13
BIODIVERZITET I KONZERVACIJA 18.09. UVOD Tokom posljednjih dvadesetak godina kako u naučnim krugovima i štampi tako i u «običnom» populusu se diskutuje o biodiverzitetu ili biološkome diverzitetu. Zapravo, termin biološki diverzitet prvi je upotrebio Raymond F. Dasmann 1968 braneći konzervaciju prirode. Ova riječ s početka nije široko prihvaćena. Kovanicu bodiverzitet (biološki + diverzitet) stvorio je W.G. Rosen 1985 godine. Od 1988 (E.O. Wilson) ovaj termin se uobaijačeno koristi od strane, ekologa, biologa, šumara, agronoma, političara.... Biološka raznolikost" ili "bioraznolikosti" može imati mnogo tumačenja. Biolozi najčešće definiraju bioraznolikosti kao "ukupnost gena, vrsta i ekosustava regije". Prednost ove definicije jest da se da opisati u većini slučajeva i predstavlja jedinstven pogled na tradicionalne tri razine na kojem biološke raznolikosti: - raznolikosti vrsta - ekosustava raznolikosti - genetska raznolikost - Naknadno je definirana četvrte razine raznolikosti: molekularne raznolikosti. Iako je ovaj termin čest veoma je teško dati njegovu jasnu i punu definiciju međutim, Član 2. Konvencije o biološkome diverzitetu (UNEP 1992) daje jednu od definicija ovoga termina, a koja glasi da biodiverzitet predstavlja: «... varijabilnost svih živih organizama iz svih resursa uključujući varijabilnost, između rodova, kopnenih, marinskih i ostalih vodenih ekosistema i ekoloških kompleksnosti čiji su oni dio; to uključuje diverzitet unutar vrsta, između vrsta i ekosistema» Zašto istraživati biološki diverzitet? Zašto je važan biloški diverzitet ? Koristi od biodiverziteta Poljoprivreda Raznolikost gena „hrane“ pomagala oporavak kad je dominantna sorta imala bolesti ili je napao predator npr.: - Trulež krumpira u Irskoj od 1846.g. bio je glavni uzrok u smrt miliona ljudi i a natjeralo je na iseljavanje još milion. To je bio rezultat sadnje samo dvije vrste krumpira, osjetljivi na trulež. - Kada je prešavši iz Indonezije u Indiju 1970 virus pogodio rižina polja, 6273 sorti su bili testirani na otpornost, samo jedan je bio otporan. Ova sorta je hibridzirana s drugim sortama, i sada je široko uzgaja. [41]

Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Biodiverzitet i konzervacija biljaka

Citation preview

Page 1: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

BIODIVERZITET I KONZERVACIJA 18.09.

UVODTokom posljednjih dvadesetak godina kako u naučnim krugovima i štampi tako i u «običnom» populusu se diskutuje o biodiverzitetu ili biološkome diverzitetu. Zapravo, termin biološki diverzitet prvi je upotrebio Raymond F. Dasmann 1968 braneći konzervaciju prirode. Ova riječ s početka nije široko prihvaćena. Kovanicu bodiverzitet (biološki + diverzitet) stvorio je W.G. Rosen 1985 godine. Od 1988 (E.O. Wilson) ovaj termin se uobaijačeno koristi od strane, ekologa, biologa, šumara, agronoma, političara....Biološka raznolikost" ili "bioraznolikosti" može imati mnogo tumačenja. Biolozi najčešće definiraju bioraznolikosti kao "ukupnost gena, vrsta i ekosustava regije". Prednost ove definicije jest da se da opisati u većini slučajeva i predstavlja jedinstven pogled na tradicionalne tri razine na kojem biološke raznolikosti:

- raznolikosti vrsta - ekosustava raznolikosti - genetska raznolikost - Naknadno je definirana četvrte razine raznolikosti: molekularne raznolikosti.

