Embed Size (px)
DESCRIPTION
fascinantno i stvarno
Citation preview
2
BODIES REVEALED KAO SREDSTVO ZA PODUČAVANJE
Od Egipćana i Rimljana preko najvećih umjetnika i liječnika renesanse pa sve do našeg vremena težilo se boljem razumijevanju ljudskog tijela. Rezultat tog neprestanog istraživa-nja neka su od najvažnijih otkrića i ostvarenja u umjetnosti i znanosti. Samo poznavanjem tijela, njegovih jakih i slabih točaka, te sustava organa možemo nastaviti unapređivati medicinu i bolje se brinuti o svome tijelu. Svake se godine istraživanjem otkrivaju novi i uspješniji načini poboljšanja kvalitete života i borbe protiv smrtonosnih bolesti. Svako istraživanje uvijek počinje u laboratorijima za istraživanje i anatomiju, gdje liječnici i stu-denti medicine proučavaju donirana ljudska tijela i na njima uče. Ljudi koji izbliza prouča-vaju takva tijela osjećaju duboko poštovanje prema životu. Izložba Bodies Revealed to će iskustvo približiti javnosti i svim posjetiteljima otkriti zagonetke ljudskog tijela.
KAKO S UČENICIMA RAZGOVARATI O IZLOŽBI
Ljudi već tisućljećima proučavaju tijelo. Proučavanjem tijela, i živih i mrtvih, medicina neprestano otkriva nove načine liječenja. Primjerice, ljudi su dugo umirali od puknuća slijepog crijeva sve dok liječnici nisu otkrili da se ono može izvaditi kad se pokažu simpto-mi bolesti. Do tog su zaključka došli tek nakon što su proučili tijela ljudi koji su zbog upale slijepog crijeva izgubili život. Isto vrijedi za zamjenu srčanih zalistaka: stručnjaci moraju proučiti srce izvan tijela da bi mogli razviti bolje alate i načine liječenja. Na jednak je način došlo do svakog napretka u medicini. Osim toga, svaki student medicine studij započinje kolegijem iz anatomije, gdje na stvarnim tijelima uči o građi ljudskog tijela. Izložba Bodies Revealed na dostojanstven način dočarava satove anatomije i omogućava studentima i učenicima svih dobi i usmjerenja da na isti način prouče tijelo. Možda nakon izložbe vaši učenici odluče postati liječnici ili ih ona jednostavno potakne da se više brinu o svome tijelu. Što više o svom tijelu znamo, bolje ćemo se o njemu brinuti.
TABUI I MITOVI O TIJELU
Čak i u današnje vrijeme uz mnoge se predodžbe o tijelu vežu mitovi i tabui koji nam priječe da svoje tijelo uistinu upoznamo i naučimo brinuti se o njemu. Na izložbi Bodies Revealed tjelesni sustavi i njihove funkcije prikazani su na znanstven način tako da o njima više naučimo i više ih poštujemo, a istovremeno potiču na razgovor o funkcioniranju tijela, ali i o životu i smrti. Pobuđivanjem takvih rasprava izložba će učenicima pružiti priliku da o tijelu govore opuštenije te rastjerati neke strahove vezane uz upoznavanje vlastita tijela.
tri tisuće godina anatomije
3
Izložba Bodies Revealed slavi ljudsko tijelo te njegove isprepletene sustave i funkcije, a istovremeno prikazuje štetan učinak bolesti i nezdravog načina života. Pruža jedinstve-nu priliku za podučavanje ljudske anatomije i fiziologije, no također i biologije i kemije. Osim toga, izložba može poslužiti i kao polazište za šire teme, npr. književnost ili povijest umjetnosti.
Izložba je koncipirana prema sljedećim pitanjima:
Koji sustavi tvore ljudsko tijelo?
Kako funkcionira pojedini sustav?
Kako su tjelesni sustavi povezani?
Kako možemo poboljšati i produžiti svoj život?
Odgovore na ta pitanja pronaći ćete za vrijeme izložbe. Uče-nike možete potaknuti da o spomenutim pitanjima razmisle prije razgleda i sami daju odgovore. Kao pismeni zadatak, odgovore mogu zapisati u dnevnik koji će pripremiti prije razgleda.
glavne ideje i pristup
KAKO JE IZLOŽBA NASTALA?
IZLOŽENA TIJELA NISU TIPIČNI ANATOM-SKI MODELI. TIJELA SU STVARNA. OBRA-ĐENA SU POSTUPKOM KONZERVACIJE POLIMERIMA PRILIKOM KOJEG TEKUĆINU U TKIVU ZAMJENJUJE SILIKONSKA GUMA.
3
4
Primjerak se prvo obrađuje prema uobičajenom postupku očuvanja. Nakon toga se secira ovisno o tome na koji će se način upotrijebiti u edukaciji. Nakon seciranja primjerak se stavlja u aceton te tako iz tijela izlazi voda, a potom se stavlja u smjesu tekućeg polimera (silikon) i zatvara u vakuumsku komoru. Dok je pod vakuumom, aceton izlazi iz tijela u obliku plina i zamjenjuje ga polimer koji ulazi u tjelesno tkivo na staničnoj razini. Silikon se tada stvrdne i time postupak završava. Takvom metodom konzervacije nastaju primjer-ci koji se neće raspasti, a sve strukture ostaju neoštećene. Primjerci se mogu iskoristiti za različite načine edukacije na svim razinama.
postupak ili prije razgleda
Izložba je raspoređena po galerijama da bismo najbolje shvatili pojedine tjelesne sustave, a osmišljena je tako da se kreće od osnovnih informacija prema sve složenijima.
Prije razgleda
Izložba Bodies Revealed ima mnogo posjetitelja pa bi moglo biti prilično bučno. U takvom je okružju teško učenicima predstavljati nove teme i učiti ih novim vještinama. Upoznajte ih s temom izložbe i dajte im priliku da prije posjeta uvježbaju nove vještine, npr. neka nauče prepoznati glavne organe i tjelesne sustave.
Kao okružje za neformalno učenje, izložba će pružiti mnogo prilika za samostal-no proučavanje. Za vrijeme razgleda učenici će imati priliku vidjeti više od 200 izložaka raspoređenih u 50 zasebnih cjelina. Budite fleksibilni i pružite učenicima dovoljno vremena da istraže ono što ih zanima. Sebi ostavite dovoljno vremena za praćenje njihovog ponašanja.
Pregled izložbe
Svaka galerija prikazuje jedan ili dva tjelesna sustava. Izlošci cijelog tijela predstavit će sustav ili sustave koji su tema određene galerije. Osim toga, u svakoj se galeriji nalaze vitrine sa zasebnim organima i dijelovima tijela koji su povezani s određenim sustavom. Da bismo vam olakšali podučavanje, u ovom ćemo pregledu sve ukratko objasniti.
organizacija izložbe ili pregled izložbe
5
Cijela tijela:
U ovoj su galeriji prikazane kosti koštanog sustava te mišići koji ih pokreću. Glavni elementi su četiri izloška cijelog ljudskog tijela:
kostur sa zglobovima i ligamentima: na izlošku je također ostalo i nešto hrskavice, tj. menisk koljena, te tamne nijanse između rebara i u goljeničnoj kosti koje ukazuju na koštanu srž;
kostur s dubokim mišićima i hrskavicom: nekoliko kapsula zglobova u potpunosti je očuvano, pogotovo na laktovima i desnom koljenu; također je ostavljen dio dubokih mišića, uključujući interkostalne mišiće s desne strane i slabinski mišić na lijevoj i desnoj strani; osim toga, možete vidjeti hrskavicu na zglobovima, pogotovo na prstima; zubi su u odličnom stanju;
tijelo sa skeletnim mišićima: tijelo je u potpunosti prekriveno skeletnim mišićima, vide se tetive na podlaktici i nogama te na mjestima gdje prelaze preko zglobova;
tijelo s mišićima koji su odvojeni u polazištu mišića, ali se i dalje drže u hvatištu.
galerija koštanog i mišićnog sustava
Kostur sa zglobovima i ligamentima
Kostur s dubokim mišićima i hrskavicom
“Zadivljen sam svojim tijelom” Henry David Thoreau
6
Vitrine:
U deset vitrina u ovoj prostoriji nalaze se pojedinačni izlošci koje možete iskoristiti za detaljnije proučavanje mišićnog i koštanog sustava poznatog pod zajedničkim nazivom mišićno-koštani sustav:
struktura kosti, rast i bolesti: polovica zdrave bedrene kosti odrasle osobe; nepravil-no namještena goljenična kost; dvije kosti oboljele od raka;
zglobovi: nekoliko prikaza koljenskog zgloba s mišićima, hrskavicom i ligamentima; zglob lakta i kuka sa zglobnim kapsulama; presjek zglobova koljena i lakta s mišići-ma, hrskavicom i ligamentima;
kosti šake i stopala;
osteoporoza i artritis: dva presjeka koji prikazuju oštećene kralješke, nadlaktica i šaka s teškim slučajem artritisa na prstima;
kosti lubanje;
rastavljena lubanja;
lubanja s naglašenim temporalnim kostima i slušnim koščicama;
mišići šake i stopala: četiri izloška prikazuju slojeve muskulature u šaci, četiri prikazuju slojeve muskulature u stopalu;
nazivi i oblici mišića: pojedinačni dijelovi mišića s objašnje-njem položaja i naziva te objašnjenjem njihove povezanosti;
motorne jedinice: kako mišići zajedničkim radom obavljaju radnje te kako živci povezuju mišićna vlakna jednog mišića.
galerija koštanog i mišićnog sustava
Slušne koščice Rastavljena lubanjaDeltoidni mišić
7
Cijela tijela:
Galerija živčanog sustava prikazuje nevjerojatnu mrežu živaca u tijelu. Dva izloška cijelog tijela prikazuju:
osnovnu strukturu središnjeg i perifernog živčanog sustava;
mozak i leđnu moždinu s pripadajućim živcima.
