Upload
budisinstanislava
View
113
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Blumova taksonomija kognitivnih područja u funkciji usvajanja elementarnih matematičkih pojmova
Citation preview
Blumova taksonomija kognitivnih područja u funkciji usvajanja
elementarnih matematičkih pojmova-prikaz naučnog istraživanja-
Autor rada:Nataša MilankovićOŠ“Dušan Jerković“ Prikaz rada: S. BudišinInđija
Taksonomija?
Izraz preuzet iz naučnih oblasti grčke reči taxis = red, poredak nomos = zakon Pojam TAKSONOMIJE u nastavi odnosi se na normativno
određivanje, odnosno klasifikovanje relevantnih vaspitno-obrazovnih pojedinosti
u pedagogiji-svaki put kada se oseti potreba da se normativno iskažu brojne pojave i procesi u nastavi: taksonomija nastavnih metoda, nastavnih principa, zadataka nastave, nastavnih sredstava (Pedagoška enciklopedija, 1989)
Ideje autora
Taksonomija vaspitno-obrazovnih ciljeva i zadataka u nastavi
Poenta određenja pojma je ukazivanje na:1. taksonomiju ciljeva i zadataka (ima višestruki uticaj na pedagošku praksu)2. model kojim je moguće unaprediti proces sticanja znanja u nastavi
IDEJA: ciljeve nastave neophodno je definisati, uz određeni poredak
B. S. BlumBenjamin Samuel Bloom
Najistaknutiji zastupnik ideje o neophodnosti definisanja ciljeva i zadataka
Definisati ciljeve, različite kategorije ponašanja koje očekujemo nakon realizacije nastave = neophodno definisati ciljeve i zadatke kako bi u skladu sa njima bile određenje ostale didaktičke komponente (nastavni programi, udžbenici, nastavna sredstva,…)
Tri domena: 1. kognitivni-učenje i usvajanje pojmova 2. afektivni-stavovi, vrednosti i interesovanja
3. psihomotorni-veštine
Znanje, razumevanje, primena, analiza, sinteza i evaluacija
Blumova istraživanja
izuzetan doprinos podizanju kvaliteta nastave kroz stvaranje alternativnih modela učenja za sve kategorije učenika
Nastavnik: - dobro poznaje svoj predmet,- dobro poznaje sposobnosti i osobine ličnosti učenika,- psihologiju razvoja sposobnosti učenja i kritičkog mišljenja
Istraživanje
Predmet istraživanja: eksperimentalna provera uticaja primene Blumove taksonomije ciljeva i zadataka kognitivnih područja na organizaciju procesa usvajanja osnovnih matematičkih pojmova u nastavi matematike prvog razreda
Značaj rada: u kakvoj je vezi postavljanje i odabir nastavnih radnji i metodičkih postupaka na osnovu definisanih ishoda i postignuća učenika u toku procesa preobražaja sadržaja početne nastave matematike, odnosno u toku usvajanja osnovnih matematičkih pojmova
Problem i cilj istraživanja
Da li primena Blumove taksonomije ciljeva i zadataka kognitivnog područja u nastavi utiče na proces formiranja osnovnih matematičkih pojmova u prvom razredu osnovne škole?