Iako je ovaj termin čest veoma je teško dati njegovu jasnu i punu definiciju međutim, Član 2. Konvencije o biološkome diverzitetu (UNEP 1992) daje jednu od definicija ovoga termina, a koja glasi da biodiverzitet predstavlja: «... varijabilnost svih živih organizama iz svih resursa uključujući varijabilnost, između rodova, kopnenih, marinskih i ostalih vodenih ekosistema i ekoloških kompleksnosti čiji su oni dio; to uključuje diverzitet unutar vrsta, između vrsta i ekosistema»

Zašto istraživati biološki diverzitet?Zašto je važan biloški diverzitet ?

Koristi od biodiverzitetaPoljoprivredaRaznolikost gena „hrane“ pomagala oporavak kad je dominantna sorta imala bolesti ili je napao predator npr.: - Trulež krumpira u Irskoj od 1846.g. bio je glavni uzrok u smrt miliona ljudi i a natjeralo je na iseljavanje još milion. To je bio rezultat sadnje samo dvije vrste krumpira, osjetljivi na trulež. - Kada je prešavši iz Indonezije u Indiju 1970 virus pogodio rižina polja, 6273 sorti su bili testirani na otpornost, samo jedan je bio otporan. Ova sorta je hibridzirana s drugim sortama, i sada je široko uzgaja. [41] - Hrđa kafe je napala plantaže u Šri Lanki, Brazilu i Srednjoj Americi u 1970. Otporna sorta je pronađena u Etiopiji.

Ljudsko zdravlje Biološka raznolikost pruža kritičnu podršku za otkrivanje droge (suhih lkekovitih biljaka ili njihvih dijelova) i dostupnost medicinskih izvora. Značajan dio lijekova su spravljeni, direktno ili posredno, iz bioloških izvora. Najmanje 50% od farmaceutskih spojeva na tržištu SAD-a su izvedeni iz biljaka, životinja i mikro-organizama. Oko 80% svjetske populacije ovisi o lijekovima iz prirode (koji se koriste kod moderne ili tradicionalne medicinske prakse) za osnovnu zdravstvenu zaštitu. Samo mali dio divljih vrsta je istragom za medicinsku potencijalne . Biološka raznolikost je ključna za napredak kroz područje bionika.

Industrija Mnogi od industrijskih materijala proizlaze izravno iz bioloških izvora. To uključuje građevinske materijale, vlakna, boje, gume i ulja. Biološka raznolikost je također važno za sigurnost resursa kao

Page 2: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

što su voda, drvo, papir, vlakna, i hrane. Kao rezultat toga, gubitka biološke raznolikosti je značajan faktor rizika u razvoju poslovanja i prijetnja dugo pojam ekonomske održivosti.

Usluge ekosistemaBiološka raznolikost podržava mnoge usluge ekosistema koje često nisu odmah vidljive. Ona igra ulogu u reguliranju hemije naše atmosfere i voda. Biološka raznolikost je direktno uključena u pročišćavanje voda, recikliranje hranjiva i održavanje tala plodnim. Eksperimenti s kontroliranim uvjetima su pokazala da ljudi ne mogu lako graditi ekosustava za podršku ljudskim potrebama, na primjer kukac oprašivanje ne može biti oponašali, a ta aktivnost sama predstavlja desetke milijardi dolara u ekosustavu usluga godišnje za čovječanstvo Pojedine naučne studije, su pokazala pozitivne saradnje odnosu biološke raznolikosti ekosistema i stabilnost, npr.: biodiverzitet može štiti od poremećaja ekstremnih vremenskih prilika. Ne materijalne vrijednsoti biodiverziteta: uključuju duhovne i estetske vrijednosti, znanje i sistem obrazovanja

Biodiverzitet je multidimenzonalni koncept koji ne moze biti reduciran samo na broj.