Vitrine:
Izloške u šest vitrina možete iskoristiti za detaljnije proučavanje nekih funkcija živčanog sustava, uključujući:
mozak, podjelu mozga i moždane komore;
moždani udar;
međumozak, moždane polutke, vijuge, siva i bijela tvar;
refleksi i živci ruke, podlaktice i šake;
osjetila sluha, okusa i vida;
sedam izložaka prednjeg dijela glave s prikazanim šupljinama u lubanji.
U ovoj se galeriji također nalazi vitrina u kojoj možete vidjeti izdvojeni živčani sustav petogodišnjeg djeteta.
galerija živčanog sustava
Mozak s moždanim polutkamaKostur s mozgom, leđnom moždinom i spinalnim živcima
8
Cijela tijela:
U galeriji dišnog i probavnog sustava dobit ćete dobar uvid u strukture ovih sustava. Prostorijom dominiraju tri izloška cijelog tijela:
izložak s potamnjelim pušačkim plućima;
izložak s povećanim srcem i posebno seciranim dijelovima koji pokazuju kanale jetre i glavni gušteračni vod, a također se vide bubrezi i slezena;
izložak s lubanjom te otvorenom prsnom i trbušnom šupljinom u kojima vidimo unutarnje organe.
Vitrine:
U vitrinama možete detaljno proučiti sljedeće organe i funkcije dišnog sustava:
pluća i dušnik, ali i hrskavicu u obliku slova C, koja dišne putove drži otvorenima
ošit, torzo je otvoren uzduž grudne šupljine da bi se vidio ošit
unutarnje disanje, posebnom metodom konzervacije prikazane su krvne žile i dišni putovi u bronhijalnom stablu te alveole;
izlošci emfizema, raka i upale pluća uzrokovanih pušenjem ili drugim štetnim tvarima iz zraka, uz izloške zdravog plućnog tkiva;
bolesna pluća i infarkt srca, tkivo oštećeno zbog nedostatka krvi.
galerija dišnog i probavnog sustava
Torzo s potamnjelim plućima
Bronhijalno stabloKako je to živjeti s emfizemom? Učinite sljedeće: duboko udahnite, a onda izdahnite kroz slamku. Nastavite disati kroz slamku. Oboljeli od emfizema stalno osjećaju to isto stezanje u prsima i jednako im je slabo.
Bronhijalno stablo
9
Vitrine:
U četiri vitrine možete podrobnije proučiti probavni sustav:
cijeli probavni trakt od jezika do rektuma;
otvoren želudac na kojem se vide nabori, želudac i jednjak s varikozitetima;
izlošci zdrave jetre i ciroze jetre;
prikaz tankog i debelog crijeva, uključujući i otvoreno tanko crijevo na kojem se vide nabori i mezenterij te debelo crijevo zahvaćeno rakom i divertikulozom.
probavni sustav
Želudac s naborima
Probavni trakt jedan je od naju-činkovitijih sustava razgrađivanja. Koristeći različite mehaničke i kemijske procese probavni trakt razlaže hranu koju pojedemo i pretvara je u hranjive tvari koje tijelu služe kao gorivo. Mehanički dio probave uglavnom se odvija u ustima, gdje zubi trgaju, grizu i melju hranu, a žlijezde slinovnice započinju kemijsku obradu. Nakon toga kemijska obrada nastavlja se u želucu te tankom i debelom crijevu. Tri sloja mišića u želucu miješaju djelomično probavljenu hranu s jakim želučanim sokovima. Enzimi rastvaraju hranu u tankom crijevu, a tijelo upija hranjive tvari. Sva ne-probavljena hrana prelazi u debelo crijevo, gdje tijelo upija vodu i elek-trolite, a otpadne tvari priprema za izbacivanje.
Jetra i žučni mjehur
Tanko crijevo
10
Cijela tijela:
Reproduktivni i urinarni sustav opisani su u istoj galeriji na jednom izlošku cijelog tijela: riječ je o ženi čije je tijelo rastvoreno duž sagitalne osi da bi se vidjeli svi unutarnji orga-ni od mozga do rodnice, s odmaknutim organima trbušne šupljine u jednu stranu da se bolje vidi ženski reproduktivni sustav.
Vitrine:
U četiri vitrine pobliže su objašnjeni dijelovi ovih sustava:
funkcija bubrega: cijeli bubreg, pola bubrega i prikaz krvnih žila, piramida i mokraćovoda;
cijeli muški mokraćni sustav od bubrega do penisa;
ženski reproduktivni sustav s posteljicom i izvanmateričnom trudnoćom;
organi i funkcije muškog i ženskog reproduktivnog sustava.
Drugi izložak cijelog tijela u ovoj galeriji seciran je tako da se vidi svaki tjelesni sustav i njihov međuodnos. To bi moglo biti prikladno mjesto za ponavljanje svih sustava koje ste dosad obradili.
reproduktivni i urinarni sustav
Ukupna duljina krvnih žila u bubrezima iznosi više od 170 kilometara.
11
Cijela tijela: U galeriji krvožilnog sustava možete vidjeti krvne žile u tijelu i njihov raspored bez drugih tkiva. U galeriji su prikazane krvne žile u tijelu uključujući:
krvne žile cijelog tijela; krvne žile unutarnjih organa, uključujući srce, pluća i bubrege; krvne žile šake, stopala i ruke.
Vitrine: U vitrini na ulazu u galeriju nalaze se dva srca secirana na polovice, na jednom vidimo zdravi mišić, a na drugom infarkt (odumiranje tkiva) u lijevoj klijetki te primjere ateroskleroze.
krvožilni sustav
Srce s koronarnim arterijama
Jeste li znali? U tijelu imamo više od 96.000 kilometara krvnih žila. Svake minute sva krv u tijelu prođe kroz srce. Crvena koštana srž svake sekunde stvara oko 2,5 milijuna novih crvenih krvnih stani-
ca, a jetra i slezena otprilike jednakom brzinom uništavaju stare krvne stanice.
Kako se konzerviraju krvne žile?
U krvne žile u tijelu, ili u dijelu tijela, ubrizga se polimer u boji. Kada se polimer stvrdne, ostatak se tijela ukloni kiselinom, a ostaje samo prikaz rasporeda krvnih žila u tom dijelu tijela.
Galerija fetusa u središtu izložbe sastoji se od sedam fetusa u različitim stadijima razvoja, od šest do 20 tjedana. Ovaj dio izložbe ne morate razgledati ako ne želite.
Svaki fetus u ovoj galeriji konzerviran je posebnim postupkom kojim je naglašen rast kosti za vrijeme prenatalnog razvoja. Kost se počinje razvijati kao hrskavica koju polako zamjenjuju koštane stanice. Fetus ima više od 206 kosti, koliko ih ima prosječna odrasla osoba. Mnogo zasebnih manjih kosti kasnije će se povezati u jednu veću kost netom prije ili nakon rođenja. Kosti lubanje ne srastaju u potpunosti do otprilike druge godine života; povezuje ih vlaknasto tkivo zahvaljujući kojem se mogu preklopiti prilikom prolaska kroz rodnicu. Ako izbliza promotrite izloške, vidjet ćete mjesta gdje se razvila kost, gdje je i dalje hrskavica te kako se razvoj nastavlja od sedmog do dvadesetog tjedna.
galerija razvoja fetusa
12
Cijela tijela i vitrine:
Izlošci u galeriji tretiranog tijela pomažu nam da shvatimo kako nam medicina poboljšava kvalitetu života i produžuje život. U njoj se nalaze tri izloška cijelog tijela:
1. izložak na kojem vidimo kako koža i tijelo služe kao štit za unutarnje organe;
2. tijelo s protezama, pacemakerom, pločicama i vijcima;
3. kirurški rezovi i njihova usporedba s tzv. Langerovim linijama.
