovo orude.Osim navedenog rucnog oruda, s velikim uspjehom upotrebljava se pod-rivac (sous soleuse).

Dobro održavanje tla i njegovo snabdijevanje organskim tvarima urastvaranju cini suvišnim intenzivan rad strojevima. Valja naglasiti darad freze u vrtu nije preporucljiv. Mjere koje poduzimamo za održava-nje plodnosti tla služe za stvaranje što bolje strukture tla, a freza je upra-vo takav stroj koji postupno narušava strukturu tla. U pocetku nam iz-gleda da se radeci njome stvara mrvicasta struktura, medutim, rahlje-njem s frezom izlaže se intenzivnoj oksidaciji veliki dio organskog a imineralnog dijela tla, cime se gubi njegova struktura koja nam je tolikopotrebna za obnavljanje života u tlu.

Na organizme koji sudjeluju u razgradnji organskog kompleksa ra-dom se nadovezuju organizmi koji sudjeluju u stvaranju povoljnijestrukture tla.

Uredenje gredica za sjetvu

Nakon što se tlo u ožujku dobro osušilo, u primorskim krajevima iprije, može se poceti sa sjetvom otvoreno na gredicama. Ako želimo ra-dove u vrtu nešto ubrzati, na primjer, nicanje salate, hrena i dr., razastre-mo preko gredice plasticni tunel, što djeluje povoljno na sušenje tla i ug-nJavanJe.

Za rad u vrtu treba uzeti: vile, grablje, vrpcu za mjerenje, kanticu zavodu, gnojivo, pepeo od drveta, prirodno mineraIno gnojivo (KPMG).

Radove valja izvoditi ovim redoslijedom:. Najprije je potrebno izgrabljati grubi dio organskog materijala nagredicama, koji u toku zime nije do kraja istrunuo. Njega skupimo u ma-nje hrpe i nosimo na posebno mjesto za pripremanje komposta. Sitnijidio materijala, dužine od 3 do 5 cm, ostavimo po strance, a služit ce namza pokrivanje tla nakon sjetve.. Zatim porahlimo tlo do one dubine do koje se vile bez veceg napre-zanja mogu utisnuti u tlo do zgloba.

Ako tlo još nije dovoljno pripremljeno, a radove treba izvršiti bez ve-ceg naprezanja, što znaci da tlo još nije biološki aktivno, tada vilama zakopanje (kako smo vec opisali pri izvedbi radova u jesen) temeljito raz-rahlimo tlo.

Ako navedene radove obavimo strucno i na vrijeme, mrkva i crni ko-rijen nece se racvati, glavice salate bit ce cvrste i velike, kelj nece zaosta-jati u rastu itd.. Vrpcu za mjerenje valja dobro pricvrstiti sa strane tako da nam širinagredice bude posvuda jednaka, izmedu 1,10 i 1,20 m, zbog cega je mora-

123

mo ucvrstiti izvan ruba gredice. Izmedu gredica ostavimo stazu širine 30do 35 cm.. Moramo zatim iznijeti kompost i raširiti ga po gredici u visini od 1do 2 cm te po njemu posipati prirodno gnojivo (KPMG), 30 do 40 g na 1m2.. Cijelu površinu gredice po ravnati grabljama, ali tako da površina nebude previše usitnjena jer se tada izgubi velika kolicina vlage iz tla.. Sa svake strane gredice treba odstraniti suvišnu zemlju, stazice dobroizgaziti i ukloniti vrpcu. Potrebno je otprilike 20 minuta da se gredicadugacka do 6 m i široka 1,2 m pripremi za sjetvu.

Sjetva (sadnja)

Sjetvu odnosno sadnju treba izvršiti odmah nakon što smo gredicepripremili. Pripremljene gredice ne smiju ostati nezasijane, odnosno ne-zašticene od sunceva utjecaja.

Ponajbolje je sjetvu vršiti u redove jer to olakšava kasnije rahljenjetla i uništavanje korova. Redovi se prave tako da se sa svake strane osta-vi 6 do 8 cm nezasijana tla. U sredini gredice ucini se jedan žlijeb dubineoko 3 cm, a sa svake strane još po '2 žlijeba. Time se dobiva ukupno 5žljebica. Žljebovi, osim onog središnjeg, prave se do dubine od 1 do 2

Pikiranje ili postupak presadivanja mladih biljcica

~--

124

I

cm. Te žljebice brižljivo zalijemo vodom tako da ostali dio gredice osta-ne suh.

Nakon zalijevanja žljebici se pospu tankim slojem suhog tla te seobavi sjetva. Time zalijevanje nakon sjetve postaje suvišno. Ujedno sepostiže da se nakon zalijevanja na tlu ne stvara kora koju je inace po-trebno posebno razrahliti.

Nakon sjetve sjeme pokrijemo tankim slojem suhog tla i to tako daprekrijemosjeme. Tim postupkom zasijano sjeme ima sve što mu je po-trebno za dobro klijanje: mokro tlo je ispod, a suho i toplo iznad. Timecemo pospješiti brzo i ujednaceno klijanje sjemena. .

Za dobar uspjeh u tom poslu važno je, takoder, poznavati klijavostsjemena. Ako sijemo vece površine, nije naodmet da prije sjetve naklija-vanjem provjerimo klijavost sjemena. U tu svrhu odbroji se odredenibroj zrna (otprilike 100), polože se na upijac (bugacicu) na tanjuricu ipovremeno ga vlažimo u toploj prostoriji. Za dobar uspjeh sjetve neo-bicno je važno provjeriti klijavost sjemena ukoliko nemamo jamstvo onjegovoj klijavosti.

Redove sjetve posipamo malom kolicinom treseta. Time nam je omo-guceno da dobro kontroliramo nicanje sjemena, a i korova koji se lakomože držati pod kontrolom radi pravovremenog cupanja. Takvim po-stupkom olakšavamo rad na cupanju korova koji u pocetku uvelikeometa dobar uspjeh u vrtiarenju.

Nakon sjetve, odnosno sadnje povrca pocinje drugi važan dio za bio-loški nacin proizvodnje povrca: pokrivanje tla izmedu redova tankimslojem organskih otpadaka. Vec smo prije naveli da organski materijalkojim su gredi ce bile pokrivene za vrijeme zime treba prosijati. Prosijanidio predstavlja buduce humusno tlo. Ostatak ostavljamo sa strane gredi-ce i njime onda prekrivarno tlo izmedu redova nakon izvršene sjetve, od-nosno sadnje.

Briga za dobar uzgoj povrca mora biti nadopunjena brigom za ne-prestanu ishranu organizama u tlu. Rast biljke bez zastoja dobrim dije-lom ovisi o trajnom pripremanju hrane od strane organizama u tlu. Or-ganski materijal kojim je pokriveno tlo postupno se rastvara i treba gapostupno nadopunjavati novim svježim materijalom kako bi se iznovaizvršila hranidba ogranizama u tlu. Ako raspolažemo i ostalim gnoji-vom, dodajemo ga samo površinski u tankoj naslazi (šlajeru) bez ukapa-nja u tlo. Na njega se ponovo može dodati u vrlo malim kolicinama ka-mena prašina (KPMG). Ako dodajemo gnojivo od peradi, moramo bitisigurni da nije zagaden antibioticima, što ih obicno prima perad u mo-dernom uzgoju.

Kad zasijane biljke izniknu, imamo na raspolaganju zeleni materijalkoji se, nakon što smo ga pokosili, upotrebljava kao dodatak na vec pri-je zapoceto mulciranje gredica.

125

Zemljišni pokrivac - mulc

Osnovni zadatak pokrivanja tla jest da se hrane organizmi tla i da ihse štiti od izravnog djelovanja sunca i drugih atmosferilija, kao i da seodržava toplina tla sa što manje kolebanja.

O pokrivanju tla vegetacijom vec smo prije govorili. Kad se jednompriviknemo na trajno pokrito tlo, onda nam golo, nepokriveno tlo izgle-da kao nešto potpuno neprirodno jer nas podsjeca na gladovanje organi-zama tla, naših velikih pomagaca u održavanju trajne plodnosti tla. Kadse prvi put susretnemo s takvim nacinom gledanja na plodnost i održa-vanje plodnosti tla, izgleda nam da se u navedenim postavkama preuve-licava uloga organizama u tlu. No kad se uvjerimo u rezultate koji se nataj nacin postižu, onda nam tek postaje jasno da je golo, nepokrivenotlo, u stvari, degradacija prirodne plodnosti tla, koja vodi osiromašenjutla u odnosu na život u njemu. Da se tome doskoci, suvremena poljop-rivreda prešla je u drugu krajnost time što je pocela nadoknadivati plod-nost tla i hraniti biljke izravno topivim mineralnim gnojivima, a poslje-dica toga je poduzimanje intenzivnijih mjera zaštite bilja od bolesti ištetocina.

Osim intenzivnih mjera zaštite povrtnih kultura, kod takve proizvod-nje potrebno je stalno vršiti obradu tla jer se njegova struktura trajnokvari. Posljedica toga jest stalno rahljenje površine tla bilo strojevima bi-lo rucno.

Kad se jednom uspostavi razgradnja dodanog materijala u oblikumulca i nova izgradnja hrane za biljke koje rastu u gredic.i, tada posebnaobrada tla postaje potpuno nepotrebna jer se time stvaraju povoljni uv-jeti za hranidbu bilja, ulaženje zraka i vode i izlaženje nepoželjne ugljic-ne kiseline, a to je, zapravo, ono što se želi postici obradom tla. Premato.me, obrada tla postaje suvišna.

Pokrivac tla - mulc - može biti od suhog otpadnog materijala, kaoi od zelenog, netom pokošenog. Materijal se mora dodavati u tankomsloju. Debljina toga sloja ovisi i o tlu. Na težim i slabije proztacnim tli-ma materijal treba biti što tanji jer mora trunuti, ane pljesniviti. Ne smi-je vonjati na plijesan, nego na miris šumskog tla. Rastvaranjem debelogsloja materijala dodanog kao mulc na gredice stvaraju se nusproizvodikoje kiša ispire u dublje slojeve i koji djeluju otrovno na biljke. Materi-jal koji se dodaje, sijeno, slama, cima od krumpira i drugo, treba da bu-de što manjih dimenzija jer ga lakše preraduju zemljišne gliste. Dužina,dakle, treba da bude izmedu 5 i 8 cm.

Kao biljke za pokrivanje ne mogu služiti biljke koje još imaju korijenili sjeme jer se one na takvom materijalu brzo ukorjenjuju i otežavajuplijevljenje gredica.

Pocetno uspostavljanje trajnog pokrivaca na tlu osobito je važno dase odmah plijeve svi korovi. Zatim, dok se ne uspostavi prilicno debeo

126

--01

zaštitni sloj onoga što je vec istrunulo i onoga što trune, gredicu je po-trebno povremeno zalijevati ustajalom vodom, po mogucnosti kišnicom,ili barem vodom koja je dulje vrijeme bila izvrgnuta zraku. Nakon što seuspostavio deblji prekrivac tla, svako daljnje zalijevanje tla postaje su-višno, kao i plijevljenje korova jer se više ne razvijaju na debljem slojumaterijala. Takav nacin održavanja tla znatno snizuje troškove proizvod-nje povrca, a samo povrce kvalitetom se znatno razlikuje od povrca pro-izvedenog topivim NPK gnojivima, te prvenstveno služi kao zdrava pre-hrana za ljude. Da se ovakav nacin održavanja tla može provoditi bezzastoja, potrebno je uvijek imati u pricuvi izvjesnu kolicinu materijala urastvaranju. Kao pokrivac tla može se s uspjehom koristiti stajsko gnoji-vo, najprikladnije je govedsko, ali i ono od peradi. Ponovo napominje-mo da gnojivo peradi hranjene antibioticima nije prikladno kao pokri-vac za tlo u biološkom povrtlarstvu. Takvo gnojivo uslijed antibiotikakoji duže vrijeme ostaju aktivni u tlu blokira rad mikroorganizama, na-ših izdašnih pomagaca koji pripremaju hranu u našem vrtu. Gnojeci vrttim gnojem nanosi se više štete nego koristi.

Kao nastor na gredicama može se upotrijebiti i svježe stajsko gnoji-vo, s time da se razastre u tankom sloju, poput šlajera, uz napomenu dase ni u kom slucaju ne smije ukapati u tlo. Postoji prigovor da kod tak-vog nacina dolazi do velikih gubitaka dušika iz gnojiva, ali je neosnovanjer njegovo rastvaranje na površini tla odmah napadaju razne gljivice iostali organizmi koji u svojim nitastim micelijima konzerviraju sastojkedušika. Kako bi se gubici potpuno smanjili, dobro je da se gnojivo još ustaji pospe finom kamenom prašinom (KPMG) jer se time zadržavajusvi tekuci i ostali sastojci gnojiva koji bi se eventualno mogli izgubiti pri-likom prenošenja gnojiva na gredice.

Stajsko se gnojivo prvenstveno koristi kod uspostave gredica uz istunapomenu da ga se nikako ne smije svježeg ukapati u tlo. Osim toga, uzbijenom, svježem i nerastvorenom gnojivu ostaju aktivni još razni pre-nosioci bolesti, kao što su crveni vjetar, dizenterija, paratifus, tetanus idrugi. .

Neosnovanje i prigovor da se nanošenjem svježeg gnojiva na gredicegubi mnogo dušika jer se u zraku nalazi 78,4 posto dušika, u govedemgnojivu svega 0,45 posto, a u gnojivu od peradi 1,63 posto. Svježe gnoji-vo naneseno na gredice odmah napadaju razni mikroorganizmi koji svo-jim koncastim micelijem zadržavaju (konzerviraju) dušik, a neki od njihsvojom aktivnošcu djeluju na povecanje sadržaja dušika.

Prednosti takvog nacina pokrivanja tla su ocite, pa kad se jednompriviknemo na takav red, onda nam preoravanje i prekopavanje vrta, po-sebice ostavljanje nepokrivenog tla za vrijeme vegetacije i poslije, izgle-da potpuno neprirodno. Ako vec prekopamo tlo te ga ostavimo neko vri-jeme golim i dalje ga ne obradujemo, na njemu se odmah nasele korovi,

127

a kad 'se stvore povoljniji uvjeti za rast, postupno takvu površinu osvaja-ju i ostale biljke (djetelina i dr.).

Golo tlo je, dakle, nešto što je protivno prirodnom održavanju tla jernam to ponajbolje dokazuje samo priroda.

DODATNE MJERE ZA VRIJEME VEGETACIJE

Kišnica

U biološkoj proizvodnji povrca potrebno je uvijek imati stanovitukolicinu kišnice.

U usporedbi s vodom iz vodovodne mreže kišnica bolje djeluje.Kišnica ne sadrži klor koji vrlo nepovoljno djeluje na pojedine vrste

povrca, kao što su krumpir i neke druge gomoljace.Kišnica posjeduje neka svojstva koja obicna voda iz vodovoda nema.

Ta njezina dobra svojstva su u vezi s tzv. kozmickim zracenjem. Vodaozracena na zraku i suncu vrlo dobro djeluje na biljke, dok je voda iz vo-dovodne mreže mrtva i redovito klorirana. Voda ozracena suncem, ako

. je pritom još bez klora, ima sva pozitivna svojstva kao i voda s izvora.Kišnica je vrlo pogodna za razredivanje gnojnice koju narocito koris-

timo za onu vrst povrca kojoj takva vrst hranidbe daje posebno dobre re-zultate, primjerice u proizvodnji lisnatog povrca (špinat, salate i dr.).

Gnojnica

Gnojnicu se može upotrijebiti za povrtne kulture samo ako se prijeupotrebe temeljito prozraci. Zracenje se provodi tako da se u vrijeme od2 do 3 tjedna dva do tri puta dnevno temeljito izmiješa, time gubi jak ne-

Pripremanje gnojnice

þþþô ¢äååå·Ð¢ °"""

-'"

ugodan miris, a ako se gnojnica prethodno na razrijedi vodom, možeizazvati palež. U tu je svrhu najpogodnija kišnica. Ako imamo pri rucikamene prašine (KPMG), možemo ubrzati oduzimanje mirisa gnojnici.

Uvarak od koprive

U biološkoj proizvodnji povrca vrlo cesto se koristi kopriva. Ako ublizini nema koprive koja raste kao divlja, posebno je sijemo na jednu ilinekoliko gredica koje su inace manje prikladne za uzgoj povrca. Za do-bro korištenje koprivu je potrebno 2 do 3 puta godišnje koristiti i ne do-pustiti da se osjemeni. Pokošenu koprivu stavimo u jednu drvenu posu-du da kisne i to otprilike 10 dag na 10 litara vode, pokrijemo je i dnevno2 do 3 puta dobro izmiješamo. Koprivi zatim možemo dodati 3 do 4 šakegnojiva od peradi (bez antibiotika! ) ili nešto rogovine. Pustimo je dakisne ne više od 3 do 4 dana. Nakon toga ovako prireden koncentrat raz-rijedimo vodom u omjeru od 10:1 do najviše 10:5, ovisno o povrcu zakoje cemo je upotrijebiti.

Razrijedena gnojnica kao i razrijedena kopriva upotrebljavaju se uprvoj polovici vegetacije redovito za lisnato povrce.

Valja naglasiti da povrtnica, luk i još neke kulture ne podnose upot-rebu gnojnice, makar i razrijedene.

Osim u hranidbi povrtnih kultura, tako priredena kopriva djelujekao vrlo uspješno sredstvo za suzbijanje raznih insekata kao što su razneuši na povrcu, zatim cešnjakov moljac, muhe na kelju i dr.

Razni cajevi služe kao dobro sredstvo u suzbijanju štetocina i bolestina povrcu:. Caj od pelina djeluje vrlo uspješno protiv uši i raznih gusjenica.. Caj od aloje djeluje vrlo uspješno protiv puževa.. Caj od pres lice djeluje vrlo uspješno protiv razlicitih parazita i glji-vicnih oboljenja povrca. Priprema se tako da se 15 dag suhe preslice ku-ha 20 minuta u 10 litara vode. Nakon toga se pusti da kisne dva dana.Kod upotrebe se razrijedi s vodom u omjeru 1 : 10. Razrijedenom otopi-nom prska se protiv pepelnice, oidiuma, kao i protiv pjegavosti lista.. Uvarak od kamilice djeluje vrlo uspješno protiv uši na grahu. Koristise tako da se desetak cvjetova kamilice stavi u 10 litara kipuce vode i nji-me se prska grah napadnut ušima. -

BOLESTI NA POVRCU

. Pepelnica napada rajcicu, krumpir, celer, a osobiti lozu. Bolest se po-javljuje pri prijelazu na biološki nacin proizvodnje povrca, dok je kasni-je vrlo rijetka.

9 BIOAGRIKULTURA 129

. Oidium napada mrkvu, articoku i repe. Borba se provodi sumpore-njem.

KUKCI KOJI NAPADAJU POVRCE

. Krumpirova zlatica napada krumpir u pocetku dok tlo još nije posta-lo biološki aktivno. Poslije je njena pojava u krumpirištu vrlo rijetka. Oduspješnih stedstava protiv zlatice kao biljni preparat navest cemo Rote-non.

Biodinamska metoda suzbijanja sastoji se u tome da se krumpirovazlatica skupi, osuši i spali, pa se tim pepelom posipa krumpirova cima.Prema podacima tom se metodom postižu dobri rezultati.. Upotreba velikih kolicina svježeg i nerastvorenog stajnjaka redovitoizaziva jaku navalu uši. Borba protiv uši kemijskim sredstvima donekleje uspješna, ali se takvim suzbijanjem izaziva neravnoteža izmedu koris-nih i štetnih (patogenih) insekata, te nastaju nove poteškoce u suzbijanjuštetnika. Stoga je najbolje da se ne upotrebljavaju povecane doze gnoji-va, pa makar i komposta, vec je potrebno provoditi tzv. izbalansiranuhranidbu. To je prvi uvjet da se ne javljaju uši. Prirodnim uzgojem i hra-nidbom najbolje se suzbijaju uši coccinele(tzv. buba-mara). Za kontinu-irano suzbijanje uši, potrebno je da cijeli ambijent u kojem raste povrceima dovoljno mogucnosti za ishranu coccinela, tako da one, kad uništeuši na povrcu, imaju dosta hrane i na ostalim biljkama koje se nalaze ne-posredno uz povrce. Potrebno je, dakle, stvoriti prirodan ambijent za ži-vot.

KOMPOSTIRANJE

Ni jedno biološki vodeno gospodarstvo ne može se pravilno postavi-ti i razvijati a da se u proizvodnji izdašno ne koristi otpadni materijalkojega ima u izobilju.

U povrtlarskoj proizvodnji od proizvedenog ogranskog materijala ni-šta ne smije propasti, jer se biološko povrtlarstvo temelji na planskomkorištenju svega onoga što se izravno ne koristi za ishranu ljudi i životi-nja.

Život bilja što je proizvedeno na gospodarstvu nastavlja se bilo pro-izvodima bilo u preostalom materijalu, što se dalje koristi u hranidbi bi-lja.

Prema tome, životni ciklus odvija se tako da se najprije stvaraju or-ganskiproizvodi, a zatim se ono što nije moglo biti izravno upotrijeblje-

130

j

humusno tlotreseti!, grubi kompostlišce ili suha travatratinagrubi- biljniotpaci, granjei dr.

no kao hrana ljudima i životinjama koristi za razgradnju u kompostištuili izravno mulciranjem na gredicama, cime se lanac života zatvara.

Što su u takopostavljenom životnom ciklusu gubici izgradnje i raz-gradnje manji, to je ekonomska proizvodnja veca, a proizvodi sigurnijiza zdravu ishranu ljudi i životinja.

U biološkoj poljoprivredi postoji razlika u proizvodnji žitarica, po-vrtnog bilja i voca. Dok se u proizvodnji žitarica odnose iz tla velike ko-licine mineralnih sastojaka, koje onda za održavanje visine proizvodnjemoramo stalno nadoknadivati izvana, dotle se u povrtlarskoj i vocarskojproizvodnji odnose asimilati koje biljka prima iz zraka bilo u obliku vo-de ili C asimilata, a tek u mnogo manjim kolicinama mineraine sastojke,kao što su fosfor i kalij.

Tla nastala na mjestu (in silu) redovito sadrže dovoljne kolicine kali-ja i fosfora, koje uz;pravilnu aktivizaciju u biološkoj poljoprivredi moguuglavnom zadovoljiti potrebe biljaka. U tom je pogledu mnogo teže uproizvodnji žitarica jer su potrebe za tim elementima u žitarica mnogovece. Zbog toga je postavljanje dobrog temelja u biološkoj proizvodnjižitarica potrebno izvoditi prema dobro uhodanom plodoredu, u kojemse proizvodnja obavlja u kombinaciji s djetelinsko-travnom proizvod-njom, pa se žitarice nakon odredenog plana takve proizvodnje mogu po-novo vratiti na iste površine. Prinosi žitarica u tako postavljenom gospo-darstvu ne zaostaju za prinosima na klasicnim gospodarstvima, u kojimase nastali gubici navedenih elemenata nadoknaduju umjetnim gnojivi-ma. Razlike ipak postoje, a one se sastoje u zdravoj proizvodnji kvalitet-nih žitarica u kojoj se ne upotrebljavaju herbicidi i drugi pesticidi.

131

Uredno pripremljenokompostište

Biološka proizvodnja povrca, dakle, mnogo je jednostavnija. U po-cetku je važno izgraditi aktivno biološki plodno tlo cime se postiže jefti-na i, prije svega, zdrava proizvodnja bilja.

Vidimo, dakle, kakvu vrijednost ima korištenje otpadaka u svrhu pri-premanja komposta, odnosno mulciranja gredica na mjestu.

Nova saznanja o vrijednosti materijala nakon kompostiranja i biolo-ški vodenog gospodarstva iz temelja su izmijenili prijašnji, tzv. klasicninacin kompostiranja.

Dok se ranije materijal u kompostnim hrpama cuvao i po nekolikogodina do potpune razgradnje, cime se dobila gotovo mrtva crna zemlja,dotle suvremena metoda kompostiranja ide na skraceni postupak kom-postiranja. Da se dobije uvid u stanje kako se dugotrajnim kompostira-njem gubi na vrijednosti tako dobivenog materijala, navest cemo podat-ke o gubicima koji njime nastaju.

Prema podacima dr Hansa Petera Ruscha o razgradnji biljnog mate-rijala upotrijebljenog za kompostiranje, hranj iva vrijednost kompostira-nog materijala krece se kako slijedi:

132

1

TABLICA 12

1 m3 stajskog gnojiva ima 6400 hranjivih jedinica u svježem stanju1 m3 stajskog gnojiva ima za 4 tjedna svega 2600 - gubici 60 posto1 m3 stajskog gnojiva ima za 3 mjeseca svega 1160- gubici 82 posto1 m3 stajskog gnojiva ima za 1 godinu svega 780 - svega 88 posto1 m3 stajskog gnojiva ima za 3 godine svega 490 - gubici 92 posto

~

Suvremena metoda kompostiranja nastoji što više skratiti VrIjemekompostiranja pomocu slijedecih mjera:. Kratki materijal brže trune i bolje se miješa sa tlom;. Mali krovasti oblik kompostišta visine do 50 cm i širine do 1,5 m. Unjega lakše prodire zrak, pa kompost ne treba prekretati.. Posipanje materijala izmedu slojeva kamenom prašinom (KPMG)obogacuje kompost mikroelementima.. Nakon 4 do 6 tjedana kompost je vec za upotrebu (dok je prije treba-lo 2 do 3 godine).

Tako pripremljen kompost prostire se na gredice uz napomenu da sene smije ukapati u tlo jer treba da služi samo kao mulc za prekrivanjetla. Truljenje se, nadalje, nastavlja potpuno prirodno, a, što je najvažni-je, bez gubitaka vrijednih sastojaka. Naime daljnju razgradnju vrše orga-nizmi u tlu, kojima tako pripremljen kompost služi kao hrana a oni opetsvojim raspadanjem služe biljci kao hrana.

Kao materijal za kompostiranje koristi se pokošena trava, trulo sije-no, slama, ako se ne radi o žitaricama koje su bile tretirane herbicidima,razni korovi (bez korijena i koji još nisu osjemenjeni), kucni otpaci, gnojraznih životinja i peradi (ako perad nije imala ishranu kojoj su dodavaniantibiotici).

Dugacak organski materijal prethodno se usitni jer je tada njegovorastvaranje brže. Kako je vec prije navedeno, pojedine slojeve kompostakod pripremanja posipamo kamenom orašinom (KPMG). cime oboga-cujemo kompost potrebnim mikroelementima.

Ako u toku razgradnje komposta ima dovoljno oborina, tada u nje-mu nije potrebno posebno vlažiti materijal. Materijal se slaže u slojevi-ma do visine od otprilike 50 cm, širine do 1,5m, a dužine prema koliciniraspoloživog materijala. Dobro je ako se kompost smjesti u blizini zidaili nekog veceg drveta, što se nalazi na onoj strani odakle najcešce pušuvjetrovi. Nakon dva tjedna cijeli se materijal može izmiješati i pritomponovo posuti kamenom" prašinom. Ako nemamo raspoloživog gnoja, uhrpu možemo dodati koštanog ili krvnog brašna jer ce tada kompost bitisadržajniji hranivom.

Ako je naše tlo neutralne reakcije, ovako pripremljenom kompostunije potrebno dodavati vapna. A ako je tlo prilicno kiselo, preporucljivoje hrpu prema pojedinim slojevima posipati vapnenom prašinom.

133

Tako pripremljen kompost može se vec nakon 4 do 6 tjedana prosija-ti i njime površinski nagnojiti gredice. Ostatak se ponovo skuplja zadaljnje rastvaranje.

Za pospješenje rastvaranja materijala u kompostu postoje i razni pre-parati kao što je Humofix i dr. Zatim, prema biodinamskoj metodi mi-premanja u kompost se dodaju razni cajevi: od preslice, kamilice, kopri-ve i dr. (vidi poglavlje o pripremanju komposta prema biodinamskojmetodi). Svemu tome je cilj da se kompostom u tlo une su oni sastojcikoji stimuliraju rad onih mikroorganizama koji ga pospješuju i pridono-se kvaliteti bioloških proizvoda.

Kompostu se može dodati naš domaci proizvod, kao što je prašinaKPMG koji se vec do sada pokazao vrlo djelotvornim, a posebno dobrodjeluje na mrvicastu strukturu tla.

Za dobro biološko povrtlarenje važno je što više povecati sadržaj hu-musa u tlu. Radi boljeg pregleda održavanja vlažnosti tla., navest cemoneke podatke kako pojedini sastojci djeluju na zadržavanje vlažnosti tla:

1 kg cistog pijeska može zadržati 250 g vodei kg glinenog tla može zadržati 1000g vodei kg humusa može zadržati 2000 g vode

Ako u toku vegetacije padnu samo ogranicene kolicine oborina, iukoliko ne raspolažemo mogucnosti natapanja tla odnosno ucestalijegzalijevanja, onda ce tlo s povišenim sadržajem humusa ostati duže vre-mena prikladno za vrtne kulture nego tlo s malo humusa. Stoga je obo-gacivanje tla humusom naš trajni zadatak u povrtlarskoj proizvodnji.Sadržaj humusa u tlu važan je i zbog preobilnih oborina, jer tlo bogatohumusom može primiti i do 200 mm oborina na i m2bez zadržavanja vo-de na površini, dok tla siromašna humusom zadržavaju vece kolicine vo-de na površini (zabarivanje),odnosno omogucuju odnošenje plodnihcesticatla. Dodavanjem odred~nih kolicina KPMG obogacujemo tlomikroelementima, a vrijednost mirkoelemenata za biljke može se donek-le usporediti s vrijednošcu vitamina u ishrani ljudi.

Vrijednost kamene prašine KPMG ne iscrpljuje se samo u njegovojhranjivoj vrijednosti, sadržaju mikro i ostalih elemenata vec koristi p..o-svuda gdje postoji neko vrenje, gdje se isparuje amonijak ili drugi plino-vi koji privlace muhe i druge insekte. Sadržaj kremicne kiseline uKPMG djeluje vrlo povoljno protiv gljivicnih oboljenja, gnjiloce plodo-va, kelja, kupusa i dr.

Prema tome, dodavanje kamene prašine i treseta predstavljaju us-pješno dodatno sredstvo za vodenje biološkog nacina vrtlarenja.

134

....

TOPLA KLIJALIŠTA

U svrhu pospješenja i ubrzanja rasta pojedinih vrtnih kultura koristi-mo tzv. topla klijališta.

Topla klijališta se koriste kada se u sijecnju i veljaci ne može vršitisjetva na otvorenom. U njima uzgajamo mlade biljcice koje cemo, kadvrijeme dopusti, presaditi na otvorenom.

Postupak za izradu toplih klijališta

Na dužini od 2 do 3 metra i širini od 1,2 do 1,5 m položi se konjskoggnoja u visini od 30 do 40 cm, prethodno nakvašenog vodom. Na njegase polaže sloj dobrog vrtnog tla debljine 20 cm i sve se to pokrije ustak-Ijenim okvirom. Gnoj koji se pod ustakljenim okvirom ugrije podižetemperaturu klijalištu izmedu 40 i 70o C. Zatim se sije ustakljeno sjeme.Nakon što biljke izniknu, klijalište se preko dana zraci tako što mu se ot-krivaju krila do odredene visine, a preko noci ih se pokriva.

Mjesto konjskog može se upotrijebiti i svjež kravlji ili ovcji gnoj uzisti postupak. Pritom se može postici temperatura od 20 do 30" C.

Pospješivanje klijanja sjemena koristi se u ono vrijeme kada se sjemejoš ne može sijati na otvorenom, a kada nastupe topliji dani, što redovitobiva koncem veljace i pocetkom ožujka, tada se iznikle sadnice presadu-ju na otvoreno.

~MIJEŠANE KULTURE ILI KOMBINIRANE GREDICE

(

Radi boljeg korištenja kako zracnog prostora iznad gredica, tako i nasamim gredicama, uzgajaju se tzv. miješane kulture na gredicama kojezauzimaju posebno mjesto u biološkoj proizvodnji povrca.

Pritom je potrebno razlikovati planiranje proizvodnje za male kucnevrtove, gdje se veliki dio poslova može obavljati rucnom radnom sna-gom, od proizvodnje na velikim površinama gdje se gotovo svi posloviobavljaju strojevima.

