BLOOMOVA BLOOMOVA TAKSONOMIJATAKSONOMIJAMrMr. . scsc.Marijana .Marijana MarinoviMarinovićć

Agencija za odgoj i Agencija za odgoj i obrazovanjeobrazovanje

TAKSONOMIJA =sustav klasifikacije TAKSONOMIJA =sustav klasifikacije odgojnoodgojno--obrazovnih ciljevaobrazovnih ciljeva

ObuhvaObuhvaćća tri podrua tri područčja:ja:* * kognitivno kognitivno (znanje, spoznaja)(znanje, spoznaja)* * afektivnoafektivno (stavovi, interesi, motivacija)(stavovi, interesi, motivacija)* * psihomotoripsihomotoriččkoko (tjelesne aktivnosti i (tjelesne aktivnosti i

vjevješštine)tine)

KOGNITIVNO PODRUKOGNITIVNO PODRUČČJEJEStara verzija, 1956.Stara verzija, 1956.

KOGNITIVNO PODRUKOGNITIVNO PODRUČČJEJERevidirana verzija, tijekom 1990Revidirana verzija, tijekom 1990--ihih

I. ZapamI. Zapamććivanjeivanje

��Devet vjeDevet vješština pomotina pomoćću kojih uu kojih uččenici enici mogu pokazati koliko su zapamtili:mogu pokazati koliko su zapamtili:

1. Definiraj 6. Sastavi popis1. Definiraj 6. Sastavi popis2. Zapamti 7. Imenuj2. Zapamti 7. Imenuj3. Zabilje3. Zabilježži 8. Ponovii 8. Ponovi4. Ispri4. Ispriččaj 9. Prisjeti seaj 9. Prisjeti se5. Izvijesti 5. Izvijesti

ZAPAMZAPAMĆĆIVANJE u nastavi povijestiIVANJE u nastavi povijesti

��UUččenici nauenici naučče i upamte povijesne e i upamte povijesne podatke. Reproduciraju ih podatke. Reproduciraju ih nepromijenjene ili ih samo nepromijenjene ili ih samo prepoznaju.prepoznaju.

��NajNajččeeššćća pitanja su: tko? a pitanja su: tko? ššto? gdje? to? gdje? kada? kako? opikada? kako? opišši! definiraj! nabroji!i! definiraj! nabroji!

II. RAZUMIJEVANJEII. RAZUMIJEVANJE

��Devet vjeDevet vješština uz pomotina uz pomoćć kojih kojih uuččenici mogu pokazati shvaenici mogu pokazati shvaććanje anje informacija:informacija:

1. Opi1. Opišši 6. Objasnii 6. Objasni2. Identificiraj 7. Izvijesti2. Identificiraj 7. Izvijesti3. Razmotri 8. Izrazi3. Razmotri 8. Izrazi4. Prepoznaj 9.Raspravljaj4. Prepoznaj 9.Raspravljaj5. Smjesti 5. Smjesti

RAZUMIJEVANJE u nastavi RAZUMIJEVANJE u nastavi povijestipovijesti

�� UUččenici znaju pojasniti povijesne podatke, enici znaju pojasniti povijesne podatke, protumaprotumaččiti ih ili ukratko prepriiti ih ili ukratko prepriččati svojim ati svojim rijeriječčima. ima.

�� NajNajččeeššćća pitanja su:a pitanja su:�� zazaššto? pojasni! objasni! protumato? pojasni! objasni! protumačči!i!�� ZaZaššto je Napoleon proglasio kontinentalnu to je Napoleon proglasio kontinentalnu blokadu?blokadu?

�� Objasni kako je gospodarska situacija u Objasni kako je gospodarska situacija u NjemaNjemaččkoj utjecala na pojavu nacizma.koj utjecala na pojavu nacizma.