Osim toga, u ovoj se galeriji nalazi i vitrina duljine tri metra s izloženim presjecima jed-nog ljudskog tijela. Presjeci pokazuju točno ono što se vidi na MR uređaju, tj. uređaju za magnetsku rezonanciju, dok se njime pregledava tijelo. MR uređaj uz pomoć magnetskog polja koje proizvode snažni elektromagneti stimulira atome vodika u tijelu. Pokretni atomi tada odašilju radiosignale koje očitava poseban skener. Računalo tada očitava signale i pretvara ih u detaljnu sliku određenog dijela tijela. Takav način obrade i analize slika u medicini uvelike pomaže u dijagnosticiranju bolesti. Tumore je moguće otkriti bez pro-vjere kirurškim zahvatima, a može se provjeriti i začepljenje malih krvnih žila oko srca. Osim toga, ovakvi sustavi slikovnog prikaza u medicini mogu brzo locirati poremećaje u probavnom traktu, ali i točno mjesto gdje su oštećeni mišić, kost ili hrskavica. Stručnjaci za anatomiju moraju proučavati upravo ovakve prikaze ljudskog tijela da nauče čitati slike uređaja za magnetsku rezonanciju.
galerija tretiranog tijela
Kraj izložbe označava izložak u sjedećem položa-ju. Na tom su izlošku izdvojeni leđna moždina i spinalni živci. Položaj u kojem se izložak nalazi poziva nas na razmišljanje. To je dobra prilika da se s učenicima osvrnete na ono što ste naučili na izložbi te da im date vremena da zabilježe svoja opažanja da biste kasnije o tome mogli razgovara-ti u razredu. Također pozivamo vas i vaše učenike da svoja razmišljanja o izložbi zapišete u knjige dojmova koje se ondje nalaze.
kraj izložbe
Frontalni presjek cijelog ženskog tijela
Sagitalni presjek glave
13
Struktura kosti
Usporedite strukturu dugačke kosti s kotačem bicikla: žbice raspoređuju pritisak na kota-čima na šire područje i usmjeravaju ga u jednu točku, u sredinu kotača. Na sličan način spužvasto koštano tkivo na krajevima dugih kosti usmjerava pritisak na kost prema kom-paktnoj vanjštini.
Zglobovi
Recite učenicima da pokušaju obavljati svakodnevne aktivnosti, npr. hodanje ili jedenje, bez korištenja zglobova u laktu ili koljenu.
Lakat
Nabrojite kosti od kojih se sastoji lakatni zglob.
prije razgleda – koštani sustav
Koljeno
Od kojih se kosti sastoji koljenski zglob?
Što znači riječ “križni”?
Kakve to ima veze s ligamentima koljenskog zgloba?
Je li stabilniji zglob kuka ili koljena? Zašto?
Na koji način hrskavični diskovi koljenski zglob čine stabilnijim?
Kako zglobna hrskavica u zglobovima pomaže kostima?
zglob koljena
spoj koljena
NASTAVNE AKTIVNOSTI
14
Mišići kao poluge (za učenike koje zanima fizika)
Neka učenici nacrtaju čovjeka koji hoda po žici. Tu je riječ o poluzi prvog roda reda kod koje se uporište nalazi točno između hvatišta sile i tereta. S takvom je vrstom poluge lako održavati ravnotežu. U tijelu to možemo vidjeti kada kimamo glavom jer mišić pokreće glavu, koja bi inače ostala ravna.
Neka učenici zatim nacrtaju tačke i podsjetite ih koliko je tačkama lako prenositi predmete koje zbog težine inače ne bismo mogli nositi. To je poluga drugog reda kod koje se teret nalazi između uporišta i točke hvatišta sile. U tijelu se to događa kada stojimo na prstima i pete podignemo s tla.
Neka učenici nakon toga nacrtaju katapult i prisjete se koliko on brzo poleti kad ga se otpusti. Ovo je slučaj poluge trećeg reda. U tom slučaju, sila koja djeluje ima hvatište između uporišta i tereta te se koristi da bi se postigli trzajni pokreti. Isto možemo vidjeti kada savijamo podlakticu.
Skeletni se mišići također na-zivaju voljni mišići zato što ih možemo svjesno pomi-cati. No imaju oni i vlastite planove. Mnogi su skeletni mišići uvijek donekle kruti. To je zbog tonusa mišića; zahvaljujući tome uspravno stojimo, a glava nam se ne njiše. Skeletni mišići također nam služe kao topao ogrtač koji svojom toplinom održa-va stalnu tjelesnu tempera-turu. Ako centar za toplinu u mozgu primijeti da nam je temperatura pala, šalje znak mišićima i počinjemo drhtati. Mišići tada postaju aktivniji, a tijelu je toplije.
Tetive na zglobovima smanjuju troše-nje mišića. Iako su tetive više od 500 puta snažnije od mišića, one se ne mogu stezati. Kad bismo bili građeni samo od tetiva, bili bismo iznimno čvrste marionete koje bi trebao pokre-tati netko drugi.Skeletni mišići i tetive
prije razgleda – mišićni sustav
Mišići nazvani prema obliku:Neka učenici nacrtaju delto-idni, trapezasti i romboidni mišić, a nakon toga neka ih potraže na tijelu.
Mišići nazvani prema svom položaju:Neka učenici potraže miši-će: m. brachioradialis i m. sternocleidmastoideus.
Mišići nazvani prema funkciji:Neka učenici potraže mišiće pronatore i supinatore. Čemu oni služe?
Biceps
NASTAVNE AKTIVNOSTI
15
Živci i živčana vlakna
Nabavite stari kabel za printer i prerežite ga na dva dijela. Pokažite učenicima različite snopove žica koje prolaze kroz kabel i izolaciju na svakoj pojedinoj žici. Objasnite im da su živci građeni na sličan način. Vidljivi živci slični su kabelu za printer, a brojne manje žice tisućama živčanih vlakana. Kabel i izolacija svakog vlakna slični su mijelinskoj ovojnici.
Osjetila Opišite kako funkcionira leća u oku i čemu služi.
Što je to slijepa pjega?
Što su to nosne školjke u nosnoj šupljini i čemu služe?
U kojem se dijelu nosa nalaze receptori njuha?
Različiti dijelovi jezika osjetljivi su na različite okuse. Nabrojite sve vrste okusa i područja jezika osjetljiva na pojedine okuse.
Kako bubnjić, slušne koščice i membrana u unutarnjem uhu prenose zvukove vanjskog svijeta do unutarnjeg uha?
Na kojim se dijelovima tijela nalaze receptori dodira?
Spinalni živci Nabrojite pet skupina spinalnih živaca i recite gdje
su smješteni.
Što su motorni živci? Što su osjetilni živci?
Od čega se sastoji središnji živčani sustav?
Od čega se sastoji periferni živčani sustav?
prije razgleda – živčani sustav
RefleksiSignali osjetilnih živaca iz cijelog tijela leđ-nom moždinom putuju do mozga i ondje ih postajemo svjesni. Ponekad tijelo reagira prije nego što osjetilni impuls stigne do svjesnog dijela mozga, primjerice kada ma-knemo ruku s nečeg vrućeg ili kada trepne-mo da zaštitimo oči. To je reakcija nevoljnih mišića i zove se refleks. Čim leđna moždina ili moždano deblo prime takav impuls, ugro-ženom dijelu tijela naređuju da se pomakne.
NASTAVNE AKTIVNOSTI
16
Probava masnoća
Uzmite vodu, ulje i tekuće sredstvo za pranje posuđa. Neka učenici u dvije posude pomiješa-ju ulje i vodu. U jednu posudu dodajte sredstvo za pranje i protresite obje posude. Učenici će samo vidjeti kako deterdžent djeluje na ulje, kako ga rastvara na malene mjehuriće, dok se ulje u posudi s vodom povezalo u veće mrlje. Na sličan način kao što deterdžent djeluje na ulje, žuč razgrađuje masti u probavnom susta-vu da bi je drugi enzimi u tankom crijevu mogli probaviti.
Koliko vremena hrana provede u svakom dijelu probavnog trakta?
Koja je najvažnija kemijska tvar u želuča-nim sokovima?
Koliko različitih vrsta stanica obavlja broj-ne metaboličke funkcije u jetri?
Zašto tanko crijevo s unutarnje strane ima trajne nabore, a debelo ih crijevo nema?
Dišni sustav – štetnost pušenja
Štetan talog koji udišemo prilikom pušenja talo-ži se u plućima, što otežava disanje i smanjuje dotok kisika u sve dijelove tijela. Neki pušači zbog svoje navike dobiju rak, a mnogi drugi zbog nedovoljne količine kisika nanose štetu unutarnjim organima.
Teme za razgovor u razredu
Zašto ljudi puše iako znaju da im to šteti?