U biološkom povrtlarenju od posebne su važnosti mješovite vrtnekulture. Postoje, naime, biljke koje imaju veliku potrebu za svjetlom isuncem, kao i one koje nemaju tih potreba, cak i bolje uspijevaju u po-lusjeni. -

<U manjim kucnim vrtovima pravimo gredice dužine od 2 do 3 metrai od 1,1 do 1,3 metra širine. Gredice razdijelimo u 5 redova, pa se 1,3. i5. red zasiju glavnim kulturama, a drugi i cetvrti medukulturama.

Za takav raspored na gredicama možemo navesti nekoliko kombina-C1ja.

135

Plan IRano zelje kombinirano sa salatom glavaticomU 1. 3. i 5. redu: cvjetaca i kelj - razmak 50 cm.U 2. i 4. redu: salata glavatica - razmak 25 cm.Moguce su slijedece izmjene: želimo li uzgajati cijelu gredicu cvjeta-

ce, kombinirat cemo s ostalim gredicama na kojima sadimo kelj, tako dana svaka tri reda kelja sadimo jedan red cvjetace.

Možemo kombinirati i tako da jednu gredicu zasadimo cvjetacom, adrugu korabicom, i to kasnijom sortom.

Pri uzgoju salate koja raste na gredici s keljom valja odabrati od onesorte salate koja pravovremeno zrije, cime se rastu kelja može osiguratidovoljno mjesta.

Plan IIKombinacija endivije sa zimskim luko"mU 1. 3. i 5. red zasadimo endiviju,U 2. i 4. red zasadimo zimski luk.

Plan IIIGrašak ili grah kif1aš s rotkvicom ili keljomU 1. 3. i 5. red zasadimo grašak ili grah.U 2. i 4. red zasadimo rotkvicu ili povrtnicu.Kao meduku!ture mogu biti: hren, salata ili ljetni špinat. Ova je kom-

binacija uzeta zato što rotkvica i povrtnica podnose lagano zasjenjiva-nje.

Kod ovog plana postoji mogucnost naknadne sjetve:U 2. 3. i 4. red sadimo kelj, U 1. i 5. red salatu endiviju.

I

f,.

Plan IVKrastavci, salata i ljetni špinatU 3. red sadimo krastavce (salatu glavaticu).U 1. i 5. red sadimo salatu:U 3. i 5. red sadimo ljetni špinat.Krastavci su osjetljivi na mraz, stoga ih se može saditi istom nakon

ledenih svetaca, bilo da ih prethodno sijemo u lonce ili kupimo gotove.

Plan VNiski grah, hren ili salataNiski grah sadi se sredinom svibnja, a hren koncem ožujka:U 1. 3. i 5. red sadimo niski grah.U 2. i 4. red sadimo hren ili salatu.

136

...-

Plan VILuk i salata glavatica U 1. 3. i 5. red sadimo salatu glavaticu.U 2. i 4. red sadimo sadnice luka.

Plan VIIMrkva i salataU 4 reda sadimo mrkvu.U 3 reda sadimo salatu.Redovi se mrkve mogu oznaciti

mrkve pokrije plasticnom folijom.(markirati) tresetom, ili se sjetva

L

Osim navedenih kombinacija, prema vlastitim potrebama svatko mo-že odabrati ono povrce koje najbolje uspijeva na njegovom tlu. No po-trebno je posebno birati one kulture koje se medusobno podnose.

U svrhu planskog korištenja vrtnih površina u biološkom povrtlar-stvu dobro je uciniti mali nacrt gredica u vrtu. U nacrtu valja brojevimaoznaciti gredice a to pomaže vodenju evidencije o korištenju kultura.

U pocetku biološkog povrtlarenja, dok naše tlo oskudijeva humusomi organizmima tla, gredice valja koristiti prema unaprijed utvrdenomplodoredu tako da na njima bude slijedeci raspored kultura: lisnjace,okopavine, lepirnjace. Kad je naše tlo postalo biološki aktivno, tada seneke vrste povrca mogu sijati na istom mjestu i nakon kraceg vremena.

Sjemenom se treba opskrbiti pravovremeno još u toku zime, kakozbog pomanjkanja kvalitetnog sjemena ne bismo bili prinudeni sijatimanje kvalitetno i manje klijavo sjeme, ili, pak, odustati od sjetve poje-dinih vrsta.

;~

ZELENA GNOJIDBA

Važna mjera za održavanje plodnosti vrtnog tla jest korištenje zelenegnojidbe. Zbog intenzivnog korištenja sa po dvije ili tri kulture kroz go-dinu, vrtno tlo postupno sve više gubi na mrvicastoj strukturi koja je ne-ophodna biološkoj proizvodnji.

Dok izvedba zelene gnojidbe u ratarskoj proizvodnji ne mora pred-stavljati veci problem, dotle je njezina provedba u proizvodnji povrcamnogo teža. Za pravilno korištenje zelene gnojidbe u povrtnoj proizvod-nji potrebno je da prethodno ucinimo plan korištenja pojedinih gredica.

U svrhu zasijavanja pojedinih gredica sa zelenom gnojidbom vrlodobro se može koristiti djetelinsko-travna smjesa, odnosno soja koja od-govara tlu. Od djetelina koristimo prvenstveno one cija vegetacija trajejednu godinu, kao što je aleksandrijsko-perzijska djetelina sa 10 postozobi, zatim smjesa trave i grahorice, ljetna repica (Hho raps).

Mjere kojih se treba pridržavati sjetvom biljaka za zelenu gnojidbu:

137

. Biljke za zelenu gnojidbu moraju prekrivati cijelu površinu, tj. mora-ju biti zasijane tako gusto da izmedu njih ne izniknu ostale trave, odnos-no korovi.. Za stvaranje što vece kolicine zelene mase potrebno je prethodno iz-vršiti temeljnu gnojidbu kompostom ili drugim raspoloživim organskimgnojivom, tako da rast zelene mase bude što izdašniji i da u što kracemroku prekrije tlo.. Organizme u tlu koji služe kao posrednici u hranidbi biljaka valjahraniti njima pristupacnom hranom: organski otpaci moraju biti što kra-ci kako bi ih organizmi tla što bolje mogli koristiti u hranidbi.

KIŠNE GUSTE

Postoji nekoliko vrsta kišnih glista koje nastanjuju tlo, kao i onih štopreraduju organske otpatke u kompostu. Važno je znati da se gliste kojenastanjuju tlo razlikuju od glista koje preraduju organske otpatke ukompostu.

Kompostne gUste ne mogu živjeti u tlu, pa ako smo ih uveli u uzgojonda je važno da uvijek ima novog nepreradenog organskog materijalau blizini komposta u kojemu gliste preraduju organske otpatke. Nakonšto prerade otpatke u jednoj hrpi komposta, one se same sele u novu ko-ja se mora nalaziti u neposrednoj blizini vec preradene hrpe. Gliste se nehrane izravno organskim otpacima, vec ih miješaju sa tlom, cime stvara-ju povoljne uvjete za rast povrtnog bilja. Njihove izmetine su izvanrednostabilni agregati za mrvicastu strukturu tla, koji kasnije napadaju raznealge, gljive i bakterije tla.

Izmetine glista, odnosno zemlja koju one miješaju pomocu encimaza probavu, postaju bogatije:. dušikomza. fosforomza. kalijemza. vapnomza. magnezijemza

5do 7 puta,7 puta,3 puta,2 puta,6 puta.

Dr Stockli je izracunao da se na jednom igralištu golfa na 1 m3nala-ze 133 gliste koje svaku noc izbace na površinu 550 grama izmeta. Kadse to izracuna za jedan hektar, onda to iznosi 110 vreca po 50 kg što iz-baci 1 330.000 glista u toku svake noci; ako se racuna kroz 30 godina, toje adekvatno dubini tla od 20 cm površine od 1 ha.

Velike kolicine tla kojeg preraduju gliste predstavljaju stalan izvornovih kolicina hraniva za biljke, pa se prema broju glista u tlu može sprilicno velikom sigurnosti odrediti prikladnost pojedinog tla za uspje-šan uzgoj povrtnih kultura.

138

-'"

POSLOVI U POVRTNJAKU KROZ GODINU

¢þòÿÿò¢ ݽæ¿ò

¢ ¢¢þþóôôôþùóææå¬÷þÄùôþôþæÖò«ò¢

U jesen treba ledinu plitko preko pati motikom, a sav materijal skupi-ti na hrpu da preko zime istrune. .

U svibnju može se u tako pripremljen materijal zasaditi krumpir, po-vršinski, bez ukapanja u tlo (francuski nacin sadnje krumpira). Sadnjuizvodimo rahljenjem na potrebnu dubinu bez prevrtanja tla.

Mjesto za sadnju prikladnim grabljama pripremimo na potrebnu du-binu, pa odmah zalijemo i pokrijemo suhim tlom, kako bismo sadnomjesto održali "lažnim bez potrebe naknadnog zalijevanja.

- c "'~ ~/ """\. .~--/IW . ~

.

-." krum~ir ~

'(a> ~ ~ ." .'~" *' ): wr",~, g-'~~"?'.r!7'??JW ~g'.}) i'!NbW."~r 'f".!': ffi Ji2!tJM'; ff:'>;4' 11:?f{~,i~~ // tlo ostaje trajno vlažno

139

Prekrivanje tla preko zime: (zimska grahorica, inkarnatka i raž). Naj-prije pokosimo sve gredi ce, zatim prema predvidenom planu kultura ko-simo izmedu gredica. Gredice prekrijemo tankim slojem pokošene trave.Kultivatorom ili prikladnim grabljama pripremimo tlo za sadnju odnos-no sjetvu.

¢

ò¢ù¢ì梢³³·º´·º¢¾òò¬¢ ';~.~= ~= ~.vezanje dušika iz zraka

Preostala kolicina zelene mase ponovo raste (štiti zasadene kulture iobogacuje tlo hranom i stvaranjem humusa). Pojedine kulture dalje os-lobadaju tlo, a gredi ce oslobadamo od korova kojeg prema potrebi po-vremeno kosimo.

50 cm

Oslobadanje potrebnih površina za sadnju: Prije nastupa ljetne sušesve se zelene površine pokose. Pokošeni materijal se u prozracnom i tan-kom sloju rasprostre po gredicama. Osim što cuva tlo od isušivanja on ihrani biljke. To je tzv. površinsko kompostiranje.

+

'~F ~~.~_:DJmrkva rajcica cikla ceier saiata

140

--"""III

1

. Sijecanj: u toplo klijalište pod staklo sijemo: mrkvu, cvjetacu, ljetnusalatu (kraljica maja), ljetni poriluk, radic i dr.. Veljaca: sjetva pod staklo: mrkva, celer, luk, kasni kupus, cvjetaca,krastavci, meloni, radic, rajcica.

Otvoreno se može na kraju veljace sijati grašak, cešnjak, luk.. Ožujak: sjetva u hladno klilo ili plasticni tunel: mrkva, repa, salata,radic.

Otvoreno: grašak, kasni luk, repa (okrugla kasna), ljetni špinat, kas-na mrkva, grah, peršin, radic.. Travanj: sjetva u plasticnom tunelu: krastavci, dinje, lubenice, ciko-rija, grašak, salata, celer.

Otvoreno: zelje, cvjetaca, salata, peršin, špinat, grašak, krumpir.. Svibanj: sjetva na otvorenom: celer, salata, cikorija, zimska mrkva,radic, zeleni grah, crveni luk, zimsko zelje, cvjetaca, špinat, peršin, kuku-ruz.

Pikirati: zelje, krastavce, salatu, poriluk.Radovi na zalijevanju.

. Lipanj: sjetva svih vrsta salata, zimskog zelja, rajcice, radica, graška,mrkve za zimu, repe, crvenog luka, peršina i dr.

Presadivanje: celer, zelje, salata, porjak.. Srpanj: sjetva: luk, grašak, grah, mrkva, cikorija, peršin, radic, špi-fiat.

Presadivanje: celer, kelj, salata.. Kolovoz: sjetva cikorije, graška, salate, špinata, cvjetace, jagoda.. Rujan: sjetva proljetnog kelja, cvjetace, špinata, salate, radica.

Presadivanje: jagode.. Listopad: sjetva špinata, poriluka, radica.

Presadivanje: cvjetaca, salata.Radovi: izrada trapova za mrkvu, sjetva grahorice i raži za zelenu

gnojidbu.. Studeni: presadivanje zimske salate na otvorenom.

Radovi: branje povrca osjetljivog na smrzavanje.Zaštita od smrzavanja: articoka, cikorija, špinat, mrkva.

. Prosinac: zaštititi ostalo povrce od smrzavanja, priprema toplih klija-lišta, forsiranje endivije, trapljenje povrca u zaštiti od smrzavanja.

J

KAKO ZAŠTITITI POVRTNE KULTURE OD PARAZITA1

. Plodnost tla podržavati prirodnim sredstvima.

. Izbjegavatiukapanje svježegstajnjaka u tlo.

. Izbjegavatizracenje tla prekretanjem njegovih slojeva.

. Zaštita ptica i njihovo hranjenje preko zime.

141

. Zalijevatiuvijek predvecer ili rano ujutro, nikad na suncu.

. Obrube gredicaa i vrtovazasaditi aromatskimbiljem(pelinom i dr.).

. Održavati plodored i izmjenu kultura na gredicama.

. Upotrebljavatiprirodno mineraino gnojivo (KPMG i dr.).

. Upotrebljavatiprirodna sredstva za suzbijanje bolesti i štetnika (Ro-tenom, Bact. Thuringiens,cajeve, koprive, kamilice,preslice i dr.).

142

WOLOŠ~O VOCA~

PROIZVODNJA VOCA

Prvi zadatak proizvodnje voca jest proizvodnja zdravog i kvalitetnogvoca za covjeka. To se mora posebno naglasiti jer se to sve više zaborav-lja.

Nikada se prije nije toliko govorilo o kvaliteti voca kao danas. Sve seviše traži voce lijepa izgleda, na primjer, jabuke jednake velicine, što jemoguce vece, bez oštecenja. Tome se doista nema što zamjeriti. Suvre-menaproizvodnja voca postigla je zavidne rezultate.

No što se tice okusa takvog voca, onda stvari ne izgledaju tako jasne.Lijepo voce nije isto tako dobrog okusa. Jabuke su cesto brašnjave,

bez okusa i brzo se kvare. Breskve naoko lijepe nemaju nikakve slasti,kad jedemo kruške imamo osjecaj da jedemo repu itd.

Temeljni princip proizvodnje voca u suvremenim vocnim plantaža-ma jest maksimalna proizvodnja na jedinici površine uz što manje troš-kove.

I tome se nema što prigovoriti, samo se postavlja pitanje, postoji li idruga tehnika u proizvodnji voca kojom bi se to moglo postici?

Tri su glavna udarna oružja u suvremenim vocnim plantažama za po-stizanje visokih. uroda:. Visokorodne sorte.. Intenzivna fertilizacija (gnojidba) s umjetnim gnojivima;. Intenzivne mjere zaštite vocaka od parazita pesticidima.

Visokorodne sorte voca

Prije se proizvodnja voca temeljila na sortama prilagodenim na užauzgojna podrucja. U savremenim vocnim nasadima uzgajaju se uglav-nom selekcionirane sorte na visoku rodnost, lijepa izgleda i velicinu plo-dova, a donekle i na otpornost protiv odredenih bolesti i štetocina. Takouzgajane sorte treba da imaju dobru prodaju na tržištu i da postižu viso-ku cijenu.

143

Postavi Ii se pitanje sadržaja vitamina, koji imaju veliku vrijednost zaodržavanje zdravlja ljudi, onda vec stvari ne izgledaju tako dobro.

SADRžAJ C VITAMINAU JABUKAMA

Sorte:

Kaivii crveni

I

tt~~Iit[

Kalv;1bijeli

London peping

Renata Orleanska

Ontario

Kanada

Boskop

Koks oranž

Jonathan

Zlatni delišes

o 5 10 15 20 25 30 35mll

Uzmemo li da je odrasloj osobi dnevno potrebno 50 mg vitamina C(askorbinske kiseline), dovoljno je pojesti jednu jabuku sorte london pe-ping (cca 200 g). Za toliku kolicinu C vitamina moramo pojesti 5 jabukazlatni delišes, a ta se sorta sve više traži na tržištu.

Fertilizacija

U svrhu postizanja visokih uroda voca u suvremenim nasadima pro-vodi se intenzivna gnojidba s umjetnim gnojivima.

Gnojidba se izvodi na temelju analize tla i folijarne analize (analizališca) o potrebama pojedinih fiziološki aktivnih hraniva.

Prema tako utvrdenim potrebama hraniva odreduju se kolicine du-šicnih, fosfornih i kalijevih (NPK) gnojiva. Pri dizanju novih nasada iz-vodi se meliorativna gnojidba za popravak opceg stanja u tlu, zatim seprije pocetka vegetacije dodaju startne doze gnojiva, a za vrijeme vegeta-cije vrši se prihranjivanje vocaka.

U novije vrijeme sve se više upotrebljavaju tzv. kombinirana gnojivau kojima je odreden omjer izmedu pojedinih hraniva (NPK kombinaci-ja: (7-14-21, 12-12-12).

144

~

Da se sprijeci razvoj parazita u tlu, pojedinim kombinacijama doda-ju se još razlicita sredstva za zaštitu - pesticidi. Tako se kombinaciji12-12-12 dodavalo 1 posto aldrina, to jest, vršilo se aldriniziranje gnoji-va.

Uslijed jednostranog nacina ferti1izacije dodavanjem uglavnomNPK gnojiva izmijenio se sadržaj u sastavu hranivih elemenata u vocušto se dobro vidi iz tablice:

TABLICA 14

Ucinak fertilizacije na sadržajmineralnih elemenata kod jabuka

DušikFosforna kiselinaKalijKalcijMagnezij

TLO GNOJENO ISKLJU-CIVO UMJETNIMGNOJIVIMA (mg)

1,3800,2291,6130,1720,026

TLO GNOJENOISKLJUCIVO ORGANSKIM

GNOJIVIMA (mg)

0,2110,1790,9980,0600,139

MINERALNIELEMENTI

Podaci iz tablice jasno pokazuju da se jednostranom gnojidbom um-jetnim gnojivima (NPK) odnos pojedinih elemenata u sadržaju hranjivihtvari u jabukama u odnosu na gnojidbu s organskim gnojivima sadržaj-no mijenja. Tako se znatno povecava sadržaj nitrata (dušika), zatim fos-fora, kalija i kalcija, a smanjuje sadržaj magnezija.

Intenzivne mjere zaštite od parazita

Praksa je pokazala: što se poduzimaju intenzivnije mjere ferti1izacijevocaka, narocito dušicnim umjetnim gnojivima, to nastaje veca potrebaizvodenja intenzivnih mjera zaštite vocaka od parazita.

Plansko izvodenje mjera zaštite u nas pocelo je pojavom kalifornij-ske štitaste uši (San Jose). Od tada zaštita se nastavlja cas jacim cas sla-bijim intenzitetom, osobito vocaka u plantažnim nasadima.

U praksi se. prskanje izvodi uglavnom prema unaprijed utvrdenomplanu koji se temelji na pojedinim razvojnim fazama vocaka. Prskanjase izvode prije, za vrijeme te neposredno nakon cvatnje. Svrha tih prska-nja je u potpunom uništenju parazita, iako to do sada nije nikada potpu-no uspjelo. Time se broj prskanja trajno povecava iz godine u godinu, tenerijetko taj broj iznosi dvadeset i više za vrijeme vegetacije.

Prskanje se vrši razlicitim sredstvima. Broj tih sredstava je tako velik,

10. BIOAGRIKULTURA 145

a sredstva toliko razlicita da je potrebno pozvati strucnjake da nam u to-me pomognu.

No, izvjesno je da su za covjekovo zdravlje posljedice prskanja pesti-cidima velike.

Iz tablice o ostacima pesticida u masnom tkivu kod covjeka vidi seda se koncentracija takozvanih kloriranih ugljikovodika u masnom tkivuiz godine u godinu povecava.

Ove brojke pokazuju:. Stalno povecanje sadržaja DDT-a u covjecjem tijelu (SAD).. Stalno povecanje u zemljama koje upotrebljavaju vece kolicine pesti-cida (Kanada, SAD) od drugih zemalja.

Druga studija, ucinjena u Engleskoj, pokazala je prisutnost DDT,BHC i die1drina u covjecjem masnom tkivu i mlijeku. Srednje kolicinekod 64 uzorka u masnom tkivu i 19 uzoraka u mlijeku bile su slijedece:

DDT 3,33 ppmBHC 0,42 ppmDieldrin 0,26 ppm

U tablici nisu navedeni podaci iz Jugoslavije. Prema podacima Zavo-da za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, kolicina kloriranih ugljikovodika uljudskom masnom tkivu povecala se u nas u posljednjoj godini za 100posto (to je ustanovljeno kod ljudi umrlih od malignih tumora).

Predstavljaju li ostaci pesticida u tkivu covjeka opasnost za zdravlje?

"

146

.....

TABLICA 15

DDT i DDE prisutni u masnom tkiyu ljudi

UKUPNOÜÎ�ßÊß KATEGORIJA GODINA DDT DDE DDT+

PUCANSTVA (ppm) (ppm) DDE(ppm)

SAD Ukupno pucanstvo 1942 O O OSAD Ukupno pucanstvo 1950 5,3 - 5,3SAD Ukupno pucanstvo 1954.56 4,9 6,8 11,7SAD Ukupno pucanstvo 1961-62 3,9 9,0 12,9.SAD Vegetarijancl 1955-56 2,3 3,6 5,9SAD Osobe nastanjene

u blizini vocnjaka 1954-56 6,0 9,6 15,6SAD Poljoprivrednici

koji koriste teproizvode 1954-56 14,0 21,1 35,1

Kanada Ukupno pucanstvo 1959-60 1,6 3,3 4,9SR Njemacka Ukupno pucanstvo 1958-59 1,0 1,3 2,3Engleska Ukupno pucanstvo 1961-62 2,2

Izmedu onih koji misle da su te kolicine suviše male a da bi mogleizazvati štetne posljedice za zdravlje ljudi i onih koji drže da te kolicineimaju teške posljedice za zdravlje covjeka, nije teško ustanoviti tko imapravo?

Oni koji brane upotrebu pesticida tvrde:. Otrovnost pesticida regulirana je zakonom i kontrolira se. Postojepropisi koji odreduju posljednji dopušteni rok prskanja prije berbe plo-dova.. Koristi od upotrebe pesticida (smanjenje šteta od parazita, odstranje-nje prenosi oca parazita itd.) su takve da pojedini nesretni slucajevi tro-vanja ne mogu umanjiti njihovu korist.

Navedeni argumenti koji govore u korist upotrebe pesticida ne mogupružiti dovoljno jamstvo da se ozbiljno ne uzmu u obzir slijedece opas-nosti :. Pridržavaju li se svi proizvodaci doista rokova, tj. najkasnije dozvo-ljenog roka prskanja prije berbe voca? To je vrlo teško kontrolirati, a isami rokovi nisu posvuda u svim zemljama jednako postavljeni.. Otrovnost pesticida ispitivana je prema otrovnosti koju pojedini pes-ticidi izazivaju kod životinja (letaIne doze, LD, za štakore), što nije do-voljno siguran kriterij otrovnosti za ljude.. Neki pesticidi i nisu toliko otrovni kad ih se primjenjuje pojedinac-no, ali se njihova otrovnost povecava u kombinaciji s drugim pesticidi-ma (a prskanje se redovito vrši u kombinaciji).. Neki se akumuliraju u dugom nizu (lancu), kao DDT i dr., koji prekoživotinjskih proizvoda konacno završavaju u covjeku.. I male kolicine pesticida mogu biti vrlo otrovne dugotrajnom upotre-bom.

Kako onda gledati na upotrebu umjetnih gnojiva i pesticida u svjetlubiološkog vocarstva?

- Je li moguce postici visoke urode voca bez primjene umjetnihgnojiva u fertilizaciji tla?

- Je li moguce proizvoditi zdravo i kvalitetno voce sposobno za pro-daju na tržištu bez primjene sredstava za zaštitu (pesticida) od parazita?

Prije detaljnog odgovora na ta pitanja potrebno je, prije svega, znatina cemu se osniva biološko vocarstvo.

Osnovni princip biološkog vocarstva je poštivati zakon života. Akose ne zna, odnosno ako znanost do danas nije dala odgovor na pitanješto je to život, kako se onda može poštivati njegov zakon?

147

TLO

Vocke crpe veliki dio hraniva koja su im potrebna za rast i radanje iztla, a ostatkom se hrane iz atmosfere. Zdravlje vocaka i njihovih plodovaovisi velikim dijelom o zdravom tlu. Kakvo treba da bude tlo a da osigu-ra vockama ishranu prilagodenu njihovim fiziološkim potrebama i kak-va je za to potrebna tehnika?

Poslije J. V. Liebiga kao opce pravilo prihvaceno je da biljke primajuhraniva iz tla u obliku mineralnih iona otopljenih u vodi.

To je otkrice bilo neposredni povod za brzi razvoj kemijske industri-je umjetnih gnojiva, poglavito dušicnih, kalijevih i fosfornih, tzv. NPKgnoJIva.

Rezultati novijih istraživanja pokazuju da biljke iz tla mogu primitidirektno i razne organske tvari. Neki idu cak i dalje pa tvrde da se nor-malna hranidba biljaka sastoji iskljucivo u primanju organskih tvari, asorpcija mineralnih iona ima samo dopunsku ulogu kada potrebne or-ganske molekule nisu prisutne u tlu.

Kod pravilne hranidbe bilja odlucujucu ulogu imaju mikroorganizmitla (fIora i fauna).

Glavni prigovor umjetnoj hranidbi bilja jest da su optimalne kolicinepojedinih elemenata za ishranu slabo poznate.

Biološko vocarstvo zahtijeva da se vockama hraniva dodaju u onojformi koja im ponajbolje odgovara i koja je pri!agodena njihovim potre-bama.

Iskustva iz uzgoja biljaka u hidroponima pokazuju da za sada nismou stanju uspostaviti - u odnosu na tlo - takvu hranidbu bilja kao onušto se vrši u plodnom tlu. To je ujedno jedan od dokaza da mikroorga-nizmi kao posrednici u interakciji izmedu tla i vocke igraju odlucujucuulogu u pravilnoj hranidbi vocaka.

Sastavni dio pravilne hranidbe sastoji se u tome da obrada tla unap-reduj~ni~govu biološku aktivnost (zracenjem se izbjegava stvaranje ne-povoljnih uvjeta za razmnožavanje i život ll1ikroorganizama u tlu) i po-država dobru strukturu tla. -

Iskustva bioloških vocara potvrduju da je moguce riješiti se vecineparazita koji napadaju razne vrste vocaka. Vocka se hrani tako da joj seomogucuje hrana koja joj ponajbolje odgovara. Ukoliko s~ javljaju pa-raziti, narocito pri prijelazu na biološko vocarstvo, tada se oni odstra-njuju sredstvima koja ih tjeraju od doticne kulture. U tome je temeljnarazlika u odnosu na klasicni nacin suzbijanja parazita, koji ih uništava.

U nastojanju da uništimo parazite izazivamo neravhotežu izmeduparazita i njihovih predatora. Time se javljaju novi paraziti koji do tadanisu predstavljali posebnu opasnost za vocke (crveni pauk i dr.).

Upotrebljavajuci sredstva za otjerivanje (repelent) parazita, cuvamo

148

postojece stanje antagonizma izmedu pojedinih parazita i time znatnoolakšavamo poteškoce oko zaštite vocaka.

Osim toga, cilj svih nastojanja u biološkom vocarstvu je jacati vlasti-tu otpornost vocaka od parazita.

BIOLOŠKA KVALITETA VOCA

Definicija A. Voisena: »Biološka kvaliteta je suma individualnih fak-tora prisutnih u biljci koji podržavaju normalni metabolizam u živim bi-cima i covjeku koji konzumira takvu biljku.«

Jednostavnije receno: »Biološka kvaliteta voca jest svojstvo voca danas podržava u dobrom zdravlju i otpornosti od bolesti.«

Biološku kvalitetu voca vrlo je teško tocno definirati, a još teže iz-mjeriti.

Biološka kvaliteta voca ovisi:. O sadržaju mineralnih tvari. Vidjeli smo kakve razlike mogu nastatignojidbom voca umjetnim gnojivima.. O sadržaju vitamina. Iz prikaza o sadržaju vitamina kod navedenihsorti jabuka, vidjeli smo koliko su velike razlike u sadržaju vitamina C.. O ostacima pesticida na vocu. Intenzivna sredstva za suzbijanje bo-lesti i štetnika ostavlja na vocu ostatke otrova. Kemijskom analizom mo-žemo donekle utvrditi kolicinu tih ostataka, ali je vrlo teško i nesigurnoutvrditi prag otrovnosti, to jest granicu kad ti otrovi postaju opasni zacovjeka.

~ Vitalnost kao mjerilo biološke kvalitete vocaka

U suvremenoj znanosti o ishrani detaljno je razraden kemijski sastavvoca, hranidbena vrijednost u kalorijama i dr., ali se ništa ili gotovo ni-šta ne govori o vitalnosti - životnoj snazi vocaka.

Vitalnost vocaka ocituje se u:. Energiji klijanja sjemena, uvenucu mladih biljcica, razmnažanju i dr.. Otpornosti od bolesti, štetnika i niskih temperatura i dr.. Kolicini i kvaliteti uroda.. Cuvanju voca na skladištu pod obicnim uvjetima i dr.

Teško je izmjeriti imaju li navedena svojstva utjecaja za podržavanjecovjekova zdravlja. Je li voce zdravije za covjeka ukoliko više posjedujenavedenih svojstava - vitainosti, to zasigurno nece zadovoljiti ucenja-ke, ali ipak ostaje cinjenica da nauka, na žalost, nije u stanju o tome ne-što pouzdanije reci. No to ne znaci da i navedena svojstva vocaka nema-ju utjecaja na naše zdravlje.

149

1I

EKONOMICNOSTBIOLOŠKOG VOCARSTV A

Biološko vocarstvo je prvenstveno ekonomicna proizvodnja zdravogi kvalitetnog voca jer:. Respektira biološke zakone, podržava i unapreduje prirodnu plod-nost tla i biološke procese u njemu.. Koristi mikrobiološku aktivnost tla, koja sudjeluje u pravilnoj hra-nidbi vocaka. Time znatno pojeftinjuju proizvodnja i provodenje zaštit-nih mjera od parazita. Rezultat takvog rada je jeftina i zdrava proizvod-nja voca.

Fertilizacija vocaka umjetnim gnojivima i intenzivnom primjenomsredstava za zaštitu pesticida, troškovi proizvodnje voca stalno se pove-cavaju, a voce je ujedno sve manje prikladno kao zdrava hrana za covje-ka.

IZBOR VOCAKA

Pocetne forme raznih vrsta vocaka nastale u njihovoj pradomovinislužile su kao pocetni materijal iz kojega su dalje nastale mnoge sorte iodlike vocaka, a to se vršilo odabirom onih najboljih.

Izmedu pojedinih vrsta vocaka covjek je vec odavno odabirao onenajbolje i dalje ih razmnažao. Ovaj se izbor u pocetku vršio spontano, is-kustvom. Od pojedinih vrsta vocaka covjek je najprije uzimao sjeme idalje razmnažao sjetvom.

Selekcija vocaka u posljednjih deset godina potpuno je obnovila uz-goj. Kriterij selekcije bio je:. Visinauroda.. Rana i redovita rodnost vocaka.. Boja i vanjski izgled.. Sposobnost za transport.. Otpornost na odredenu bolest i štetnike.

U pogledu utvrdivanja biološke kvalitete novih sorti vocaka, najsi-gurnije sredstvo je usporedba kako one djeluju na zdravlje covjeka u od-nosu na prijašnje sorte.

Takva ispitivanja,koliko znamo, nisu do sada obavljana.Iz tablice 13vidjeli smo da postoje uocljive razlike izmedu navede-

nih sorti jabuka u sadržaju vitamina, zatim mineralnih tvari, a ne bi sesmjelo zanemariti ni ostatke pesticida uslijed intenzivnih mjera zaštite.

150

j

RAZMNAŽANJE VOCAKA

Vocke se mogu razmnažati uglavnom na dva nacina:. Sjemenom- generativno (spolno).

Razmnažanje vocaka sjemenom bilo bi srazmjerno jednostavan iekonomican nacin, ali, na žalost, nije najuspješniji.