-34 hotspots, 2.3% zemljine površine

Vruće tačke biodiverziteta - hotspotsVruća točka biološke raznolikosti je regija s visokom razinom endema. Brazilske kišne prašume smatraju se jedanom takavom vrućom tačkom - Hotspot, koja sadrži oko 20.000 biljnih vrsta, 1.350 kičmanjaka, a milione insekata, od kojih se polovice koje se pojavljuju nigdje drugdje. Otok Madagaskar, posebice jedinstvena Madagaskar suhe bjelogorične šume i nizinske kišne šume, posjeduje visoki omjer endemizma. Budući da je otok odvojen od kopna Afrike prije 65 milijuna godina, mnoge vrste i ekosustavi su se razvili neovisno. Indonezija je 17.000 otoka pokriva 735.355 kvadratnih milja (1904560 km2) sadrži 10% svjetske cvjetnica, 12% sisavaca i 17% gmazova, vodozemaca i ptica-zajedno s gotovo 240 milijuna ljudi. Mnoge regije visoke biološke raznolikosti i / ili endemizma proizlaze iz specijaliziranih staništa koja zahtijevaju neobične prilagodbe, na primjer alpske okruženja u visokim planinama, ili sjeverne Europe tresetištima.

Bitni faktori smanjenja biodiverzitetaPolucija – zagađivanje staništa - NOx

Uništavanje staništaStaništa je odigrao ključnu ulogu u izumiranja, a posebno se odnose na uništavanje tropskih šuma. Faktori koji doprinose gubitak staništa su:. prenaseljenost, krčenje šuma, onečišćenja (onečišćenja zraka, zagađenje vode, onečišćenja tla), i globalno zatopljenje ili klime promjena. Veličina staništa i broj vrsta sistemski su povezane. Fizički veće vrste i oni koji žive na nižim geografskim širinama ili u šumama ili oceana osjetljiviji na smanjenje staništa području. Promjene na “običnim" standardizirani ekosustava (npr. monokulturama koje slijedi deforestacija) učinkovito uništava stanište više različitih vrsta koje su prethodile promjeni.

Page 3: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

U nekim zemljama nedostatku imovinskih prava ili slabih zakona nužno dovodi do gubitka biološke raznolikosti.

Unos invazivnih vrstaPrepreke poput velikih rijeka, mora, oceani, planina i pustinje podsticale su raznolikosti i omogućile su da se evolucija neovisno odvija na obje strane “barijere”. Invazivne vrste pojaviti kada su barijere nejasna. i bez prepreka, tada takve vrste zauzimaju nove niše, značajno utiču na smanjenje raznolikosti. Drgačije rečeno ljudi su pomogli ove vrste zaobići ove prepreke, uvodeći ih za hranu i druge svrhe. To je došlo na vremenskoj skali mnogo kraće od eona koje su povijesno bile potrebne za vrste proširiti svoj areal.

Prevelika ekspolatacijaPrekomjerno eksploatacija se događa kada se neki prirodni resurs konzumira u neodrživoj stopi - količini. To se događa na kopnu u obliku prekomjernog lova -ribolova, prekomjerne sječe, osiromašnenje tla, ilegalne trgovine divljih životinja.

Genetičko “zagađenje”Endemičnim vrstama može da prijeti izumiranje kroz proces genetskog zagađenja, tj. nekontroliranu hibridizacija, introgression. Genetičko zagađenje dovodi do homogenizacije ili zamjenu lokalnih genoma. Hibridizacija, introgression su nuspojave uvod i invazije. Ove pojave mogu biti posebno štetne za rijetke vrste koje dolaze u dodir s vrstama koje imaju veliku pokrovnost Ovaj problem nije uvijek morfološki vidljiv (vanjski izgled)

Klimatske promjeneGlobal zagrijavanje se smatra glavna prijetnja globalne bioraznolikosti. Na primjeru koralnih grebena, koji su vruća tačka bioraznolikosti, izgubit će se u 20 do 40 godina ako globalno zagrijavanje nastavi na trenutni trend. Na osnovu međunarodnog istraživanja na četiri kontinenta, se procjenjuje da 10 posto vrsta će izumrijeti do 2050 zbog globalnog zatopljenja.