Cilj: Eksperimentalnim putem utvrditi i ispitati efekte primene Blumove taksonomije ciljeva i zadataka kognitivnog područja na proces formiranja osnovnih pojmova u nastavi matematike u prvom razredu
Istraživački zadaci-hipoteze-
1. utvrditi da li su učenici koji su obrađivali gradivo primenom Blumove taksonomije ciljeva i zadataka pri organizaciji početne nastave matematike, uspešniji u rešavanju zadataka koji spadaju i viši nivo znanja, nivo primene
2. utvrditi da li taksonomijsko određivanje ciljeva i zadataka u organizaciji početne nastave matematike doprinosi stvaranju problemskih situacija koje u većoj meri angažuju učenike u procesu rešavanja raznovrsnih problemskih zadataka
3. utvrditi da li primena taksonomijskog klasifikatora u operacionalizaciji ciljeva i zadataka nastave pruža više povratnih informacija o postignuću učenika u odnosu na klasičnu organizaciju nastave
Metode i tehnike
U skladu sa prirodom problema, ciljem, zadacima i postavljenim hipotezama istraživanja korišćene su:
EKSPERIMENTALNA METODA: za utvrđivanje uzročno-posledične povezanosti između navedenih varijabli
DESKRIPTIVNA METODA: za interpretaciju rezultata
TEHNIKE:- testiranje- sistematsko posmatranje: snimanje nastavnih časova putem protokola za praćenje i evaluaciju nastavnog časa
Instrumenti:Testovi znanja
Testovi znanja: inicijalni i finalni
- Inicijalni test: konstruisan u skladu sa definisanim ciljevima i zadacima (nastavna tema „Merenja i mere“); ispituje prva tri nivoa znanja učenika (prema Blumovoj taksonomiji ciljeva i zadataka)
- Finalni test: na osnovu uvida u program rada za datu nastavnu temu; ciljevi i zadaci u okviru programa; zadaci koji ispituju prva tri nivoa (znanje, shvatanje i primena)
Oba testa sadrže 11 zadataka - učenici su ih rešavali tako što su sami obeležavali, upisivali, crtali…
Instrumenti:Protokol
Protokol za praćenje i evaluaciju nastavnih časova-preuzet iz Zbirke instrumenata za rad školskog pedagoga, i prilagođen za potrebe istraživanja (Potkonjak, Trnavac, 1998)
Uzorak: nameran od 106 učenika prvog razreda osnovne škole „Dušan Jerković“ iz Inđije
Istraživanje je sprovedeno u junu mesecu školske 2004/2005.godine u saradnji sa učiteljima prvih razreda
Uticaj Blumove taksonomije ciljeva i zadataka na uspešnost rešavanja zadataka „višeg nivoa“ znanja
Suština:- definisati cilj koji se treba dostići nastavnim procesom- faza kreiranja aktivnosti koje nas sigurno vide ka definisanim ciljevima tj nivoima znanja
Najviši nivo znanja-nivo primene/ Pregled postignuća:
Rezultat
Rezultat od 5,45
Razlika je statistički značajna
odnosno
Prihvaćena posebna hipoteza kojom se tvrdi da su učenici iz kontrolne grupe uspešniji u rešavanju zadataka „viših nivoa znanja“, odnosno nivo primene
Uticaj primene taksonomije ciljeva i zadataka na kreiranje problemskih zadataka u nastavi
Liste protokola praćena nastave:u 10 nastavnih časova
unutar E grupe učitelj stvara problemske situacije nakon čijih rešenja učenici dolaze do novih saznanja (71,43%)
Unutar K grupe (21,43%)
Rezultat
Značajnost razlike: izračunat t odnos za razliku navedenih procenata
ili
99 odsto sigurnosti potvrđena pretpostavka o doprinosu
Uticaj primene taksonomijskog klasifikatora na broj i vrstu povratnih informacija o postignuću učenika Ocenjivanje i vrednovanje (problem opisno ocenjivanje)
Kakav je kvalitet znanja učenika – da li je reč o zapamćivanju i reprodukovanju ili je reč o višim misaonim procesima (razumevanje, interpretacija, obrazlaganje, zaključivanje)?
1.prisustvo i osmišljavanje problemskih situacija na osnovu kojih možemo uočiti asortiman ponašanja učenika (nivo prethodnog znanja, greške, mogućnosti,…)
2.postojanje diferenciranih problemskih zadataka (individualno napredovanje)
3.vođenje nastavnog procesa sa pitanjima koja vode učenike ka višim misaonim procesima i nivoima znanja
4.postojanje završnog testa u svrhu provere znanja u okviru prva tri nivoa znanja koja su predviđena Programom rada (za temu „Merenje i mere“)
Rezultat
Uspeh na finalnom testu proističe iz prethodno definisanja svih aktivnosti, radnji, pitanja, a sve u svojstvu realizacije ishoda do kojih se došlo klasifikatorskom operacionalizacijom ciljeva i zadataka na nastavnu temu Merenja i mere
Zaključak
Nedostatak: o taksonomiji obrazovnih ciljeva – samo koliko je potrebno
U modelima eksperimentalnog programa data su određena rešenja koja su pratila Blumovu klasifikatorsku operacionalizaciju ciljeva i zadataka kognitivnog područja
Zahvaljujući ovakvom pristupu-bolji rezultati eksperimentalne grupe!
Taksonomija: pomogla u postavljanju i kreiranju nastavnih zadataka, ali i otvorila mogućnosti za oživljavanje i uređivanje ponuđenih nastavnih programa
Taksonomija = smislenost, doslednost, logičnost i hijerarhičnost
Efekat? Taksonomijska metoda?