Vocka proizvedena iz sjemena (sjemenjak) redovito se razlikuje odvocke od koje smo uzeli sjeme po svojim morfološkim svojstvima: velici-ni, boji, kakvoci plodova i dr. Osim toga, sami sjemenjaci razlikuju semedusobno: rastom, debljinom, oblikom lista itd.

Ta nejednakost sjemenjaka nastaje zato što su vocke u vecini slucaje-va strano oplodene biljke (alogamne) pa i njihovi sjemenjaci medusobnovariraju kako u kvantitativnim, tako i u kvalitativnim svojstvima.. Kljucicima, korenjacima, izdancima, grebanicama, cijepljenjem -vegetativno (nespolno).

Razmnažanje vocaka kljucicima, korenjacima, izdancima, grebenica-ma je, takoder, donekle jednostavan nacin. Njime možemo razmnažatidunje, smokve, narance, maline, kupine i dr.

Neke glavne vrste vocaka, kao što su jabuke, kruške, trešnje, breskve,marelice, limune, veci dio šljiva, ne možemo razmnažati na taj nacin jerse slabo ukorjenjuju, ili se tako ukorjenjuju da se razmnažanje ekonom-ski ne isplati.

Posijemo li sjeme velikog i lijepog ploda jabuke, kruške, šljive, treš-nje, višnje, breskve ili marelice, vocka koja ce se iz njega razviti nece do-nositi onakve plodove kakvi su bili oni iz kojih smo sjeme uzeli.

:t.

CIJEPLJENJE VOCAKA

Cijepljenje jest bespolno (vegetativno) razmnažanje vocaka, asastojise u tome da se na podlogu (hipobiot) prenese dio druge vocke - plem-ku (epibiot) i tako spojene nastave zajednicki rast. ~ovo nastalu kombi-naciju zovemo cijep-okulant-kalem.

Što su medusobno spojene komponente srodnije, to je njihovo me-dusobno primanje (srašcivanje) bolje. Lakše srašcuju vrste istoga roda, ateže pripadnici raznih rodova, pa kažemo da izmedu podloge i pl emkemora postojati srodnost (afinitet, kompatibilnost).

Vocke možemo cijepiti na razne nacine:. okulacijom,. obicnim spajanjem,. engleskimspajanjem,

151

. cijepljenjem pod koru,

. cijepljenjem u trokut,

. na raskol postranim cijepljenjem,

. cijepljenjem na most i dr.

Unutar pojedinih nacina cijepljenja postoje razni zahvati (manire).Važno je znati da se kod cijepljenja moraju medusobno poklapati

oni dijelovi podloge i plemke koji vrše iste životne funkcije. To znaci dakora plemke mora prileci na koru podloge, stanice lika na stanice lika, astanice kambija na stanice kambija, jer se samo tako može postici us-pjeh.

Medusobni utjecaj podloge i plemke od velike je važnosti u praksi.Izborom podloga slabog rasta možemo utjecati na visinu uzrasta vocnihstabala, ranu i redovitu rodnost, kvalitetu plodova, otpornost od bolestii štetnika, djelovanje niskih temperatura i dr.

I

I

u

PODLOGA ZA VOCKE ~

. Zajabuku:- sjemenjak divlje jabuke (Malus silvestris), sjemenjak pitome jabu-

ke (Pirus malus) za visoki i poluvisoki uzgoj;- vegetativne podloge: E. M. (East Malling) slabe bujnosti VII i IX,

nešto bujniji II i V, bujni I i IV, i vrlo bujni XIII i XVI i novije M. M.(Malling Merton): 104, 106, 109 i dr.. Za krušku:

- sjemenjak divlje kruške (Pirus communis var.piraster) i sjemenjaknekih kulturnih sorti (vilijemovke, salcburgerice, boskove i dr.).. Za breskvu:

Sjemenjak vinogradske breskve (za sjevernu Hrvatsku) i badem (zaprimorsku Hrvatsku).. Za marelicu:

Sjemenjak divlje marelice i šljiva. .. Zatrešnju: .

Divlja trešnja za kbntinentalni i primorski dio, a rašeljka (Pr. maha-leb) za primorski dio.. Zavišnju:

Divlja višnja za kontinentaini i primorski dio i rašeljka za primorski. dio.

. Za orah:Orah se kod nas bez izuzetka uzgaja izravno iz sjemena. Takav nacin

uzgoja uzrokom je vrlo raznolikoj kvaliteti oraha, od tvrdo lupinastog,tzv. koštunjaka, do onih sa mekanijom ljuskom. -

~H

~!Ii~Iij

I"

152

...

Ubuduce bi trebalo preci na uzgoj cijepljenih oraha, a kao podloguupotrijebiti crni orah (Juglans nigra). Ujedno bi trebalo ispitati moguc-nost uzgoja pek{JBa.

RASADNICKA PROIZVODNJA

i

Podizanje suvremenih vocnih nasada usko je povezano s proizvod-njom kvalitetnog sadnog materijala - poznatog biološkog potencijala ipouzdano zdravog.

Pored svojih morfoloških svojstava uzrasta, promjera debla, razvije-nosti korijena, sadnica, posjeduje i odredena nasljedna svojstva: ranu iredovitu rodnost, otpornost na bolesti i štetocine, niske temperature, za-tim cistocu sorte, što cini njena genetska svojstva.

Vocka, kao i sve živo, nastala je pod odredenim utjecajem okoline ukojoj se formirala njezina nasljedna osnova. Pojedine sorte nastale su ilispontano, ili uzgojem nakon križanja, ili drugim uzgojnim metodama.

Svojstva sorte mogu biti prilagodena uskim uvjetima okoline u kojojje nastala i izvan nje sama sorta ne ispoljava svoja svojstva. To su takoz-vane lokalne sorte. Postoje sorte koje su po svojoj nasljednoj osnovi pri-kladne za uzgoj na vecim prostranstvima pod razlicitim klimatskim uvje-tima. To su takozvane plasticne sorte (kao jonatan, razni delišesi kodjabuka, pastorcica kod krušaka). Ipak i navedene plasticne sorte postižunajbolju kvalitetu samo pod odredenim optimalnim uvjetima okoline.

Promatramo li pojedina svojstva sorte (uzrast, oblik, boju, sadržaj še-cera, kiselinu i dr.), vidjet cemo da se srednja vrijednost tih svojstavakrece u odredenim granicama, to jest za svaku sortu postoji odredeniprosjek. Iznad i ispod tog prosjeka postoji manji broj pojedinacnih voc-ki.

Promatramo li, pak, vocke u vocnom nasadu, vrlo cesto cemo opazitida se plodovi pojedinih vocnih stabala ili cak pojedinih grana kod istesorte medusobno razlikuju. Te razlike mogu biti u obliku i velicini plo-dova, boji i dr. Takva odstupanja u izvjesnom pravcu mogu biti pozitiv-na jer donose nešto novo i korisno za daljnji uzgoj, ali mogu biti i nega-tivna jer donose slabije koristi za uzgoj. Takvim je pojavama potrebnoposvetiti posebnu pažnju. One su ucestale, osobito one negativne.

Cijepljenjem razmnožavamo vocke vegetativno, što znaci i vjerno, noipak pojave mutacije vrlo su ceste, i bez sistematskog pracenja tih poja-va i potomstva nismo nikad sigurni što, zapravo, razmnožavamo u ra-sadniku.

U svrhu osiguranja cistoce pojedinih sorti i pracenja njihova potom-stva potrebno je da u rasadnickoj proizvodnji postoje maticna stabla vo-caka koja razmnožavamo. Takva se maticna stabla nalaze pod poseb-nom zaštitom.

153

Pored navedenih mutacijskih pojava koje kvare cistocu sorte potreb-no je posebno istaknuti pracenje zdravstvenog stanja maticnih stabala.

U pravilu sva maticna stabla za uzimanje oka-plemki moraju se ispi-tati na virusnaoboljenja (test), jer samo tako možemo biti dQnekle sigur-ni da se radi o sadnom materijalu koji nije zaražen virusom.

PROIZVODNJA SADNICA U BIOLOŠKOM VOCARSTVU

Pored iznijetih opcih principa u proizvodnji kvalitetnog vocnog sad-nog materijala, u biološkom vocarstvu i hranidbi vocnih sadnica posve-cuje se osobita pažnja.

U proizvodnji zdravih vocnih sadnica potrebno je posebno istaknutiodlucujucu ulogu pravilne hranidbe.

Poznato je da se u klasicnom vocarstvu u proizvodnji vocnih sadnicaradi pospješenja rasta sadnica u sadniku u pocetku i u toku vegetacijekoristi takozvano nitriranjevocaka s dušicnim mineralnim gnojivima. Tase praksa pokazala vrlo štetnom jer vocne sadnice proizvedene nitrira-njem vrlo cesto imaju nedozrelo tkivo koje je prijemljivo na razne glji-vicne bolesti i štetnike. Takve sadnice vrlo cesto promrznu za vrijeme zi-me jer im je tkivo spužvasto i ispunjeno vodom, te stoga neotporno,sklono smrzavanju.

U nastavku cemo opisati pravilnu hranidbu vocaka i kako ona utjecena njihovo zdravstveno stanje i njihovu otpornost na parazite. To što cebiti receno za vocke na stalnom mjestu u nasadu, još više vrijedi za pro-izvodnju mladih vocaka u rasadnicima.

Iz dosadašnje prakse u proizvodnji vocnih sadnica u usporedbi pre-ma biološkoj metodi nedvojbeno proizlazi: ukoliko se u proizvodnji voc-nih sadnica u rasadniku primjenjuje nitriranje u svrhu pospješenja nji-hova uzrasta, utoliko su proizvedene sadnice više izvrgnute napadu pa-razita, vrlo se cesto smrzavaju i traže posebne intenzivne mjere zaštite odparazita. .

UZGOJNI OBLICI U BIOLOŠKOM VOCARSTVU

U biološkoj proizvodnji voca bilo je potrebno obaviti mnoga ispiti-vanja kako bi se pronašla najbolja rješenja.

Uzgojni oblik

U starim klasicnim nasadima prevladavala su uglavnom dva tipa uz-gojnih oblika:

154

-

- u prostornom uzgoju krošnja vocaka razvija se u prostoru podjed-nako u svim pravcima;

- u usmjerenom (špalirnom) uzgoju (kordonci, palmete i dr.) rast jeusmjeren u jednom ili u oba smjera, ovisno o sistemu uzgoja.

Visina rasta

i

U traženju najpovoljnijeg rješenja neke zemlje pocele su uzgajativocke na slabo rastucim podlogama (E. M. VII, IX, dunje A, u novijevrijeme M. M. 104, 109 i dr.) Engleska, Nizozemska itd.

Uzgojem vocaka na slabo rastucim podlogama uspjelo je znatno sni-ziti visinu uzrasta vocaka na svega 2,5 do 3 m, cime su olakšani i pojefti-njeni radovi oko njege i branja voca, što u nasadima s visokim uzgojempredstavlja problem od prvorazredne važnosti jer se berba voca uspijevasamo djelomicno riješiti strojevima.

Medusobni odnos sorte i podloge

Medusobni odnos sorte i podloge, kao dvije komponente u sastavu, ikako se taj odnos odrazuje na ranu i redovitu rodno st vocaka, daljnji jefaktor o kome ovisi rana i redovita rodnost vocaka.

Samo poznavanje kompatibilnosti afiniteta navedenih komponenatanije dovoljno da se osiguraju visoki i redoviti urodi vocaka.

Taj odnos odrazuje se i na skladištenje voca, pa je i u tome, takoder,trebalo postici izvjesna saznanja.

Rješavajuci problem mehanizirane obrade tla i uzgoja koji to olakša-va, u Italiji i nekim zemljama, a u novije vrijeme i u nas, i to na velikimvocnim plantažama, prešlo se na uzgoj vocaka prema sistemu Palementes kosim granama (sistem Baldassari), a u Francuskoj i u Madžarskoj, i tona velikim površinama, na uzgoj vocaka po metodi Bouche- Thomas.

Rana i redovita rodnost vocaka

Za uspješno rješavanje rane i redovite rodnosti vocaka potrebno jepoznavati što više faktora koji to uvjetuju. Pritom narocito je važno rije-šiti pitanje izmjenicne rodnosti vocaka. To je narocito važno u suvreme-nim velikim vocnim plantažama. U tu svrhu prvenstveno se koriste sortevocaka cije je genetsko svojstvo redovita rodnost a k tome i odgovaraju-ce podloge koje takvu rodnost podržavaju.

155

L.

Kad se uzmu svi faktori koje je bilo potrebno ispitati prije nego seprešlo na podizanje suvremenih vocnih nasada, vidi se da je za to bilopotrebno mnogo vremena i temeljitih ispitivanja.

UZGOJNI OBLIK BOUCHE- THOMAS - SISTEM BARKA

Sistem barka je modificirani uzgojni oblik Bouche~Thomas. Osnovneprednosti koje pruža sistem barka mogu se ukratko sažeti:. Niski uzgoj narocito prilagoden suvremenom uzgoju vocaka u plan-tažama, a isto tako i u malim kucnim vrtovima.

Rani urod jabuka u nasadu sistemom barka

. Uzgoj vocaka na vlastitom korijenu sorte, cime je ujedno riješen veli-ki dio problema u vezi medusobne ovisnosti sorte i podloge.. Uzgoj bez reza

- Za održavanje niskog uzgojnog oblika nije potrebno uzimati pod-loge slabog rasta, (kod jabuke E. M. VII, IX, kod krušaka dunju A, kodtrešanja rašeljku itd.). Niski uzgojni oblik postiže se prema nacinu kosesadnje, kako cemo to kasnije vidjeti.

156

......

- Izborom podloga, cime se bave mnogi instituti u svijetu i u nas,postignuti su znacajni rezultati (u East Mallingu u Engleskoj i drugdje).

Ipak, odnos podloge i sorte je cesto kamen kušnje za mnoge novesorte koje se uzgajaju u nasadu: radi rane i redovite rodnosti vocaka, za-tim pronalaženja odgovarajuce podloge za pojedine tip ove tla u odnosuna sortu. Pored obilja do sada pronadenih podloga s dobrim afinitetomza pojedine sorte, ostaje zadatak pronalaženja novih podloga, kao i ispi-tivanje njihove prikladnosti za pojedine sorte i uzgojna podrucja.

- Uzgoj vocaka bez reza. Naprijed su iznijete teškoce koje je zada-vao rez vocaka u klasicnom uzgoju. Suvremeni sistemi uzgoja znatno suolakšali taj posao, no rez vocaka nije se ni kod tih uzgoja mogao potpu-no izostaviti.

Pridržavajuci se tocno uputa, kod uzgoja po ovoj metodi rez vocakamože se potpuno izostaviti i to kako za uzgoj, tako i poslije, za održava-nje nasada.

Opisom uzgoja vocaka upoznat cemo se s tom metodom koja kao isve druge podliježe trajnoj izmjeni i usavršavanju.

Vec 25 godina provodimo tu metodu na raznim vrstama i sortamavocaka: jabukama, kruškama, trešnjama, višnjama (maraske), orasima,breskvama i marelicama.

Sve navedene vrste vocaka mogle su se uspješno uzgojiti po toj meto-di uz stanovite napomene koje cemo naknadno navesti.

Osnivac te metode, Edmund Bouche-Thomas, prije nego ju je obzna-nio imao je vec 30 godina iskustva. Iako je ta metoda uzgoja u nas slabopoznata, postoji dugogodišnje iskustvo u svijetu a i kod nas.

Profesori Coutanceu i Trenkl drže da bi tu metodu trebalo istom ispi-tati pod raznim klimatskim uvjetima prije nego što se o njoj donese ko-nacan sud. No za to ne postoji nikakvo naucno a ni strucno opravdanje.

Sve metode pa i metode uzgoja podliježu izvjesnoj dinamici razvoja.Uzgajajuci navedene vrste po metodi Bouche- Thomas vidjeli smo da us-lijed gustoce sklopa kod nekih vrsta vocaka nastaje potreba zapoduzi-manjem mjera zaštite od parazita. Buduci da je naš zadatak bio uzgojvocaka prema biološkoj metodi, dakle, bez upotrebe kemijskih sredstavau zaštiti, to smo nastojali poduzeti sve da se vocke same što više zaštiteod parazita. Nastojali smo što više osvijet1iti unutrašnji dio krošnje i iz-vrgnuti je izravnom utjecaju sunca, znajuci da bolest nece tamo gdje jesunce.

U tu svrhu ucinili smo izvjesne izmjene u metodi tako što smo uvelisistem razdvajanja osnovnih i drugih grana unutar krošnje. Razvedenegrane dale su nešto izmijenjeni oblik - unutrašnji dio krošnje otvorenprema suncu. Novi oblik krošnje nalik je obliku barke. Tu smo metodunazvali metodom uzgoja Bouche- Thomas, sistem barka.

157

Usmjeravanje redova

Sunce vrši neprocjenjivi utjecaj na rast, rodnost i zdravlje vocaka tekvalitetu plodova.

Sadnja vocaka

Radi ujednacene i maksimalne insolacije, redove vocaka treba us-mjeriti u pravcu sjever - jug, posvuda gdje nagib tla to dopušta.

Odstupanje od tog smjera može donekle opravdati nagib tla u istomsmjeru, pa smo tada prinudeni usmjeriti redove u pravcu istok - zapad.Od tog pravca možemo donekle odstupiti ako u tom smjeru pušu najjacivjetrovi. No i tada je bolje podici vjetrozaštitne 'pojasove nego odstupitiod smjera sjever - jug.

158

I I II I I I II I I I II I I I II I I I II I I I If- "1- -1- -I'" .1

50 100 100 50 cm

Vjetrozaštitni pojasevi

cijepljenomjesto

//////'

tlo 30 cm

~ -i

Razmaci sadnje vocaka

Ne postoje standardni razmaci sadnje vocaka od kojih se ne bi mog-lo odstupati. Razmak sadnje treba prilagoditi konkretnim uvjetima vrstetla, njegovoj propusnosti, plodnosti, težini i dr.

Što je tlo boljih fizikaInih svojstava, to ce i bujnost vocaka biti veca,a time i razmaci sadnje nešto veci. Uvijek je bolje da razmak, kako izme-du redova, tako i u samom redu, bude nešto veci jer je tada nasadomlakše vladati bez intervencije reza, što se protivi uzgoju vocaka po ovojmetodi.

TABLICA 16

VRSTE RAZMAK IZMEÐU REDOVACUMETRIMA)

4 - 4,53,5 - 43,5 - 44 - 4,54 - 4,53,5 - 44 - 4,53,5 - 44,5 - 5

RAZMAKUREDUCUMETRIMA)

3,5 - 42,5 - 3,53,5 - 47 - 74 - 53,5 - 44 - 4,53 - 3,57 - 8

labukeKruškeŠljiveTrešnjeVišnjeBreskveMareliceDunjeOrasi

159

.

Priprema sadnica

Za sadnju se u pravilu upotrebljavaju samo jednogodišnje vocne sad-nice dobro razvijene i s dobrim korijenom.

Kod iskapanja sadnica iz rasadnika i prigodom transporta treba na-rocito paziti da se ne izlože izravnom utjecaju sunca i isušivanju od vjet-ra.

Sadnice se zasaduju koso u tlo, stoga onaj dio korijena koji ce bitiokrenut prema gore (prema površini tla) treba prorijediti i to tako da re-zovi budu što manji.

U pravilu, na teren se iznosi toliko sadnica koliko se može zasaditi ujednom danu. A ako nema pogodnog mjesta za cuvanje sadnica na od-vojenom mjestu, tada treba sve sadnice u vocnjaku solidno utrapiti, nalicu mjesta. Kod trapljenja vocaka treba unaprijed predvidjeti štete kojebi mogle nastati od glodavaca (miševa, voluharica i dr.).

O pravilnom postupku sa sadnicama prigodom sadnje uvelike koristiuspjeh sadnje vocaka.

Priprema sadnice za sadnju sastoji se u slijedecim radovima.Nakon što smo prorijedili korijen sadnice namacemo je u kašu koju

pripremamo na slijedeci nacin:. Iskoparno vecu jamu i to posebno za svaku sortu koju cemo saditi unasadu. Kaša se priprema tako da se uzme jedan dio dobro ugor'enog,po mogucnosti govedskog gnoja, i dva dijela ilovace. U to dodamo mno-go vode tako da smjesa ne bude ni odviše gusta ni odviše rijetka. -,. Ovisno o broju vocaka u kašu dodamo fino tucanog stakla (po 1 voc-ki 1 do 2 dag), i dobro ga izmiješamo s navedenom masom. Staklo u kašiima zadacu da vocke u nasadu osigura od glodavaca, a ima i drugusvrhu. Ovo je osobito važno za kasniji postupak mulciranja vocaka,pricemu je korijen izvrgnut oštecenju od glodavaca.. Za sadnju vecih površina potrebna su 4 do:5 radnika: dvojica otvara-ju jame, jedan sadi i jedan zgrce jame. U dobro pripremljenom tlu dosta-jat ce iskop od 30 cm dubine i širine.. Na mjestu kopanja prethodno je potrebno oznaciti sadno mjesto ma-lim kolcicim{l, Pri kopanju jama kolcic treba da ostane na svom mjestu,a jama se obICno kopa u obliku trokuta i to sa sjeverne strane kolcica jerce vocka biti koso posadena, okrenuta prema jugu. Time se osiguravaodržavanje pravca kako u redu, tako i izmedu redova.

Postupak kod sadnje

Sadilac lijevomrukom drži ,~adnicunamjestu do kojeg ce cijepljenomjesto biti umetnuto u tlo i polaže je koso pod kutom od 30 stupnjeva ujamu, a zatim ravna sadnicu kako u redu tako i izmedu redova. Desnom

160

...

rukom rasporeduje korijenje i pušta da po njemu klizi [ino usitnjeno tlo.U tom poslu pomaže se kratkom motikom.

Na usitnjeno tlo dodaje se do odredene kolicine dobro ugorenogstajskog gnoja (uvijek govedskog) ili komposta. Zatim se jama ispuni dovrha s preostalim tlom i završi laganim pritiskom ruke (nikad noge) tlaoko korijena vocke.

Ako se sadnja obavlja u proljece, vocku je potrebno zaliti s mnogovode, a ako se sadnja obavlja u jesen, onda to nije nužno.

Istom nakon 8 do 14 dana lagano se prigazi tlo oko vocke i poravnasadnica, kako u redu, tako i izmedu redova.

Uz uvjet da je sadnja izvršena pravilno i da su sadnice bile dobrekvalitete, tlo dobro pripremljeno, rast vocaka u prvoj godini nije nikadaodviše bujan. Promjena položaja rasta vocke od okomitog u kosi ocitujese u rastu vocaka u prvoj godini.

U prvoj godini najvažnije je da vocka zauzme svoj položaj u tlu i darazvije i ojaca pupove po dužini nagnute sadnice.

U pocetku vegetacije redovito najprije raste pup na vrhu sadnice, toje tzv. terminaini pup, a s njim ujedno i nekoliko pupova uokolo vrha.Ako se ti pupovi nalaze u neposrednoj blizini vršnog pupa i dobro surazvijeni, mogli bi postati konkurenti vršnom pupu u rastu, te ih tada»oslijepimo«.

Ako je tlo plodno, a sadnice zdrave i bujne, vec u toku druge vegeta-cije u prvoj godini (pocetkom lipnja) mladica se može poceti jace razvi-jati rastuci okomito pri dnu nagnute sadnice (gourmand). Tu mladicukao i onu na vrhu ostavimo da se slobodno razvijaju. Isto ucinimo i smladicama s lijeve i desne strane. Sve mladice koje zapocinju rastomokomito uvis (tzv. jahace), prikratimo (»pinciramo«), cime jacamo rastmladice na vrhu i one na dnu vocke.

Ako je prigodom transporta sadnica bila oštecena tako da joj je vršnipup bio oštecen, tada potražimo prvi dobro razvijeni pup do vrha sadni-ce i iz njega pustimo da se razvije termalni (vršni) pup, a sve ostale u nje-govoj neposrednoj blizini »oslijepimo«.

Druga godina nakon sadnje

U drugoj godini pocetkom vegetacije bujnijim rastom redovito poci-nje mladica okomito uvis na dnu sadnice (gourman d). Sok koji sve višenadolazi pronalazi najkraci put u okomitom rastu, stoga je izbijanje mla-dice sa dna vocke i njezin bujan rast redovita pojava kod takvog uzgojavocaka.

Tu mladicu kao i sve ostale (osim jahaca) ostavimo dalje nesmetanorazvijati. Najvecu pažnju posvecujemo ušima na vrhu da ne oštecuju list

11 BIOAGRIKULTURA 161

\\

\, \, \" \

, \I' '- \

300 , \

Druga godina nakon sadnje

Vlastiti korijen sorte - uzgoj po sistemu barkaA - vlastiti korijen sorte, B - zakržljali dio korijena podloge

i poduzimamo' sve mjere da se bez zastoja dalje razvijaju kako mladicasa dna vocke, tako i sam vrh.

Ako zbog povecane bujnosti ili oštecenja vrha dode do racvanja navrhu, ostavljamo da se nesmetano razvija samo vrh, a sve ostale mladiceodstranimo.

Te dvije mladice služe nam za buduci razvoj okosnice (skeleta) pa sunam one od posebne vrijednosti.

Kad bujno rastuca mladica sa dna vocke po visini i debljini do stignekoso položenu vocku, što je redovito tokom druge godine rasta, prije za-vršetka vegetacije posve malo je zakosimo i to u suprotnom pravcu. Pri-godom sadnje vocka je bila položena koso u smjeru prema jugu, a sadanovoizraslu mladicu naginjemo u pravcu sjevera.

Prethodnim nagibom mladice zaustavljamo cirkulaciju sokova pre-ma gore i time postižemo njezinu elasticnost. Kod prethodnog nagibanjaokomito rastuce mladice sa dna treba osobito paziti kod koštunicavogvoca (šljiva, mare lica, breskva), jer ako se to ne ucini pravovremeno, on-da rastuce mladice otvrdnu i kasnije, kad ih naginjemo, može se lako do-goditi da se otkole (prelome).

Mladice. koje rastu po strance puštamo nesmetano razvijati. Ukolikoje takvih mladica izraslo suviše mnogo uslijed bujnosti, onda vršimoproredivanje. Na svakih 20 do 30 cm ostavljamo sa svake strane naiz-mjence po jednu da se nesmetano razvija bez racvanja. Ukoliko dode doracvanja, tada oslijepimo mladicu koja raste prema unutra, a ostavljamoonu koja raste prema van.

Vec krajem druge, a sigurno pocetkom trece godine sve se više osjecapojacana bujnost vocaka. Bujnost je uzrokovana stvaranjem vlastitogkorijena sorte, to jest sorta se pocinje oslobadati korijenovog sistemapodloge.

Treca, cetvrta i ostaje godine nakon sadnje

Ukoliko bujno rastuca mladica sa dna vocke, koja je do sada bila sa-mo malo zakošena u smjeru sjevera, pod konac druge godine nije bilapotpuno nagnuta pod kutom od 30 stupnjeva u pravcu sjevera, to cemouciniti pocetkom trece godine rasta.

Valja posebno naglasiti da se s potpunim nagibanjem te mladice netreba žuriti, to jest, svojom debljinom i visinom ona mora biti jednakakoso položenoj vocki prigodom sadnje.

Ukoliko bi potpuno nagibanje ucinili odviše rano, tada ce se pri dnuvocke pojaviti mnoštvo mladica jer se time guše sokovi koji nadolaze.

Nagibanjem bujno rastuce mladice u pravcu sjevera, kada je dostigladebljinu i visinu koso položene vocke, postižemo potpunu ravnotežu iz-medu koso položene vocke i novoizrasle mladice. Odmah po nagibu

163

-- --

~,/

Presjek vocke zasadene po sistemu barka

Tlocrt vocke zasadene po sistemu barka

Formiranje krošnje po sistemu barka

164

mladice pocnu se obilno zametati pupovi i na koso zasadenoj vocki i nanovoizrasloj mladici, tako da vec u trecoj godini možemo ocekivati prvirod.

Cim ostale prostrano rastuce mladice postignu odredenu visinu idebljinu, nagibamo ih u protivnom smjeru od vocke na kojoj rastu.

Takvim sistemom rasta inagibanja novo izraslih mladica koje izbija-ju sa strane osnovnih grana (skeletnih), dobivamo gradu s unutrašnjomšupljinom krošnje koja je potpuno otvorena i izložena utjecaju sunca isvjetla i to uzduž redova vocaka. Time je ujedno obavljena naša dopunaprvotne metode Bouche-Thomas.

Izmijenjeni sistem razvodenja novoizraslih mladica pokazao je dosada vrlo dobre rezultate kod svih vrsti vocaka kako u kontinentalnomdijelu Hrvatske tako i u primorskom (kod uzgoja maraske).

Potpuno vladamo nasadom jer održavanjem uspravnog rasta vockepodržavamo ujedno i bujnost porasta, a nagibanjem mladica u protiv-nom smjeru pod kutem od 30 stupnjeva podržavamo zametanje cvjetnihpupova. Posebno je važno naglasiti da treba dobiti osjecaj za ritam rastaizametanje cvjetnih pupova.

Promatrajuci vocku odmah cemo uociti kako ona napreduje a time irast njenih novih mladica izametanje cvjetnih pupova. U pocetku pušta-mo da nekoliko mladica rastu okomito, a kad se postigne dovoljna buj-nost, sve više naginjemo mladice koje su postigle odredenu visinu i deb-ljinu u suprotnom smjeru od grane na kojoj su izrasle.

I~1

Vezanje vocaka u redu po sistemu barka

..' ,

Najveca bujnost novih mladica pocinje s punim oslobadanjem kori-jenovog sistema podloge. To se dogada kod slabije bujnih podloga kon-cem druge, odnosno pocetkom trece godine, a kod bujnih podloga kon-cem trece i u toku cetvrte godine nakon sadnje.

Kad je vocka postigla odredenu bujnost i razvila lijepu okosnicu(skelet), nagibamo novonastale mladice i to svake godine do konca lip-nja. Na nagnutim mladicama još u toku godine formiraju ~e cvjetni pu-

165

povi za rod u iducoj godini. Ovo vrijedi za vecinu koštunicavih vocaka,ovisno o pojedinim sortama i za jabucaste vocke.

, ,REZULTATI UZGOJA VOCAKA METODOM

BOUCHE-THOMAS - SISTEM BARKA

Jabuke

Na objektu Kukljaš - Našice (PIK Osijek), na 10 ha podignut je na-sad jabuka kao Fiil1eri u meduredove na razmaku 5 x 3,3 m.

Zasadene su slijedece sorte jabuka: zlatni i crveni delišes, stajmanred, bjelicnik, nekoliko redova bobovca i dr. Zlatni delišes rodio je vec utrecoj godini, a u petoj je dao 2,5 vagona/ha, u šestoj 4,2 vagona/ha.

Crveni delišes - sorta poznata zbog kasnog dolaženja u rod - prvirod dala je u cetvrtoj godini, a u šestoj godini urod je bio 2,5 vagona/ha.

Metodom uzgoja Bouche- Thomas crveni delišes rodio je dvije godi-ne ranije nego na »palmeti s kosim granama«.

Bobovec koji je zasaden samo u dva reda, a poznat kao sorta kojakasno dolazi u rod, dao je vec u trecoj godini 2 kg po stablu. U šestoj go-dini dao je 50 kg po stablu.

Brzina branja u uzgoju vocaka po ovom sistemu pokazuje da jedanradnik za 8 sati rada ubere 2000 kg jabuka, a na »palmeti s kosim grana-ma« u isto vrijeme radnik ubere svega 550 kg (razlog je u visini krošnje ido 6 m).

Kako troškovi branja iznose 47 posto troškova za održavanje nasada(prema Vintzeru), to se uzgojem vocaka metodom Bouche- Thomas, sis-tem barka, troškovi smanjuju za više od 50 posto.

. Šljive

Na objektu Kukljaš na površini od I ha zasadena je sorta bistrica naizdanku, a na razmaku 3,5 x 3 m. Ukupno: 930 vocaka.