Mjere za očuvanje biodiverziteta - Zaštićena područja- Ex situ konzervacija- In situ konzervacija- Marketing za biodiverzitet- Obnova ekosistema- Međunarodni ugovori- Obrazovanje- Istraživanja- Izgradnja kapaciteta- Održivo šumarstvo i poljoprivreda - Usporavanje kimatskih promjena - Usporavanja odlaganje nutritijenata - Integriran biodiverzitet u razvonim planovima - ...

Page 4: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

BIODIVERZITET I KONZERVACIJA 25.09.

Pojmovi definisanja mjera diverziteta vrstaBogatstvo vrsta – odnosno broj vrsta u zajednici predstavlja najjednostavniju i najstariju mjeru diverziteta. Osnovni problem predstavlja to što je često gotovo nemoguće pobrojati sve vrste i njihove jedinke u prirodnoj zajednici.Zajednica P1 = { A, B, C, D, E, F, G, H} Zajednica P2 = {A, B, C, D, E}

P1 > P2

Izjednačenost - već je odavno poznato da većina biljnih i životinjskih zajednica sadrži nekoliko dominantnih vrsta i dosta vrsta koje su relativno rijetke. Tako možemo zaključiti da izjednačenost zapravo predstavlja relativno jednaku pokrovnost različitih vrsta koje čine bogatstvo jednoga područja.

Heterogenost – je mjera koja je nastala iz ove dvije različite ideje: bogatstva vrsta (broja vrsta) i njihove izjednačenosti. Na pitanje: «Ako neka zajednica ima 10 jednako rasprostrenjenih vrsta hoće li ista imati isti diverzitet kao i zajednica u kojoj jedna od 10 vrsta ima ukupno 99% jedinki»? Na ovo pitanje odgovorio odrično je Simpson 1949 godine. On je tada sugerisao da je diverzitet inverzo vezan sa vjerovatnoćom da će dvije slučajno prikupljene jedinke pripadati istoj vrsti. Termin heterogenost za većinu ekologa predstavlja sinonim za termin diverzitet, mada zapravo u pod posljednjim terminom treba razumijeti i pojmove bogatstva i izjednačenosti. Ovaj koncept kod ekologa je popularan u ekološkim istraživanjima budući da se relativno lako mjeri.Tokom druge polovine prošloga stoljeća veoma su razvijene različite mjere vrsnoga diverziteta koje se odnose na bogatstvo, izjednačenost i heterogenost.

Najpoznatiji indeksi za analizu heterogenosti su:- Simpson index;- Shannon Wienner index;

Strukturni diverzitet: Različite veličine vrsta: visina, prečnik,..., spratovnost, prisustvo mrtve drvne mase u različitim stanjima raspadanja predstavljaju važnu mjeru biološkog diverziteta ekosistema – odnosno strukturni diverzitet. Strukturni diverzitet zajednop sa diverzitetom vrsta biljaka može značajno uticati na diverzitet vrsta životinja.

Funkcionalni diverzitet: Važnu mjeru biološkog diverziteta predstavlja variranje funkcionlnog diverziteta npr.: listopadne prema uvjekzelenim vrstama, drvenaste prema zeljastim vrstama, višegodišnje prema jednogodišnjim vrstama,...

Temporalni (vremenski) diverzitet: Promjene u prirodi se događaju u različitim prostorima ali i različitim vremenskom skalama. Vremenski diverzitet se najčešće odnosi na biljne sukcesije – (prostorno vremenske izmjene vegetacije).

Različite prostorne skale biodiverziteta diverzitetα – kada se gore neke od navedenih mjera diverziteta aplicira na nivo staništa (red

veličina cca 1-100 ha) to sukpno opisujemo kao alfa diverzitet. Ljudi se najčešće vežu za ovaj diverzitet u prostornom smislu jer njega svoim osjetilima-čulima mogu da osjete – evaluiraju.

diverzitet β – Kada neki lokalni pejzaž (krajolik) u odgovarajućem homogenom klimatskom području sadrži više npr.: različitih šumskih staništa ili bioloških zajednica, koje mogu osim u biološkom smislu da variraju i u fizičkim karakteristikama: tlu, orografiji... ili načinima narušavanja staništa u prošlosti onda govorimo o beta diverzitetu. Drugačije rečeno beta diverzitet predstavlja je mjeru stepena variranja izmjerenog alfa diverziteta kroz određeni pejzaž.

