24
7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3 http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 1/24 Mozak i ki Mozak i ki č č mena mena mo mo ž ž dina dina Gra Gra đ đ a i dijelovi a i dijelovi

Bioloska Psihologija-predavanje 3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 1/24

Mozak i kiMozak i kiččmenamena

momožž

dinadinaGraGrađđa i dijelovia i dijelovi

Page 2: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 2/24

..

Page 3: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 3/24

KiKiččmena momena možždina (medulla spinalis)dina (medulla spinalis)

►► KiKiččmena momena možždina se sastoji od dva razlidina se sastoji od dva različčita dijela:ita dijela:

►► CentralnogCentralnog – – u obliku slova H grau obliku slova H građđenog od sive tvarienog od sive tvari((ććelijska tijela i interneuroni)elijska tijela i interneuroni)

►► Okolnog podruOkolnog područč ja gra ja građđenog od bijele tvari (mijeniliziranienog od bijele tvari (mijenilizirani

aksoni)aksoni)►► StraStražžnji dijelovi sive tvari nazivaju se stranji dijelovi sive tvari nazivaju se stražžnji (dorsalni)nji (dorsalni)

rogovirogovi

►► Dva prednja dijela se nazivaju prednji (ventralni) rogoviDva prednja dijela se nazivaju prednji (ventralni) rogovi

►► Parovi spinalnihParovi spinalnih žživaca (31 par) su priivaca (31 par) su priččvrvrššććeni na kieni na kiččmenumenu

momožž

dinu, jedan sa lijeve a jedan sa desne strane i spajajudinu, jedan sa lijeve a jedan sa desne strane i spajajuse sa kise sa kiččmenom momenom možždinom preko dorsalnog i ventralnogdinom preko dorsalnog i ventralnogkorijenakorijena

Page 4: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 4/24

Prikaz presjeka kiPrikaz presjeka kiččmene momene možždinedine

Page 5: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 5/24

StraStražžnji i prednji rogovi spinalnih neravanji i prednji rogovi spinalnih nerava

Page 6: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 6/24

Glavni dijelovi mozgaGlavni dijelovi mozga

►► Posmatrano od naprijed prema nazad glavni dijelovi su:Posmatrano od naprijed prema nazad glavni dijelovi su:

►► Telencephalon (prednji mozaTelencephalon (prednji mozak)k)

►► Dielencephalon (mDielencephalon (meeđđumozak)umozak)

►► Mesencepahlon (srednji mozak)Mesencepahlon (srednji mozak)

►► Metencephalon (straMetencephalon (stražžnji mozak)nji mozak)

►► Myelencepahlon (krajnji straMyelencepahlon (krajnji stražžnji mozak nji mozak --produprodužženaenamomožždina)dina)

Page 7: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 7/24

Glavni dijelovi mozgaGlavni dijelovi mozga

Page 8: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 8/24

..

Page 9: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 9/24

ProduProdužžena moena možždina (myelencephalon)dina (myelencephalon)

►► ProduProdužžena moena možždina (myelencephalon, medulla oblongata)dina (myelencephalon, medulla oblongata) je krajnji stra je krajnji stražžnji dio mozga, granji dio mozga, građđen od puteva kojien od puteva kojiprovode impulse izmeprovode impulse izmeđđu mozga i ostatka tijelau mozga i ostatka tijela

►► Retikularna formacija (retikularni aktivacijski sistem)Retikularna formacija (retikularni aktivacijski sistem) – –

slosložžena mreena mrežža od otprilike 100 sitnih jezgaraa od otprilike 100 sitnih jezgara – – igra ulogu uigra ulogu uodreodređđivanju nivoa pobuivanju nivoa pobuđđenosti, kao i regulaciji spavanja,enosti, kao i regulaciji spavanja,papažžnje, pokreta, tonusa minje, pokreta, tonusa miššiićća, disanja, cirkulacije...a, disanja, cirkulacije...

Page 10: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 10/24

..

Page 11: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 11/24

Page 12: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 12/24

MetencephalonMetencephalon

►►SadrSadržži mnoge silazne i uzlazne puteve, tei mnoge silazne i uzlazne puteve, tedio retikularne formacije.dio retikularne formacije.