Nasad šljiva rodio je u trecoj godini (poznato je da šljiva bistrica kas-no stupa u rod). Prvi veci urod šljive su dale u šestoj godini (7800 kg-/ha), sa visokim sadržajem suhe tvari koja je bila za 1,5 posto veca negosuha tvar sorte bistrice u susjednom vocnjaku. U osmoj godini ovaj jevocnjak dao 1,1 vagona/ha, a u desetoj 4,5 vagona/ha. Uzgajane šljivesvake godine rode (šljiva bistrica je poznata zbog svoje alternativnostiuroda, pa se drži da se ta alternativno st može umanjiti jedino rezom).Kod te metode uzgoja rez se uopce ne provodi.

166

....

Nasad je osim toga voden po strogo biološkoj metodi, a troškovi nje-gova uzdržavanja su 35 do 40 posto manji u odnosu na uzdržavanje na-sada klasicn()m metodom uzgoja.

. Višnja maraska

Na površini od 1 ha na objektu Smiljcic - P. d. Zadar - podignutje nasad 1960. godine. Prvi rod dao je vec druge godine. Prvi veci roddao je u petoj godini (2500 kg/ha), u šestoj godini 68$0 kg/ha, u osmoj8500kg/ha, a u desetoj više od 1 vagon/ha. "

Navedeni urodi maraske spadaju medu najviše uro de na tom pod-rucju. Postignuti urodi odlikuju se visokim sadržajem suhe tvari (više od24,5 posto), dok je suha tvar maraske uzgajane na palmeti s kosim gra-nama bila u prosjeku za 3 do 4 posto niža nego kod uzgoja metodomBouche- Thomas. Razlika je u tome što se maraska u takvom uzgoju os-lobada utjecaja korijenovog sistema rašeljke (Pr. Mahaleb) i time postižekvalitetu, dok maraska u uzgoju metodom »palmete s kosim granama«ostaje trajno na Pr. Mahalebu, a ta podloga djeluje negativno na njezinukvalitetu.

Odmah u pocetku taj je nasad pretrpio mnoge havarije (loše sadnice,napad potkornjaka i dr.), zbog cega je sve do pete godine bio vrlo lošegizgleda. Prijelazom na uzgoj biološkom metodom, nasad se vidljivo po-pravi o i postao odviše bujan za predvideni razmak (4 x 3 m).

REZ VOCAKA

Rez vocaka nas ponajprije cini malodušnima te obeshrabruje da po-stanemo dobri vocari. Naime, klasicno vocarstvo ne da se zamisliti (ba-rem tako piše u vecini knjiga) bez primjene reza vocaka, jer bez reza ne-ma »dobre berbe«, »potpuno obojenih plodova sa svojstvima punogukusa« itd.

Kako se na rez vocaka gleda u biološkom vocarstvu, nastojat cemoprikazati u kratkim crtama.

Evo opcih po stavki o rezu voca, koje imaju narocito znacenje kadase radi o uzgoju vocaka metodom Bouche-Thomas:

U uzgoju metodom Bouche- Thomas rez je potpuno nepotreban za:. Formiranje mladih vocaka nakon sadnje.. Održavanje vocaka u vocnom nasadu.

167

Kako bi nam bilo potpuno jasno što želimo postici uzgojem vocaka,ponajprije moramo temeljito upoznati zakon polariteta koji je prikazanna slijedecem crtežu:

-------- ---------~

""""

""""

'""-

"-"-

'x\

\\\\

Zakon polaritetabujnost vegetacije

,

I

I~

iH

II

III

Iz crteža zakljucujemo:. Da okomiti rast vocaka daje najvecu bujnost te da produženjem pu-pa na vrhu bez pupova sa strane vocka raste okomito u vis.. Da je visina uzrasta vocke svojstvena biološkom potencijalu sorte ukombinaciji s podlogom. Kod podloga slabog rasta (primjerice, kod ja-buka E. M. VII, IX), potencijal rasta bit ce manji nego kod podloga buj-nog rasta (na primjer, divljake kod jabuka) kod kojih ce potencijal rastabiti znatno veci.

~

m

Ako se nastavi rast terminalnog (vršnog) pu pa bez reza i konkurenci-je postranih pupova u njegovoj neposrednoj blizini, niže smješteni pu-povi ce se automatski pretvarati u cvjetne pupove.

To nece nastati odmah nakon što se vocka zasadi, vec tek kad nasta-nu povoljni uvjeti za rast.

Zametanje cvjetnih pupova na mladici temelji se na aktivnosti kojaje sadržana u terminaInom pupu.. Savijanjem mladice u odredenom pravcu, ovisno o kutu nagiba, na-staje izvjesni poremecaj u, vršnom rastu terminalnog pupa. Uslijed toga

SI!JI

168

Rezom termin,alnogpupa svi se nižesmješteni pupovipretvaraju u mladice

ce njegovu ulogu regulatora rasta preuzeti niže smješteni pupovi. Koji ikoliko njih - to ovisi o kutu nagiba koji je prikazan na crtežu.. Kad se vocka zasadi koso pod kutom od 30 stupnjeva, ili se kasnijepod istim kutom sagne mladica, nastaje još veci poremecaj u funkcijivršnog (terminalnog) pupa; tada njegovu ulogu regulatora preuzimajusvi pupovi smješteni na kosini. U pocetku, dakle, nijedan pup ne pocinjeokomitim rastom jer su tada svi raspoloživi asimilati (sokovi) jednakoraspodijeljeni po dužini kosine.

Kada pocnu doticati novi asimilati koje je stvorilo novo lišce, poci-nje se tjerati najprije vršni (terminalni) pup, a poslije, u toku vegetacijepup pri dnu mladice. Tada cemo oslijepiti sve pupove koji pocinju ras-tom na gornjoj strani kosine, odstranjujuci razvoj takozvanih jahaca. Ti-

169

Produženjemterminalnog rupa svi seniže smješteni pupovipretvaraju u cvjetnepupove ..

- -

me poticemo razvoj mladice navrhu vocke i razvoj okomito rastuce mla-dice na dnu vocke. --

Rastom mladice na vrhu vocke (bez konkurencije pupova sa str~ne) iokomito rastucom mladicom sa dna vocke svi ostali pupovi uzduž.-kosi-ne pretvaraju se u cvjetne pupove.

Ukoliko podloga nije odviše bujna, vec u drugoj godini nakon sad-nje, a najkasnije u trecoj možemo ocekivati prve plodove.

Kad okomito rastuca mladica sa dna vocke postigne visinu i debljinukoso posadene mladice, nagnut cemo je u suprotnom smjeru koso zasa-dene mladice.

Tada temeljito upoznajemo zakon polariteta: okomiti rast znaci buj-nost i porast mladica u visinu, a nagib mladice pod kutom od 30 stup-njeva znaci zametanje cvjetnih pupova.

170

-

Ravnomjernim ostavljanjem izvjesnog broja mladica da rastu okomi-to - što podržava bujnost porasta - i pravovremenim nagibom (do od-redenog vremena u godini) mladica u kosi položaj pod kutom od 30stupnjeva reguliramo rast izametanje cvjetnih pupova bez pomoci iupotrebe reza vocaka.

Promatrajuci rast u odredenom ritmu kroz godinu, upoznajemo bio-lošku mogucnost kako pojedinih vrsta, tako i sorti vocaka.

Rez u klasicnom smislu te rijeci, dakle, postaje nepotreban.Rez unosi poremecaj u cirkulacije sokova, a ujedno omogucuje na-

pad raznih parazita, gljivicnih i drugih oboljenja koje u biološkom vo-carstvu nastojimo sprijeciti bez upotrebe kemijskih sredstava (pesticida).

Što smo rekli o rezu vocaka, vrijedi s izvjesnom manjom razlikomkod uzgoja bresaka.

U klasicnom uzgoju bresaka rez se smatra neophodnom mjerom.Takvo mišljenje uz izvjesne korekture bilo je u pocetku prihvaceno i uuzgoju metodom Bouche- Thomas.

Naša iskustva u uzgoju bresaka u tome se znatno razlikuju. Umjestoupotrebe reza kod uzgoja bresaka metodom Bouche-Thomas primijenilismo biološku hranidbu vocaka. Vec petnaest godina uspješno uzgajamorazne sorte bresaka: Spring-time, CoJJins, Sunhaven, Coronel, Jersey-land, Triogen, Sunhigh, Pieri 81,1. H. Halle Rio-Roso gem, Pistoia i dr.

Umjesto reza primjenjivali smo prorjedivanje plodova i to narocitokod sorte spring-time koja je redovito tako rodna da plodovi ostaju sitni.Umjesto klasicnog reza vršimo rez suhih grana i onih grana koje su seuslijed plodova svinule ispod horizontale i time izgubile na bujnosti.

Za redovitu rodnost vocaka i postizanje visokih uroda kvalitetnogvoca od odlucujuceg je znacaja uspostavljanje fiziološke ravnoteže izme-du korijenovog sistema i nadzemnih dijelova vocaka.

Fiziološku ravnotežu popularizirao je Pcmicke na temelju rezultataistraživanja Klebsa, no tadašnja nauka nije mogla dati cjelovito tumace-nje.

Istom otkricem hormona i njihova djelovanja na rast i rodnost voca-ka bilo je moguce pobliže protumaciti fiziološke ravnoteže. Posljednjihdesetak godina kod vocaka su pronadeni hormoni iz skupine A, tzv.auksini koji upravljaju rastom (a iz biljnih organa mogu se ekstrahiratieterom) i hormoni iz grupe B, koji upravljaju embrionalnim razvojem idijeljenjem stanica, tzv. skupina bios (a ekstrahirati se mogu alkoho-lom).

Prema kemijskom sastavu obje su navedene skupine prilicno stabilneza razliku od encima (fermenata), koji se raspadaju pod utjecajem viso-ke temperature.

171

Hormoni iz skupine B sastavljeni su iz tri podskupine, od kojih nasnajviše zanimaju aneurin, poznat kao vitamin BI, i biotin koji je istovje-tan s vitaminom H.

Biotin utjece na rast stabla, a aneurin na rast korijena. To su, zapra-vo, tvari koje cirkuliraju unutar vocaka u vrlo malim kolicinama, od ko-jih biotin djeluje vec u omjeru 1 mg na 400 m3vode, odnosno 4 x 1010.Ubiljnom organizmu najaktivniji su kada djeluju zajedno. Vocke stvarajuhormone u najmladem, veoma aktivnom tkivu, obicno u lišcu i primar-nom meristemu terminainih pupova.

Kako je vocka polivalentni organizam, tako su njezini hormoni poli-valentni. Kad se vocka razvija normalno, hormona biosa najviše se nala-zi u lišcu i terminalnim pupovima, a cim nastupi bilo kakav poremecaj ufiziološkoj ravnoteži (bolest), najviše tih hormona nalazi se u korijenu.

Ako u svjetlu takvog tumacenja promatramo rez vocaka, vidimo dakada odrežemo terminaini pup na vrhu mladice, dakle središte u komese stvara najviše hormona iz grupe biosa, svi niže smješteni pupovi u pa-zušcima lista pretvaraju se u drvene pupove. Hormone koje je izgubilarezom vocka nastoji nadoknaditi stvaranjem novih pupova - grana.Prema tome, rezom vocaka, posebno skracivanjem grana nastaje pore-mecaj u hormonainom sistemu a time u rastu i radanju vocaka. Produže-njem terminalnog pupa nastaje automatsko zametanje niže smještenihpupova u cvjetne, dok se rezom ono odlaže. To je znanje potvrdeno u bi-ološkoj praksi uzgoja vocaka bez reza.

'"

BOLESTI I ŠTETNICI

Opci podaciG

Vrlo je teško tocno odgovoriti na pitanje što je to bolest ako prethod-no ne odgovorimo na pitanje što je to zdravlje.

Ako se jednostanicne biljke i životinje hrane i razmnožavaju, znacida su i zdrave. Jednostanicna živa bica ne mogu biti bolesna jer tada ugi-baju.

Kod višestanicnih živih bica mogu biti bolesni pojedini organi kadanjihovu ulogu preuzimaju drugi organi. Biljka na izgled može biti zdra-va, a da to ipak nije.

Držimo da je bolest svaki poremecaj metabolizrna (izmjene tvari) ianatomsko-histološke grade uzrokovane živim i neživim faktorima kojioštecuju i slabe životni potencijal (snagu biljke).

Iako definicija samo do izvjesne granice objašnjava pojam bolesti,ona se ipak približava onom što se želi posebno istaknuti ubiološkoj ag-rikulturi.

172

---10

Poremecaj u izmjeni tvari znacajan je faktor koji sprecava biljku dase sama uspješno može oduprijeti napadu parazita.

Ako se izmjena tvari odvija u biljci bez smetnje i zastoja, ona posje-duje rezervnu snagu kojom se uspješno bori od napada parazita.

Pojednostavljenim tumacenjem otpornosti biljaka od parazita može-mo pobliže rastumaciti ono što smo vec u prethodnim poglavljima izni-jeli.

Objašnjena je uloga encima disanja u vezi s jacanjem otpornosti or-ganizma od napada parazita. Kod tog je istaknuta važnost fenola i dru-gih spojeva. Istaknuta je važnost pravilne hranidbe na kojoj se temeljibiološka agrikultura. Zatim važnost vlastitih mikroorganizama u podruc-ju rizosfere, pomocu koje biljka vrši odabir hraniva koja joj najbolJe od-govaraju. Osvrnuli smo se i na nepravilnost hranidbe u klasicnoj agrikul-turi u kojoj se fertilizacija tla vrši fiziološki aktivnim NPK gnojivima ikakve su posljedice za pravilno odvijanje izmjene tvari kod biljaka. Za-tim ulogu cikloforaznog sistema rada encima nitrataze, nitritaze i dr., izastoj u njihovu radu uslijed ostataka nitrata u biljci. U opisu mikorizevidjeli smo kakvu ulogu ona ima u vezi s hranidbom bilja i održavanjemzdravlja i bujnosti porasta, te sa simbiozom.

Zakljucujemo da pravilna hranidba odlucujuce utjece na zdravlje iotpornost (rezistentnost) bilja od napada parazita, drugim rijecima: izbolesnog stanja bilja zakljucujemo da se ne provodi pravilna hranidbabilja.

Kompostiranje oboljelih biljaka

Naši se stavovi protive principima klasicne poljoprivrede koja pre-poruca da se bolesne biljke spale. U homeopatiji se upravo bolesne bilj-ke upotrebljavaju u izradi velikih razrijedenja odnosno u kompostira-nju.

Ustanovljeno je da se može uspješno suzbiti pepelnicu na rajcici ko-risteci kompost koji je ucinjen od oboljelih rajcica od pepelnice.

Poznato je da dunju vrlo cesto napada monilija koju je unatoc prska-nju i kemijskim sredstvima vrlo teško izlijeciti u nasadu. Kompostirajucilišce i plodove dunja zaraženih monilijom, i to neposredno u zdjelicioko dunje, ustanovili smo da je zaraženost u drugoj godini nakon kom-postiranja bila znatno manja, a da je u trecoj godini bilo zaraženo sveganekoliko plodova.

Dakako, na temelju ovih pokusa preuranjeno je stvarati odredene za-kljucke, no držimo da bi u tom pravcu valjalo nastaviti s ispitivanjima.

173

OSNOVNE POSTAVKE SUZBIJANJA BOLESTII ŠTETNIKA U BIOLOŠKOM VOCARSTVU

U zaštiti vocaka od parazita postoji nacelna razlika u pristupu izme-du:. primjene kemijskih sredstava i. primjene bioloških metoda.

U suzbijanju parazita na vockama prema klasicnim postavkama po-lazi se od pretpostavke da se totalno unište paraziti u vocnjacima.

U biološkom vocarstvu, naprotiv, sva nastojanja idu za tim da se pri-mjenom bioloških metoda odstrani parazita iz vocnog nasada, odnosnood plodova.

Prije nego što predemo na opis pojedinih parazita koji napadaju voc-ke te na nacin njihova suzbijanja biološkom metodom, ponovit cemo uk-ratko što je parazit:

Rijec parazit dolazi od grckih rijeci para = pored i zitos = hrana.To su heterotrofni organizmi koji se hrane na štetu drugih živih organi-zama. U parazitizmu postoje dvije jedinke - parazit i njegov domacin,biljka hraniteljica. Parazitima nazivamo takve štetocine koji se hrane is-kljucivo živom tvari.

Saprofiti su, pak, takvi organizmi koji se hrane mrtvom tvari.Paraziti:

. Obligatni paraziti mogu živjeti i dalje se razmnožavati samo na živojbiljci (zovemo ih još i biofiti). Tu ubrajamo Podospheru leucutrichu kojaizaziva bolest pepelnicu (na jabuci).. Fakultativni paraziti žive u zemlji kao saprofiti, a na biljkama kao iz-raziti paraziti. Tu spada Venturia inequalis (Scerlotinia fructugena), kojina plodovima jabuke izaziva bolest krastavost.. Hemiparaziti ili poluparaziti kao što su cvjetnice: imela (Viscum al-bum, Loranthus i dr.). One žive na drugim biljkama uzimajuci od njihvodu i mineraIne tvari, a same proizvode organsku tvar pomocu klorofi-la.. Endoparaziti žive kao paraziti na drugim parazitima. Jedan od tak-vih je gljiva Cincinobulus cesatii koja parazitira pepelnicu jabuka.. Bakteriofagi (aktinofagi) su virusi koji uništavaju razne bakterije iaktinomicete.

Parazite nazivamo i patogenim organizmima, jer izazivaju oboljenjadrugih organizama (pathos = bolest, genein = radati).

Simbionti su organizmi koji žive u zajednici u kojoj oba partneraimaju zajednicku korist. To je dobrovoljan odnos dvaju partnera koji sepotpomažu. Kao izraziti primjer simbiotskih odnosa smatrao se do ne-davna odnos Rhizobiuma (Bacterium radicicola) i korijena leguminoza

174

J.

na kojem tvori kvržice. Bakterija snabdijeva »domacina« dušikom, a onnju ugljikohidratima.

Porijeklo parazitizma

Poznato je da u promjenama koje se odigravaju u stanicama sudjelu-ju encimi, i to cikloforazni sistem encima koji automatski djeluju kaonežive tvari. Za njihov je rad, na primjer, kod razgradnje nitrata potre-ban encim nitrataze, a nitrita encim nitritaze, itd. A da bi se za rad togencima mogli razgraditi nitrati, potrebni su i molibden i drugi navedenielementi. Ako ti elementi nisu prisutni u biljci, zaustavlja se navedenicikloforazni sistem razgradnje nitrata u nitrite itd.

Uslijed poremecenog cikloforaznog sistema u hranidbi biljaka um-jetnim gnojivima, posebno dušicnim, nastaje zastoj u normalnoj izmjenitvari, zbog cega vocka gubi otpornost u borbi s parazitskim gljivama imikroorganizmima. Postoji mišljenje da biljka hranjena topivim umjet-nim gnojivima, osobito dušicnim, postaje neotporna na parazite koji jenapadaju.

Antagonisticki odnosi

!I

Zajednica organizama, kako rodovi tako i vrste, živi u medusobnojborbi za životni prostor. Suština tih odnosa utvrdena je pronalaskom an-tibiotika kojima se pojedini mikroorganizmi služe u medusobnoj borbiza samoodržanje.

Otpornost vocaka na parazite

Otpornost vocaka na parazite ovisi o nekoliko faktora koje možemosa cisto prakticnog stanovišta podijeliti uglavnom u nekoliko skupina:. Genetski faktori otpornosti

Iz prakse je poznato da su pojedine sorte vocaka otporne, a druge su,pak, osjetljive na neke parazite.

Od najucestalijih štetocina koji napadaju jabuke poznat je jabucnisavijac (Corpocapsa pomonella). Taj štetocina mnogo jace napada nekesorte jabuka, na primjer zlatnu zimsku parmenku, Charlamovsku i dr.,dok su neke druge sorte manje izvrgnute napadu (crveni delišes, stajmanred i dr.). Ne postoje potpuno otporne sorte na taj parazit.

Rane sorte šljiva napada šljivina osica (Hoplocampa m. i f.), rane

175

sorte Ringloe Ruth Gerstaeter i dr. dok su od tog štetnika razmjerno po-štedene kasnije sorte kao bistrica, Stanley i dr.

Pepelnica mnogo više napada jabuku jonatan nego crveni delišes, noako se ne provode redovito mjere suzbijanja te bolesti a u nasadu su za-stupljene i sorte razmjerno otporne na tu bolest, i te ce sorte poslije na-pasti pepelnica.

Krastavost plodova (Fusicladij) jace napada crveni delišes nego jo-natan.

Kad govorimo o otpornosti sorti na parazite s obzirom na njihovuprirodnu otpornost, onda je ona vezana uz njihove nasljedne genetskeosobine.

Selekcionari sve vecu važnost pridaju uzgoju suvremenih sorti voca-ka otpornih na pojedine parazite, u cemu su postignuti odredeni rezulta-ti.

Pored navedenih otpornosti vocaka vezanih uz nasljednu (genetsku)osnovu u biološkom vocarstvu, nas posebno zanima otpornost vocakakoja je povezana s pravilnom hranidbom i ekološkim faktorima, jer natu otpornost možemo izravno utjecati.

Ekološki [aktori otpornosti vocaka

Udaljavanjem od svojih prirodnih domicila, vrste gube izvorne bio-loške karakteristike pa postaju osjetljive i manje otporne na razne vanj-ske faktore, kao što su paraziti, niske temperature, suše i dr.

Kao primjer osjetljivosti mogu poslužiti marelice u našim uvjetima.Poznato je da kod nas marelice naglo ugibaju od tzv. apopleksije. Na-kon što su u proljece razvile veliku kolicinu lišca, ili nakon lijepog cvata,naglo se pocinju sušiti. U pocetku se mislilo da ugibanje izazivaju glji-vicne bolesti jer su se na uginulim marelicama narocito pri dnu stablapronalazila razna gljivicna oboljenja.

Kasnije je ipak utvrdeno da se radilo o pozebi. U svojoj pradomovini(Armeniji) marelica ima ujednacene faze razvoja bez vecih kolebanjatemperature, osobito u proljece. U nas se baš u proljece javljaju jaka ko-lebanja temperatura, osobito ako je sijecanj bio topao, a do znatnih ko-lebanja dolazi u veljaci (tzv. februarske oscilacije).

Marelica rano pocinje s vegetacijom, a ako je sijecanj bio topao, toza vrijeme kolebanja temperature u veljaci njezino aktivno tkivo (kambi-um) pozebe. Ove pozebe dok je vocka mlada i nalazi se u takozvanomvegetativnom stadiju razvoja, ona ponovo reparira. Prijelazom na gene-rativni stadij razvoja, a to je obicno od pete godine nadalje, dolazi uglav-nom do zastoja u razvoju, onemoguceno je repariranje tkiva i dolazi dougibanja. .

176 Obilje jeseni - organski uzgojenekruške i jabuke

Kako bi se osjetljivost od pozebe donekle popravila, marelice obicnocijepimo na podlogu šljive koja u proljece znatno kasnije pocinje s vege-tacijom i time posredno djelujemo na povecanu otpornosnnarelice. Ti-me se vijek trajanja marelica u našim uvjetima produžuje na 10, 12 i višegodina.

Slican nedostatak postoji u uzgoju agruma u nas.Mandarinka unšiju je osjetljiva na niske temperature. Kako bismo

povecali njezinu otpornost, cijepimo je na podlogu Poncirus trifoliatukoja joj daje vecu otpornost od pozebe.

Mehanizam otpornosti vocaka na parazite

Temeljni princip biološkog vocarstva u suzbijanju parazita jest stva-ranje povoljnih uvjeta za rast i radanje vocaka, što jacaju vlastitu obra-nu.

U prvom dijelu knjige naglasili smo važnost uzgoja vocaka na vlasti-tom soctnom korijenu. Zatim smo govorili o uspjehu u samoobrani koji

Mulciranje šljiva - Kukljaš (Našice)

12 BIOAGRIKULTURA 177

se time može postici kod sorti, te o raznim nedostacima koje sobom do-nosi uzgoj sorti na tudem korijenovom sistemu.

U opisu tla govorili smo o njegovoj prikladnosti za uzgoj vocaka i os-vrnuli se na važnost bioloških faktora (plodnosti tla, aktivnosti mikroor-ganizama u tlu) i njihov povoljan utjecaj na mikrobiološku ravnotežu utlu, djelovanje inhibitora (antibiotika) i njihovu ulogu u održavanjuzdravlja vocaka. Posebno smo opisali nacin pripreme tla za podizanjevocnih nasada (rigolanje - podrivanje), ekonomicnost takvog rada injegove štetne posljedice u hranidbi vocaka. U vezi uzgoja vocaka po-sebno smo se osvrnuli na pogrešno tretiranje reza vocaka, kojim se traj-no narušava fiziološka ravnoteža izmedu korijenovog sistema i nadzem-nih dijelova vocke (fermenta iz skupine bios i njegove uloge), kao iposljedica fiziološke neravnoteže na otpornost vocaka na parazite.

U biološkom vocarstvu pravilna hranidba jest osnova i kamen teme-ljac na kome pociva aktivna otpornost vocaka od parazita.

Hranidbom biološkom metodom vocka pomocu svojih mikroorgani-zama uzima iz tla ona hraniva i onu kolicinu koju joj dopušta njezin bio-loški potencijal. Pod utjecajem vanjske sredine postaje toliko otporna naparazite, koliko joj dopuštaju njezine genetske sposobnosti i ekološkiuvjeti.

Ukoliko je vocka svojim genetskim svojstvima neotporna na parazite(jonatan od pepelnice), i nije prilagodena ekološkim uvjetima sredine ukojoj se uzgaja, onda i sve mjere zaštite mogu imati samo ograniceni us-pjeh, kako u klasicnom, tako i u biološkom vocarstvu.

SUZBIJANJE BOLESTI

Bolesti ja buke

Jedna od najvažnijih i najraširenijih bolesti koja napada jabuke uvocnim nasadima (plantažama) jest krastavost plodova. Ta je bolest uz-rokom velikog broja prskanja vocaka i najvecih izdataka u zaštiti vocakaod parazita.

Kad ne bi bilo te bolesti i jabucnog savijaca (crvljivosti jabuka), mog-lo bi se potpuno izostaviti prskanje kao zaštitna mjera.

U suzbijanju te bolesti u biološkom vocarstvu postoji olakotna okol-nost. U svom razvoju taj parazit prolazi dva stadija, jedan kondijski, kadgljiva živi kao pravi parazit na listovima, a drugi peritecijski (Venturiainqualis), kad gljiva živi na otpalom lišcu na tlu kao saprofit.

Tlo bogato humusom ujedno je bogato saprofitskom mikroflorom.Ta je gljiva prilagodenija saprofitskom nacinu života nego fakultativnoparazitskom nacinu.

178

.....

Cilj biološkog vocarstva je trajno obogacivanje tla humusom pa, pre-ma tome, i saprofitskom mikrof1orom. Ispitivanjem je utvrdeno: što jetlo bogatije humusom, to je i napad ovog parazita mat}ji. Akumulacijomhumusa od 3 posto i više ovo gljivicno oboljenje ne predstavlja za nasadvecu opasnost.

Prijelazom na biološko vocarstvo, dok još tlo nije bogato humusom(saprofitskom mikrof1orom), u nasadu jabuka ikrušaka vrlo uspješno sevrši suzbijanje ovog parazita prskanjem voca neposredno prije cvatnjejabuka (1 do 2 tjedna) s otopinom modre galice od 2 posto. Uspjehprskanja ovisi o dobro priredenoj otopini modre galice (bordoške juhe).Ako se pravilno postupi, time se mogu zaštedjeti 2 do 3 prskanja koja seobicno provode zbog drugih fungicida. Kad tlo postane bogatije humu-som i biološki aktivnije, umjesto modre galice može se uspješno upotri-jebiti caj od preslice (Equisetuma), o cemu ce biti govora u suzbijanjugljivicnih bolesti.

Kao jedna od mjera u suzbijanju ovog parazita u klasicnom vocar-stvu preporuca se skupljanje i spaljivanje zaraženog lišca.

U biološkom vocarstvu postignuti su vrlo dobri rezultati na jacanju.otpornosti vocaka od ovog parazita mulciranjem vocaka kompostompriredenim od otpalog lišca.

Prskanja protiv ovog parazita mogu se ponoviti prema potrebi a odsrpnja kao sredstvo prskanja može se upotrijebiti jednopostotnu otopinutekuceg stakla (Wasserglas).

Pepelnica jabukaPodosphera leucotricha (Ellv. Ev.) Salm.

U biološkom vocarstvu pepelnica je mnogo opasnija od krastavostiplodova. Ona je izraziti parazit. Biološko vocarstvo nema nekih osobitihprednosti u suzbijanju te bolesti na jabukama.

Bolest se pojavljuje prvenstveno na jabukama cija je osjetljivost nanju genetski uvjetovana (jonatan, steiman, bjelicnjak i dr.). U biološkomvocarstvu u suzbijanju pepelnice uopce se ne sade vocke cija je osjetlji-vost na tu bolest prirodno-genetski uvjetovana, jer do sada nisu prona-dena biološka sredstva koja služe uspješno u obrani od ovog parazita, akemijska sredstva se ne upotrebljavaju.

Trulež plodova (Monilija) Sclerotinia fructigena (pers) Svrh.Kondijski stadijMoniliafructigena

Vrlo rasprostranjena bolest koja napada gotovo sve vrste vocaka. Ikod te bolesti, kao i kod krastavosti plodova jabuka, postoji kondijski

179

stadij - Monilia fructigena, koji živi izrazito parazitski, i drugi - Sc1e-rotinia - koji se razvija kao fakultativni parazit.

Kao i kod krastavosti plodova utvrdeno je: što je tlo bogatije humu-som, to je i napad truleži manji.

U vocnjacima uzgajanim biološkom metodom pod našom kontro-lom, ova bolest nije predstavljala posebnu opasnost u nasadu jabuka,krušaka, bresaka, marelica, višanja, te nije bilo potrebno poduzimati po-sebne zaštitne mjere.

Pokazalo se da je vrlo uspješna mjera za suzbijanje te bolesti skuplja-nje i kompostiranje otpalih i mumificiranih plodova od monilije.

Kovrcavost lišca breskveTaphrina deformans (Fuck) TuI.

Kovrcavost lišca breskve vrlo je opasna bolest koja je jako raspros-tranjena u našem obainom podrucju, gdje može izazvati potpuno ugiba-nje nasada bresaka ukoliko se ne vrši suzbijanje.

I od te bolesti u biološkom vocarstvu borimo se preventivno prska-njem otopinom modre galice (bordoške juhe) od 2 do 3 posto, 3 do 4tjedna prije cvatnje bresaka.

U predjelima gdje su breskve napadane i od šupljikavosti lista (Clas-terosporium carpophilum) vrlo je uspješno bilo i jesensko prskanje prijeotpadanja lišca s otopinom modre galice od 2 posto.

U nasadu bresaka uzgojenih metodom Bouche- Thomas posljednjihpet godina nije se uopce provodilo prskanje protiv kovrcavosti lišca, avocke su potpuno zdrave. .

Izgleda da su breske uzgajane tom metodom otporne protiv te bolestijer se sorta nalazi na vlastitom korijenu, pa je u tome nalik vinogradskojbreskvi koja je takoder poštedena kovrcavosti i bez upotrebe prskanja.

SUZBIJANJE ŠTETOCINA NA VOCKAMA

Jabuka

Jabucni savijac (crvljivost plodova)Laspeyresia (Carpocapsa) pomonella L.

Ono što je receno za krastavost plodova jabuke i moniliju vrijedi i zacrvljivost plodova jabuke.

Kad ne bi bilo ovog štetocine, ne bi bilo potrebno provoditi bilo kak-vo prskanje u nasadu jabuka i krušaka. Ovako jabucni savijac može oš-tetiti i do 50 posto plodova, a napad mnogo ovisi i o sorti.

180

....

Neke sorte su posebno prijemljive na ovog štetnika, na primjer, zlat-na zimska parmenka, šarlamovski i dr.; neke manje napada, primjericecrveni delišes, no potpuno otpornih nema.

U biološkom vocarstvu potrebno je, dakle, poduzimati mjere za za-štitu vocaka od ovog parazita. Ipak, te se mjere znatno razlikuju od mje-ra koje se poduzimaju u klasicnom vocarstvu.

U klasicnom vocarstvu mjera suzbijanja ovog štetocine jest njegovototalno uništenje.

U biološkom vocarstvu nekim se sredstvima nastoji udaljiti štetnikakako ne bi odlagao jaja, odnosno kako se ne bi ubušio u plodove jabu-ka, krušaka i drugog voca. Ta se sredstva zovu repelenti. Poznato je dajabucni savijac ne podnosi izvjesne mirise koji ga sile da ne odlaže jajana plodove. Osim repelenata, upotrebljavaju se i mehanicka sredstva,kao što je hvatanje pomocu lovnih pojasova i dr.