Page 5: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

γ diverzitet – Veće geografske površine, odnosno regije kroz koje se mjenjaju klimatska područja asocirano sa variranjem vegetacijskih formacija i organizama vezanih za ta područja naziva se gama diverzitet. Odnosno varijacije izmjerenog alfa i beta diverziteta kroz veća geografska područja kroz različite klimatske gradijente predstavlja gama diverzitet.

ε diverzitet – Diverzitet koji obuhvata sva variranja velikih biljnih formacija u okviru kontinentalnih razmjera naziva se epsilon diverzitet

Iz navedenoga se vidi da biodiverzitet ima daleko šire značenje od vrsnoga diverziteta (=diverzitet vrsta) i on uključuje (Vanclay J.K. 1996):1. JediniceGeneVrste (=morfo-vrste)Strukturalni aspekt (npr.: klase veličina, morfološke grupe...)Komponente pejzaža2.VeličineIndividualne uzorke i mikro-habitateStanište (alfa diverzitet)Regione (beta i gama diverzitet)Velika biogeografska područja (epsilon diverzitet)3.SlikuBogatstvo (broj vrsta u zajednici)Izjednačenost (relativna pokrovnost ili prisutnost i odsutnost - binarna skala)«Contagion» ( da li su nagomilani ili pravilno raspoređeni) Dijeljena dimenzija (npr. odnos veličine ivice i površine područja)

KALKULACIJE INDEKSA DIVERZITETAMjere heterogenosti vrstaSimpson-ov index. Iako se ovaj indeks puno koristi kao mjera diverziteta stiče se utisak da je neophodno detaljnije objasniti njegove osnovne karakteristike. Ovu neparametarsku mjeru diverziteta prikazao je Simpson još 1949 godine. Simpsonov index predstavlja vjerovatnoću da dvije slučajno izdvojene individue iz uzorka predstavljaju iste vrste[1], gdje je isti predstavljen je formulom (Krebs, J.C. 1999.):

D = Σ pi2 , ( formula 1) gdje je: D = Simpson-ov index

pi = proporcija vrste i u zajedniciDa bi promijenili ovu vjerovatnoću u mjeru diverziteta istu ćemo dopuniti Simpson-ovom orginalnom mjerom:

Simpsonov indeks diverziteta = {vjerovatnoća da će se dvije slučajno izdvojene jedinke iz uzorka biti različite vrste}odakle je:Simpsonov indeks diverziteta = 1 - {vjerovatnoća da će se dvije slučajno izdvojene jedinke iz uzorka biti iste vrste}prema tome:

1 – D = 1 - (Σ pi)2 ( formula 2)gdje je: (1 – D) = Simpsonov indeks diverziteta

pi = proporcija jedinki vrste i u zajednici

Striktno govoreći ova formula može se koristiti samo za procijenu Simpsonovog indeksa beskonačne populacije. Za procijenu konačne populacije prikladnija je formula koju je dao Pielou 1969:

Page 6: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

1-D= 1- ( formula 3)

gdje je: ni = broj individua jedinki vrste i u uzorku N = ukupan broj jedinki u uzorku = Σ ni s = broj vrsta u uzorku

Treba zapamtiti da posljednja formula primjenjuje se samo kod brojanja individua u uzorku. Međutim kada se radi o istraživanja gdje se koriste druge mjere npr. pokrovnosti, biomasa, prirast,... kod izračunavanja neophodno je koristiti formulu br.2. Praktično kod velikog broja uzoraka skora da nema razlika između ove dvije formule.