RAZUMIJEVANJE prema RAZUMIJEVANJE prema BloomuBloomu

�� Postoje tri vrste razumijevanja:Postoje tri vrste razumijevanja:�� prevoñenje prevoñenje ((translacijatranslacija)) –– stesteččeno znanje eno znanje izraziti svojim rijeizraziti svojim riječčimaima

�� interpretacijainterpretacija –– tumatumaččenje i pojaenje i pojaššnjavane njavane npr. statistinpr. statističčkih tabela, grafikona, kih tabela, grafikona, zemljovida, razumijevanje glavne idejezemljovida, razumijevanje glavne ideje

�� ekstrapolacija ekstrapolacija –– sposobnost procjenjivanja sposobnost procjenjivanja i predviñanja ui predviñanja uččinka, posljedica ili buduinka, posljedica ili buduććih ih dogañajadogañaja

III. PRIMJENAIII. PRIMJENA

��Devet vjeDevet vješština s pomotina s pomoćću kojih u kojih uuččenici mogu pokazati primjenu enici mogu pokazati primjenu znanja u rjeznanja u rješšavanju problema:avanju problema:

1. Izlo1. Izložži 6. Vjei 6. Vježžbajbaj2. Primijeni 7. Ilustriraj2. Primijeni 7. Ilustriraj3. Izvedi 8. Prevedi3. Izvedi 8. Prevedi3. Protuma3. Protumačči 9. Intervjuiraji 9. Intervjuiraj5. Prika5. Prikažžii

PRIMJENA u nastavi povijestiPRIMJENA u nastavi povijesti

�� UUččenici se koriste povijesnim podacima pri enici se koriste povijesnim podacima pri rjerješšavanju novih problema u novim situacijama avanju novih problema u novim situacijama te ih pokute ih pokuššavaju klasificirati i razvrstati.avaju klasificirati i razvrstati.

�� NajNajččeeššćći zadaci su:i zadaci su:Pojasni pomoPojasni pomoćću primjera...u primjera...Kako bi mogao... primijeniti na...?Kako bi mogao... primijeniti na...?Kako bi primijenio u svakodnevnom Kako bi primijenio u svakodnevnom žživotu?ivotu?Kako je Hladni rat utjecao na politiku Kako je Hladni rat utjecao na politiku zapadnoeuropskih drzapadnoeuropskih držžava?ava?

Koji su poslijeratni dogañaji izazvali Hladni rat Koji su poslijeratni dogañaji izazvali Hladni rat??Poredaj po vaPoredaj po važžnosti za Italiju nosti za Italiju MussolinijeveMussolinijevereforme? reforme?

IV. ANALIZAIV. ANALIZA

Devet vjeDevet vješština razdvajanja informacija kako bi se tina razdvajanja informacija kako bi se prilagodile novim situacijama:prilagodile novim situacijama:

1. Razlu1. Razluččii2. Napravi dijagram 2. Napravi dijagram 3. Pitaj3. Pitaj4. Raspravljaj4. Raspravljaj5. Diferenciraj5. Diferenciraj6. Eksperimentiraj6. Eksperimentiraj7. Usporedi7. Usporedi8. Napravi inventuru8. Napravi inventuru9. Rije9. Riješšii

ANALIZA u nastavi povijestiANALIZA u nastavi povijesti

�� UUččenici raenici raššččlanjuju gradivo na sastavne dijelove, lanjuju gradivo na sastavne dijelove, �� pojapojaššnjavaju osnovne odnose meñu elementima njavaju osnovne odnose meñu elementima gradiva (npr. prepoznaju uzrogradiva (npr. prepoznaju uzroččnono--posljediposljediččne ne odnose),odnose),

�� otkrivaju autorova stajaliotkrivaju autorova stajališšta i pristranost, ta i pristranost, �� razlikuju razlikuju ččinjenice od osobnog miinjenice od osobnog miššljenja, ljenja, �� razlikuju bitno od nebitnoga, razlikuju bitno od nebitnoga, �� usporeñuju i razlikujuusporeñuju i razlikuju..