Lovni pojasza hvatanjejabucnogsavijaca

Svjet1osni mamac

U svakom slucaju, za uspješno suzbijanje sieta od ovog parazita po-trebno je pratiti njegovo stanje razvoja u nasadu kao i njegov broj, a tose postiže pomocu svjetlosnih mamaca i drugim sredstvima.

Lovnipojasovisu vrpce valovitog papira širine 18 do 20 cm. Stavljajuse oko debla jabuke u visini od cca 1,5 m iznad tla. Trake se vežu na dvamjesta, 1 do 3 cm od gornjeg i donjeg ruba, a stavljaju se pocetkom lip-nja. Svakih 8 do 10 dana trake se pregledavaju. Kad se pojave, gusjenicese uništavaju. .

Lovni se pojasovi ponovo postavljaju u kolovozu i ostavljaju prekozime. U proljece prije pocetka vegetacije spale se zajedno s gusjenicama.

Za vrijeme vegetacije redovito se vrši skupljanje otpalih plodova kojise mogu koristiti u razne svrhe.

Svjetlosni mamcipostavljaju se u vocnjaku radi pracenja leta leptirajabucnog savijaca.

Iz broja dnevno ulovljenih leptira utvrduje senajpovoljniji rokprskanja vocaka (kao i s repelentima).

Repelenti.Iz prakse je poznato da je leptir jabucnog savijaca osjetljivna mirise koji djeluju odbojno. Medu takva sredstva spadaju obranomlijeko, životinjska krv, kravlja balega i dr.

U svrhu pripremanja takvih sredstava uzima se odredena kolicinagline (prema potrebi), te preko noci nakvasi obranim mlijekom, uslijed

182

--

cega nastaje bubrenje koloidnih cestica gline. Nakon toga se uz nepres-tano miješanje dodaje svježe obrano mlijeko tako da nastane jednolicnakašasta masa. U to se posebno ukuha odredena kolicina preslice (Equi-setum vulgare). Ta se kolicina preslice kuha jedan sat i ostavi ležati pre-ko noci. Ujutro se ukuhanoj preslici doda svježa kravlja balega i ucinikašasta masa.

Nakon toga se uzima jedan dio mlijekom raskvašene gline i jedandio preslice s kravljom balegom i uz neprestano miješanje dodaje u vecuposudu za pripremanje materijala za prskanje. Naposljetku se sve dobroizmiješa (što više to bolje, barem 15 minuta).

Kašasta masa preslice s kravljom balegom i glina s obranim mlije-kom upotrebljava se za prskanje u koncentraciji od otprilike 2 posto.

Prateci let leptira jabukovog savijaca pomocu svjetlosnih mamaca naInstitutu za zaštitu bilja u Stuttgartu, ustanovili smo da se on pojacava srastom mjeseca. Za vrijeme punog mjeseca let naglo prestaje i dolazi doveceg odlaganja jaja. Pokus prskanja repelentom izvršili smo u jednomvocnjaku u blizini Bjelovara, a trajao je tri godine. Najbolji uspjeh usprecavanju jabukovog savijaca da odlaže jaja na plodove jabuka postig-nut je kad smo prskali tim sredstvom 2 do 3 dana prije punog mjeseca.Rezultat: svega 3 do 5 posto plodova bilo je ošteceno od savijaca, što jepotpuno zadovoljavajuce, jer se bolji uspjeh ne postiže ni prskanjemolovnim arsenatom, za kojeg se svojevremeno držalo da je najbolji in-sekticid protiv ovog štetnika.

Dodatak preslice služi kao vrlo uspješno sredstvo za suzbijanje kras-tavosti plodova (fuzikladija).

SREDSTVA PROTIV BOLESTI I ŠTETOCINA

j'

Osnovna pretpostavka za uspješno djelovanje sredstava u suzbijanjuparazita, koja upotrebljavamo u biološkom vocarstvu, jest optimalna bi-ološka aktivnost tla i ukupnog ambijenta koji okružuje vocni nasad (bio-topa) :. Vjetrozaštitnipojasovi.. Zaštitaprirodnihneprijatalja- predatora.. Zaštita lisica u borbi protiv zeceva, a lasica u borbi protiv miševa ivoluharica.

Sredstva koja se koriste u zaštiti od insekata:. Duhanski ekstrakt protiv svih vrsti ušiju i gusjenica.. Ryania- biljni ekstrakt protiv jabukovog savijaca.. Piretrindjeluje kao izvrstan insekticidbiljnog porijekla (buhac), bez-opasan za ljude i životinje. Uslijed brzog rastvaranja dodaje mu se seza-movo ulje. Upotrebljava se vrlo uspješno protiv svih vrsta insekata.

183

. Rotenon se upotrebljava kao insekticid, a pojacava se sezamOVlmuljem.

Sredstva koja se koriste u zaštiti od bolesti:. Preslica (Equisetum vulgaTe)sadrži 70 do 80 posto SiO2. Upotreblja-va se kao sredstvo za suzbijanje krastavosti plodova jabuka i krušaka,zatim kod monilije kod nekoliko vrsta vocaka. Priprema caja od presliceopisana je kod suzbijanja jabukovog savijaca.. Kopriva (Urtica dioica). Svježe narezane koprive moce se 48 sati uzpovremeno miješanje. Tekucina od namocene koprive poprima jak mi-ris. U otopini koncentracije od 2 posto upotrebljava se uspješno za suz-bijanje uši.. Pelin (Artemisia absithium). Caj od pelina uz dodatak od I posto na-

.trijevog tekuceg stakla (Wasserglas) upotrebljava se kao uspješno sred-stvo protiv jabukovog savijaca, zatim zelene i crne uši, gusjenica te kaokombinirano sredstvo protiv krastavosti plodova.. Luk vlasac (Allium schoenoprasum). Caj od luka (luk preliven top-lom vodom) upotrebljava se protiv pepelnice na jabukama i rde na šlji-vama.

.PTICE KAO POMAGACIU ZAŠTITI VOCAKA OD KUKACA

Uspješni pomagaci u suzbijanju raznih kukaca na vockama su ptice.Posebno mjesto u tome zauzimaju sjenice (velika i mala), žuna, zimnica,krstokljun i druge. I vrapci su vrlo korisni i to narocito u vrijeme kadahrane mlade.

Korisne ptice

žuna

~ ~crvendac ~ .cepa ,.,u

Q "= °0 .~ ~~'}~:~~ carevic

'k:~tokljUn4( plavetna

, -~~~.}~-- sjenica

\:m

184

Za uspjeh u suzbijanju kukaca važno je da se broj ptica u vocnjakustalno povecava. To se postiže hranidbom ptica zimi, narocito kada pad-ne snijeg (jer im otežava hranidbu, uslijed cega im se broj znatno sma-njuje ).

U jednom vocnjaku velicine 1 ha treba biti otprilike 12 kucica smješ-tenih na raznim mjestima. U njih se zimi doprema hrana: proso, konop-lja, loj i drugo.

Ptice valja prestati hraniti neposredno prije pocetka vegetacije, uproljece, kada ih se mora prisiliti da same traže hranu u raznim licinka-ma i insektima koji se upravo u to vrijeme pocinju intenzivno razvijati.

NEPOKRIVENAHRANILIŠTA

Razni nacini hranjenja ptica

POKRIVENAHRANILIŠTA

\ 1\ I\ ,iliI~ II

III!II!

U

1(1

I, ,I! "\~

185

"

KV ANTITA TIVNI I KV AUT ATIVNI REZULTATIU BIOLOŠKOM VOCARSTVU

Rentabilnost vocnog nasadas obzirom na kvalitetu tla

H. P. Rusch izvršio je analizu odnosa izmedu rentabilnosti proizvod-nje i kvalitete tla i došao do zakljucka da se povecanjem humusa u tlupovecava i rentabilnost proizvodnje.

TABLICA 17Otpornost vocaka na parazite

ovisno o povecanju humusa u tJu

POVECANJE HUMU SA POVECANJE RENTABILNOSTIU POSTOCIMA U POSTOCIMA

VRIJEME

1951-1961.g1950-1961.g.1950-1961.g.1954-2961.g.

2651

214263

16114163178

Podaci iz pokusnog nasada šljiva na objektu Kukljaš - Našice, PIKOsijek. U petogodišnjem održavanju tla u nasadu zasijanom djetelinskotravnom smjesom povecao se sadržaj humusa od 1,4 do 3,04 posto.

U nasadu neposredno nakon sadnje vocaka postojao je prilicno jaknapad bolesti Polystigma rubrum, slabi napad Puccnia pruni spinosae,raznih Aphidea, Tropinotha i povremeno Lymantria dispar, a kad sušljive stupile u rod Hoplocampa m. i f. Grapholita funebrana.

Nakon što je sadržaj humusa u tlu prešao 3 posto, u nasadu se višenisu pojavljivale bolesti Polystigma rubrum i Puccinia pruni spinosae.

Od štetocina jedinu opasnost je predstavljao Hoplocampa m. i f.Suzbijanje tog štetocine vršilo se samo u pocetku, kada je urod šljiva biojoš mali, i to samo onda kada je osica odložila svoja jaja na više od 20posto cvjetova.

Kad su šljive došle u puni rod, nije se više vršilo suzbijanje ni togaštetnika jer se pokazalo da u punom rodu on vrši prorjedivanje plodova,te zbog toga šljiva bistrica postaje krupnijom. Slaba strana ove šljive uodnosu na ostale, jest u tome što je razmjerno sitna (zaostaje za velici-nom aženke a sada i nove sorte Stanley).

r

,"",

186.-

.-

Vocarska farma u Velikoj Britaniji

Posjetom vocarskoj farmi Mr. i Mrs. Peak »Honey Tue Farm Laven-heth« nedaleko Co1chestera u Velikoj Britaniji mogli smo se osvjedocitio slijedecem:. Tloje šljunkovito- pjeskovito.. Oborineiznosesvega475mmgodišnje,zbogcegasevocnjaknatapa.. Održavanjetla u nasadu.

Plodnost tla održava se djetelinsko travnom smjesom koja se sastojiod bijele djeteline i klupcaste oštrice s nešto cikorije. Trava se kosi samojednom godišnje (zbog pomanjkanja oborina) i ostavlja se na mjestu(površinsko mulciranje), a poslije se ne koristi vec se ostavlja osjemenji-vati na mjestu, tako da se vegetacija obnavlja sama od sebe.

Više od 25 godina na ovoj farmi nije upotrijebljena ni najmanja koli-cina umjetnog gnoja, a samo na jednom dijelu, u površini od 20 ha, uvrijeme od 6 godina nisu upotrijebljeni ni stajski gnoj ni kompost. Natom dijelu trava se sama zasijava, a košnja se u pravilu odvija svake dru-ge godine.

Glavna sorta jabuka jest Cox orange s potrebnim oprašivacem, a po-kusi se vrše s uzgojem zlatnog delišesa (pokuse obavlja stanica u EastMallingu).

Podloga za navedene jabuke je E. M. XVI, a \:1zgojnioblik je polus-tablašica. Razmak sadnje je 7 x 7 m. Rez se upotrebljava samo za uzgoj,dok se kasnije uopce ne vrši. Vocke su toliko opterecene plodom da segrane potpuno prirodno same povijaju. Nakon što se povinuta grana iz-rodi, režu se samo suhe grane.

Urodi jabuka u posljednjih 15 godina krecu se od 3 do 5 vagona na 1. ha. Kad smo posjetili farmu prosjecni urod je iznosio 4 vagona na 1 ha

prvorazrednih jabuka visoke kvalitete.Na farmi se nalazi vlastita hladnjaca za otprilike 70 vagona jabuka.

Voce se prodaje izravno hotelima u Londonu. Voce je pakirano u kar-tonskoj ambalaži s naznakom farme i natpisom: »Nije prskano kemij-skim sredstvima«. Postižu cijenu vecu za jedan šiling po kutiji nego štosu cijene vocu koje se prska pesticidima.

Prska se najviše 8 puta godišnje i to biološkim sredstvima (sea weed).Troškovi prskanja smanjili su se posljednjih godina od 50 na 30 funti po1 ha godišnje. .

Vlasnik smatra da troškove uzgoja i održavanja nasada treba što višesmanjiti uslijed velike konkurencije voca na svjetskom tržištu (proizvod-nja voca na komercijalnim farmama, gnojenjem i prskanjem kemijskimsredstvima smanjila je kvalitetu, apovisila proizvodnju).

187

×ÒÌÛÙÎßÔÒß ZAŠTITA VOCAKA

Upotreba raznih sredstava za zaštitu bilja bila je vec odavno pozna-ta. Prema nekim podacima vec su stari Egipcani upotrebljavali sredstvaza zaštitu bilja.

Prije drugog svjetskog rata bila su u upotrebi razna sredstva za zašti-tu vocaka na bazi sumpora, bakra, nikotina, piretrina, kvasine i dr.

Veca primjena kemijskih sredstava za zaštitu vocaka od parazita da-tira neposredno prije pocetka drugoga svjetskog rata (1940. g.), a inten-zivna upotreba pesticida po završetku rata.

Razna sredstva namijenjena u ratne svrhe pocela su se intenzivno ko-ristiti za uništavanje parazita. Tada je zavladalo mišljenje da se suvreme-na poljoprivredna proizvodnja ne može provoditi bez primjene kemij-skih sredstava. To mišljenje ne dijele proizvodaci u biološkoj proizvod-nji voca, što su to i prakticki dokazali.

Nešto umjereniji od zagovornika upotrebe kemijskih sredstava u po-ljoprivredi su oni koje zabrinjava velika kolicina otrova koja se danasplanski koristi u zaštiti vocaka. Oni su na temelju ispitivanja zakljucilida suzbijanjem patogenih parazita uništavamo i korisne (predatore), ko-ji su i te kako važni u suzbijanju parazita jer taj posao vrše besplatno, aujedno smanjuju kolicinu ostataka na vocu. Ako ništa drugo, oni odlažutrovanje ljudi i životinja na duže vrijeme.

Osnivaci integralne zaštite vocaka su Hans Steiner s Landesanstaltmr Pf1anzenschutz, iz Stuttgarta, SR Njemacka, i M. Baggiolini iz Švi-carske.

Prema njihovoj definiciji, integralna zaštita vocaka jest sistem uprav-ljanja u zaštiti vocaka u kome se posebno vodi racuna kako o prekom-jernom umnažanju parazita u vocnom nasadu, tako i o stanju korisnihinsekata (predatora).

Akcija suzbijanja štetnih parazita vrši se samo onda kada umnažanjeparazita u nasadu prede dopuštenu granicu, a ujedno se postiže vecaekonomska korist.

Nakon pojave raznih nedostataka u intenzivnoj primjeni kemijskihsredstava u zaštiti vocaka, kojih je cilj bio potpuno uništenje parazita,zapocela su ispitivanja na raznim institutima u svijetu i kod nas. Ispiti-valo se:

. Racionalnu primjenu kemijskih sredstava u zaštiti bilja.

. Pronalaženje selektivnih pesticida (koji djeluju samo na jednog iliužu skupinu kukaca i bolesti).. Poduzimanje odredenih mjera zaštite samo kada je to i ekonomskiopravdano itd.

Kako bi se riješio problem zaštite, bilo je potrebno utvrditi kakvostanje nastaje na vockama primjenom razlicitih pesticida, buduci da uz

,.

,.

......

188

~

+

štetne postoje i korisni insekti. Ispitivanja se provode s lijevcima zaskupljanje insekata (Klopftrichterom) prema sistemu H. Steinera. Zasvaki vocni nasad prethodno se morala utvrditi prisutnost razlicite ento-mofaune u nasadu. U tu svrhu nasad se podijeli u nekoliko sektora i usvakom se utvrduje kolicina i kvaliteta zastupljenih vrsta insekata. Akopostoje razlike u pojedinim sektorima, prosjecni uzorak se uzima s neko-liko mjesta u nasadu.

Uzorak se uzima tako da se prolazeci redovima vocaka u nasaduudara štapom s gumenim nastavkom na vrhu cas s jedne cas s druge stra-ne po granama na razlicitim visinama od tla. Prosjecni uzorak dobiva seiz 33 udarca.

Zatim se skupljene insekte umrtvi dodatkom smjese dietiletera, eti-lestera octene kiseline i kloroforma u omjeru 3:3: 1. Nakon toga vrši se

. determinacija.

J

L

..,

Lijevakza hvatanjeinsekata

1

1

J..

Iz dobivenog broja prisutnih insekata, kako onih štetnih tako i koris-nih, donosi se odluka o mjerama koje treba poduzeti. Akcija se poduzi-ma utvrdivanjem praga (kriticnog broja insekata), prema kojem se zatimizracuna korist od te akcije.

NEPRSKANO

~štetni

Ucinak prskanja vocaka u nasadu

PRSKANOINSEKTICIDIMA

Dkorisni

PRSKANOFUNGICIDIMA

Dindi!erentni

Takvim ispitivanjima utvrdeno je da je na neprskanim vockama uvrijeme vegetacije prisutno otprilike 1000 razlicitih vrsta insekata. Odtog broja oko 30 posto je korisnih, 30 posto štetnih i 40 neutralnih.

Nakon prskanja insekticidima slika se naglo mijenja time što je uniš-ten veliki broj korisnih insekata.

Rezultati ispitivanja su, nadalje, pokazali: što se ucestalije vršeprskanja pojedinim sredstvima, narocito onima na bazi organofosfornihpreparata i s jacim koncentracijama, to se više vrši pritisak na selekcijuinsekata otpornih na takva sredstva. Time nastaju otporni insekti na ko-je više takva sredstva ne djeluju. Tako se iz jednog cisto jednostavnogproblema stvara citavi niz mnogo težih.

Ispitivanja su pokazala da je borba protiv rezistentnog crvenog pau-ka (Panonychus U1ni Koch) vrlo složena. Iako postoje specijalna sred-stva za njegovo suzbijanje, kao što su akaricidi (Animert i dr.), ona semogu upotrijebiti samo u najvecoj nuždi. Jer ako se poslije upotrebe tihsredstava ponovo upotrijebe sredstva na bazi organofosfornih prepara-ta, javljaju se ponovo crveni pauci na koje više ni navedena specijalnasredstva ne djeluju.

190

"I

.,,-

---"

r~

~

t

~

!

Nadalje, ako se duže vrijeme prska olovnim arsenatom protiv jabu-kovog savijaca (Carpocapse) onda se crv sve manje zadržava na plodu,

. te se odmah ubušuje u plod, pa prskanja tim sredstvom više ne koriste.U integralnoj zaštiti l\.oriste se i:

. Biološka sredstva, uzgoj raznih parazita štetnih insekata (predatora) idr.. Ose najeznice (Trichogramme embriophage) protiv jabukovog savija-ca (Carpocapse).. Prospa1telle perniciosi protiv štitaste uši San Jose.. Baccilus thuringiensis protiv raznih gusjenica (kod nas batuke).. Kulturna sredstva zaštite: održavanje tla u vocnjaku, prekapanjezdjelice vocaka prije zime protiv šljivine osice (Hoplocampe m. i f.),gnojidba organskim umjesto umjetnim gnojivima u svrhu jacanja otpor-nosti biljaka od napada uši itd.

Metodu korištenja razlicitih sredstava u zaštiti vocaka nazivamo in-tegralnom zaštitom vocaka.

Primjena te metode zahtijeva veliko znanje entomologa pri utvrdiva-nju stanja entomofaune u.vocnom nasadu, te njegovu suradnju s vodite-ljem radova u nasadu. Metodi provodenja mjera u zaštiti vocaka odajepuno priznanje i biološki uzgoj vocaka jer je njome naglašeno ocuvanjekorisnih insekata u vocnom nasadu, odnosno biološka ravnoteža kako utlu tako i nad tlom.

Pesticidnim uništavanjem dijela živih bica na tlu, primjerice, na voc-ki, uništava se veliki dio živih bica u tlu jer je život integralna cjelina. Utemelju biološkog uzgoja vocaka je njihova pravilna hranidba cime se iz-bjegava izravno poduzimanje mjera zaštite od parazita. Cvrsto smo uvje-reni da bismo morali tražiti drugu vrstu zaštite vocaka u slucaju i najma-nje sumnje u štetnost (otrovnost) voca koje je zašticeno pesticidima, pamakar dobivali i bolje rezultate.

Neki su strucnjaci skloni tvrdnji da je biološka agrikultura vrlo sku-pa i da proizvedeno voce može jesti vrlo mali broj ljudi s vecim prima-njima, a da vecina ljudi mora jesti jeftino voce proizvedeno korištenjemkemijskih sredstava. Da je takva tvrdnja potpuno pogrešna, nastojalismo dokazati korištenjem plodnosti tla mikrobiološkom aktivnosti kojaje podržava bez skupih kemijskih gnojiva, cime se, pak, ujedno postiževeoma povoljan ekonomski ucinak u proizvodnji jeftinog i, prije svega,zdravog voca.

Problem proizvodnje biološkog, to jest zdravog voca je mnogo dubljinego što žele prikazati pristalice ekonomskog gledanja na proizvodnju.Kao primjer navest cemo izjavu našeg kolege vocara iz SR Njemacke:

»Naši tvornicari kemijskih sredstava ne jedu živežne namirnice kojese mogu kupiti u redovitoj prodaji na tržištu. Vecina njih kupuje biološ-ki proizvedene namirnice.«

191

Dodao bih tome rijeci Claudea Auberta iz njegove knjige »L'Agri-culture biologique« (koja je i kod nas prevedena) - da vrtlari proizvodepovrce posebno za svoje potrebe, a posebno za tržište. Posve je jasno,dakle, u cemu leži problem biološke proizvodnje u svijetu pa i kod nas.

ULOGA PCELA U OPLODNJI(OPRAŠIVANJU) VOCAKA

Iz izlaganja o oplodnji vocaka vidi se da kod vecine vrsta postojistranooplodnja (oprašivanje). U takvom nacinu oplodnje (oprašivanja)važnu ulogu vrši vjetar.

O djelovanju vjetra na oprašivanje voca)m postoje kontradiktornamišljenja. Opcenito se drži da se pomocu vjetra mogu uspješno oploditivocke koje imaju cvijet na dugackoj peteljci, kao na primjer, trešnje, vi-šnje, dok se vocke ciji je cvijet smješten na kratkoj peteljci, kao u jabukei kruške, ne mogu uspješno oprašivati pomocu vjetra. Držimo da i tu po-stoje iznimke. Promatrali smo jednu veliku vocnu plantažu jabuka zavrijeme cvatnje i ustanovili da u njoj ne samo da nisu bile prisutne pcelevec ni ostali insekti za koje se obicno drži da sudjeluju u oplodnji. Utom se vocnjaku provode intenzivna prskanja protiv parazita, i do 20 pu-ta za vrijeme vegetacije, tako da u njemu doista vlada mrtvo proljece (si-lent spring, R. Carson).

Unatoc takvom stanju za vrijeme cvatnje, oplodnja jabuka je raz-mjerno dobra jer se vocnjak nalazi na povišenom terenu, uzdignut iznadravnice u pravcu istok-zapad, tako da su preko dana stalno prisutni vjet-rovi. U nasadu su sorte jabuka tako rasporedene da je doista moguceoprašivanje pomocu vjetra.

U drugom, znatno manjem vocnjaku koji je bio pod našom kontro-lom ustanovili smo da je rod vocaka bio upravo minimalan, na 5 ha sve-ga 3000 do 4000 kg.

Bez ikakvih drugih mjera tzv. po mo-tehnike, uvodenjem pcela za vri-jeme cvatnje vec u prvoj godini urod jabuka je iznosio 3,5 vagona.

Nakon što smo u nasadu uveli mulciranje vocaka i ostale mjere hra-nidbe u prisustvu pcela za vrijeme cvatnje, urod se vec u trecoj godinipovisio na 5 vagona jabuka, tj. vagon jabuka na jedan hektar.

Vocnjak je zasaden na vecim razmacima i ekstenzivnim sortama ja-buka (bobovec, laška trdika, mašanka) na podlozi E. M. XI. Ta je podlo-ga bila neprikladna za jabuke sorte crveni delišes (stabla kržljava) a plo-dovi sorte jonatan i crveni delišes bili su vrlo osrednje kvalitete. Najbo-lju kvalitetu u nasadu davale su ekstenzivne sorte: mašanka, laška trdikai bobovec. Tome je pogodovala sjeveroistocna ekspozicija i otvorenostsa sjeverne strane prema velikoj nizini. Iz navedenog primjera zakljucu-

~,crC~

!IIIIIIi

.....

. J

192

.J

jemo da su pcele neophodno potrebne za dobro oprašivanje vocaka, stim što mogu postojati iznimke. Prema proracunima optimalnog leta,pcele za vrijeme cvatnje vocaka u jednom letu mogu posjetiti oko 100cvjetova.

Ukoliko su košnice smještene do 500 m udaljenosti od vocaka, tadapcela u jednom danu može izletjeti do 40 puta i, prema tome, oprašiti ot-prilike 4000 cvjetova.

Ako se u jednoj košnici nalazi 15.000 do 20.000 pcela, onda pod po-voljnim uvjetima dvije košnice mogu uspješno oprašiti jedan hektar voc-njaka. Najvecu zapreku za uspješno oprašivanje vocke pomocu pcelapredstavlja upotreba pesticida u borbi protiv parazita za vrijeme cvatnje.Kako je upravo za vrijeme cvatnje. vrlo intenzivan napad raznih parazitana vocke, kako fuzikladija tako i raznih insekata cvjetara (Antonom usakod produžene cvatnje uslijed kiše, i dr.), to je korisna upotreba pcela zaoprašivanje vocaka u intenzivno prskanom vocnjaku vrlo otežana.

Kao primjer navodimo jedan nasad jabuka velicine 40 ha, u koji subile dopremljene pcele u svrhu oprašivanja. U tom vocnjaku vrše se, ina-ce, prilicno intenzivne mjere prskanja voca raznim pesticidima. Pcele suse vracale u košnice omamljene i na licu mjesta ugibale. Uslijed togavlasnik košnice bio je prinuden košnice otpremiti iz nasada. No i poredintenzivne gnojidbe vocaka umjetnim gnojivima, posebno nitriranjemprije pocetka i za vrijeme vegetacije, vlasnik postiže osrednje prinose.Razlog tome leži i u pomanjkanju oprašivaca za vrijeme cvatnje.

13 BioAGRIKULTURA 193

J BIOLOŠKO VINOGRADARSTVO I

Sadnja Joze pod kutom od 30 stupnjeva

Sadnjom vocaka pod kutom od 30 stupnjeva postiže se optimalnirast, ne samo kod vocaka, nego i kod svega ostalog drvenastog bilja,gdje ubrajamo i lozu.

U Francuskoj je metodom barka zasadeno 30 novih vocnjaka. U tojzemlji postoje i vinogradi zasadeni pod kutom od 30 stupnjeva. Posjetilismo jedan vinograd star 75 godina koji svake godine daje više od 70 hi

300

7f'/// // J/// §///////,II

III1

,1

IIII.III1:1

\~'t

WJf

Kosa sadnja loze pod kutom od 30°

vina muškata. Uzgoj vinograda vrlo je jednostavan: nizak s dvostrukimkordoncem koji se podržava jednom žicom iznad tla u visini od 50 cm. .Rez se na dvokrakom kordoncu izvodi na kratke reznike, a buduci da sevrlo skromno gnoji otpacima loze i tek svake druge, trece godine s malokomposta, to i razvoj loze nije odviše bujan. Unatoc tome vinograd rodiredovito bez izražene alternativnosti.

194

Taj jedinstveni nasad bio je povod za razgovor s jednim talijanskimkolegom na podrucju Bolzana u Trentu. U razgovoru sam doznao da sena tom podrucju uzgaja loza po sistemu Pergola Trentina. Nakon anali-ze tog uzgojnog oblika, moglo se utvrditi da je temelj uzgoja razvoj nad-zemnog dijela loze pod kutom od 30 stupnjeva.

Prilikom kose sadnje cijepljene loze potrebno je imati u vidu da nje-zina dužina izmedu 35 i 45 cm ne bi bila podesna za ovakav nacin sadnjejer bi tada njezin korijen došao preblizu površine tla, pa bi cijep uslijedtoga mogao stradati od suše. Iz navedenog razloga potrebno je da cije-povi budu znatno duži, 55 do 65 cm i više, kako bi se time za ljetnih mje-seci sprijecilo isušivanje korijena i uginuce loze.

Isto tako važno je napomenuti da se cijepovi mogu saditi koso podkutom od 30 stupnjeva u cijeloj svojoj dužini na tlima s kvarcitnim ili»živim« pijeskom, gdje ne postoji opasnost da ce korijen koji ce se raz-viti iz plemenitog dijela loze biti napadnut od filoksere (zbog oštrine pi-jeska filoksera se ne može kretati u tlu). Na svim ostalim tlima kosi uz-goj loze može se kombinirati tako da se cijep posadi okomito, a kosiuzgoj pocinje tek iznad tla, 50, 60 i više centimetara, ovisno o visini uz-goja.

Loza se reže vrlo kratko na dvokrakom kordoncu. Ako se kod togaobavlja uravnotežena gnojidba, rez se svodi na najmanju mogucu mjeru.Tlo je redovito pokriveno djetelinsko-travnom smjesom koja se kosi dvado tri puta godišnje, te se tom masom obavlja mulciranje loze u redu.Urod loze je bez izrazito naglašene alternativnosti.

Navedene sisteme uzgoja koje smo vidjeli u Francuskoj i Italiji pove-zali smo s otprije poznatim uzgojem loze u Hrvatskom primorju, tzv. uz-

--

Eoou)6...

'7.

Okomita sadnja loze - razvodenje pod kutom od 30 o

195

gojem na baras. Loza se uzgaja približno pod kutom od 30 stupnjeva,cokot se nalazi svega 1-1,2 m iznad tla. Do te se visine sadi okomito, adalje pod kutom od 30 stupnjeva. Tim nacinom uzgoja postiže se ujed-nacen urod grožda.

Sadnjom vocaka pod kutom od 30 stupnjeva i visokih uroda kojesmo iskusili kroz više od 25 godina, uvjereni smo da bi se slicni rezultatipostigli i kod vinove loze. Takvu sadnju trebalo bi izvoditi kod srednjeteških i teških tala, i to tako da se loza uzgaja okomito do visine 1-1,5 ni,a dalje kao jednokraki ili dvokraki kordonac tocno pod kutom od 30stupnjeva, kao pergola trentina u Italiji. Na laganim pjeskovitim tlimagdje ne postoji mogucnost zaraze filokserom, loza se može odmah saditipod kutom od 30 stupnjeva. Uz pomoc žice iznad tla razvija se isto takotocno pod kutom od 30 stupnjeva, onako kako smo to vidjeli u Francus-koj.

Valja naglasiti da uzgoj vocaka i loze pod kutom od 30 stupnjevaima velike prednosti nad ostalim uzgojnim oblicima. Stoga bi bila doistašteta ne primijeniti taj uzgojni oblik i kod loze.

196

\

Pl..,.,

BIOLOŠKAPOLJOPRIVREDADANAS

~

I

VELIKA BRITANIJA

Ideje osnivaca A. Howarda preuzela je tvrtka »Soil association«,glavno englesko udruženje biološke poljoprivrede.

Eksperimentalna farma u Haughleyu (Suffolk)

~

Dijeli se na tri dijela: biološki, mješoviti i odjel bez stoke.. U biološkom odjelu primjenjuje se biološka tehnika (kompost bezkemijskog gnojiva). Glavne kulture su pšenica, kukuruz, jecam, zob,grah i grašak a povremeno s livadom prema plodoredu. Od životinja uz-gaja se stado muznih krava (15 krava i junica), stado ovaca (13 ovaca) i250 kokoši.. U mješovitom odjelu primjenjuje se tehnika klasicne poljoprivrede(kemijska gnojiva, dušicna, fosforna, kalijeva i stajski gnoj i kemijskatretiranja). Redoslijed kultura i uzgoj koji se prakticira je isti kao i u bio-loškom odjelu, s istim plodoredom od 10 godina ukljucujuci povremenoi livadu od 4 godine... U odjelu bez stoke uzgajaju se žitarice, šecerna repa, jecam, grah,djetelina prema plodoredu od 5 godina. Fertilizacija je samo mineralnagnojidba s iznimkom zelene gnojidbe u rotaciji sa zaoravanjem slame,lišca i ostataka repe.