►►Sastoji se od sljedeSastoji se od sljedeććih dijelova:ih dijelova:

►►pons (most)pons (most)

►►cerebellum (malog mozga)cerebellum (malog mozga) – – zaduzadužženog zaenog zakontrolu pokreta i ravnotekontrolu pokreta i ravnotežžuu

Page 13: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 13/24

Page 14: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 14/24

MesencephalonMesencephalon

►► MesencephalonMesencephalon – – srednji mozak se sastoji od dva dijela:srednji mozak se sastoji od dva dijela:

►► Tectum (krov)Tectum (krov) – – dva para izbodva para izboččina (colliculi inferiorina (colliculi inferior--pripadaju slupripadaju sluččnom sistemu i colliculi superiornom sistemu i colliculi superior--pripadajupripadajuvidnom sistemu)vidnom sistemu)

►► TegmentumTegmentum – – periakveduktalna siva tvarperiakveduktalna siva tvar – – uloga uuloga uposredovanju analgetskih uposredovanju analgetskih uččinaka opijata;inaka opijata;

►► substantia nigra, nucleus rubersubstantia nigra, nucleus ruber – – komponentekomponentesenzomotorisenzomotoriččkog sistemakog sistema

Page 15: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 15/24

Page 16: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 16/24

DiencephalonDiencephalon

►► Diencephalon (mDiencephalon (meeđđumozak) sastoji se od dvije strukture:umozak) sastoji se od dvije strukture:

►► TalamusTalamus – – parna struktura, sadrparna struktura, sadržži parove razlii parove različčitih jezgara u vezi saitih jezgara u vezi sakorteksom, senzorne relejne jezgre i jezgre somatosenzornog siskorteksom, senzorne relejne jezgre i jezgre somatosenzornog sistematema

►► HipotalamusHipotalamus – – hipofiza, optihipofiza, optiččka hijazma, mamilarna tijelaka hijazma, mamilarna tijela – – imajuimajuulogu u regulaciji razliulogu u regulaciji različčitih potrebaitih potreba

Page 17: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 17/24

Page 18: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 18/24

TelencephalonTelencephalon►►

TelencephalonTelencephalon – – najvenajvećć

i dio ljudskog mozga, upravljai dio ljudskog mozga, upravljanajslonajsložženijim funkcijama (zapoenijim funkcijama (započčinje voljne pokrete, obrainje voljne pokrete, obrađđujeujeosjetne podatke, kognitivne funkcije)osjetne podatke, kognitivne funkcije)

►► Cortex cerebri (kora velikog mozga), sastoji se od neokortexa iCortex cerebri (kora velikog mozga), sastoji se od neokortexa ihipokampusahipokampusa

►► KarakteriKarakterišše je naborana povre je naborana površšina, uoina, uoččljive su pukotine (fissljive su pukotine (fissura) iura) ibrazde (sulcubrazde (sulcus)s) koje omekoje omeđđuju vijuge (gyruse)uju vijuge (gyruse)

►► MoMožždane hemisfere su odijeljene najvedane hemisfere su odijeljene najveććom pukotinomom pukotinom – – fissurafissuralongitudinalis cerebri, a povezani su vlaknima koje se zovelongitudinalis cerebri, a povezani su vlaknima koje se zovemomožždane komisuredane komisure

►► Na lateralnoj povrNa lateralnoj površšini hemisfera centralna brazda i lateralnaini hemisfera centralna brazda i lateralna

pukotina dijele hemisferu napukotina dijele hemisferu na ččetiri reetiri režžnja: frontalni (nja: frontalni (ččeoni),eoni),parijetalni (tjemeni), okcipitalni (potiljni) i temporalniparijetalni (tjemeni), okcipitalni (potiljni) i temporalni(sljepoo(sljepooččni).ni).

Page 19: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 19/24

Page 20: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 20/24

Page 21: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 21/24

TelencephalonTelencephalon

►► LimbiLimbiččki sistem i bazalni ganglijiki sistem i bazalni gangliji – –

►► LimbiLimbiččki sistemki sistem ččine strukture koje okruine strukture koje okružžuju talamus, a ukljuuju talamus, a uključčenen je u regulaciju pona je u regulaciju ponaššanja vezanih za opstanak (borba, bijeg,anja vezanih za opstanak (borba, bijeg,hranjenje, seksualno ponahranjenje, seksualno ponaššanje)anje)

►►

 Amigdaloidne jezgre, hipokamus, fornix, gyrus cinguli, septum, Amigdaloidne jezgre, hipokamus, fornix, gyrus cinguli, septum,mamilarno tijelomamilarno tijelo

►► Bazalni gangliji igraju vaBazalni gangliji igraju važžnu ulogu u izvonu ulogu u izvođđenju voljne motorikeenju voljne motorike(Parkinsonova bolest).(Parkinsonova bolest).

►► Nucleus caudatus i putamen = striatumNucleus caudatus i putamen = striatum

►►

 Amigdaloidna jezgra i Globus palidus Amigdaloidna jezgra i Globus palidus

Page 22: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 22/24

Page 23: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 23/24

Page 24: Bioloska Psihologija-predavanje 3

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 3

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-3 24/24