PITANJA:PITANJA:

�� NajNajččeeššćća pitanja poa pitanja poččinju ovako:inju ovako:�� raraššččlani, analiziraj, usporedi, koje su lani, analiziraj, usporedi, koje su posljedice, kakva je posljedice, kakva je razlika izmeñurazlika izmeñu... ... koje su prednosti i nedostaci...koje su prednosti i nedostaci...kako ... utjekako ... utječče na..i sl.e na..i sl.ZaZaššto su, po tvom mito su, po tvom miššljenju, SADljenju, SAD--e e preuzele glavnu ulogu u suzbijanju preuzele glavnu ulogu u suzbijanju komunizma?komunizma?Usporedi Usporedi MussolinijevuMussolinijevu i Hitlerovu i Hitlerovu vladavinu.vladavinu.Koja su bila njihova zajedniKoja su bila njihova zajedniččka obiljeka obilježžja?ja?

V. EVALUACIJA V. EVALUACIJA (VREDNOVANJE)(VREDNOVANJE)

Prosuñivanje korisnostiProsuñivanje korisnosti::1. Izaberi 6.Prosudi1. Izaberi 6.Prosudi2. Predvidi 7.Procijeni2. Predvidi 7.Procijeni3. Rangiraj 8. Odredi 3. Rangiraj 8. Odredi prioritete 9. Izmjeriprioritete 9. Izmjeri

4. Vrednuj4. Vrednuj5. Izaberi5. Izaberi

VREDNOVANJE u nastavi povijestiVREDNOVANJE u nastavi povijesti

�� UUččenici na osnovu kriterija procjenjuju primjenjivost, enici na osnovu kriterija procjenjuju primjenjivost, pouzdanost, vrijednost stajalipouzdanost, vrijednost stajališšta, tvrdnji i podataka iz ta, tvrdnji i podataka iz izvora.izvora.

�� Pitanja su: Pitanja su: Procijeni sa stajaliProcijeni sa stajališšta...ta...Ocijeni (vrednuj)...Ocijeni (vrednuj)...Je li ameriJe li američčki strah od komunizma 50ki strah od komunizma 50--ih godina bio ih godina bio opravdan?opravdan?Je li zakljuJe li zaključčak Kongresa o suzbijanju komunizma bio ak Kongresa o suzbijanju komunizma bio primjeren?primjeren?Neki su uvjereni da su SAD trebale odmah nakon rata Neki su uvjereni da su SAD trebale odmah nakon rata iskoristiti slabost SSSRiskoristiti slabost SSSR--a jer su imale atomsku bombu. Bi li a jer su imale atomsku bombu. Bi li to iskoristio to iskoristio TrumanTruman? Objasni!? Objasni!

VI. KREIRANJE ILI NOVA VI. KREIRANJE ILI NOVA SINTEZASINTEZA

Primjena informacija radi poboljPrimjena informacija radi poboljššanja anja kvalitete neke situacije i kvalitete neke situacije i žživota.ivota.

1. Predlo1. Predložži 6. Uredii 6. Uredi2. Organiziraj 7. Kreiraj2. Organiziraj 7. Kreiraj3. Sastavi 8. Klasificiraj3. Sastavi 8. Klasificiraj4. Pripremi 9. Pove4. Pripremi 9. Povežžii5. Formuliraj5. Formuliraj

KREIRANJE u nastavi povijestiKREIRANJE u nastavi povijesti

��UUččenici povezuju elemente enici povezuju elemente nastavnog gradiva u cjelinu, nastavnog gradiva u cjelinu, povezuju ili misaono reorganiziraju i povezuju ili misaono reorganiziraju i uopuopććavaju nastavno gradivo te avaju nastavno gradivo te sastavljaju izvjesastavljaju izvješšćće, sae, sažžetke, etke, referate i sl. referate i sl.