U literaturi i praksi je često koristeći formule 1 i 2 dolazilo je do zabune oko: Simpson-ovog ideksa i Simpson-ovog ideksa diverziteta. Da bi izbjegli zabunu Williams (1964) i MacArthur (1972) su koristili recipročnu vrijednost originalne Simpson-ove formule:

1 = _1__ D Σ pi2 ( formula 4)

gdje je: 1 = recipročni Simpson-ov indeks D pi = proporcija vrste i u zajednici

Simpson-ov ideks i Simpson-ov ideks diverziteta imaju rang vrijednosti između 0 i 1, dok recipročni Simpson-ov ideks varira između varira između 1 i ukupnog broja vrsta u uzorku.

Shannon index (Shannon-Wiener ili Shannon Wever index). Ova veoma popularna mjera vrsnoga diverziteta ima svoje osnove u informacionoj teoriji. Glavni cilj ove teorije je da pokuša izmjeriti vrijednost reda koji sadrži sistem (Margalef 1958, cit. Krebs, J.C. 1999). Četiri tipa informacija mogu biti prikupljeni vezani za red u neko biološkoj zajednici:

• broj vrsta• broj jedinki svake vrste• mjesto zauzeto od svih individua svake vrste• mjesto zauzeto od indvidua kao odvojenih jedinki.

U većini zajednica prikupljaju se samo podaci tipa 1 i 2. Možemo postaviti pitanje:»Koliko bi teško tačno predvidjeti da će individua sljedeće vrste biti prikupljena»? Sličan problem su uočili inženjeri komunikacija koji su bili zainteresovani da tačno predivde sljedeće slovo u poruci. Ovo može biti nesigurno izmjereno putem Shannon-Wiener[1] funkcije:

s H’= Σ (pi) (log2 pi) i=1

gdje je: H’= Sadržaj informacije uzorka (bit/jedinka) = Indeks vrsnoga diverziteta s = broj vrstapi = proprcija totalnog uzorka koji pripada i-toj vrsti

Poruka kao AAAAAA (ili zajednica samo sa jednom - A vrstom) ima malu vjerovatnoću te je u tome slučaju H’= 0. Striktno govoreći Shannon – Wiener mjera sadržaja informacije može se koristiti samo kod slučajno prikupljenih uzoraka velike zajednice gdje ukupan broj vrsta poznat. Prikupljanje uzoraka za Shannon – Wiener Indeks H’ validno je samo slučajnog prikupljanja uzoraka u zajednici, što nije slučaj ako koristimo podatke sa terena prikupljenih u mreži,

∑i=1

s

[ ni(ni−1)N (N−1 ) ]

Page 7: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

kavdratima ili trasektima (Krebs, J.C. 1999). Ovaj index raste sa porastom broja vrsta u zajednici, i u teoriji može da dostigne visoke vrijednosti. Međutim, u praksi za biološke zajednice ne prelazi vrijednost 5,0.

[1] Ova funkcija je neovisno razvijena od Shannona i Wienera, a koja se često netačno naziva Shannon-Weaver funkcija.

Mjere izjednačenosti vrstaNajčešća mjera za određivanje izjednačenosti vrsta dobije kada svaka vrsta u uzorku je reprezentovana istim brojem jedinki. Ovo se može pretstaviti matematičkim izrazom:

Izjednačenost (Evenness) =

Izjednačenost (Evenness) =

gdje je: D = osmatrani indeks vrsnog diverziteta Dmax = Makismalno mogući indeks diverziteta za dati broj S vrsta i N jedinki D min = Minimalno mugući indeks diverziteta za dati broj S vrsta i N jedinki

Ove dvije osnovne mjere diverziteta odgovaraju velikim uzorcima. Ove mjere izjednačenosti bi se trebale kretati u rangu između 0 i 1. Većina, indeksa izjednačenosti temelji se na pristupu neovisnosti od bogatsva vrsta, s toga su razvijeni drugi indeksi izjednačenosti.