Osmislite kampanju kojom ćete svoje vršnjake odgovoriti od pušenja.
prije razgleda – probavni sustav
Na ovom seciranom izlošku vidi se što se događa u jetri: vidimo kanaliće kojima krv prolazi kroz jetru (crveno i bijelo) te mjesta na kojima se taloži žuč (žuto). U jetru ulaze dvije vrste krvi: iz aorte ulazi krv bogata kisi-kom (crveno), a iz crijeva krv bogata hranjivim tvarima (bijelo). Prilikom prolaska kroz jetru krv se pročišćava ili obogaćuje. Žuč, bez koje ne bi bilo pravilne probave masti iz jetre, izlazi posebnim kanalićima, a pohranjuje se u žučnom mjehuru (žutoj vrećici) dok nam ne zatreba za probavu.
Bolesna pluća i njihova povezanost sa srcem
NASTAVNE AKTIVNOSTI
17
Treba li obvezno zdravstveno osiguranje pokrivati troškove liječenja ljudi koji se raz-bole zbog pušenja?
Na kartice napišite nazive nekoliko tjelesnih organa iz svakog sustava.
Neka svi učenici sjednu u krug i neka svatko uzme jednu karticu.
Jednom učeniku dobacite klupko vune, a on će tada pročitati koji organ ima na kartici.Čvrsto držeći nit, učenik će klupko dobaciti drugom.
Drugi učenik pročitat će što piše na njegovoj kartici i pokušati objasniti na koji je način taj organ povezan s onim na prethodnoj kartici. Svi mogu dati svoj prijedlog i uključiti se u razgovor o povezanosti.
Čvrsto držeći nit, drugi učenik klupko dobacuje trećem, koji onda ponavlja postupak, a nakon toga kupko dobacuje dalje.
Ponavljajte sve dok klupko ne dođe do kraja. Mreža koju je nit stvorila prikazuje složen odnos organa u tijelu. Neka učenici predvide što bi se moglo dogoditi ako uklonimo neki organ ili ako se taj organ razboli. Kako na te odnose utječu zdrav i nezdrav način života?
prije razgleda – povezanost sustavaNASTAVNE
AKTIVNOSTI
18
Andreas Vesalius
Izložbu također možete iskoristiti za podučavanje umjetnosti i dizajna na višim razinama obrazovanja. Učenici mogu ponijeti blokove za crtanje i izabrati koji će izložak cijelog tije-la skicirati. Crteže mogu donijeti na nastavu pa s ostalim učenicima razgovarati o načinu na koji su crtali, o tome kako su ih izlošci potaknuli na izbor tehnike te kako su se osjećali dok su crtali pravo ljudsko tijelo. Za umjetničke crteže na izložbi zaslužan je Andreas Vesalius, veliki anatom renesanse. Svoje je crteže objavio s ciljem da ispravi višestoljetne zablu-de o tijelu: želio ga je ogoliti da bi ljudi koji vide njegova djela shvatili kako je tijelo građeno te kako izgleda iznutra.
U radu na svom remek-djelu Vesalius je blisko surađivao s liječnicima, ali i s umjetnicima Tizianova ateljea. Postao je jedna od vodećih ličnosti koje su medicinsku i umjetnič-ku zajednicu svog doba uvele u novi način razmišljanja o prirodnom svijetu. Potaknuo ih je da gledaju svojim očima umjesto da se oslanjaju na zastarjele teorije.
Vesaliusa možete iskoristiti za početnu točku rasprave o tome kako se poimanje tijela mijenjalo za vrijeme renesanse te o različitim metodama koje su umjet-nici koristili. Učenici mogu govoriti o vlastitim umjetničkim ambicijama, ali i o tome kako bi se umjetnost i znanost ponovno mogle udru-žiti da zajedničkim snagama promijene naš način razmišljanja o tijelu te o tome kako oni sami tome mogu doprinijeti.
prije razgleda
umjetnost i dizajn
NASTAVNE AKTIVNOSTI
19
kada se vratite u razred
Tjelesni sustaviUčenike podijelite u jedanaest skupina.
Pomozite svakoj skupi-ni u izradi prezentacije o jednom od sljedećih
tjelesnih sustava
Skeletni
Mokraćni
Mišićni
Pokrovni
Živčani
Limfni
Dišni
Endokrini
Probavni
Krvožilni
Reproduktivni
Vezane internetske stranice za daljnje istraživanje:Atlas vaskularne anatomije i cijelog mozga sveučilišta Harvard: www.med.harvard.edu/AANLIB/vana.html www.uni-mainz.de/FB/Medizin/Anatomie/Projekt Dream Anatomy: www.nlm.nih.gov/exhibition/dreamanatomyVodič je sastavljen prema preporukama nacionalnog kurikuluma.Medicinski urednik: dr. Roy GloverAutor: John Zaller
S učenicima povedite raspravu o četiri pitanja oko kojih je koncipirana izložba:
Od kojih se sustava sastoji ljudsko tijelo?
Kako funkcionira svaki od tih sustava?
Na koji su način tjelesni sustavi povezani?
Kako možemo poboljšati kvalitetu života i duže živjeti?
Recite učenicima da sami smisle pitanja vezana uz izložbu.
Pripremite razredni rječnik novih pojmova koje ste naučili prije i tijekom razgleda. Mlađi učenici mogu napraviti slikovni rječnik. Stariji učenici mogu upotrijebiti i dodatne materijale te pronaći detaljnije definicije.
Pismeni zadaci Recite učenicima da napišu pismo obližnjem medicinskom fakultetu s
objašnjenjem zašto nakon smrti žele ili ne žele tijelo donirati u znanstvene svrhe.
Neka napišu što im se na njihovom tijelu sviđa, s čime nisu zadovoljni te što misle o smrti.
Zadajte im zadatak da zamisle da su novinari i napišu članak o izložbi Bodies Revealed. U članak mogu uključiti i intervju s kole-gom iz razreda ili drugim posjetiteljem izložbe koji će im reći svoje dojmove.
Neka učenici istraže povijest anatomije i u razredu iznesu svoje radove.
Zadajte učenicima da napišu esej o tome kako je medicina u zadnjih 25 godina utjecala na poboljšanje kvalitete života.
20
Kada u tijelu ne bismo imali kosti, izgledali bismo kao balon napunjen vodom ili lokva na podu - ne bismo se mogli ni kretati ni raditi. Na sreću, imamo skupinu kosti koju nazivamo kostur i koja našem tijelu daje oblik i štiti važne organe kao što su srce, mo-zak i pluća.
Kosti su žive!
Kosti su građene od mješavine čvrstih minerala kao što je kalcij, zbog kojih su čvrste, te mnoštva živih stanica koje stvaraju novu kost i omogućuju zacjeljenje slomljene kosti. Kao i ostale stanice u tijelu, koštane stanice ne bi mogle živjeti bez krvi.
Svaka kost ima svoj zadatak
Kad odrasteš, tvoje će tijelo imati 206 kosti. Svaka kost ima svoj zadatak i pomaže tvom tijelu da ostane zdravo i sigurno. Kosti lubanje poput kacige štite mozak. Kraljež-nica se sastoji od 26 kosti na sredini leđa zbog kojih se možeš sagnuti i okrenuti (a isto tako ti pomažu da ustaneš).
Nema “lijenih” kosti
Na mjestu gdje se kosti spajaju imamo zglobove. Pokretati možemo samo dijelove tijela gdje imamo zglobove. Da nemamo zglobova, uopće se ne bismo mogli kretati! Ramena, laktovi i palci imaju različite zglobove zbog kojih možemo vrtjeti rukom ukrug, savinuti lakat ili migoljiti prstima.
pokusi u razredu – koštani sustavPRVI I DRUGI
RAZRED
21
PRIPREMA ZA AKTIVNOST
Podijelite učenike u pet skupina od šest učenika. Koštani sustav oslonac je našeg tijela koji tijelu daje oblik i čvrstoću. Kosti su građene tako da budu lagane, ali da ipak mogu izdržati nešto što je nekoliko puta teže od nas. Ako se brinemo o kostima, živjet ćemo duže, zdravije i aktivnije.
PRIBOR 30 kikirikija u ljusci 5 kaciga za bicikl
UPUTE 1. Pregledajte ljusku kikirikija. Kako vam se čini? 2. Otvorite kikiriki. Što ima unutra? Po čemu sliči mozgu unutar lubanje?
Koji dio kikirikija ima istu ulogu kao i lubanja? Koji je dio kikirikija kao mozak? Čemu služi lubanja?
3. Promotrite kacigu. Zašto je važno nositi kacigu kad se vozite na biciklu?
OBJAŠNJENJE
Lubanja je čvrsta i štiti mozak od ozljeda, baš kao i ljuska na kikirikiju. Dok trčite po igralištu ili se vozite na biciklu možete pasti i razbiti lubanju pa ćete ozlijediti mozak, koji je mekan.
POKUS: GLAVA OD KIKIRIKIJAUčenici će naučiti čemu služi lubanja.