Iznosimo glavne rezultate postignute na trima odjelima u razdobljuod 1952. do 1961.g., a koji odgovaraju jednoj potpunoj izmjeni (rotaciji)za prva dva dijela i dvije rotacije za treci dio.

'"'tov

Proizvodnja mlijeka

GODIŠNJAUKUPNA PROIZVODNJA KOLICINA KOLICINA

PROIZVODNJA PO 1 KRA VI MASTI SUHE TVARI

~

Biološki dioMješoviti dio

37 800 I35 200 I

2840 I2620 I

4,584,96

13,7114,23

199

-/

liiSREDNJA PROIZVODNJA JAJA PO JEDNOJ KOKOŠI

Biološki dioMješoviti dio

157157

Relativno niska proizvodnja mlijeka razlog je neselekcioniranog sta-da u »Soil Associationu« (koji ne prima nikakve dotacije ni subvencije),jer nije bila u mogucnosti nabaviti krave vece muznosti.

Osrednja plodnost tla opravdava niske prinose, ali u svjetlu rezultatadobivenih u drugim proizvodima držimo da bi biološka tehnika koja sekoristi na eksperimentalnoj farmi u Haughleyu mogla biti savršenija, aurodi veci.

Iz navedenih brojeva mogu se izvuci slijedeci zakljucci:. Proizvodnja žitarica i leguminoza mješovitog odjela veca je za oko10 posto od biološkog odjela.. U biološkom odjelu proizvodnja koncentriranih namirnica i zobi jemanja, ali je u isto vrijeme dala vecu proizvodnju mlijeka.. To govori u prilog tvrdnji da je u biološkom odjelu hraniva vrijed-nost namirnica veca.

Gospodarstvo Sama Mayalla (Shrewsbury)

Površina 240 ha. Sam Mayall koristi biološku tehniku vec 20 godina.Proizvodnja je uglavnom usmjerena na stoku.. 200 mlijecnih krava (pasmine ayrshire) i mladih junica; mušku teladprodaje u dobi od sedam dana;. 80 krmaca (velika bijela pasmina) i 700 prašcica;. 200 ovaca.

Površina tla je podijeljena (1968. g.) na:. 36ha pšenice;. 28ha jecma;. 9 ha graška;. 1,5ha mrkve.. Ostatakje povremenolivada.

~

200

SREDNJI URODI JEDNOGODIŠNJIH KULTURA

KULTURA BIOLOŠKI MJEŠOVITI ODJEL BEZODJEL (q/ha) ODJEL (q/ha) STOKE (q/ha)

Pšenica (1952-1961) 28 33 30Zob (1953-1961) 29 30 -Jecamjari (1952-1955) 25 27 28Jecam ozimi (1955-1961) 35 34 40Grah (1952-1961) 14,5 13,3 20

Fertilizacija se obavlja samo kompostom (20 tiha svake 3 godine), apovremeno gnojnicom livade.

Glavne vrste biljaka na livadama su: bijela djetelina, repak, vlasulja,engleski Ijulj, antoksantun, cikorija.

Proizvodnja mlijeka iznosi oko 4500 I po laktaciji (sa 4,5 posto mastii 13 posto suhe tvari).

Srednja starost krava je relativno visoka. Neke krave stare su 18 go-dina i još uvijek daju otprilike 4000 I mlijeka za vrijeme laktacije. Stanjezdravlja životinja je izvrsno.

Sva hrana za krave proizvodi se na imanju s dodatkom alga i košta-nog brašna.

Rentabilnost gospodarenja je izvrsna. Svakog mjeseca 12 proizvoda-ca mlijeka iz okolice sastaju se i usporeduju cijenu proizvoda. Cijenaproizvodnje S. Mayalla je najniža, a nju omogucuje:. Visoka starost krava. koje ostaju dugo vremena produktivne.. Kvaliteta ishrane (trava i koncentrati) te proizvodnja na farmi, kojaomogucuje da se ne kupuje nijedna namirnica izvana.

Gospoda"rstvo A. E. Keymera (Sussex)

Površina gospodarstva: 145 ha (vezano za proizvodnju stoke).A. E. Keymer uzgaja krave pasmine jersey, koja daje 3375 I mlijeka

godišnje u laktaciji (sa 5,57 posto masti i 15,95posto suhe tvari). Srednjibroj laktacije je 9. Stado je slobodno (slobodna ispaša i vrijes).

Veterinarski troškovi iznose 1/10 onih od susjednih farmera. Svakegodine se proizvodi 2000 tone komposta iz svih raspoloživih tvari (sla-me, tratine, blata iz jarka, gradskog smeca itd.).

Livade se podrivafu na 60 cm svake pete godine.Primjera radi, navodimo da se s livade starosti II godina dobiva sva-

ke druge ili trece godine 20 tona komposta i 60 tona trave u 2 otkosa.

201

SR NJEMACKA I ŠVICARSKA

Vecina njemackih proizvodaca prakticira biodinamsku metodu. Tuje rijec gotovo uvijek o malim obiteljskim posjedima. U svakoj regiji na-lazi se po jedan tehnicki savjetnik pod cijim se nadzorom proizvodi.

Postoje dva centra za biodinamska istraživanja. Jedan je u Darm-stadtu, SR Njemacka, a drugi u Dornachu, Švicarska. Centar u Darm-stadtu dvomjesecno izdaje znanstveno-tehnicki casopis» Lebendige Er-de«.

Gospodarstvo E. CalJe(Hennebergu Bavarskoj)

M. J. Leibold prakticira biodinamsku metodu vec 14 godina. Od 50ha površine na 25 ha su šume, 8 ha livade i 17 ha plodoreda.

Plodored

Prva godina:Druga godina:Treca godina:Cetvrta godina:Od 5. do 8. godine:Nakon 9. godine:

krumpir;ozime žitarice;mješavina zobi, jecma i raži;djetelina (zasijana u žito);eventualno livada;jare žitarice.

Srednji urod pšenice 36 q/ha.Stado se sastoji od 30 goveda, od cega je 15 muznih krava. Proizvod-

nja je 4000 1mlijeka u laktaciji (4 posto masti). Sva hrana za stoku proiz-vodi se na gospodarstvu. Fertilizacija je istog tipa kao i na prethodnojeksploataciji. M. Leibold cijeni da je njegova eksploatacija rentabilnijaod njegovih susjeda.

202

.I.

Gospodarstvo G. Oswalda u Švicarskoj

Ovo je istog tipa kao i prethodno, ali ipak dvije cinjenice valja po-sebno naglasiti:. Kulture žitarica su ciste od korova. Iako se nijedan herbicid ne upot-rebljava, urodi pšenice se krecu oko 40/ha.. Sorta krumpira Ementhal uzgaja se na gospodarstvu unazad 30 godi-na i svake godine se uzima sjeme iz vlastite proizvodnje, a do sada se ni-su pokazali nikakvi znaci degeneracije.

Stanje kulture krumpira je izvrsno, jedino tretiranje koje se izvodi jezaprašivanje s biodinamskim preparatima broj 500 (na bazi silicija).

Organizacija dr Miillera u Švicarskoj

Ova organizacija obuhvaca 700 gospodarstava. Ona se s jednog mjes-ta snabdijeva tehnickim i komercijalnim kadrom. Preporuca metodu nabazi mljevenog kamena. Urodi od svih kultura su u najmanju ruku jed-naki, a cesto puta superiorniji onima iz susjednih klasicnih gospodarsta-va. Evo nekoliko primjera:

PROSJECNI UROD

U biološkom gospodarstvudr MiiIIera

U klasicnomgospodarstvu

rajonaMrkvaCrvena repaMlijeko (u laktaciji)

50-55 tiha60 tiha

4000-5000 I

35-40 tiha35-40 tiha

3500 I

Gospodarstvo E. ('alle(na sjeveru Švicarske)

Farma površine 30 ha od cega je 10 ha u trajnim livadama i 20 h podplodoredom.

Normalni plodored je slijedeci:. povremenalivada;. kukuruzza krmu;. pšenica;. jecam;. zob.

203

Fertilizacija:. gnoj (svake3. ili 4. godine);. gnojnica (na livade);. fosf~tna drozga (svake 5. i 6. godine);. morske alge.

Urodi žitarica (pšenica, jecam, zob) krecu se oko 40 q/ha, dakle, naistoj visini kao i onih u kemijskoj proizvodnji kod susjeda.

Valja ipak priznati da mnogi proizvodaci koji primjenjuju biološkupoljoprivredu (odnosno drže da je primjenjuju) dobivaju osrednje rezul-tate. Razlog za takvo stanje je vrlo jednostavan: proizvodaci odviše ces-to vjeruju da je za biološku poljoprivredu dovoljno da se obustave ke-mijska gnojiva i tretiranja i da se zamijene organskim i prirodnim mine-ralnim gnojivom koje odabiru nasumce. Takvo shvacanje dovodi doneuspjeha. Biološka tehnika se ne može polovicno izvoditi.

204

--I

DRUGE ZEMLJE

Podaci s kojima raspolažemo za ostali svijet su samo pojedinacni.

Evropa

Izvan vec nabrojenih zemalja (SR Njemacke, Švicarske, Engleske iFrancuske), biološka poljoprivreda se osobito provodi u Nizozemskoj iBelgiji, a vrlo malo u Španjolskoj i Italiji.

Srednji istok

Koliko znamo, jedino Izrael provodi biološku poljoprivredu.

SAD

Biološki pokret u SAD je dobro utemeljen, premda je neznatan u od-nosu na ukupnu proizvodnju u toj zemlji. Glavni periodicki americki listo poljoprivredi i biološkom povrtlarstvu jest »Organic Farming andGardening«, a izlazi u 525.000 primjeraka.

Biološka gospodarstva nalaze se i u brojnim ostalim zemljama poi-mence u Indiji, Japanu, Australiji, Južnoj Africi, Brazilu, Kanadi i dr.

205

"1

COVJEKI ŽiVI SVIJET

Veliki san suvremene znanosti jest da sintetizira živu tvar. Tko ce utome uspjeti? Mi ne znamo, ali do sada su svi pokušaji ostali uzaludni.

Život ostaje tajna, zacudujuca i nedokuciva. Cak i najjednostavnijaživa bica su toliko složena da malo znamo o njihovu djelovanju. Zatonaš stav prema životu treba da bude pun poštovanja.

Poljoprivredu se ne može voditi a da se ne intervenira u životni pro-ces i ne mijenja prirodna ravnoteža: u prirodi ne postoje gotova polja ži-ta i nasadi jabuka. Mi smo, prema tome, dužni usmjeravati i modificiratirast bilja i životinja. Protivnici biološke poljoprivrede iz toga zakljucujuda podržavati mit o prirodnoj ravnoteži u najmanju ruku vodi odricanjuod cijele poljoprivrede. Ali ako je istina da moramo održavati prirodnuravnotežu, ne treba zaboraviti da postoje mnogi nacini kojima se to po-stiže. Kako prepoznati ispravan nacin? Prije ili kasnije po plodovima:prema kvaliteti ubranih plodova i prema održavanju plodnosti tla. Alikatkada je za rezultate potrebno mnogo vremena.

Ipak, ne moramo cekati na rezultate pa da bismo istom tada saznalikako su izvjesne intervencije u biološkom procesu bile pogrešne. Mi,dakle, trebamo intervenirati, ali oprezno. Valja nastojati prije svega fa-vorizirati život u svim oblicima a ne ga uništavati ili primoravati u sup-rotnom pravcu od njegovih zakona.

Opcenito se misli da se zna što je potrebno biljkama i životinjama:posebno pripremljena hrana, topiva gnojiva, a uskoro ce stici i sintetskahrana životinjama.

Jedini nacin dobre hranidbe biljaka i životinja sastoji se u tome akoim omogucimo da izaberu ono što im najbolje odgovara, a to znaci:. Da biljke žive u onom tlu u kojem se mogu organizirati i udružiti smikroorganizmima prema svojim fiziološkim potrebama.. Da životinje pasu na livadama uzgajanim biološkom metodom.

Sve druge intervencije u biološkom procesu mogu imati nepredvidi-ve posljedice. Cuvajmo se, dakle, nerazboritih intervencija.

Mudrost - to je prva lekcija izvucena iz razumno provodene poljop-rivrede, znaci biološke. Drugi zadatak je: cijeniti život. Umjesto da seborimo protiv prirode, treba u prvom redu prouciti njezine zakone, a za-tim primijeniti one metode koje su u skladu s njom: prema tome suradi-vati s prirodom, a ne boriti se protiv nje; takav je rad suviše skup, a nje-govi proizvodi su nezdravi za covjeka.

14 BIOAGRJKULTURA 209

~IOLOSKU AGRIKULTURU I

U uvodnom izlaganju o povrtlarstvu naveli smo najpovoljnije vrije-me za pocetak rada u biološkom vrtu. Svaki je pocetak u izvjesnom smis-lu težak, a posebno prijelaz iz klasicnog nacina pripremanja i održava-nja tla i hranidbe bilja NPK gnojivima na biološki nacin održavanja ipripreme tla te hranidbe bilja.

. Osnovna razlika jest u tome što upotrebom NPK gnojiva planiramourode prema odnošenju hraniva iz tla sa žetvom u nastojanju da dobije-mo planirane urode i održimo plodnost tla. Time hranimo biljke izravnoprema planiranim urodima.

Biološkom hranidbom ne hranimo biljke izravno nego, ponajprije,organizme u tlu, a biljke izmjenom tvari u podrucju korijenova sistema.

Da tu osnovnu razliku u hranidbi što bolje objasnimo, navest cemonekoliko primjera iz klasicne poljoprivrede. Prije prijelaza na intenzivnuprimjenu kemijskih sredstava postojala su tzv. pšenicna tla, na kojima jeuzgoj pšenice davao najbolje rezultate, isto kao i uzgoj kukuruza, krum-pira, šecerne repe i dr. Uvodenjem intenzivne gnojidbe sa NPK gnojivi-ma to se iz temelja izmijenilo. Na primjer, na tlima na kojima je pšenicaprije davala dobre rezultate danas se s uspjehom uzgaja kukuruz, a istotako podrucja za uzgoj kukuruza danas daju obilate žetve pšenice. Znase da pšenica vrlo dobro uspijeva na neutralnim i slabo alkalicnim tlima,a kukuruz obratno, na kiselim tlima. Što se, dakle, izmijenilo uvodenjemkemizacije u poljoprivrednu proizvodnju? Izmijenila se reakcija tla! Odneutralnog i slabo alkalicnog postalo je više kiselo, a od kiselog neutral-no i slabo alkalicno. To pokazuje da su se izmijenili prirodni uvjeti zaproizvodnju, ali su se povisili urodi. Da je to samo djelomice tocno, po-kazali smo rezultatima dobivenim uzgojem šljive aženke u Francuskoj.Želimo li se, dakle, vratiti biološkoj agrikulturi, moramo tlu vratiti nje-gove prirodne uvjete za proizvodnju, dakle, reakciju tla podesiti tako dabiljka ima prirodne uvjete koji joj odgovaraju.

ŠTO JE REAKCIJA TLA?

Ne želeci se upuštati u cisto kemijsko tumacenje odnosa iona »0« i»OH« kojima se objašnjava kiselost i alkalicnost, zadržat cemo se na re-

210

--i

akciji tla u odnosu na živa bica koja ga nastanjuju. U kiselom tlu živeposve druge vrste organizama od onih u neutralnom i alkalicnom. Uvo-denjem kemizacije u proizvodnju izmijenili smo reakciju tla, a time i ži-vot u nje'rnu, bolje reci uništili ga. Zašto? Još je L. Pasteur utvrdio da sehranidba bilja vrši tako da kroz polupropusnu membranu (semipermia-bilnu) mogu prolaziti samo lijevo orijentirane molekule, dok desno ori-jentirane to ne mogu. Što se dogada u procesu hranidbe bilja? Dio hra-niva što ih dodajemo u obliku sintetskih NPK gnojiva ostaje neiskoriš-ten u tlu. Taj neiskorišteni dio gnojiva blokira rad mikroorganizama iujedno mijenja reakciju tla, drugim rijecima, stvara umjetne uvjete zaproizvodnju i uništava rad korisnih mikroorganizama u tlu.

ŽIVOTU TLU

Vec je prije bilo govora o tome da se biološka agrikultura temelji narespektiranju života u tlu. Svaki sloj tla ima svoje specificne organizmekojih se broj povecava pocam od dubine od 5 cm pa dalje sve do 20 i vi-še, ovisno o rastresitosti i prozracnosti tla. Do dubine od 5 cm tlo je dje-lomice nastanjeno aktinomicetima i još nekim mikroorganizmima, jersvjetlo i sunce djeluju nepovoljno na razvitak organizama u tom po-vršinskom sloju. Što idemo dalje u dubinu, broj mikroorganizama je sveveci, a njihov rad sve intenzivniji.

Rad mikroorganizama u tlu se medusobno upotpunjuje i nadogradu-je, stoga je temeljno pravilo u pripremanju tla da se njegovi slojevi me-dusobno ne preokrecu, jer u svakom sloju živi posebna, njemu svojstve-na vrsta mikroorganizama; jedni pripremaju hranu za druge, te se urastvaranju sastojaka tla medusobno upotpunjuju.

Rekli smo, takoder, da sunce i svjetlo smetaju razvoju mikroorgani-zama u tlu. Što raditi da bismo postupili u skladu s potrebama organiza-ma u tlu? Organizam u tlu moramo zaštititi od utjecaja svjetla i sunca, ato radimo pokrivanjem površine tla. Odmah nakon što smo prorahlili tloi posijali odredenu kulturu, površinu tla valja prekriti tankim slojem ot-padnog organskog materijala. Rad mikroorganizama u tlu je to intenziv-niji, što su povoljniji uvjeti za njihov život, a to su zrak, voda i toplina.Rastvaranjem organske materije u tlu te uslijed aktivnosti °mikroorgani-zama podržava se u tlu odredena toplina. Što je rad na rastvaranju in-tenzivniji, to je i toplina koja se pri tome razvija veca.

Razlika u ocjeni plodnosti tla izmedu biološke i kemijske proizvod-nje jest u tome što se prema kemijskom poimanju plodnosti i priklad-nosti za visoke urode ocjenjuje koliko se u tlu nalazi hraniva u fiziološkiaktivnom obliku, dok se ubiološkoj agrikulturi plodnost tla i priklad-

211

nost za visoku proizvodnju ocjenjuje prema intenzitetu disanja, odnosnokolicini proizvoda disanja tla, to jest izlucivanju CO2.

Promatrajuci razlike izmedu primjene kemijskih hraniva u održava-nju plodnosti tla i postizavanju visokih uroda i biološkog pristupa rješa-vanju plodnosti tla i stanja koje se time postiže, postaje nam jasno zaštosu prije postojale razlike u tlima na kojima se s vecim uspjehom uzgaja,na primjer, pšenica, i u tlima na kojima se prije s vecim uspjehom uzga-jao kukuruz i ostale kulture. Ta su tla bila prirodno podesnija za proiz-vodnju navedenih kultura, što je uvodenjem intenzivne gnojidbe NPKgnojivima potpuno izmijenjeno.

Za održavanje plodnosti tla ubiološkoj agrikulturi i postizanje viso-kih uroda potrebno je, dakle, vratiti tlu prirodnu reakciju, što znaci oživ-jeti ga s onim organizmima koji su mu svojstveni, jer je život u tlu pokre-tac svih aktivnosti u ishrani bilja. No, kako cemo kod navedenih kulturapostici visoke urode?

U vezi s uvodenjem bioloških mjera u proizvodnju poljoprivrednihkultura mnogo je lakše prijeci na proizvodnju povrca, voca i grožda ne-go, na primjer, na proizvodnju žitarica, jer u navedenim vrstama poljop-rivrednih kultura veliki dio proizvoda je voda, a manji dio suha tvar;stoga uz obicne uvjete proizvodnje mnogo je lakši pristup u povecanjusadržaja bez posebne naglašenosti i potrebe za izmjenom plodoreda, kaoosnove za postizanje visokih uroda.

Kod žitarica visoke urode u proizvodnji moguce je postici uvode-njem odredene vrste plodoreda u kojem djetelinsko travne kulture i sojaimaju važan zadatak. Djetelinsko-travne kulture i soja u plodoredu os-tavljaju tlo u dobrom strukturnom stanju i obogacuju ga potrebnim koli-cinama dušika. Ovo je osobito važno jer žitarice traže veci sadržaj raspo-loživog dušika u tlu bez kojeg je vrlo teško postici visoke urode. Praksanam pokazuje da se i u proizvodnji žitarica ubiološkoj agrikulturi posti-žu visoki urodi pšenice (po hektaru 40, 50 i više mtc.) tamo gdje se njo-me zasijavaju odredene površine u plodoredu nakon njegova održavanjakroz 3 do 4 godine djetelinsko-travnim kulturama, uzgojem soje, uz uv-jet da se poduzimaju i ostale mjere u hranidbi (primjenom komposta iostalih prirodnih mineralnih gnojiva). Ako iz navedenog izlaganja želi-mo izvuci neki putokaz za prijelaz iz kemijske na biološku poljoprivre-du, onda prije svega valja naglasiti da takav postupak treba biti postu-pan.

Ako, kao primjer, uzmemo gospodarstvo sa 10 k. j. površine u kojemsu sekao glavne kulture uzgajale žitarice, tada je za pocetak najbolje dapocnemo uzgajati povrce za potrebe vlastitog domacinstva, prije svegastoga što se u proizvodnji povrca ponajprije postiže uspjeh. Ujedno jepotrebno steci izvjesnu preorijentaciju u vlastitom mišljenju. Iz praksepreoravanja tla u kojem duboka zimska brazda ima svoje odredenomjesto u pripremi tla, valja se sada odjednom usmjeriti iskljucivo na

1

I

212

III

1

...

prorahljivanje tla uz produbljivanje dubljih slojeva tla. Zatim, isto takovažna mjera je oživljavanje tla.

Znamo da je život u tlu gotovo uništen nakon intenzivnog gnojenjaNPK gnojivima. Ostaci gnojiva i pesticida potpuno su paralizirali radmikroorganizama u tlu koji su nosioci ishrane. Preci na zasijavanje žita-rica moguce je donekle na površinama koje do tada nisu uopce bile ob-radivane, primjerice, na trajnim livadama ili pašnjacima. Te se površineprireduju tako što se prije jeseni izveze stajski gnoj, po mogucnosti krav-lji, i njime prekrije sloj debljine od 3 do 5 cm. Gnoj može biti i svjež. Nestoji zamjerka da se time iz gnoja gubi mnogo dušika jer eventualni gu-bitak nadoknaduju mikroorganizmi koji se odmah po iznašanju naselju-juu gnoj te ga rastvorbom organskih materija obogacuju dušikom. Uproljece ili još u toku zime, dok je još snijeg, na tim površinama posipa-mo prirodno mineraino gnojivo (KPMG, sirove fosfate i dr.), koji ce jošu toku zime dobro doci za pojacanu ishranu mikroorganizama, kako utlu tako i onih koji se razvijaju na površini. Ovo predstavlja neku vrstupovršinskog kompostiranja koje u novijoj primjeni bioloških metoda za-uzima sve znacajnije mjesto.

Još se bolji rezultati postižu ako na površinu za proljetnu sjetvu na-nesemo kompost i to nakon plitkog preoravanja površina. S obzirom naono što je vec prije receno, preoravanje se vrši vrlo plitko, dubine najvi-še do 20 cm. Kompost se priprema prema novoj metodi kompostiranjakoja traje svega 4 do 6 tjedana. Tako pripremljeni kompost znatno serazlikuje od uobicajenog pripremanja koje je trajalo 2 do 3, pa i više go-dina.

Rezultati koje postižemo u pocetku biološkog održavanja tla nisuspektakularni, ako ih usporedujemo s onima koje postižemo primjenomkemijskih metoda. No svakako su veci ako raspolažemo dovoljnom koli-cinom stajskog gnoja koji prethodno kompostiramo. Slicne rezultate po-stižemo u vocarstvu i vinogradarstvu. Ako postupimo po metodi uzgojavocaka Bouche-Thomas sistem barka, vec nakon tri-cetiri godine može-mo osigurati razmjerno visok urod voca vrlo dobre kvalitete.

Glavna poteškoca prilikom prijelaza na biološko gospodarenje je utome što je potrebno stalno nadgledati ono što se dogada na tlu i biljka-ma. Za to je potrebno steci odredena iskustva. Potpuno je pogrešno bilokakvo šabloniziranje i postupanje po unaprijed odredenom receptu. Tre-ba temeljito ovladati spoznajama o tlu i životu u njemu, kao i o tome štoživot u tlu unapreduje, a što ga uništava. Treba povremeno pratiti stanjepH (kiselosti i alkalicnosti u tlu) te sadržaj organske materije - humusa.Iz iskustva se zna da povecanom kolicinom humu sa za 2,5 do 3 postoznatno pojednostavnjuju sve mjere zaštite biljaka od bolesti i štetocina.

Pratimo li kroz godine sadržaj humusa i kiselost odnosno alkalicnosttla, te ako doista pravilno održavamo tlo i hranimo biljke, vidjet cemoda se stanje pH sve više približava neutralnoj tocki, to jest pH 7. To nam

213

je ujedno pokazatelj da je u tlu sve intenzivniji rad mikroorganizama,narocito bakterija i mikorize koja inace predstavlja životni most izmedutla i korijenovog sistema biljaka.

PRIMJENA ZAŠTITNIH MJERAU BIOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

Potreba primjene zaštitnih mjera u biološkom nacinu održavanja tla ihranidbe bilja predstavlja ogledalo našeg rada u pravilnoj primjeni bio-loških mjera. Što je naše tlo sadržajnije humusom i što je u njemu životmikroorganizama intenzivniji, to se smanjuje potreba za primjenom po-sebnih mjera zaštite poljoprivrednih kultura. Vec smo iznijeli podatakkoji se temelji na iskustvu iz prakse: cim se sadržaj humusa u tlu pribli-žuje postotku od 3 posto, tada nema potrebe za posebnom primjenomzaštitnih mjera.

U klasicnoj poljoprivredi, u kojoj se primjenjuju intenzivne zaštitnemjere, polazi se od krive pretpostavke kojom se želi totalno uništiti šte-tocine i bolesti. Time se, prije svega, uništavaju i naši pomag'aci, to jestpredatori štetocina, te se tako stvara zacarani krug iz kojeg je vrlo teškonaci izlaz. U biološkoj proizvodnji polazimo od spoznaje da je totalnouništenje štetnika neostvarivo jer se život jednoga nadovezuje na životdrugoga, stoga, uništavajuci manje važnog štetocinu omogucujemo raz-voj drugome i za kojeg je vrlo teško pronaci uspješno sredstvo obrane.

. Kao primjer za to može nam poslužiti crveni pauk koji u biološkom vo-carenju uopce ne predstavlja nekog štetnika o kojem bi trebalo posebnovoditi racuna, a kod intenzivne primjene pesticida ni do danas ga se nijeuspjelo definitivno riješiti.

Poduzimanjem bioloških mjera za unapredenje života u tlu nastoji-mo u prvom redu prilagoditi ishranu koja u principu treba da bude štoraznovrsnija, kako organskog tako i mineralnog porijekla.

Svaki proizvodac mora sam dobro poznavati svoje tlo i potrebe hra-nidbe mikroorganizama u njemu. U kolicinskom pogledu može se do.da-vati premalo mineralna gnojiva, uslijed cega nastaje manjak u hranidbi,a može i previše, nakon cega se javljaju neki štetocine kao što su, na pri-mjer, lisne uši na vocu i povrcu. Organskom hranidbom, dakle, ne smijese pretjeravati ako se žele izbjeci dodatne mjere zaštite protiv štetocina ibolesti.

Osim hranidbi, punu pažnju potrebno je posvetiti održavanju tla injegovoj što boljoj strukturi i prozracnosti. Povrce na tlu održavanomulcom, a dobro prozraceno bilo je potpuno zdravo i bez ikakvog vidlji-vog znaka oštecenja. Isto povrce na slabo održavanom tlu i u rastresitomstanju bilo je lošeg izgleda i puno razlicitih štetocina i bolesti.

214

--

Štetocine i bolesti, dakle, napadaju uglavnom oslabljeni organizam,ili zbog loše hranidbe ili zbog nepravilno održavanog tla, uz uvjet da jeizbor vrsta i sorti izvršen pravilno.

ZAKLJUCAK

Znanost, dakle, potvrduje da poljoprivreda koja poštiva život i nje-gove zakone može proizvoditi zdrave i za ljude korisne namirnice. Ovomsmo knjigom željeli potaknuti poljoprivrednike na proizvodnju takvehrane.

Biološka poljoprivreda je znanstveno utemeljena i do sada je položi-la ispit svoje uspješnosti. Ona se može, takoder, sažeti u dvije rijeci: slu-žiti covjeku. Držimo da nesreca naše civilizacije dolazi otuda, što smo za-boravili istinu koju je davno izrekao francuski književnik Rabelais:

»Znanost bez savjesti je ruševina duše«, a kad se radi o poljoprivre- .di, i duše i tijela!

I..

215

~A SAZ~A o ~, ;

.

Vec smo opisali elektroosmozu i stimulativno djelovanje umjetnihgnojiva NPK na povecanu proizvodnju poljoprivrednih kultura. Sadacemo pobliže objasniti u cemu se sastoji to stimulativno djelovanje a uvezi s time i život organizama koji nastanjuju tlo.

- Tlo nastanjuju razliciti organizmi. Razne vrste organizama nastanju-ju kiselo, slabo alkalicno i neutralno tlo. Vec smo opisali da se intenziv-nom gnojidbom tla umjetnim gnojivima mijenja reakcija tla, a time ivrsta mikroorganizama koji ga nastanjuju. Ujedno smo naveli zaštoupotrebom umjetnih gnojiva u hranidbi bilja dolazi do izmjene reakcijetla s time što biljke mogu koristiti u sorpciji hraniva samo lijevo orijenti-rane molekule koje mogu prolaziti kroz polupropusne membrane, dokdesno orijentirane molekule, koje cine 50 posto od ukupnog broja, biljkene mogu koristiti. Tako orijentirane molekule ostaju u tlu neiskorištene,kao ostatak koji zagaduje tlo i mijenja njegovu reakciju, a time i život unjemu. Da predemo na biološku agrikulturu, moramo prije svega vratititlu njegovu prirodnu reakciju, drugim rijecima, moramo oživjeti tloonim organizmima koji su mu svojstveni.

Mijenjanjem reakcije tla mijenja se njegov elektromagnetski potenci-jal koji se izražava u pH vrijednostima.

U vezi stimulativnog djelovanja umjetnih gnojiva naveli smo, tako-der, da biljka uslijed povecane koncentracije fiziološki aktivnih hranivau tlu prima vece kolicine vode cime uskladuje povecani elektromagnet-ski potencijal koji nastaje uslijed dodatnih kolicina umjetnih gnojiva. Izprakse je poznato da se veci urodi postižu za vrijeme vlažne godine (kaošto je bila 1984.), dok urodi redovito podbace za vrijeme sušne godine.

Novija saznanja o plodnosti tla dokazuju da je za njegovu plodnostvažan odnos izmedu kozmickih i terestrickih sila.

Koje su to kozmicke sile? U kozmicke sile ubrajamo utjecaj Sunca,Mjeseca i ostalih planeta.

Medu terestricke sile spadaju razne elektromagnetske i druge sile ko-je su vezane za sastav našeg planeta.

Da bi se postigla plodnost tla, potrebno je da se odnos izmedu koz-mickih i terestrickih sila dovede u ravnotežu jer u slucaju da ona ne po-stoji, uza sva naša nastojanja oko rodnosti pojedinih kultura, rezultati cebiti ograniceni.

1-

~

t

.l

(

216

Da ova saznanja nisu samo plod nekih teoretskih postavki, možemose vrlo lako sami uvjeriti. Za to postoje vrlo razliciti dokazi, a mi cemoovdje navesti samo dva.

Primjerice, kod vocaka koje ne radaju postavit cemo izoliranu spira-lu od elektricne žice, s tim da jedan kraj zabodemo neposredno u tlo uzvocku, a drugim ovijemo stablo u smjeru kazaljke na satu. Broj namota-ja kontrolira se viskom. Visak ce se zaustaviti kad se postigne sklad iz-medu terestrickih i kozmickih sila za pojedinu vocku. Ako smo taj na-motaj obavili pravovremeno, to jest kada još u istoj godini postoji mo-gucnost za formiranje cvjetnih pupova za rod u iducoj godini, vidjetcemo da ce vocka koja je bila poznata po nerodnosti postici veliki urod.