Simpsonova mjera izjednačenosti. Za Simsponovu mjeru heterogenosti, maksimum diverziteta dobijen je kada su pokrovnosti svih vrsta izjednačene, a primjenjuje se na velike populacije:

Gdje je: Maksimalna moguća vrijednost za Simpsonov indeks s = broj vrsta u uzorku

Iz navedenog proizilazi da maksimalna moguća vrijednost recipročnog Simpsonovog indeksa (1/D) je uvjek jednaka ukupnom broju osmatranih vrsta u uzorku. Ovo vodi jednostavnoj definiciji indeksa izjednačenosti:

Gdje je: = Simpsonova mjera izjednačenosti Simpsonov indeks s = Broj vrsta u uzorku

Ovaj indeks se kreće u rangu od 0 do 1, i nema efekta na rijetke biljke.

Camargo index diverziteta i ne ovisis od bogatstva vrtsa, i jednostavno ga je izračunati:

Gdje je: E = Camargo indeks izjednačenosti pi= proporcija vrste i u ukupnom uzorku pj= proporcija vrste j u ukupnom uzorku s = broj vrsta u ukupnom uzorkuKao i prethodni i ovaj indeks nema efekta na rijetke vrste.

BIODIVERZITET I KONZERVACIJA 02.09.

DDmaxD−Dmin

Dmax−Dmin

E1/D=1/D

¿

s

E=1,0−(∑i=1s

∑j=i+1

s

[|pi+ p j|s ])

Page 8: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

Primjeri kalkulacija diverzitetaBrojna istraživanja potvrđuju općenito prihvaćeni stav da su s obzirom na povoljnost stanišnih uvijeta da su ilirske šume bukve i jele (sa smrčom) na krečnjačko-dolomitnoj podlozi bogate vrstama biljaka. Tako Trinajstić (1995) navodi postojanje 245 vsta viših biljaka unutar ovih šuma u Hrvatskoj. Veliki broj vrsta viših biljaka ali i veliki taksonomski diverzitet ovih šuma u BiH potvrđuju i Beus i Vojniković (2003) i Bucalo et al. (2008) (Tabela br 1.)

Više biljke

Prašuma Ravna vala - BjelašnicaEksperimentalna ploha Površina 1 ha

(Beus & Vojniković, 2003)

Prašuma Lom – RezervatPovršina 298 ha

(Bucalo, Brujić ??)

/broj/ /broj/Familija 37 61Rod 76 177

Vrsta 95(89 cvjetica i 6 paprati)

256(239 i 17 paprati)

Komparativna istraživanja florističkog sastava u prašumskoj i susjednoj gospodarskoj sastojini ilirskoj šumi šuma bukve i jele sa smrčom na Bjelašnici Abieti -Fagetum illyricum (Beus et Vojniković, 2005) pokazala su da se ove sastojine praktično ne razlikuju, kako u pogledu broja biljnih vrsta tako i njihovog sastava. U prašumskoj sastojini su utvrđene 54 biljne vrste, a u gospodarskoj šumi 56 biljnih vrsta od kojih su zajedničke 44 (registrirane su kormofite). Zajedničke su za obje sastojine (gospodarsku i prašumsku) su 44 biljne vrste (sve vrste drveća, 6 vrsta grmlja i 33 vrste prizemne flore). Ove činjenice ukazuju da preborne sječe, koje se provode u gospodarskim šumama bukve i jele sa smrčom, bitnije ne narušavaju njihove stanišne prilike ni njihov floristički sastav.

Prašumska sastojina Gospodarska sastojina/broj/ /broj/

Vrsta drveća 5 5Vrsta grmlja 8 6Vrsta prizemne flore 41 45Ukupno 54 56

S obzirom na sindinamske karakteristike prašuma bukve i jele kao i sve druge prašume prolaze kroz različite razvojne stadije. Tako ako usporedimo faze razvojne stadije ove prašume očituju se razlike u broju vrsta viših biljaka prašume Ravna vala na Bjelašnici. Istraživanje u prašumi Abieti -Fagetum illyricum Ravna vala na Bjelašnici (Sebastia et al. 2003) su pokzala da najviše vrsta nalazimo u prosjeku u zreloj fazi a najmanje vrsta nalazimo u pomladnoj fazi