RAZINE AFEKTIVNOG PODRURAZINE AFEKTIVNOG PODRUČČJA U JA U BLOOMOVOJ TAKSONOMIJIBLOOMOVOJ TAKSONOMIJI

1.1. ZAMJEZAMJEĆĆIVANJE FENOMENAIVANJE FENOMENA2.2. REAGIRANJE NA FENOMENREAGIRANJE NA FENOMEN3.3. KRITIKRITIČČKO VREDNOVANJE KO VREDNOVANJE

FENOMENAFENOMENA4.4. ORGANIZIRANJE (sistematiziranje ORGANIZIRANJE (sistematiziranje

vrijednosti u jedinstveni sistem)vrijednosti u jedinstveni sistem)5.5. KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTIKARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI

1. ZAMJE1. ZAMJEĆĆIVANJE FENOMENAIVANJE FENOMENA

1. 1. naslunasluććivanje vaivanje važžnosti unosti uččenja enja 2.2. prepoznavanje vaprepoznavanje važžnosti nastavenosti nastave33. prepoznavanje socijalnih problema. prepoznavanje socijalnih problema44. uo. uoččavanje razliavanje različčitosti itosti

Glagoli kojima se opisuje oGlagoli kojima se opisuje oččekivano: ekivano:

UUččenik enik ćće moe moććii: pitati, izabrati, opisati, : pitati, izabrati, opisati, slijediti, prepoznati, imenovati, pokazati, slijediti, prepoznati, imenovati, pokazati, upotrijebiti.upotrijebiti.

2. REAGIRANJE2. REAGIRANJE�� izvrizvrššavanje obvezaavanje obveza�� popošštivanje tivanje šškolskih pravila kolskih pravila �� sudjelovanje u razrednoj raspravi sudjelovanje u razrednoj raspravi �� dobrovoljno javljanje za zadatkedobrovoljno javljanje za zadatke�� pomaganje drugima pomaganje drugima �� zanimanje za predmetzanimanje za predmet

UUččenik enik ćće moe moććii: odgovoriti, pomo: odgovoriti, pomoćći, sloi, složžiti se, iti se, pozdraviti, raspraviti, propozdraviti, raspraviti, proččitati, izvijestiti, reitati, izvijestiti, rećći, i, napisati, izvesti, pokazatinapisati, izvesti, pokazati

3. KRITI3. KRITIČČKO VREDNOVANJEKO VREDNOVANJE

�� podrpodržžavanje demokratskih procesa,avanje demokratskih procesa,�� sklonost dobroj literaturisklonost dobroj literaturi�� prihvaprihvaććanje znanstvenih naanje znanstvenih naččela u ela u svakodnevnom svakodnevnom žživotuivotu

�� uvauvažžavanje potrebe za druavanje potrebe za drušštvenim tvenim napretkomnapretkom

UUččenik enik ćće moe moććii: dovr: dovrššiti, opisati, iti, opisati, razlikovati, objasniti, oblikovati, zaporazlikovati, objasniti, oblikovati, započčeti, eti, potaknuti, pridrupotaknuti, pridružžiti se, opravdati, iti se, opravdati, proproččitati, izvijestiti, prouitati, izvijestiti, prouččiti i raditi.iti i raditi.

4. ORGANIZIRANJE (sistematiziranje 4. ORGANIZIRANJE (sistematiziranje vrijednosti u jedinstveni sistem)vrijednosti u jedinstveni sistem)

�� uvauvažžavanje ravnoteavanje ravnotežže izmeñu slobode i e izmeñu slobode i odgovornosti odgovornosti

�� prepoznavanje potrebe za sustavnim prepoznavanje potrebe za sustavnim rjerješšavanjem problemaavanjem problema

�� preuzimanje odgovornostipreuzimanje odgovornosti�� prihvaprihvaććanje vlastitih jakih i slabih stranaanje vlastitih jakih i slabih strana

UUččenik enik ćće moe moććii: objediniti, sakupiti, : objediniti, sakupiti, urediti, prirediti, obraniti, objasniti, urediti, prirediti, obraniti, objasniti, zastupati, prilagoditi, organizirati, zastupati, prilagoditi, organizirati, sintetizirati, usporediti, integrirati.sintetizirati, usporediti, integrirati.

5. KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI5. KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI

�� samoposamopošštovanje i pozitivna slika o sebitovanje i pozitivna slika o sebi�� izraizražžavanje poavanje pošštovanja prema drugima i tovanja prema drugima i drugadrugaččijimaijima

�� spremnost na suradnjuspremnost na suradnju�� mogumoguććnost utvrñivanja objektivnih kriterija nost utvrñivanja objektivnih kriterija procjeneprocjene

�� marljivost i samodisciplinamarljivost i samodisciplina

UUččenik enik ćće moe moććii: djelovati, razlikovati, po: djelovati, razlikovati, pošštovati, tovati, utjecati, pokazivati, izvesti, predloutjecati, pokazivati, izvesti, predložžiti, procijeniti, iti, procijeniti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.

AFEKTIVNO PODRUAFEKTIVNO PODRUČČJE u nastavi JE u nastavi povijestipovijesti

�� Odnosi se na interese i stajaliOdnosi se na interese i stajališšta uta uččenika, njihov enika, njihov odnos i osjeodnos i osjeććaje prema predmetu, pojedincima, aje prema predmetu, pojedincima, okolini i druokolini i drušštvu u cjelini jer na rad mogu biti tvu u cjelini jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz razliprisiljeni ili rade iz različčitih pobuda. itih pobuda.

�� VaVažžno je da se uno je da se uččenici zainteresiraju za predmet, enici zainteresiraju za predmet, naunaučče slue sluššati i prihvaati i prihvaććati informacije,ati informacije,

�� dada mogu aktivno sudjelovati, mogu aktivno sudjelovati, ččitati, pisati domaitati, pisati domaćće e zadazadaćće, ie, ićći u muzeje i na ekskurzije i upoznati se i u muzeje i na ekskurzije i upoznati se s radom povjesnis radom povjesniččara. ara.

�� Ovo podruOvo područčje se odnosi na intenzitet prihvaje se odnosi na intenzitet prihvaććanjaanjanekog stava, stoga se ne mjeri i ne ocjenjuje. nekog stava, stoga se ne mjeri i ne ocjenjuje.

PSIHOMOTORIPSIHOMOTORIČČNO PODRUNO PODRUČČJE JE u nastavi povijestiu nastavi povijesti

�� VjeVješština pisanjatina pisanja je samo dio pisanjaje samo dio pisanja�� VjeVješština pisanja povezana je i s tina pisanja povezana je i s kognitivnim podrukognitivnim područčjem. jem.

��MoguMogućće je provjeravati e je provjeravati spretnost u spretnost u izraizražžavanjuavanju (izvje(izvješšććivanje,diskusije, ivanje,diskusije, igra uloga) igra uloga)

LITERATURA:LITERATURA:

�� BenjaminBenjamin S.S.BloomBloom, , Taksonomija ili klasifikacija Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno podrupodruččje, je, preveo s engleskog Ivan Furlan, preveo s engleskog Ivan Furlan, Jugoslavenski zavod za prouJugoslavenski zavod za prouččavanje avanje šškolskih i kolskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.

�� LorinLorin W. W. AndersonAnderson, David R. , David R. KrathwohlKrathwohl, A , A TaxonomyTaxonomy of of EducationalEducational ObjectivesObjectives,,LongmanLongman,London, 2001.,London, 2001.

�� MajdaMajda RijavecRijavec, Dubravka , Dubravka MiljkoviMiljkovićć, Vlasta , Vlasta VizekVizekVidoviVidovićć, , Psihologija obrazovanjaPsihologija obrazovanja, IEP, Zagreb, , IEP, Zagreb, 2003.2003.

..