U istu svrhu može nam poslužiti mala naprava, tzv. biorevitalizator.Biorevitalizator je mala dašcica odredenih dimenzija na kojoj se na gor-njoj strani nalazi ugraviran nacrt Keopsove piramide. Iz povijesti je po-znato da su stari Egipcani 2800. g. pr. n. e. u njoj konzervirali leševe bezposebnog konzervansa.

Biorevitalizator

Ako takav biorevitalizator postavimo na vocku koja je poznata posvojoj neplodnosti i to pravovremeno, to jest tako da u istoj godini po-stoji mogucnost formiranja cvjetnih pupova za rod u iducoj godini, nje-zina ce se rodnost povecati.

U cemu se sastoji djelovanje takvog biorevitalizatora? Tim biorevita-lizatorom postiže se zapravo ravnoteža u djelovanju kozmickih i teres-trickih sila.

Na biorevitalizatoru je oznaceno slovom H mjesto koje treba okrenu-tiprema~re. -

217

Postoji razlika u upotrebi biorevitalizatora. Za zrnasto voce Uabuke,kruške, dunje) biorevitalizator se postavlja s istocne strane stabla, a kodkoštunjicavog (šljive, breskve, marelice i dr.) sa zapadne strane.

Razlika izmedu upotrebe spirale i biorevitalizatora jest u tome, štospiralu može uspješno aktivirati sam radiestezist, jer je potrebno da pre-thodno ustanovi tzv. temeljnu zraku koja je za svaku vrst vocaka drukci-ja; ujedno ne smije uciniti veci broj namotaja nego što je nužno jer se uprotivnom vocka može vrlo lako osušiti i uginuti.

Biorevitalizator, naprotiv, može upotrijebiti svatko, s time da pazi nakoju ga stranu vocke postavlja. Osim navedenog, biorevitalizator se mo-že s uspjehom upotrijebiti i u druge svrhe.

Svrha korištenja spirale i biorevitalizatora jest u tome da pojasnispoznaju o plodnosti tla, to jest da se plodnost tla, a time i povecani uro-di ne postižu vecim kolicinama fiziološki aktivnih hraniva u tlu, negodovodenjem ravnoteže izmedu djelovanja kozmickih i terestrickih sila utlu i nad tlom.

>-

"

Pomocu spirale može se neutralizirati. negativan utjecaj tla

Buduci da smo objasnili razlog zašto umjetna gnojiva sa svojim osta-cima mijenjaju reakciju tla, a time ujedno i stanje života u tlu, sada ce-mo objasniti kako pojedina umjetna gnojiva djeluju na promjenu reakci-je u tlu.

Radi boljeg razumijevanja toga navest cemo 3 osnovna elementa ko-ja su važna za te promjene.

t

~

218

. Pomocu pH se dobiva uvid u stanje odnosa »H« i »OH« iona, odno-si kiselosti, neutralnosti odnosno alkalicnosti pojedinog tla;. rH2 faktor, tzv. redoks-potencijal tla, oznacava brzinu promjena oksi-dacijskih procesa u tlu i biljci;. RO faktor oznacava bioelektrootpor koji biljka pruža na .pojedinagnoJIva.

TABLICA 1

Iz navedenih podataka vidi se kako pojedina gnojiva djeluju na triosnovna faktora koja mijenjaju reakciju tla i otpor što ga biljka pri cir-kulaciji sokova pruža na primjenu umjetnih gnojiva. Da tako poremece-ni odnosi ne bi izazvali uginuce biljke, za izravnavanje osmotskog pritis-ka ona upija vecu kolicinu vode nego što je to potrebno u prirodnimuvjetima, a time povecava obujam i ujedno postaje osjetljivijom na na-pad raznih štetnika i bolesti.

Mjerenjem redoks potencijala kod biljaka hranjenih umjetnim gnoji-vima ustanovljeno je, primjerice, kod uzgoja krumpira (dr J. Rouseau),da zlatica napada krumpir gnojen umjetnim gnojivima zbog toga što nje-govo lišce posjeduje vecu oksidativnu površinu, dok lišce krumpira hra-njenog prirodnim gnojivima ima veliku reduktivnu površinu lista, što neodgovara zlatici.

Pasteur je utvrdio da za napad bolesti nije odgovoran mikrob negohranj ivi supstrat, dakle za napad zlatice »krivac« je list krumpira hra-njen umjetnim gnojivima.

Kada je sorta potpuno prilagodena svojstvima tla a time i životu unjemu, te kada se primjenjuje uzgojni oblik i ne remeti prirodna ravnote-ža kozmickih i terestrickih sila, vocka uspijeva vlastitim snagama odolje-ti svim ostalim nepovoljnim faktorima. kao što su napadi raznih insekatai bolesti.

Pod našom kontrolom nalazio se jedan veliki nasad jabuka, koji jezasaden 1981. godine sa 4 sorte: me1rouz (75 posto), ajdared (12 posto),zlatni delišes (10 posto), greni smit (3 posto). Prve dvije godine nakonsadnje nisu se poduzimale nikakve mjere za suzbijanje štetnika i bolesti.Sorta melrouz koja najbolje odgovara tome tlu, bila je u tom razdobljupotpuno zdrava i bez oštecenja, dok je sortu ajdared napala fusikladija,

219

pH rH2 RO

Superfosfat 4,9 30,8 780Vapneni dušik 6,9 31,5 250Fosforna drozga 8,3 32,8 2700Trikalcijski fosfat 7,3 32,0 3400Kalcijski nitrat 7,3 31,2 210Urea 7,3 31,0 3250

a zlatni delišes pepelnica. Nakon što smo napustili strucno vodenje toganasada (1983. godine), potpuno se zapustio i ostao bez njege i zaštite. Uljeto 1985.godine, uslijed zapuštenosti, sve su vocke sorti ajdared, zlatnidelišes i greni smit gotovo propale, dok je, naprotiv, sorta melrouz, pru-žala zdrav izgled te donijela manji broj zdravih plodova (za veci brojplodova nije imala oprašivaca).

UTJECAJ MJESECA I KOZMICKIH SILANA RAST I UROD BILJAKA

Opcenito je poznato da Mjesec utjece na velike morske površine dje-lujuci na stvaranje plime i oseke.

O utjecaju Mjeseca na rast i radanje biljaka manje je poznato, a kadsu seljaci o tome vodili racuna, smatralo se to manje-više pukim praz-novJerJem.

Ukratko cemo se osvrnuti na neka ranija saznanja koja spominjerimski historicar Plinije u svojoj knjizi »Historia naturale«. Plinije navo-di da su u staro doba trgovci drvom kupovali samo ono drvo koje je po-sjeceno za vrijeme mladog Mjeseca.

Neki poljoprivrednici u Istri naklijavaju krumpir za vrijeme mladogMjeseca. Seljaci izvoze gnoj samo onda kada nema Mjeseca jer postojivjerovanje da gnoj iznesen za vrijeme Mjeseca koji »raste« utjece na ja-ce naklijavanje raznih korova.

Profesor Burr s Medicinskog fakulteta Yale, SAD, ustanovio je dakod vocaka postoji potencijalna razlika u kolanju sokova u radu kambi-juma izmedu dvije tocke, koje se nalaze na istoj okomici a na visinskojrazlici od 1,55 m za vrijeme mladog i punog Mjeseca.

Pomocu svjetlosnih mamaca pratili smo let leptira jabukovog savija-ca (Corpocapse pomonelle) na Institutu za zaštitu bilja u Stuttgartu.Broj izlijetanja leptirova pocetkom mladog Mjeseca stalno se poveca-vao. U pocetku je bilo uhvacen o svega 4 leptira, zatim se ulov dnevnopovecavao dok konacno nije postignut broj 27 za vrijeme punog Mjese-ca. Odjednom je let potpuno prestao, odnosno nismo ih više mogli uhva-titi na svjetlosni mamac. To se dogodilo upravo za vrijeme punog~jese-~ ~

U vrijeme ribarenja više smo puta prisustvovali zacudujucem feno-menu što ga izaziva Mjesec. Pokušali smo loviti ribu nocu, ali nismo us-pijevali jer su valovi bili toliko veliki da nije bilo moguce pristupiti bližeobali.

No nakon pola sata, kako se Mjesec uzdigao nad morsku pucinu,more se postupno pocelo stišavati i tako se brzo smirilo da je nastupilapotpuna tišina.

I

1

-i

i'

220

Fenomen o utjecaju Mjeseca na smirivanje morske površine promat-rali smo mnogo puta tako da smo stekli cvrsto uvjerenje o njegovoj veli-koj snazi. U vezi s ribarenjem važno je spomenuti da riba za vrijeme pu-nog Mjeseca naprosto nece da grize.

Pokusima su E. i L. Kolisko eksperimentalno dokazali utjecaj Mjese-ca na klijanje pšenice, jecma i zobi. Najbolji rezultati u naklijavanju sje-mena postignuti su kad je sjetva obavljena 2 do 3 dana prije punog Mje-seca. Isto je utvrdeno i kod drugih biljaka, na primjer, mrkve, rajcice,krumpira i dr.

Kod reza (prorjedivanja) vocaka utvrdeno je da su najbolji rezultatizarastanja rezova postignuti u vrijeme punog Mjeseca. Preporuca se, ta-koder, da se branje voca obavlja u vrijeme punog Mjeseca, no izgleda dase takvo voce brže kvari.

Kakva je to sila koju posjeduje Mjesec? Je li ona povezana sa svjet-losnim refleksom (odrazom Sunceve svjetlosti) ili necim drugim?

Tumacenje našeg velikog francuskog prijatelja Mattea Tavere doistaje originalno, jer ga dosad nismo mogli pronaci ni u jednoj znanstvenojknjizi. Po njemu, rast bilja i ostalog života na zemlji ne podržava Mjesecnego Sunce. Sunce i Mjesec »krecu« se nebeskim svodom od istoka pre-ma zapadu.. Mladi Mjesec vidimo redovito samo na zapadu neposredno nakonšto je »zapalo« Sunce.. Puni Mjesec vidimo samo na istoku, nakon što je »zapalo« Sunce.

To su, dakle, dva razlicita položaja Mjeseca - mladi Mjesec na za-padu i puni Mjesec na istoku.

Kako se Mjeseceve mijene odrazuju na život na zemlji?Matteo Tavera drži da Sunce podržava centrifugalnu silu, to jest silu

koja intenzivira rast biljaka i životinja, dok Mjesec podržava centripetaI-nu silu, to jest silu koja djeluje suprotno sili Sunca - ona zadržava rast.

Kad vidimo mladi Mjesec na zapadu, on se na svojoj putanji okozemlje pocinje odvajati od Sunca i u to vrijeme pocinje sve više djelovaticentrifugalna sila, to jest sila koja stimulira rast, a sve manje centripetaI-na sila Mjeseca, koja suprotno djeluje.. U vrijeme punog Mjeseca, odnosno 2 do 3 dana prije, centrifugalnasila Sunca je najveca jer je tada Sunce »samo« na nebeskom svodu, aMjesec je na suprotnoj strani Zemlje odvojen od Sunca i tada je njegovnegativan utjecaj na rast bilja potpuno paraliziran.

To je ujedno i najpovoljniji trenutak za sjetvu i za ostale radove kojestimulira Sunce.. Poslije punog Mjeseca, on se putanjom oko Zemlje ponovo pocinje»približavati« Suncu i kada do izražaja sve više dolazi njegova centripe-taina sila, koja je najjaca kada ga više »ne vidimo«, za onih 14 dana. Toje ujedno vrijeme kada je stimulativna snaga Sunca najviše potisnuta, tojest kad je i rast biljaka mnogo slabiji.

221

Istok zapad

-------

OM

- --0- - -- -~.

11.8M r\ - - .8"- ~ - - - - - -\.J - - - -- - -- ~ I

EJM~

-"'~

.

,.,.

.

.

..

..

.

O"

"

"

"

" '~.,------MA""'~ , II

-- - - - - -0 ~ -- - - - -- -- -

IV.

J,Z - zemlja,S - sunce, M - mjesecI. - mladi mjesec, II. - puni mjesec,

III.- zadnja cetvrt, IV.- mjesec i suncezajedno na nebu

Mjeseceve mijene

To tumacenje, koliko znamo, nije nigdje znanstveno potvrdeno, alinam izgleda najprihvatljivijim i to iz slijedecih razloga. Život na Zemljiovisi o Suncu iako nam izgleda da pritom dolaze do izražaja Mjesecevemijene. Kad bi se na nebeskom svodu nalazio samo Mjesec (koji tada nebismo vidjeli jer nema vlastitog sjaja), život bez Sunca ne bi bio moguc.Iz toga slijedi logican zakljucak da je Sunce izvor života na Zemlji, a da

222

Mjesec djeluje na dinamiku rasta. Život je, dakle, najintenzivniji nepos-redno prije i za vrijeme punog Mjeseca, a najmanje intenzivan kada gane vidimo.

RITMICKE VARIJACIJE

U mnogim biljkama ustanovljene su ritmicke varijacije u sadržaju iz-vjesnih hranjivih elemenata.

Osim kruženja u 28 dana, postoji odredeni ritam Mjeseca i u toku 24sata. Ustanovljeno je da se sadržaj nikotina u duhanu mijenja u toku da-na, tako da je najveci sadržaj nocu, a najmanji u podne. Sadržaj, pak,biljke valerijane najveci je u podne, a najmanji nocu. Poznavanje tih ci-njenica od osobite je vrijednosti kod skupljanja ljekovitog bilja u medi-cinske svrhe.

OSTALI KOZMICKI UTJECAJI

Ispitivanjem su E. i L. Kolisko dokazali da postoje utjecaji kozmic-kih sila na rast žita. Oni su provodili pokuse naklijavanja žita u jami du-bine 15 metara gdje je bio iskljucen utjecaj svjetlosti i topline. Pritom jeustanovljeno da rast biljaka pokazuje znacajne varijacije prema vreme-nu sjetve, pa se maksimalni rast nije poklapao s maksimalnom toplinom.

Kako se navedene varijacije nisu mogle pripisati utjecaju svjetlosti,toplote i plodnosti tla, to ih treba pripisati nepoznatim ciniocima, vjero-jatno centripetalnoj sili Mjeseca, centrifugalnoj sili Sunca, ili elektro-magnetskim utjecajima Zemlje.

UTJECAJ SUNCEVIH PJEGANA RAST VOCAKA

Utjecaj Suncevih pjega na rast drveca proucavao je M. Tocque(»L'Astronomie Moderne«). Rastom u drvecu nastaju koncentricni kru-govi koji se vide prerezom stabla. U proljece formiraju se slojevi velikogstanicja, a u jesen su ti slojevi manji i zbijeniji. Krugovi se mogu lako iz-brojiti i prema njima se ocjenjuje starost stabla. Starost se ocjenjuje takošto se svaki trostruki sloj stanicja broji kao rast stabla u jednoj godini(god), a to odrazuje i klimatske prilike koje su vladale u toj godini. Uhladnoj i suhoj godini formira se relativno uzak prsten, dok kišna i vlaž-na godina formira veci i zbijen krug (god). Time se može izraditi krivuljakoja predstavlja razne varijacije djelovanja klimatskih prilika u protek-lom razdoblju.

223

Grafikon predstavlja fluktuaciju koja je u skladu s krugom Suncevihpjega od 11 godina, uslijed cega je teško ustanoviti korelacije izmedupromjena izazvanih klimatskim prilikama i krugom pjega. To ide u pri-log stavu da je drvece opcenito osjetljivo na povecanu aktivnost Sunca.

VODA PODRŽAVA ŽIVOT I OBRATNO

U knjizi» L'Energie Cosmique au Service de la Sante et du Progres«M. Violet navodi slijedeci pokus:

»Za vrijeme ispitivanja ucinio sam kemijski cistu vodu sagorijeva-njem vodika u cijevi plamenom uz prisustvo kisika. Litru te vode uliosam u kristalizator i u nju pustio živog punoglavca.

Životinjica je ostala nepomicna i odmah je uginula. Kako bih osigu-rao dovoljnu kolicinu kisika, u vodu sam uvodio zrak i pustio novog pu-noglavca. Ucinak je bio isti - punoglavac je uginuo.

Nakon toga tu sam vodu ulio u stakleni balon, zacepio i zapecatio, azatim ga iznio na balkon. Pokus sam obavio ljeti.

Mjesec dana nakon toga ponovo sam uzeo balon, otvorio ga i u vodupustio punoglavca. Ovaj put punoglavac je ostao živ i dalje se razvijao.

Ova mrtva, kemijski cista voda postala je, nakon što je bila izloženautjecaju sunca na balkonu, živom vodom.

Taj je pokus pokazao da je voda koja je bila izvrgnuta radijaciji, akojom se napaja zemlja, postaje vitainom, to jest vodom koja podržavaživot. Grijanjem iznad 65 DC ili vremenski dužim dodirom ona gubi svo-ju radijaciju i postaje mrtvom.

Kemijski je ostala nepromijenjena kao i ona prije, ali se od nje ipakznatno razlikuje.«

M. Violet uspio je konstruirati poseban stroj koji se sastoji od kon-denzatora izoliranog pcelinjim voskom. Tim je strojem uspio kaptiratinepoznatu radijaciju koju je nazvao »biološkim valovima«. Ucinio jemnoge pokuse u svrhu testiranja takve vode a zakljucci iz njegovih po-kusa su slijedeci:

. Dinamizirana voda izvrgnuta utjecaju Sunca nema toksicki ucinakna živa bica.. Takva voda nema posebne kurativne osobine, ali pojacava mehani-zam obrane organizma, poboljšava opce stanje i trajanje života, ukratko,ima djelotvoran ucinak na covjeka.. Upotrijebljena za bilje (uranjanjem sjemena u dinamiziranu vodu, ilizalijevanjem), povecava urode i uzrokuje raniju i vecu rodnost, kodkravlje repe za 26 posto, krumpira za 6 do 10 posto, s povecanjem sadr-žaja škroba za 17 do 23 posto.

224

Prema M. Violetu, dinamizirana voda pod utjecajem radijacije posje-duje svojstva »žive vode s izvora«, dok voda izvrgnuta utjecaju metala(kao što je voda iz vodovodnih cijevi) gubi svojstva žive izvorske vodejer joj nedostaju biološki valovi.

O prirodi tih bioloških valova mi, dosad, ne znamo ništa.

15 BIOAGRIKULTURA 225

1HOMEOPATIJA)

RAZVOJ HOMEOPATIJE

~

Homeopatijske metode lijecenja stare su više od stotinu godina. No,homeopatiju opovrgavaju suvremeni znanstvenici prvenstveno držeci daljekovito djelovanje homeopatskih lijekova nije moguce zbog smanjenekolicine ljekovite supstancije.

Zakon slicnosti, to jest, slicno se lijeci slicnim (similia simiJjbus cu-rentur), mogao bi se i prihvatiti da pripremanje lijeka nije bilo cesto pra:.....ceno velikim razrjedivanjima ljekovite supstancije.

Tumacenja znanstvenika koji su se protivili velikim razrjedivanjimaljekovite supstancije, narocito onim vecim od 12 CH, to jest vecim odAvogadrove konstante (6,05 x 1023),temeljila su se na tvrdnji da u tak-vim razrjedenjima nema ni traga ljekovitoj tvari, vec da su ona cista des-tilirana voda. Iz tih razloga suvremena znanost odbacuje homeopatskumetodu. Homeopaticari stoga djeluju kao vracevi koji više lijece sugesti-jom nego homeopatskim liiekom.

Suvremena dostignuca znanstvenih istraživanja u podrucju velikihrazrjedenja srecom su potpuno izmijenila dojucerašnja poimanja o ho-meopatiji i time omogucila da se kao nauka postavi na cvrste temelje.

Tumacenja o djelotvornosti lijekova što se dobivaju velikim razrjede-njima prihvatili su mnogi znanstvenici koji su temeljito ovladali takvimispitivanjima.

Profesor Heinz iz CNRS u Strasbourgu dokazao je da destilirana vo-da, koja je u pocetku sadržavala supstanciju (homeopatski lijek), zadrža-va specificnu strukturu otopljene supstancije i onda kada te .f3czrijede-nost otopine prešla Avo&adrov broj. Time je ujedno prihvaceno da jevibracija uzrok djelovanja jako razrijedenog lijeka i da farmakološko di-namicko djelovanje lijeka spada u podrucje !!l~h~n.ik~y"al..9ya-=.Vibraci-jom i njenim ljekovitim djelovanjem moguce je protumaciti i analiziratisve ono što se zbiva u živom organizmu.

229

PRIPREMANJE HOMEOPATSKOG LIJEKA

Otopina se pravi tako da se uzme jedan dio maticne otopine i miješasa 99 dijelova destilirane vode (voda se redovito dva puta destilira) cimese dobiva prvo razrjedenje ili 1 CH. To se razrjedenje zatim potresa rit-micki kroz odredeno vrijeme (svakih 2 - 3 minute). Zatim se iz te otopi-ne uzme jedan dio i miješa sa 99 dijelova nove destilirane vode i dobivarazrjedenje od 2 CH. Ovo se razrjedenje opet potresa ritmicki kroz odre-deno vrijeme.

Na isti se nacin postupa dalje cime se dobivaju razrjedenja od 3 CH,4 CH, 5 CH, 6 CH, itd., ovisno o supstanciji koja se razrijeduje te pred-videnoj reakciji koju ona treba da izazove u covjecjem, biljnom ili živo-tinjskom organizmu.

Razrjedujuci aktivnu supstanciju na više od 12 CH, odnosno 10-24dobivamo razrjedenje koje se nalazi iznad Avogadrovog broja (6,05 x1023)*,to jest ono u kojem nema više ni traga prvotno otopljenoj sup-stanciji.

Ispitivanja radio aktivnim izotopima pokazala su da se vec kod raz-rjedenja od 9 CH ne mogu više pronaci tragovi prvotno otopljene sup-stancije.

Suvremeni znanstveni istraživaci nastojali su objektivirati dokaz odjelovanju visokih razrjedenja. Oni su pronašli odgovarajuce sredstvokojim su izvršili intoksikaciju žive tvari. Proucavajuci postupak elimini-Tanja toksickog djelovanja dodavanjem homeopatskog lijeka u visokomrazrjedenju utvrdili su objektivno uspješno djelovanje visokih homeo-.patskih razrjedenja.

L. Wurmser, J. Ney i profesor Lapp obavili su prva ispitivanja na za-morcima. Davali su im subletainu dozu natrijevog arsenata koja je odgo-varala kolicini od 1000 mg arsena. U prvim satima nakon trovanja ut-vrdeno je izlucivanje 35 posto injektiranog arsena putem urina. To jetrajalo 90 slijedecih sati. Nakon izlucivanja navedene kolicine arsena,

~

* AVOGADROVO PRAVILO: jedan grammol bilo koje tvari u normalnim prilikamazaprema isti volumen i to upravo 22,4litre kod oDe pod tlakom od I atmosfere. Avogadro-va konstanta jest 6,05 x 1023molekula. Stoga I grammol bilo koje tvari sadrži 6,05 x 1023molekula.

230

arsena je još preostalo u tkivu zamoraca i to u jetri i spužvastom tkivukostiju.

Nakon što su injektirali odredenom broju zamoraca homeopatskarazrjedenja, uspjeli su izazvati ponovno izlucivanje preostalog arsenaputem urina. Zamorci kojima nisu bila injektirana homeopatska razrje-denja nisu izlucili preostali arsen iz organizma.

Homeopatska razrjedenja kretala su se izmedu 4 CH (10- 8) i 7 CH.Njihovo djelovanje pocelo se ocitovati tri tjedna nakon intoksikacije, za-tim nakon sedam tjedana, dok su izlucivanja potpuno prestala nakon trimjeseca.

Tim pokusima nepobitno su d~a homeoDatski lijek ne djelu-je autosugestiiom (ucinak placebo).

Ipak, ti su pokusi bili ograniceni na razrjedenja do 7 CH, u kojima sedjelomice još uvijek nalazila prvotno otopljena supstancija homeopat-skog razrjedenja. Stoga ti pokusi nisu dokazivali o ljekovitom djelovanjuvisokih razrjedenja iznad Avo adrovo bro.a.

Drugi istraživaci, me utIm, po uzeh su daljnja ispitivanja obavljaju-ci ih s razrjedenjima koja su veca od Avogadrovog broja. Za sada cemose zaustaviti na istraživanjima profesora Barangera koji drži katedru naPolitehnickoj školi u Parizu.

Baranger je obavljao ispitivanja na pilicima zarazivši ih leukemijom.Ta bolest nemilice pogada perad nanoseci smrtnost i do 100 posto.

Baranger je zarazio veliki broj pilica koje je, zatim, razdijelio u dvijeskupine. U jednoj skupini ostavio je veci broj netretiranih pilica, koji sumu služili kao kontrola, a drugu skupinu tretirao je razrjedenjima home-opatske kulture od 30 CH. Nakon petnaest dana svi netretirani pilici suuginuli, dok je od tretiranih 50 posto bilo na putu ozdravljenja.

I ovim se okusom dokazalo da se ne radi o au osu esti"i lacebo)te da u razrjedenju nije ilo ni traga otoplienoi supstanciii,

231

KAKO DJELUJE HOMEOPATSKO RAZRJEÐENJE

I

.il

j

II

Znanstveno dokazati Hahnemanovo otkrice zahtijeva odgovor nadva temeljna pitanja:

- Djeluje li uistinu homeopatski lijek?- Ako djeluje, u cemu se sastoji to djelovanje?

U tu svrhu eksperimentalno smo ispitivali djelovanje homeopatskihrazrjedenja, cak i vecih od Avogadrovog broja:. Izvor snage homeopatskog razrjedenja, što se naziva aktivno fizikaI-no terapeutsko djelovanje lijeka.. Nacin pripremanja homeopatskog razrjedenja kako bi se omogucilooslobadanje snage homeopatskog lijeka.. Sredstva pomocu kojeg se ta snaga održava u otopini i to kada u njojnema ni najmanjih tragova prvotno otopljene supstancije.. Mijenja li ta energija izvjesne sastojke postupnim razrjedivanjem(primjerice, zašto 7 CH neke supstancije djeluje, a 15 CH ne"djeluje).

Teorija govori da se ljekovito djelovanje homeopatske otopine nemože više osjecati iznad 11 CH. Ipak, iskustva homeopata koji su upot-rebljavali visoka razrjedenja, kao i laboratorijska ispitivanja lijeka, ne-dvosmisleno potvrduju pozitivno djelovanje razrjedenja, i vrlo cesto jeono bilo zacudujuce djelotvorno.

Ispitivanja se odnose kako na biljke tako i na životinje.Profesor Netien, uz pomoc gospode Gavion i J. Boirona 1966. godi-

ne obavljali su pokuse s visokim razrjedenjima modre galice na biljka-ma. Ispitivali su niski grašak koji je uzgajan u loncima. Zalijevali su ga 3puta tjedno otopinom modre galice u kolicini od 20 mg na 1 litru vodeza vrijeme citavog trajanja vegetacije. Svaka je biljka upila 1,4 g modregalice cime je izvršena tzv. subintoksikacija graška.

Uzgajane biljke ipak su sazrele i donijele odredeni urod graška. Tajje grašak poslužio kao materijal za izvodenje pokusa.

Prije svega, promatralo se klijanje sjemena koje je bilo tretiranomodrom galicom te usporedivalo s netretiranim sjemenom. Mjerenjemse ustanovilo da su intoksicirane biljke dale manji urod zrna koji je i ve-licinom bio za trecinu manji od uroda netretiranog graška. Osim toga,intoksicirane biljke sadržavale su 3 puta više modre galice. .

<

232

Prva. svrha drugoga pokusa, koji je izvršen istodobno kao i prethod-ni, bila je u traženju nacina da se pomocu smanjenih (subletalnih) dozamodre galice intoksicirani grašak ponovno dovede u normalno stanje.Jedna kolicina graška se namoci u destiliranu vodu, a druga kolicina urazrijedenu otopinu modre galice od 15 CH.

Njihovim pokusima utvrdeno je da homeopatska razrjedenja modregalice utjecu da se prvobitno intoksicirane biljke graška mogu vratiti unormalno stanje i da razrjedenje od 15 CH stimulira razvoj korijena kojije dosegao istu velicinu kao i korijen kontroliranih biljaka. Razrjedenjamodre galice od 15 CH omogucuju ujedno da se izluci modra galica izbiljaka graška cije je sjeme bilo prethodno intoksicirano modrom gali-com.

J. Boiron je zakljucio da razrjedenje modre galice od 15 CH odstra-njuje modru galicu iz biljaka graška, pri cemu krivulja razvitka graškapokazuje da je razvoj biljaka prethodno intoksiciranog sjemena nalikonoj kontroliranih biljaka.

Tim se pokusima još jednom potvrdila djelotvornost visokih razrje-denja.

Eksperimentalni dokaz djelovanja takvog razrjedenja ponovno je po-tvrdio da svako spajanje otopine s otopljenom tvari na neodredeno vri-jeme izaziva da otopina poprima specifican karakter (strukturu) i ondakada u otopini nema više ni traga prvotno otopljenoj tvari.

J. Boiron je zakljucio da se zakon o identicnosti i slicnosti može ut-vrditi (verificirati) eksperimentima u laboratoriju i da sva razrjedenja,cak i veca od Avogadrovog broja, biološki razlicito djeluju ovisno o kon-stituciji i temperamentu životinje, njezinoj zoološkoj pripadnosti, i o sa-moj supstanciji koja se razrijeduje.

233

HOMEOPATSKO RAZRJEÐENJE

U ispitivanjima razrjedenja vecih od 9 CH, kod kojih su korišteni ra-dioaktivni izotopi, nije bilo moguce pronaci tragove prvotno otopljenojtvari.

Na temelju tih eksperimenata možemo tvrditi da u pokusima sa raz-rjedenjima od 15 CH, a pogotovo onima sa 30 CH, ciji su rezultati bilipozitivni, postoji izvjesni fizikaIno djelujuci faktor koji ne pripadaprvotno otopljenoj tvari.

Odakle dolazi ta energija u homeopatskom lijeku?Izgleda da je djelovanje homeopatske otopine (lijeka) vezano uz os-

lobadanje unutrašnje energije atoma.Profesor Dufor je dokazao da zrak koji se izdiše sadrži radioaktivne

cestice kao posljedica rastvaranja materije.Uvidom u intraatomsku energiju pocinju se otkrivati goleme moguc-

nosti.Time je moguce protumaciti teoriju L. Kervrana obiološkoj tran-

smutaciji.Kokoši uzgajane na tlu ilovace bez kalcija, hranjene hranom kojoj

nedostaje kalcij, nesu jaja bez ljuske. Dade li se pak tim kokošima tinjac,u vremenu od 24 sata kokoši ce nesti jaja s ljuskom.

Jedino moguce tumacenje za to jest:

K~~+ Hi -- Cai~

Nakon što je analizirao zakljucke L. Kervrana, dr Bernard je protu-macio oslobadanje energije u homeopatskom razrjedenju.

Postupnim razrjedenjem uz ritmicko potresanje otapalo dolazi u do-dir s otopljenom supstancijom uslijed cega atomi prelaze s onu stranunjihova normalnog stanja. Iz ovako nastalog nestabilnog stanja djelujuna otapalo u obliku vibracijskih valova koji prirodnu energiju otopljenetvari prenose na otopinu.

~

234

1

TEMELJNI PRINCIPI HOMEOPATIJE

. Tri su temeljna principa homeopatije:. Zakon slicnosti. Zakon velikih razrjedenja. Originalni postupak kod bolesti i pacijenta.

Homeopatija je lijecenje koje se sastoji u doziranju velikih razrjede-nja lijeka, koji u zdrave osobe izaziva simptom nalik onome što se pojav-ljuje u bolesne osobe.

Pravilno upotrijebljen homeopatski lijek djeluje uspješno sve dokbolesnikov obrambeni sistem nije došao u krizu, što se dogada obicno u85 do 90 posto slucajeva.

U slucajevima kad bolesnikov obrambeni sistem dode u krizu, tadaje bolje upotrijebiti alopatski lijek.