Pomladna faza Zrela faza Faza raspadanjaSrednji broj vrsta viših

biljaka na 100 m2 20.5 ± 0.50 40.0 ± 2.31 26.6 ± 3.03

Srednji broj vrsta viših biljaka na 1 m2 4.4 ± 0.83 12.5 ± 1.01 8.4 ± 0.67

U narednoj tabeli je prikazano 10 najučestalijih vrsta viših biljaka na području Ravne vale na Bjelašnici.

Prašumski odjel - Virgin compartmentGospodarski odjel –

Managed compartmentPomladna faza –Regeneration phase

Zrela faza –Mature phase

Faza raspadanja –Old growth phase

Festuca silvatica Festuca silvatica Festuca silvatica Festuca silvaticaAsperula odorata Cardamine enneaphyllos Asperula odorata Dryopteris filix masCardamine bulbifera Anemone nemorosa Sanicula europaea Asperula odorataOxalis acetosella Asperula odorata Cardamine enneaphyllos Cardamine bulbiferaCardamine enneaphyllos Cardamine bulbifera Fagus silvatica Anemone nemorosaSanicula europaea Asarum europaeum Carex silvatica Athyrium filix feminaCarex silvatica Oxalis acetosella Aremonia agrimonoides Fagus silvaticaAremonia agrimonoides Aremonia agrimonoides Viola silvatica Lamium luteumAnemone nemorosa Acer pseudoplatanus Cardamine bulbifera Cardamine enneaphyllosAbies alba Viola silvatica Oxalis acetosella Viola silvatica

Prašuma bukve i jele na krečnjacima i dolomitima

Šuma bukve i jele na bazičnim eruptivima

Šuma bukve i jele sa smrčom na ultrabazičnim eruptivima

/broj/ /broj/ /broj/

Vrsta drveća 6 9 9

Vrsta grmlja 10 6 6

Vrsta prizemne flore (cvjetnice)

72 48 60

Paprati 7 8 8

Ukupno 95 66 79

Page 9: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

Prašuma bukve i jele na krečnjacima i dolomitima

Šuma bukve i jele na bazičnim eruptivima

Šuma bukve i jele sa smrčom na ultrabazičnim eruptivima

/broj/ /broj/ /broj/

Familija 37 37 34

Rod 76 57 66

Vrsta 95 66 78

Shannon Grmec Shannon Bjelasnica

1,80

2,10

2,40

2,70

3,00

3,3013

Evennes Grmec Evennes Bjelasnica

0,60

0,65

0,70

0,75

0,80

0,85

Box&Whisker-ovi prikazi indeksa heterogenosti prizemne flore (Shannon-ov index) za sastojine bukovo –jelovih šuma na Grmeču (lijevo) i Bjelašnici (desno).

Box&Whisker-ovi prikazi indeksa izjednačenosti za sastojine bukovo –jelovih šuma na Grmeču (lijevo) i Bjelašnici (desno).

Simpsonov indeks diverziteta vrsta prizemne flore za prašumu (lijevo) i gospodarsku šumu (desno) na Bjelašnici

Simpsonov indeks diverziteta vrsta prizemne flore za prašumu po faza razvoja: lijevo (pomladna faza); lijevo sredina (zrela faza); desno sredina (faza raspadanja-starenja); desno (gospodarska sastojina) na Bjelašnici

Page 10: Biodiverzitet i Konzervacija I Dio Prof. Sead Vojnikovic

Camargo indeks izjednačenosti vrsta prizemne flore za prašumu (lijevo) i gospodarsku šumu (desno) na Bjelašnici

Camargo indeks izjednačenosti vrsta prizemne flore za prašumu po faza razvoja: lijevo (pomladna faza); lijevo sredina (zrela faza); desno sredina (faza raspadanja-starenja); desno (gospodarska sastojina) na Bjelašnici