JESTE LI ZNALI?
Najmanja kost u tijelu je stremen, koji se nalazi u bubnjiću. Stremen je manji od zrnca riže. Najduža i najčvršća kost u tijelu je femur ili bedrena kost.
22
Ni ljudi ni životinje ne mogu živjeti bez kisika. Bez kisika u zraku ne bismo mogli preži-vjeti više od nekoliko minuta. Ljudi dišu automatski, ne moramo ni razmišljati o tome. Udišemo zrak u pluća da bismo u tijelo udahnuli kisik i izbacili ugljični dioksid. Krv prenosi kisik do svake stanice u tijelu.
Dišemo na nos i usta kroz cijev koja se zove dušnik. Dušnik dovodi zrak u pluća. U plućima zrak odlazi u grančice zvane bronhi, odakle crvene krvne stanice prenose kisik svim stanicama u tijelu.
pokusi u razredu – dišni sustavPRVI I DRUGI
RAZRED
23
PRIPREMA ZA AKTIVNOST
Svi želimo lakše disati, a naša su pluća za to i stvorena. Razgovarajte o tome što moramo činiti da bi nam pluća ostala čista i zdrava. Pluća su jedan od najosjetljivijih, ali i najvažnijih dijelova tijela. Ona daju kisik svim dijelovima tijela, a pogotovo mozgu.
PRIBOR 30 zgužvanih komadića papira 30 čistih slamki 10 loptica za ping-pong samoljepljiva traka
UPUTE 1. U praznom dijelu prostorije trakom na podu označite start i cilj. 2. Uzmite slamku i zgužvani papir te se rasporedite po startnoj liniji na rukama i
koljenima. 3. Kada učiteljica kaže da krenete, počnite puhanjem kroz slamku pomicati papir na
drugu stranu učionice do cilja. Papir smijete pomicati samo puhanjem kroz slamku ili ćete se morati vratiti na startnu liniju. Pobjednik je učenik koji prvi papirom prijeđe cilj.
4. Što morate učiniti da zgužvani papir dogurate na drugu stranu prostorije? 5. Hajdemo sada pokušati s lopticom za ping-pong.
OBJAŠNJENJE
Za pobjedu u utrci najvažnije je kontrolirati disanje. Pravilnim dubokim udisajima lakše ćete kontrolirati mišiće nego brzim kratkim udisajima.
DODATAK 1. Pušite u smeđu papirnatu vrećicu i vidite koliko ćete je napuhati. Pokušajte još
nekoliko puta i vidite hoćete li je napuhati više ili manje. 2. Pokušajte disati kroz slamku. Dišete li tako lakše ili teže? Neki ljudi boluju od plućnih
bolesti koje im otežavaju disanje. Oni se cijelo vrijeme osjećaju kao da dišu kroz slamku.
POKUS: UTRKA PUHANJEMUčenici će vidjeti kako mogu kontrolirati disanje.
JESTE LI ZNALI?
Mozak koristi više od jedne četvrtine ukupne količine kisika u tijelu.
24
Dok mokrimo iz tijela izbacujemo nepotrebne otpadne tvari i vodu. Baš kao kad kod kuće iznosite smeće! Mokrenje je zadnja točka procesa koji počinje kada se bubrezi bace na posao i počnu iz krvi uklanjati otpadne tvari.
pokusi u razredu – mokračni sustavPRVI I DRUGI
RAZRED
25
UVOD
Bubrezi iz krvi filtriraju otpadne tvari i proizvode urin. Urin otopljene tvari iznosi iz tijela. Te su tvari toliko sitne da se ne mogu vidjeti sve dok tekućina ne ispari.
ZA SVAKOG UČENIKA TREBAT ĆE VAM čaša 1 dl vode 2 čajne žličice soli žlica debeli crni papir (veličine A4)
UPUTE 1. Čašu napunite vodom. 2. U vodu dodajte žlicu soli i promiješajte. Ako se sol otopi, dodajte još malo soli tako da
nakon miješanja nekoliko zrnaca ostane vidljivo. 3. Papir stavite na sunce i na nj izlijte slanu vodu. Izlijte samo vodu, ne i zrnca na dnu
čaše. 4. Nakon sat vremena pogledajte papir. Što vidite?
OBJAŠNJENJE
Sol se rastvorila u vodi. Zbog sunčeve topline voda je isparila, a na papiru su ostali smo kri-stali soli. Urin otopljene tvari iznosi iz tijela. Bubrezi filtriraju krv tako da iz nje izvlače otpadne tvari dok krv i hranjive tvari dalje teku krvotokom. Tekući urin nastaje u bubrezima i s njime otpadne tvari izlaze iz tijela.
DODATAK
U vodi rastopite šećer i pustite da voda ispari na suncu. Što vidite?
POKUS: FILTRIRANJE KRVI Učenici će vidjeti kako mokraćom iz tijela izlaze otpadne tvari
JESTE LI ZNALI?
U urinu ima amonijaka koji je također sastojak mnogih sredstava za čišćenje u kućanstvu.
26
Ako ste ikada kod liječnika vidjeli rendgenske snimke, onda vjerojatno znate da se naš kostur sastoji od mnogo kosti. Štoviše, prosječna odrasla osoba ima 206 kosti - više od polovice nalazi se u šakama i stopalima. Kostur podupire tijelo kao što zidovi nosači drže zgradu. Osim toga, kosti štite unutarnje organe kao što su srce, mozak i pluća. Ljudi uglavnom misle da je lubanja jedna velika kost, no ona se zapravo sastoji od 30 različitih kosti.
Ako želite imate snažne i zdrave kosti, pridržavajte se sljedećih uputa: Kad se vozite na biciklu, skateboardu ili rolama, nosite kacigu da biste zaštitili
kosti glave i mozak. Osim toga, nosite i štitnike za laktove i koljena koji će vas dodatno zaštititi u slučaju pada.
Pijte puno mlijeka da biste ojačali kosti i jedite ostalu hranu bogatu kalcijem. Na tablicama nutritivnih vrijednosti provjerite koje namirnice imaju najviše kalcija.
pokusi u razredu – koštani sustav
JESTE LI ZNALI?
Kad su astronauti u svemiru, ondje su oko pet centimetara viši nego na zemlji. To se događa zato što se hrskavični diskovi između kralješaka rašire zbog mikrogravitacije (tj. zato što je u svemiru gravitacija manja nego na Zemlji.) Kad se vrate na Zemlju, treba proći neko vrijeme da se diskovi opet vrate na staro.
TREĆI I ČETVRTI RAZRED
27
UVOD
Kralježnica štiti leđnu moždinu od ozljeda, služi kao oslonac za mišiće, a nama omogućava da stojimo, da se sagnemo, kimnemo, da se okrenemo i čučnemo. Kralježnica se sastoji od 24 pokretna kralješka i nekoliko spojenih kralješaka koji nam omogućavaju okretanje tijela u raznim smjerovima.
PRIBOR 10-15 psećih kolačića 2 velike spajalice 1 mala spajalica dugačka elastična traka spužva škare
UPUTE 1 . Opipajte kosti na stražnjoj strani vrata. Jeste li napipali više kosti ili samo jednu?
Pokušajte napipati kralježnicu cijelim putem niz leđa. Sagnite se naprijed, natrag i u stranu. Je li tako lakše napipati kralješke?
2. Napravite model lumbalnog dijela kralježnice. Izrežite šest okruglih komadića spužve debelih oko 0,5 cm i promjera 2,5 cm (otprilike jednake veličine kao i pseći kolačići). Komadići spužve bit će hrskavica koja oblaže i razdvaja kralješke.
3. Na elastičnu traku stavite veliku spajalicu. Izravnajte jedan kraj male spajalice pa drugi kraj elastične trake zakačite za savijen kraj male spajalice. Kraj s velikom spajalicom bit će uporište, a kraj s malom spajalicom bit će kao igla s provučenim koncem.
4. Ravni kraj spajalice provucite kroz okrugli komadić spužve, a onda kroz sredinu psećeg kolačića. Ponavljajte postupak dok ne povežete pet kralježaka. Ne zaboravite komadiće spužve i pseće kolačiće postaviti naizmjence. Veliku spajalicu zakačite na kraj elastične trake i maknite malenu spajalicu.
5. Pomaknite model i promatrajte što se događa. 6. Napravite još jedan model kralježnice s psećim kolačićima, ali bez komadića spužve.
Usporedite pokrete ove kralježnice s pokretima one druge.
OBJAŠNJENJE
Spužva ovdje služi kao hrskavica koja razdvaja kralješke - vertebralne diskove. Dok se krećete kralješci se savijaju i trljaju jedan o drugog. Hrskavica (spužva) ublažava trljanje i preuzima dio težine koja se prenosi kralježnicom. Spužvasta hrskavica također svakom kralješku omogu-ćava pokretljivost, a kralježnica je zbog toga gipka i snažna.