235

PRIMJENA HOMEOPATIJE U POLJOPRIVREDI

Prije petnaestak godina sreli smo se prvi put s primjenom homeopat-skih preparata u suzbijanju bolesti i štetocina na vockama. Takav nacinsuzbijanja bolesti i štetocina u poljoprivredi nije bio za nas od osobitevažnosti jer su postojala kemijska sredstva zaštite za koje se tada držaloda je njihova primjena mnogo jednostavnija i ujedno bezopasna zazdravlje ljudi i životinja. Od tada do danas mnogo se toga izmijenilo, ka-ko u nacinu i intenzitetu primjene kemijskih sredstava, tako i u spoznajida je intenzivna primjena takvih sredstava opasna po zdravlje ljudi i ži-votinja.

Osnovna razlika izmedu upotrebe pesticida i homeopatskih prepara-ta sastoji se u tome što je doziranje pesticida sracunato na potpuno uniš-tenje parazita (što do sada nikada nije potpuno uspjelo), a upotrebomhomeopatskih preparata koristeci visoka razrjedenja u smanjenim, tzv.subletalnim dozama, želi se parazite udaljiti od poljoprivrednih kultura,a ne uništiti.

Primjenom homeopatskih preparata pojednostavljuje se a ujedno ipojeftinjuje zaštita poljoprivrednih kultura, jer se njima štede prirodnineprijatelji pojedinih parazita.

Primjenom pesticida uništavaju se prirodni neprijatelji parazita, stva-ra se njihova rezistentnost te uvjetuje pojava novih koji do tada nisu biliopasni. U ekonomskom pogledu to poskupljuje zaštitu.

Osim navedenih razlika u primjeni vec je mnogima postalo jasno da. intenzivna primjena pesticida u zaštiti poljoprivrednih kultura predstav- .lja ozbiljnu opasnost po zdravlje životinja i ljudi. Otrovnost pesticida zaljudsko zdravlje bila je neposredan povod da se vec do sada zabraniupotreba nekih pesticida, kao što su DDT, HCH, ENDRIN i dr., za kojese u pocetku držalo da nisu opasni. Koliko ce preostalih pesticida ostatiu upotrebi?

Primjena homeopatskih preparata u lijecenju ljudi rasprostranjena jeu mnogim zemljama. Koliko je nama poznato homeopatski preparati zasuzbijanje bolesti i štetnika na poljoprivrednim kulturama proizvode sesamo u Francuskoj.

S francuskim preparatima dvije godine smo suzbijali jabukov savijac(Carpocapse pomonelle) i krastavost plodova (Fusic1adium dendriti-cum) na jabukama na objektu Kukljaš u Našicama. Rezultati tih pokusa

~

236

L

t

daju naslutiti da ce njihova primjena i kod nas dati dobre rezultate.Osim navedenih preparata u Francuskoj se proizvode i drugi homeopat-ski preparati za suzbijanje bolesti i štetnika na ostalim poljoprivrednimkulturama.

Primjenom homeopatskih preparata u zaštiti poljoprivrednih kultu-ra:. Smanjuju se doze aktivne materije za provodenje prskanja u odnosuna tzv. subletaine doze.. Provodenjem prskanja smanjenim dozama homeopatskih otopinasmanjuje se opasnost od trovanja ljudi i životinja.. Smanjenim dozama aktivne materije smanjit ce se veliki troškovi za-štitnih mjera.. Smanjenim dozama štite se prirodni neprijatelji parazita jer oni odr-žavaju biološku ravnotežu i besplatno vrše zaštitu bilja.

U tu svrhu predlažemo:. Da se i kod nas znanstveno ispitaju homeopatski preparati u lijece-nju ljudi, bilja i životinja.. Da se pristupi razmatranju mogucnosti proizvodnje homeopatskihpreparata u nas.. Da se prede na doškolovanje odgovarajucih kadrova koji ce znan-stveno primjenjivati homeopatski nacin lijecenja ljudi, bilja i životinja.

.r

~

~

237I

l

r

I

RAD IESTEZIJAU VOCARSTVU

1

ZNACENJE RADIESTEZIJE

Svako bice ima svoj bioelektromagnetski sustav koji se manifestirakako u njegovoj cjelini tako i u svakom pojedinom dijelu, a predstavljanjegovu biološku ravnotežu. Tu se ravnotežu može mjeriti pomocu radi-estezijskog brojila (pendule). Kao radiestezijsko brojilo mogu koristitirazni predmeti od kovina (zlato, bakar i ostale kovine), a kao nemetalnipredmeti staklo, vrba i dr.

Kad s radiestetskim priborom radiestezist stupi u kontakt s bioelek-tromagnetskim poljem, primjerice neke vocke, onda mu radiestetskobrojilo odbrojava odredeni broj impulsa. Taj je broj impulsa kod svakevrste, odnosno sorte vocaka uvijek stalan:

breskva od 50 do 70marelica od 70 do 90jabuka od 110 do 150trešnja od 170 do 240kruška od 110 do 150

Ti se brojevi mijenjaju kod pojedinih sorti unutar vrste, tako na pri-mjer, broj impulsa kod kruške dobra lujza iznosi 170, a kod Dpyenne decomice 240.

Kod svake vocke razlikujemo jednosmjerna odbrojavaqja, na pri-mjer, u pravcu sjever-jug, i kružna odbrojavanja prema kojima se brojilovrti u pravilnim krugovima ili elipsama i to: kad oznacava zdravo i pozi-tivno, zdesna na lijevo, u smjeru kazaljke na satu, a kad oznacava boles-no i negativno, u nepravilnim krugovima ili elipsama, i to slijeva na des-no.

Svaku od navedenih vrsta vocaka karakterizira odredeni broj impul-sa, kako jednosmjernih, tako kružnih. .

Kod vocaka broj jednosmjernih impulsa ostaje stalan za pojedinuvrstu isortu, a mijenja se broj kružnih impulsa. Kad se vocka nalazi uvegetativnom (mladom) stadiju razvoja, broj jednosmjernih i broj kruž-nih impulsa je otprilike isti. Prijelazom na generativni stadij (kada rada)u odnosu na jednosmjerne broj kružnih impulsa je znatno manji. Štovocka više stari, to joj je broj kružnih impulsa u odnosu na jednosmjernesve manJI.

16 BIOAGRIKULTURA 241

'! \f \

f \f \

I \I \

I \/ \

I \I \

/ \I ." \

I f \I f \ \

I / \

@ 9ZDRAV PLOD f BOLESTAN PLOD

/I

ej

Korištenje radiestezijeu vocarstvu

Postoje, dakle, velike razlike izmedu pojedinih vrsta jednosmjernihimpulsa, pa se one mogu dovesti u vezu s vecom vitalnošcu pojedinihvrsta vocaka. Iz razlike izmedu jednosmjernih i kružnih impulsa može-mo zakljuciti o stadijskom razvoju vocke. Nadalje, postoje razlike u bro-ju izmedu stabla i ploda vocke.

Kod stabla najprije dolazi do odbrojavanja jednosmjernih impulsa, azatim kružnih, kod plodova obratno, najprije odbrojavanje kružnih, azatim jednosmjernih impulsa. .

Broj kružnih impulsa kod plodova približno se poklapa s brojem jed-nosmjernih impulsa kod stabala pojedinih vrsta vocaka, primjerice kodplodova:

jabuke od 110 do 150trešnje od 170 do 240kruške od 110do 150

Broj jednosmjernih impulsa kod plodova znatno se razlikuje. Što suplodovi zeleniji i nerazvijeniji, to je broj jednosmjernih impulsa manji, ašto plodovi više dozrijevaju to se i broj jednosmjernih impulsa poveca-va.

242

\

KORIŠTENJE RADIESTEZIJE U VOCARSTVU

1-

Metodom Bouche-Thomas vocke se sade pod kutom od 30 stupnje-va. Ako radiestetsko brojilo primaknemo vocki (grani) koja raste okomi-to, odbrojavat ce odredeni broj impulsa svojstven toj vrsti, odnosno sor-ti. Što vocku (granu) više sagibamo, to ce broj impulsa biti manji, abrojilo ce se zaustaviti kad vocku (granu) položimo pod kutom od 30stupnjeva.

Kut od 30 stupnjeva je kut idealne ravnoteže za vocku. Okomiti po-ložaj vocke uvjetuje bujnost (rast) stabla, a kosi položaj pod kutom od30 stupnjeva predstavlja idealnu ravnotežu elektromagnetskih sila kojedjeluju na rast i rodnost vocke.. Isto vrijedi za.podloge koje se upotrebljavaju za pojedine sorte. Do-bre podloge za pojedine vrste i sorte vocaka treba istom odabrati, što jecesto vrlo dugotrajan i nerješiv posao (pitanje podloge za šljivu bistricubio je i ostao predmet mnogih diskusija, a pravilno. rješenje nije ni dodanas pronadeno).

Mjerenjem impulsa sorte i podloge moci ce se mnogo lakše pronaciodgovarajuca podloga. Suglasnost dvaju komponenata (podloge i sorte)ocituje se u pravilnom kružnom kretanju radiestetskog brojila (slijevanadesno), kod indiferentnih komponenata visak na spojnom mjestu za-staje, a kod inkompatibilnih pocinje kružnim nepravilnih kretanjemzdesna nalijevo. Zakljucujemo da se u selekciji podloga radiestezija mo-že uspješno koristiti.

Visak se u dodiru s elektromagnetskim poljem vocnih plodova proiz-vedenih biološkom metodom krece slijeva nadesno (zdravo), a kod plo-dova fertiliziranih umjetnim gnojivima krece se u nepravilnim krugovi-ma i to zdesna nalijevo (te smo pokuse demonstrirali na Poljoprivred-nom fakultetu u Zagrebu).

243

BOLESTI VOCAKA UZROKOVANEPATOGENIM ELEKTROMAGNETSKIM ZRACENJEM

U vocnom nasadu nailazimo vrlo cesto na bolesne vocke kojima neznamo uzrok bolesti.

U nasadu bresaka nedaleko Zagreba nekoliko godina nakon sadnjepocela su se pojedina stabla žutjeti, a zatim i sušiti. Neki su strucnjacitvrdili da je prema vanjskim simptomima uzrok propadanja pomanjka-nje željeza, drugi mangana itd. Folijarno dodavanje željeza i mangananije dalo rezultate. Nasad se na kraju morao iskrciti.

Ustanovili smo da pojedina vocna stabla stalno zaostaju u rastu, sla-bo radaju i daju neke izoblicene plodove, a vrlo cesto se i potpuno osu-še. Analizirajuci tlo ispod takvih vocaka i pregledavajuci korijen nismomogli pronaci odredene uzroke za takvo stanje. U nekom velikom voc-nom nasadu (otprilike 100 ha) jabuka, krušaka, šljiva i bresaka utvrdiosam da su vocke koje su pokazivale znakove slabog zdravlja bile iz-vrgnute jakom zemnom elektromagnetskom zracenju.

Iskapanjem nekoliko stabala na korijenu je pronaden Bacterium tu-mefaciens. Ujedno se ustanovilo da na tom mjestu postoji jako elektro-magnetsko zracenje, pa je Bacterium tumefaciens vjerojatno bio sekun-darni uzrok propadanju. Kako je vocka bila trajno izvrgnuta elektro-magnetskom zracenju , njezina životna snaga (vitalnost) je toliko oslabi-la, da ju je bolest mogla lakše svladati.

Prolazeci vocnim nasadom primijetio sam da su pojedina stabla jakonagnuta. Uzrok tome nije bio vjetar i slabo ukorjenjivanje, vec neka sila,od koje kao da vocka želi pobjeci jer joj smeta u rastu. Kod svih nagnu-tih vocnih stabala u tom nasadu mogao sam ustanoviti da su bila iz-vrgnuta jakom elektromagnetskom zracenju.

Za vecinu bolesnih stabala, za koje se tvrdilo da ih je napao rak a ci-je rane nisu bile uzrokovane nepotpunim kalusiranjem ucinjenih rezova,ustanovio sam da su izvrgnuta jakom elektromagnetskom zracenju.

Neke kruške i jabuke u nasadu, uz potpuno jednaku njegu i fertiliza-ciju vrlo slabo radaju i plodovi su im cesto deformirani. Uzrok tim poja-vama otkrio sam u jakom zracenju. Ovime ne želimo tvrditi da je svimbolestima i propadanju vocaka u nasadima uzrok patogeno elektromag-netsko zracenje, jer postoje i drugi uzroci, kao što su klimatski i zemljiš-ni uvjeti, slaba kompatibilnost, loša hranidba, razne gljivicne i ostale bo-lesti i štetnici. Ipak, poja've bolesti i propadanja vocaka, zatim slaba

244

Ij

rodno st pojedinih stabala, kržljavi i izobliceni plodovi, pojave raka i vi-rusnih oboljenja vrlo cesto su uzrokovane patogenim elektromagnetskimzracenjima kojima su izvrgnute vocke na ravnim i slabo ocjeditim dima snepropusnim donjim slojevima. Stoga bi na tim dima prije podizanjavocnog nasada trebalo prethodno obavljati radiestetska istraživanja.

245

Kompostiranje u hrpama

r:

Sjeme sojeO klijavosti inokulirane soje ovisi uspjeh u proizvodnji

'I:

ii'tf

I

Mulciranje vocaka strojem - mulcerom

Formiranje krošnje - po sistemu barka

L

Cvjetna stjenicaAnthocoris nemorumglavni neprijateljcrvenog pauka

.

Vrataši Rhapidideshrane selisnim ušima

Božja ovcicaAnatis ocellataneprijateljlisnih uši broj jedan

,-

Nasad jabuka posadenih po sistemu barka

Sadnjom vocaka pod kutom od 300 postižu se visoki urodi i redovita rodnost

"'---

II

Radovi u povrtnjaku - združenom sadnjom povrca postižu se visoki urodi

Francuski nacin sadnje krumpira -urod krumpira u jednoj kucici

,;;. ., ...

" Il,I 11\,111':- ..

.'l1J<t- 11>-

~

Soja u punoj vegetaciji

Soja igra važnu ulogu u snabdijevanju tla dušikom

I;:L

Gujavice održavaju tlou rastresitom stanju

J

Pergola trientina - loza se gadi okomito, a zatim savija pod kutom od 30°

Vinograd zasaden pod kutom od 30 °

LITERATURA

1. Aubert, C.: L'Agricu1ture biologique, Paris, 1960.2. Bouche-Thomas: La Methode Bouch{:-Thomas, Angers, 1953.3. Coutanceau, F. M.: Arboriculture Fruitiere, J. B. Bailliere et Fils Edit, Paris,

1962.4. Chaboussou, F.: Les Plantes Malades des Pesticides, Debard, Paris 65. Easey, B.: Practical Organic Gardening, London6. Friedrich, R: L 'infJuence de la Lune sur les Culture, La Maison Rustique,

Paris, 1979.7. Hilkenbaumer, F.: Obstbau, Paul PaTer, Berlin-Hamburg, 1953.8. Howard, A.: An Agricultural Testament, London9. Josifovic,M.: Opcafitopatologija,Beograd,1964

10. Konemann, E.: Bi1ogischer Obstbau, BLV Verlagsgeselschaft, Munchen--Bonn-Wien

Il. Kriškovic, P.: Osnove biološkog vocarstva, Zagreb, 1972.12. Kriškovic, 'p.: Arboriculture Fruitiere Biologique, Paris, 1974., 1977.13. Kriškovic, P.: Der Biologische Obstbau in der Praxis, Stuttgart, 1984.14. Louis, A.: Fertilisation en culture biologique, Bull. Nature & Progres, No. 2,

Paris, 1963.15. Meurius, J.: Homeopathie V{:g{:tale,Les annales homeopathiques Franyai-

geg,Paris, 1960.16. Micurin, L.: Socinenia, Moskva, 1948.17. Niketic, M., Gavrilovic. M.: Savremeno vocarstvo, Beograd, 1958.18. Abbc Mermet: Commentj'op{:re, Paris, 1952.19. Muller, M.: Praktische Anleitung zum organisch-biologischen Gartenbau,

Grosshochstetten, 1970.20. Pfeiffer, E.: Fecondit{: de la Terre,Triades, Paris, 1966.21. Rassmussen, E.: Therapeutique des arbres [ruitieres en Bio-Dynamique,

Bull. Nature & Progres, No. I, Paris, 1965.22. Rodale and starr: How to Grow Vegetables and Fruits by Organic Method,

Emanus, Pennsylvania, 1961.23. Rusch, H. P.: Boden[ruchtbarkeit, Heidelberg, 1968.24. Steiner, H.: Zwolf Jahre integrierter PfJanzenschutz im Obstbau, Stuttgart,

1965.25. Steiner, H.: Niitzlinge im Garten, Eugen UlmerVerlag, 1985.26. Sykes, F.: Modem Humus Farming, Emmanus, Pennsylvannia27. Stankovic, D.: Oplemenjivanje vocaka i loze, Beograd, 1960.28. Tavera, M.: Agriculture Biologique, Bull. Nature & Progres, Paris, 1963.29. Voisin, A.: Lebendige Grasnarbe, Bonn-Wien, 1961.30. Žiher, R.: Rašlje vilinske - Radiestezija, Zagreb, 1965.

247

'"-

ZAKLJUCAK

Temelj BIOAGRIKULTURE jest primjena BIOELEKTRONIKEu proizvodnji poljoprivrednih kultura. BIOELEKTRONIKOM u proiz-vodnji dovodi se u ravnotežu djelovanje kozmickih i terestickih sila i ti-me se omogucuje proizvodnja zdrave i jeftine hrane u poljoprivredi.

Ishranom bilja upotrebom u vodi topivih soli u fiziološki aktivnomobliku djeluje se stimulativno na povišenje prinosa koji su nezdravi zbogupotrebe pesticida, a skupi jer se u takvoj proizvodnji ne koristi djelova-nje kozmickih i terestickih sila kao jeftinog prirodnog resursa u proiz-vodnji.

Temeljem vršenih ispitivanja i postignutih rezultata u korištenju koz-mickih i terestickih sila u proizvodnji poljoprivrednih kultura utvrdenoje da je na taj nacin moguce proizvesti dovoljne kolicine zdrave i jeftinehrane za ishranu ljudi, bilja i životinja bez upotrebe pesticida, koji suinace sastavni dio proizvodnje poljoprivrednih kultura u ishrani biljaproizvodnjom u upotrebi u vodi toplih soli.

Primjenom Þ×ÑÛÔÛÕÌÎÑÒ×ÕÛ u pr9izvodriji ,poljoprivrednihkultura moguce je znatno unaprijediti pr()i?:v()dIijuzdravih i jeftinih pro-izvoda u poljoprivredi i time znatnosnizititr()škove proizvodnje u proiz-vodnji zdrave i jeftine hrane za ishranu ljudi, bilja i žiyotinja.

248

SUMMARY

BIO-AGRICULTURE' is based on the application fo BIO-ELEC-TRONICS in the production of agricultural products. Making use ofBIO-ELECTRONICS in food-production leads to a balance of the ef-fect of cosmic and terrestrial forces and in this way enables productionof healthy and cheap food in agriculture.

Fertilizing plants with dissolving salts which are in physiological1yactive form stimulates an increased harvest, but an unhealthy one, dueto the use of pesticides. It is also an expensive production because thereis no use made of the effect of cosmic and terrestrial forces as cheap andnatural resources in food production.

Based upon experiments and obtained results in applying cosmicand terrestrial forces in the growing of agricultural products we have co-me to the conc1usion that sufficient quantity of healthy and inexpensivefood can be obtairied for human, animal and plant nourishment withoutusing pesticides which are usual1y so largely applied in agriculture.

Applying BIO-ELECTRONICS in agriculture makes possible an im-provement in food production and a considerable reduction of costs inproduction of healthy and inexpensive nourishment for people, plantsand animals.

249

SADRžAJ

綻½¦¿¸ª¿´»òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòЮ»¼¹±ª±®òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

HRANITI LJUDEKVALITETAHRANE òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÊ·¦«¿´²¿·´·°®·ª·¼²¿µª¿´·¬»¬¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

Õª¿´·¬»¬¿ ±µ«­¿ ·´· ±®¹¿²±´»°¬·½µ¿ µª¿´·¬»¬¿ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò

Þ·±´±�µ¿µª¿´·¬»¬¿ òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

Ú¿µ¬±®· · µ®·¬»®·¶· ¾·±´±�µ» µª¿´·¬»¬»ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò

Ú¿µ¬±®· ¾·±´±�µ» µª¿´·¬»¬»koji su otkrivenikemijskomanalizom. . . . . .Vitalnostkao osnovnikriterijbiološkekvalitete. . . . . . . . . . . . . . .KVANTITATIVNII KVALITATIVNIREZULTATI. . . . . . . . . . . .Randmani rentabilnostproizvodnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Žitarice, okopavine i leguminoze ......................Povrtlarskeku1ture ..............................Vocarstvoivinogradarstvo..........................Ю±·¦ª±¼²¶¿³´·¶»µ¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòЮ±·¦ª±¼²¶¿³»­¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòЮ±·¦ª±¼²¿½·¶»²¿« ¾·±´±�µ±¶°±´¶±°®·ª®»¼·ò. . . . . . . . . . . . . . .

KVALITETA PROIZVODA òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

Õª¿´·¬»¬¿·¦¹´»¼¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÕª¿´·¬»¬¿±µ«­¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

Pottingerovieksperimenti .Proizvodnjajajakodkokošihranjenih. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Biološki test na biljkama ............................

BIOAGRIKULTURAU PRAKSITLO .Fizikalnasvojstvatla ..............................Kemijskasvojstvatla ..............................Reakcijatla....................................Reakcijatla u organskojhranidbi bilja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Elektroosmoza..................................Biološkasvojstvatla...............................Alge. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .'. . . . . . . . . . . . . . . .Gljive.......................................Aktinomicete...............................Bakterije .............................

~

57

151515161717182020212121212222242424242526

2929293132333636373737

251

Uloga bakterija (niikroorganizama) ukruženju dušika. . . . . .Gliste . . . . . . '. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Antagonisticki odnos izmedu organizama tla. . . . . . . . . . . . . . . . .Mikrobiološkaravnotežatla ..........................Humus ......................................Uloga organske materije i humusa u održavanju plodnosti tla .......Encimi-fermenti................................OSNOVE BIOLOŠKE AGRIKULTURE . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Funkcionalna definicija plodnosti tla ubiološkoj agrikulturi . . . . . . . .Prirodnaplodnosttla ..............................Rizosfera.....................................Mikoriza .....................................Kako nadoknaditi odnošenje mineralnih elemenata iz tla . . . . . . . . . .Kako nadoknaditi nedostatak hraniva u tlu . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Dušik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Kalij ... '. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Fosfor .....................................Ostali elementi.................................

PRIPREMANJETLA..............................Rigolanjetla ...................................Podrivanjetla ..................................HRANIOBABILJA...............................Primanje hraniva u fiziološki aktivnom obliku, uglavnom dušika, fosfora ikalija .......................................Primanje hraniva u procesu metabolizma. . . . . . . . . . . . . . . . . . .Komparativni pregled.hranidbe bilja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .OSNOVNETEHNIKE BIOLOŠKEAGRIKULTURE . . . . . . .Fertilizacija....................................

Kompostiranjeuhrpama...........................Indormetodakompostiranja.........................Kompostiranjena površinitla (Sheetcomposting). . . . . . . . . . . . .Tehnikapovršinskogkompostiranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Zelenagnojidba................................

PLODOREDUAGRIKULTURI.......................PROIZVODNJAKUKURUZAMULCIRANJEM . . . . . . . . . . . . .Porijeklokukuruza................................Prirodniuvjetiproizvodnjekukuruza. . . . . . . . . . . . . . . . . . ; . .

Klima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Rasporedoborina...............................Temperatura..................................Tlo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Opcenitoosjetvikukuruza..........................Izborsorte...................................Izborsjemena .................................Vrijemesjetve .................................Gustocasjetve.................................

252

r

38394041424344474849505457585858585960606266

666970

7171717276767777828384848484858585878888

Nacinsjetve òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòб­¬«°¿µµ±¼­¶»¬ª»òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÒ¶»¹¿µ«µ«®«¦¿²¿µ±²­¶»¬ª» òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

Ю·®±¼µ«µ«®«¦¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

ÍÑÖß Ë Þ×ÑÔÑ�ÕÑÖ ÐÎÑ×ÆÊÑÜÒÖ× ØÎßÒÛò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò òб®·¶»µ´±òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò˦¹±¶ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò

Ͷ»¬ª¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÙ²±¶·¼¾¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòײ±µ«´¿½·¶¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÕ¿µ±«¦¹¿¶¿¬·­±¶«òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÊ®·¶»³»�»¬ª»òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÍ°®»³¿²¶»­±¶»òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòͱ¶¿µ¿±¹²±¶·ª±òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

ÚÎßÒÝËÍÕ× NACIN SADNJE KRUMPIRA. . . . . . . . . . . . . . .б®·¶»µ´±µ®«³°·®¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòЮ·®±¼²·«ª¶»¬·°®±·¦ª±¼²¶»òòòòôò òòô òòòòòòòò

Õ´·³¿ò . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ì»³°»®¿¬«®¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÌ´± ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò

Ñ°½»²·¬±±­¿¼²¶·µ®«³°·®¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòצ¾±®­±®¬»òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

צ¾±®¹±³±´¶¿¦¿­¿¼²¶« òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÊ®·¶»³»­¿¼²¶»òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòÙ«­¬±½¿ ­¿¼²¶»ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò ò

Õ±´·½·²¿ ­¶»³»²¿ ¦¿ ­¿¼²¶«ò ò ò ò

Ò¿½·²­¿¼²¶»òòòòòòòòòòòòòòòд¿²­¿¼²¶»òòòòòòòòòòòòòбª®�·²­µ¿ ­¿¼²¶¿ ò ò ò ò ò ò ò ò ò

Í«¦¾·¶¿²¶» µ®«³°·®±ª» ¦´¿¬·½» òòôòò

Ê¿¼»²¶»µ®«³°·®¿ òôòòòòòòòòòòòòòß²¿´·¦¿®»¦«´¬¿¬¿òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòò

. . . . . . .. . . . .

. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

BIOLOŠKO POVRTLARSTVO . .Što je biološko povrtlarstvo . . . . . . . . . . . .Organizmi u tlu i njihov zadatak. . . . . . . . .Mrvicastastruktura¬´¿ ôòòòòòòÞ·´¶²·°±µ®·ª¿½òòòòòòòòòòòòòòòòòHumus u tlu - temelj trajne hranidbe biljaUmjetna gnojiva - kratkotrajan uspjeh u hranidbi òòòòòòòòòOsnovno pravilo biološkog povrtlarstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Prakticne mjere ¦¿prijelazna biološkopovrtlarstvo . . . . . . . . . . . . .Prezimljenje gredica i priprema za zimsko mirovanje. . . . . . . . . . . .Æ·³­µ·¦»³´¶·�²·°±µ®·ª¿½òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòRaznevrstetla òòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòòIzmjenapovrtnih kultura (plodored) . . . . . . . . . . . . . . . . . .Združivanjepojedinihpovrtnih kultura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Mjesecevutjecaj na rast povrtnih kultura. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .. . . . . .

. . . . . . . . . . . . .. . . . . .

8888898994959595969696979899

101102103103103104104104104105105105105106107108108110

112112112113114

115116116116117118119120121

253

Rad upovrtnjaku i orude ............................Orudeza obradu ,...................Uredenjegredicaza sjetvu ..........................Sjetva(sadnja).................................Zemljišnipokrivac-mulc..........................

Dodatnemjereza vrijemevegetacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Bolestinapovrcu ................................Kukcikojinapadajupovrce ..........................Kompostiranje..................................Toplaklijališta..................................Miješanekultureili kombiniranegredice. . . . . . . . . . . . . . . . . . .Zelenagnojidba .................................Kišnegliste....................................Posloviu povrtnjakukroz godinu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Kakozaštititipovrtnekulture od parazita. . . . . . . . . . . . . . . . . . .BIOLOŠKOVOCARSTVO .Proizvodnjavoca.................................

Visokorodne sortevoca .Fertilizacija ..................................Intenzivnemjerezaštiteod parazita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Tlo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Biološkakvalitetavoca .............................Ekonomicnostbiološkogvocarstva ......................Izborvocaka ...................................Razmnažanjevocaka ..............................Cijepljenjevocaka................................Podlogazavocke.................................Rasadnickaproizvodnja.............................Proizvodnjasadnica...............................Uzgojniobliciu biološkomvocarstvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Uzgojnioblik .................................Visinarasta ..................................Medusobniodnossorteipodloge .Rana i redovita rodnost vocaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

UzgojnioblikB-T-sistembarka ......................Usmjeravanjeredova .Razmacikodsadnje..............................Pripremasadnica ...............................Postupakkodsadnje .............................Drugagodinanakonsadnje .........................Treca,cetvrtai ostalegodinenakon sadnje. . . . . . . . . . . . . . . . .

Rezultatiuzgojavocakapo sistemubarka. . . . . . . . . . . . . . . . . . .Rezvocaka....................................Bolestii štetnici .................................

Opcipodaci ..................................Kompostiranjeoboljelihbiljaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Osnovnepostavkesuzbijanjabolesti i štetnikau biološkomvocarstvu. . .Suzbijanjebolesti ................................

254

121121123124126128129130130135135137138139141143143143144145148149150150151151152153154154154155155155156158159160160161163166167172172173174178

Ji

~I

t

1

Suzbijanještetocinanavockama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Sredstvaprotivbolestii štetocina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Ptice kao pomagaci u zaštiti vocaka od kukaca . . . . . . . . . . . . . . . .Kvantitativnii kvalitativnirezultatiu biološkomvocarstvu. . . . . . . . .Integralnazaštitavocaka ............................Ulogapcelauoplodnjivocaka.........................BIOLOŠKO VINOGRADARSTVO .

BIOLOŠKA POLJOPRIVREDA DANASVELIKA BRITANIJA .............................SRNJEMACKAIŠVICARSKA .......................DRUGE ZEMLJE................................

COVJEK I ŽIVI SVIJETPRIJELAZ NA BIOLOŠKU AGRIKULTURU . . . . . . . . . . . . . . .Štojereakcijatla.................................Život u tlu ....................................Primjena zaštitnih mjera u biološkoj poljoprivredi. . . . . . . . . . . . . .Zakljucak.....................................NOVIJA SAZNANJA O PLODNOSTI TLA. . . . . . . . . . . . . . . . .Utjecaj Mjeseca i kozmickih sila na rast i urod biljaka. . . . . . . . . . . .Ritmickevarijacije .Ostalikozmickiutjecaji .............................Utjecaj Suncevih pjega na r~t vocaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Voda podržava životi obratno .........................

HOMEOPATIJARAZVOJHOMEOPATIJE .PRIPREMANJE HOMEOPATSKOG LIJEKA. . . . . . . . . . . . . . .KAKO DJELUJE HOMEOPATSKO RAZRJEÐENJE . . . . . . . . . . .HOMEOPATSKORAZRJEÐENJE .....................TEMELJNI PRINCIPI HOMEOPATIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . .PRIMJENA HOMEOPATIJE Ë POLJOPRIVREDI. . . . . . . . . . . .

RADIESTEZIJA U VOCARSTVUZNACENJERADIESTEZIJE 241KORIŠTENJE RADIESTEZIJE U VOCARSTVU. . . . . . . . . . . .. 243BOLESTI VOCAKA UZROKOVANE PATOGENIM ELEKTROMAG-NETSKIMZRACENJEM 244Literatura : 247

l

180183184186188192194

199202205

210210211214215216220223223223224

229230232234235236

255

Izdavacka radna organizacija»MLADOST«

Zagreb, Ilica 30

Generalni direktorBRANKO VUKOVIC

Likovni urednikBRANKO VUJANOVIC

Tehnicki urednikRATKO HUDINA

KorektoriLELA COFFOU

MARIJA MOLNAR

TISAK: RO »ZRINSKI«, CAKOVEC - 1989.

Naklada: 4000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveucilišna biblioteka, Zagreb

DOK 631 :613.2](035)

KRIŠKOVIC, PavaoBioagrikultura u praksi: proizvodnja zdrave i jef-

tine hrane / Pavao Kriškovic ; [crteži Nada Paulic...[et aL] ; fotografije Pavao Kriškovic]. - I. izd. -Zagreb: Mladost, 1989. - 247 str. : ilustr. ; 24 cm.-(BibliotekaFormat)

Bibliografija: str. 246. - Summary.

ISBN 86-05-00276-X