POKUS: KOSTI KRALJEŽNICE Učenici će vidjeti kakvi su pokreti kralježnice i kakva je njezina struktura.
28
Vaš model predstavlja maleni dio prave kralježnice koja se sastoji od sedam vratnih kralješaka, 12 grudnih kralješaka, pet slabinskih kralješaka te krstačne i trtične kosti.
Krvotok je kao mreža autocesta u vašem tijelu. U krvi koja teče arterijama nalaze se važne hranjive tvari i kisik. Deoksigenizirana krv i otpadne tvari teku venama. Oko pet litara krvi neprestano kola tijelom. Krv se sastoji od tekućine zvane plazma i tri vrste stanica:
crvenih krvnih stanica, eritrocita, koje prenose kisik svim stanicama u tijelu;
bijelih stanica, leukocita, koje se kao vojnici bore protiv bakterija i virusa;
krvnih pločica, trombocita, sićušnih stanica koje krpaju oštećene krvne žile i zgru-šavaju krv kada se porežemo.
Srce je poseban mišić koji pumpa krv kroz sve dijelove tijela. Brzinom od oko 70 otku-caja u minuti srce tijelo opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima.
pokusi u razredu – krvožilni sustav
JESTE LI ZNALI?
U tvom tijelu ima oko 96.000 kilo-metara krvnih žila! To su skoro dva i pol kruga oko Zemlje!
TREĆI I ČETVRTI RAZRED
29
UVOD
Srce, glavni organ krvožilnog sustava, krv bogatu kisikom pumpa kroz arterije do svih dijelova tijela. Budući da je srce dvostruka pumpa s četiri komore, također u pluća pumpa deoksigeniziranu krv koja će se obogatiti kisikom. Tamnu deoksigeniziranu krv možete vidjeti u venama na zapešću.
PRIBOR štoperica olovka papir
UPUTE 1. Opipajte puls srca na prednjoj ili bočnoj strani vrata. 2. Izbrojite broj otkucaja u 10 sekundi. Ako vam je teško izbrojiti, samo opipajte brzinu
otkucaja. Procijenite kuca li srce brzo, srednje brzine ili polako. 3. Broj otkucaja zapišite na papir (ili zapišite jesu li otkucaji brzi, srednji ili polagani). 4. 30 sekundi trčite na mjestu. 5. Ponovno izbrojite otkucajte ili odredite je li se brzina promijenila. 6. 30 sekunda trčite na mjestu najbrže što možete. 7. Izbrojite otkucaje ili odredite je li se brzina promijenila.
OBJAŠNJENJE
Krvni tlak je snaga kojom krv udara na stijenke arterija. Visok krvni tlak s vremenom može oštetiti arterije. Ozbiljni zdravstveni problemi, primjerice krvni ugrušci ili začepljenje arterija, nastaju zbog visokog krvnog tlaka. Te ćete bolesti spriječiti ako redovito vježbate i kontrolirate krvni tlak.
DODATAK 1. Istražite koje aktivnosti mijenjaju brzinu otkucaja srca. Kako možete usporiti srce? 2. Stetoskopom kolegi iz razreda poslušajte srce. Ako pri ruci nemate stetoskop, upotrije-
bite valjak od papirnatih ručnika. 3. Od slatkiša napravite model koji prikazuje sastav krvi. U čistu staklenku stavite crvene
bombončiće (crvene krvne stanice), mrvice za posipanje (krvne pločice), peperminte (bijele krvne stanice) i sirup (plazma). Obratite pozornost na to da je krv tekućina koja u sebi ima krute dijelove koji su važni za rast i razvoj tijela.
POKUS: SRCE I DALJE KUCA Učenici će naučiti da srce prilikom obavljanja različitih aktivnosti drugačije kuca.
30
PRIBOR pamučna krpa kečap bez umjetne boje 2 čaše tople vode sredstvo za pranje rublja s enzimima sredstvo za pranje rublja bez enzima rukavice
UPUTE 1. Razmažite kečap na dva komada tkanine i stavite ga na stranu da se osuši. 2. Navucite rukavice da zaštitite ruke. Na jednu čašu napišite “enzimi” i unutra stavite
sredstvo s enzimima. U drugu čašu vode dodajte jednaku količinu drugog sredstva za pranje. Promiješajte sastojke da se deterdžent rastopi.
3. U svaku čašu stavite jedan komad tkanine zamrljane kečapom. Što se dogodilo s tkaninama?
OBJAŠNJENJE za probavu proteina
Enzimi u deterdžentu rastvaraju proteine u kečapu pa bi mrlja na tkanini prije trebala posvijetliti u deterdžentu s enzimima. Enzimi započinju probavu proteina u aminokiseline. Klorovodična kiselina u želucu nastavlja proces probave.
POKUS: PROBAVNI SUSTAV – probava proteina
JESTE LI ZNALI?
Tanko crijevo je kemijski slično mozgu zbog neurotransmitera i hormona koji za vrijeme probave razdvajaju i analiziraju hranu. Tko bi rekao da i želudac razmišlja!
31
Kad bi svih 600 mišića u tijelu vuklo u jednom smjeru, mogli biste podići 25 tona. No dizanje tereta samo je jedna funkcija mišića. Zahvaljujući radu mišića krv kola tijelom, možemo se smijati ili namrštiti, trčati i skakati. Mišićni sustav sastoji se od tri vrste mišića:
Glatki mišići. Mišići koji rade automatski, bez svjesnog razmišljanja, zovu se nevoljni ili glatki mišići. Glatki mišići građeni su od glatkog mišićnog tkiva. Oni upravljaju nesvje-snim pokretima unutarnjih organa (krvnim žilama, bronhijima, probavnim traktom, maternicom). Glatki mišići u probavnom sustavu pomažu u probavi stiskanjem hrane na putu od jednjaka do rektuma, a to se stiskanje zove peristaltika. Glatki mišići mogu dugo ostati stegnuti.
Srčani mišići. Srce je građeno od srčanog mišića, tj. miokarda, koji kroz krvne žile krv tjera u sve dijelove tijela. Srčani mišić sastoji se od srčanih vlakana koja su posložena u spiralne snopove. Svaka se stanica ritmički steže. Čitavo se tkivo steže usklađeno zbog posebne anatomske osobine koja stvara “valove” stezanja. Ti se valovi šire prema srcu i reguliraju kucanje. Srčani mišić može izdržati snažno i neprestano stezanje, no neće se umoriti.
Skeletni mišići. Skeletni mišići, oni na koje većina ljudi odmah pomisli, voljni su mišići koje sami držimo pod kontrolom. Oni tvore koštano-mišićni sustav. Skeletni mišići gra-đeni su od poprečno-prugastog mišićnog tkiva i povezani su s kostima. Skeletni mišići imaju veliku snagu, no brzo se umaraju.
Stezanje mišića. Podizanje nekog predmeta nije jednostavno kao što se čini. Kada mi-šiće trebamo za fizičke kretnje, koristimo skeletne mišiće. Skeletni se mišići stežu kada mozak kroz živčani sustav pošalje signal za akciju.
Mjesto gdje se živac i mišić sastaju zove se neuromuskularni spoj. Električni signal prijeđe spoj i potakne ione kalcija zbog kojih miofilamenti, vlakna građena od protei-na, klize jedni preko drugih. Kad se to dogodi, skraćuju se sarkomere, debeli filamenti zbog kojih srčani i skeletni mišići izgledaju prugasto. Na ovaj se način generira snaga u mišićima.
Skraćenje milijardi sarkomera uzrokuje kontrakciju cijelog mišićnog tkiva. Opskrba ATP-om (adenozin trifosfatom), glavnim pokretačem tjelesne energije, osigurava trajnu kontrakciju mišića.
pokusi u razredu – mišićni sustav
JESTE LI ZNALI?
Kosti nisu jedini dio tijela kojem treba kalcij. Bez iona kalcija niti mišići se ne bi mogli kontrahirati.
VIŠI RAZREDI OSNOVNE ŠKOLE
32
PRIBOR (za svaki par učenika) 1 štoperica bilježnica za zapisivanje podataka 1 štipaljka za rublje 2 lista milimetarskog papira
UVOD
Objasnite učenicima da mišići sudjeluju u kretanju tijela. Mišićima za rad trebaju hrana, voda i kisik. Upotrebljavamo ih svaki dan dok dišemo, hodamo, jedemo i probavljamo hranu. Mišići koje koristimo redovito postaju jači i mogu duže biti aktivni a da se ne umore. Oni postaju izdržljiviji.
Takvi mišići rastu, a njihove krvne žile postaju šire. Mišići nakon dužeg razdoblja intenzivnog vježbanja gube sposobnost kontrakcije te nastaje zamor.
Mišićna vlakna u jednoj se sekundi mnogo puta stegnu. Ponekad tijelo mišićima hranu, vodu i kisik ne daje dovoljno brzo. Tada počnemo dublje disati, a srce brže kuca dok pokušava ispuni-ti potrebe mišića. Bez kisika tijelo ne može proizvesti puno energije.
Kad se to dogodi, u mišićima se proizvodi i nakuplja mliječna kiselina. Kako količina mliječne kiseline raste mišićima kontrakcija postaje teže. Naposljetku se mišić umori i odbija raditi dok se ne odmori. Tijelo treba kisik da bi se riješilo mliječne kiseline u mišićima. Srce će nastaviti brzo kucati, a vi ćete duboko disati sve dok se potreba za kisikom ne namiri.
UPUTE za izdržljivost mišića 1. Uzmite štipaljku i brojite koliko ćete je puta u 30 sekundi brzo otvoriti i zatvoriti (svako
otvaranje i zatvaranje broji se kao jedna radnja). 2. Rezultate zabilježite u bilježnicu. 3. Bez stanki zadatak ponovite još četiri puta i svaki put zabilježite rezultat. 4. Nacrtajte graf s prikazom rezultata svakog pokušaja.
OBJAŠNJENJE
Mišići hranu, vodu i kisik koriste za stvaranje energije. Nakon produženog rada sve je teže zadovoljiti energetske potrebe mišića pa se mišići umaraju. Kako broj pokušaja raste tako se mišići polako umaraju, a broj izvršenih radnji opada.
DODATAK 1. Neka učenici usporede rezultate i rasprave što se dogodilo nakon ponavljanja pokušaja. 2. Neka učenici rasprave bi li rezultati bili drugačiji kada bi se neki čimbenici promijenili.
Primjerice, kada bi štipaljku zatvarali i otvarali jednu minutu, a ne 30 sekundi, ili kada bi se između svakog pokušaja pet minuta odmarali.
POKUS: IZDRŽLJIVOST MIŠIĆA Učenici će proučiti izdržljivost mišića i naučiti što se događa kada se mišići umore.
33
Kad biramo što ćemo jesti, odluku donosimo na temelju okusa koje volimo i prehram-benih navika. Hajdemo pogledati što se događa s hranom od trenutka kada je stavimo u usta pa do izlaska na drugom kraju.
1. Hranu stavimo u usta. Zubima veće komade hrane pretvaramo u manje koje je lakše progutati. Hrani se dodaju enzimi da se počne kemijski razgrađivati.
2. Kad je progutamo, hrana odlazi u jednjak, a mišići je potiskuju prema dolje. Takav rad mišića zove se peristaltika.
3. Hranu koja stiže u želudac obrađuju jaki kiseli želučani sokovi koji probavljaju hranu i ubijaju bakterije. Iako želudac obrađuje i miješa hranu, također je pohra-njuje i polako pretvara u sivu kašu nalik zobenoj koja se zove himus i odlazi u tanko crijevo.
4. Kad himus uđe u tanko crijevo, miješa se sa zelenom žuči i ostalim probavnim sokovima koji pospješuju apsorpciju minerala, vitamina, ugljikohidrata, proteina i masti. Ta cijev dugačka osam metara apsorbira većinu hranjivih tvari koje pojede-mo.
5. Kad himus prođe kroz tanko crijevo, hranjive tvari su već iskorištene i transporti-rane organima. Vodu iz tekućih ostataka hrane upija debelo crijevo.
6. Posljednji korak. Ostaci vode i hranjivih tvari pohranjuju se u rektumu dok se ne nataloži dovoljna količina koja će se isprazniti u obliku izmeta.
pokusi u razredu – probavni sustav
JESTE LI ZNALI?
Slijepo crijevo, ako ga još imate, rudi-mentaran je ili nerazvijen organ u obliku crvuljka koji nema funkcije. Ponekad himus slučajno dospije u slijepo crijevo pa se ono inficira ili upali i nastaje ape-nidicitis, upala slijepog crijeva. Apen-dektomija je kirurški postupak kojim se slijepo crijevo uklanja prije nešto što pukne jer je pucanje opasno po život.
VIŠI RAZREDI OSNOVNE ŠKOLE
34
1 nepce,
2 žlijezde slinovnice,
3 jezik,
4 epiglotis,
5 jednjak,
6 želudac,
7 jetra,
8 žučni mjehur,
9 gušterača,
10 dvanaesnik,
3
4
1
2
75
6
9
15
16
12
8
10
11
14
13
20
1719
18
pokusi u razredu – probavni sustav
11 jejunum (tanko crijevo),
12 ileum (10, 11 i 12 tvore tanko crijevo),
13 cekum (slijepo crijevo),
14 uzlazni kolon,
15 poprečni kolon,
16 silazni kolon,
17 zavojito crijevo,
18 rektum (13-18 tvore debelo crijevo),
19 anus,
20 crvuljak
Probava:
VIŠI RAZREDI OSNOVNE ŠKOLE
35
UVOD
Učenicima objasnite da tijelo mora emulgirati masti da bi ih bolje izložilo enzimima. U ovom će pokusu sredstvo za pranje posuđa djelovati kao žučna tekućina.
Naš probavni sustav hranu razgrađuje na masti, bjelančevine i ugljikohidrate koje tijelo apsorbi-ra. Kad ih tijelo upije, krvotokom se prenose do svih dijelova tijela i služe kao gorivo.
Hrana se razgrađuje na dva načina: (1) hidrolitički, u prisutnosti vode i (2) enzimski, kada hranu razgrađuju enzimi. Ovi procesi, uz žvakanje, obradu u želucu, apsorpciju u crijevima te prijenos hranjivih tvari krvotokom, čine probavni sustav.
PRIBOR (za svaku grupu) 2 čiste plastične čaše topla voda sredstvo za pranje posuđa ulje za kuhanje 1 velika žlica 1 žličica
UPUTE 1. Napunite čaše toplom vodom. 2. U svaku čašu dodajte žlicu ulja. 3. U jednu čašu dodajte žličicu sredstva za pranje. 4. Dobro promiješajte sastojke u svakoj čaši. 5. Zabilježite što vidite.
OBJAŠNJENJE
Čaša s deterdžentom podsjetit će vas na mlijeko. U njoj biste trebali vidjeti sitne kapljice ulja. U drugoj ćete čaši vidjeti dva odvojena sloja - sloj ulja na vrhu i sloj vode ispod ulja.
Mrlje ulja u čaši bez deterdženta trebale bi biti velike. Kapljice ulja u čaši s deterdžentom bit će manje.
DODATAK 1. Neka učenici usporede postotak masnoća u hrani iz različitih restorana brze hrane. 2. Gdje je udio masnoća najveći? Gdje je najmanji?
POKUS: MASNOĆE Učenici će naučiti kako žućna tekućina u crijevima emulgira loj i masti.
36
Moramo si priznati; svijet je okrutan. Lijepo je imati gibak oklop s brojnim osjetilima koji se sam obnavlja, a naše unutarnje organe štiti od fizičkih ozljeda i navala mikro-ba. Mnogi se ljudi iznenade kada čuju da je koža organ. Štoviše, koža je najveći organ našeg tijela.
Posebne stanice zvane melanociti proizvode melanin, kemijski pigment koji koži daje boju. Svjetloputi i tamnoputi ljudi imaju jednaku količinu melanocita. Razlikuju se samo po razini proizvodnje melanina. Melanin kožu štiti od štetnog utjecala sunčeva UV zračenja.
pokusi u razredu – koža
JESTE LI ZNALI?
Iako koža štiti tijelo od UV zračenja, važno je na izložene dijelove tijela nanijeti zaštitnu kremu da spriječimo opekline, prerano starenje i rak kože.
SREDNJA ŠKOLA
37
PRIBOR (za svaku skupinu od 4 učenika) 2 Petrijeve zdjelice u kojima je hranjivi agar marker inkubator (jedan za cijeli razred) bilježnica za bilježenje rezultata
UVODBakterije su najrasprostranjeniji organizmi na zemlji. Od unutrašnjosti naših crijeva pa do ter-malnih izvora bakterije su posvuda i utječu na svaki dio našeg života. Neke upotrebljavaju loj na našem licu (pa povremeno nastaju bubuljice), a druge proizvode jogurt i sir koje jedemo. Da bismo vidjeli koliko su bakterije česte u našem svakodnevnom životu, idemo u lov!
UPUTE 1. Od profesora uzmite dvije Petrijeve zdjelice s hranjivim agarom. Na dno jedne zdjelice
markerom napišite “oprano”, a na drugu “neoprano”. 2. Poklopac svake zdjelice markerom podijelite na četiri dijela. Označite ih brojevima
od jedan do četiri. Svaki će učenik dobiti broj na Petrijevoj zdjelici. Svaki će učenik na svom dijelu testirati svoje bakterije.
3. Počnite sa zdjelicom na kojoj piše neoprano. Neka svaki učenik na svoj dio pažljivo utrlja desni palac.
4. Neka učenici barem 30 sekunda detaljno sapunom peru ruke. 5. Nakon toga ponovite treći korak na zdjelici s natpisom “oprano”. Neka učenici upotri-
jebe isti broj koji su imali ranije. 6. Zdjelice poklopite tako da brojevi točno odgovaraju obrisima učenika. 7. Petrijeve zdjelice preko noći ostavite u inkubatoru na temperaturi od 37 stupnjeva. 8. Sljedeći dan zapišite što je gdje naraslo.
Važno! Ne skidajte poklopce s Petrijevih zdjelica.
OBJAŠNJENJE
Učenici bi na “opranoj” zdjelici trebali vidjeti manje bakterija. Sapun uništava većinu bakterija, no učenici će ipak primijetiti da se nešto bakterija razvilo. Trljanjem također s ruku uklanjamo veliku količinu bakterija.
DODATAK 1. Je li u svakom dijelu nešto naraslo? 2. Po čemu ste primijetili gdje se nešto pojavilo, a gdje nije? 3. U kojim je dijelovima rast bio najveći? Kako biste to objasnili? 4. Što na temelju ovoga možete zaključiti o higijeni? 5. Što mislite zašto ljudi nisu češće bolesni iako imamo toliko bakterija?
POKUS: BAKTERIJE SVUGDJE NA KOŽI Učenici će usporediti količinu bakterija na opranim i neopranim rukama.
38
Živčani je sustav kao internet za ljudsko tijelo. On prikuplja, pohranjuje i prenosi infor-macije te kontrolira sustave u tijelu. Živčani sustav napravljen je tako da tijelo pripremi i prilagodi različitim situacijama i okolinama.
Naš živčani sustav dijeli se na središnji živčani sustav, koji čine mozak i leđna moždina, i periferni, koji čine svi živci koji prenose informacije do ruku i prstiju na ruci te nogu i nožnih prstiju.
Autonomni živčani sustav upravlja organima, upravlja onime o čemu niti ne razmi-šljamo, primjerice mozgom, bubrezima i probavnim sustavom. Somatski sustav čine motorna i osjetilna vlakna. To su posebni receptori za svako osjetilo.
Vid. Ono što vidimo temelji se na svjetlosti koju prime oči. Zjenica, tamna točka u sredini oka, upija svjetlost. Šarenica, šareni dio oka, sastoji se od mišića koji kontrolira-ju količinu svjetlosti koju prima zjenica. Svjetlo prolazi do mrežnice u stražnjem dijelu očne jabučice kroz prozirnu želatinoznu tvar koja se zove staklovina.
U mrežnici se nalaze dvije vrste fotoreceptora koje dešifriraju svjetlost - štapići, osjetlji-vi na pokrete i slabo osvijetljeno okružje kao što su mračne sobe, i čunjići, koji prepo-znaju detalje i boje. Tri vrste čunjića prepoznaju milijune boja koje svakodnevno vidimo. Čunjići prepoznaju nijanse plave, crvene i zelene. Zajedno nam omogućuju da vidimo sve boje svjetlosnog spektra.
pokusi u razredu – živčani sustav
JESTE LI ZNALI?
Daltonisti ili nemaju sve čunjiće ili su njihovi čunjići oštećeni.
SREDNJA ŠKOLA
39
Sluh. Uši vibracije zvučnih valova usmjeravaju sve do vrlo malenih dlačica koje se zovu trepetljike ili cilije. Pokreti cilija proizvode impulse na vestibulokohlearnom živcu, koji je izravno povezan s moždanim deblom.
Okus. Okusni pupoljci, koji se nalaze na jeziku, sadrže kemijske senzore ili kemore-ceptore koji raspoznaju slatko, kiselo, gorko i slano. Okus najbolje osjećamo zajedno s mirisom pa nam zato hrana nije jako ukusna kad smo prehlađeni.
Opip. Derma, sloj kože odmah ispod površine, sadrži posebne živčane receptore koji osjećaju temperaturu (termoreceptori), pritisak (mehanoreceptori) i bol (nociceptori). Osjetilni receptori kože dovoljno su osjetljivi da osjete malene promjene temperature u sobi ili neznatne razlike u debljini papira.
Njuh. Dok kroz nos udišemo zrak, sloj olfaktornih stanica na vrhu nosne šupljine kemijski analizira hranu, ili bilo koju vrstu čestica, uz pomoć cilija, osjetilnih dlačica. Olfaktorne stanice preko oflaktornih živčanih vlakana mozgu šalju impuls koji će on prepoznati.
JESTE LI ZNALI?
Miris je jedino osjetilo koje zaobilazi moždanu koru, koja inače obrađuje naša osjetila, pa olfaktorne podraža-je šalje amigdali, najstarijem dijelu mozga. Znanstvene su studije poka-zale da se starih uspomena najlakše prisjećamo mirisom. U to ćete se uvjeriti ako omirišete dječju hranu koju ste jeli dok ste bili mali.
Živčani impulsi tijelom putuju brzi-nom od 300-600 km/h, a reagiraju za samo jednu milisekundu.
pokusi u razredu – živčani sustavSREDNJA
ŠKOLA
40
PRIBOR (za svaki par učenika) 2 velika lista milimetarskog papira (za svakog učenika jedan) nekoliko čačkalica ravnalo
UVOD
Ljudi o svojoj okolini najviše nauče dodirom. Mozak može odrediti gdje je tijelo dotaknuto, a često opipom može prepoznati predmet. Na nekim područjima kože imamo više receptora opipa nego na drugima.
UPUTE 1. Uzmite dvije čačkalice i nježno čačkalicom dotaknite dlan svog partnera koji će reći
jeste li ga dotaknuli jednom čačkalicom ili s dvije. Neka čačkalice za početak budu razdvojene 15 cm. Važno je da istovremeno dotaknete kožu s obje čačkalice!
2. Pitajte kolegu koliko vrhova osjeća. Ako kaže da osjeća dva, sada približite čačkalice (na oko 10 cm) i pokušajte ponovno. Ponavljajte postupak dok ne pronađete najma-nju udaljenost na kojoj kolega osjeća dva vrha umjesto jednoga. Kada kolega prvi put kaže da osjeća samo jedan vrh, udaljite vrhove samo nekoliko centimetara i pokušajte točno izmjeriti udaljenost.
3. Kada odredite najmanji razmak, izmjerite ga i zabilježite. 4. Isprobajte eksperiment na gornjoj strani šake, na vanjskom i unutarnjem dijelu pod-
laktice te na prstima. 5. Zabilježite podatke i isti eksperiment ponovite na svom partneru. Kad se zamijenite,
uzmite nove čačkalice.
OBJAŠNJENJE
Učenici će otkriti da naša sposobnost da osjetimo dva vrha umjesto samo jednog ovisi o dva čimbenika: (1) o gustoći receptora kože i (2) o vezama koje stanice senzornih živaca stvaraju u mozgu.
DODATAK 1. Usporedite svoje rezultate s rezultatima ostalih grupa. 2. Je li razmak između dvije točke isti na svim dijelovima kože - primjerice, je li razmak
na dlanu jednak razmaku na vrhovima prstiju? 3. Što mislite na kojim dijelovima kože ima više receptora; na područjima gdje je razmak
velik ili malen? Zašto? 4. Kako informacije senzornih receptora u koži dolaze do mozga?
POKUS: KOLIKO JE KOŽA OSJETLJIVA Učenici će metodom dviju točaka odrediti relativan broj živčanih završetaka na koži.
41
Tijekom dana baš i ne razmišljate o disanju, zar ne? Međutim, disanja ste sigurno svjesni kada završite s vježbanjem ili nakon što se popnete uz stepenice. Pluća, glavna zvijezda dišnog sustava, udišu zrak iz okoliša i izvlače dragocjen kisik koji se prenosi do svih stanica u tijelu. Kada završi s udisanjem, ošit, mišić kojim udišemo i izdišemo, izbacuje ugljični dioksid i ostale otpadne tvari.
Pluća se sastoje od razgranatih cjevčica koje se zovu bronhiole. Svaka je bronhiola otprilike debljine vlasi. Na kraju bronhiola nalaze se mikroskopske zračne vrećice zvane alveole. Alveole preuzimaju molekule kisika iz zraka i predaju ih crvenim krvnim stani-cama koje kisik prenose ostatku tijela.
Iako je ventiliranje tijela zadaća pluća, tvoj je zadatak da štetnim kemijskim plinovima i dimom cigareta ne naškodiš plućima.
pokusi u razredu – dišni sustav
JESTE LI ZNALI?
Svake godine nekoliko stotina ljudi umre od trovanja ugljič-nim monoksidom (CO), a tisuće ljudi završi u bolnici. CO je bezbojan plin bez mirisa koji nastaje nepotpunim sagorijeva-njem čvrstih, tekućih i plinskih goriva. Molekularna struktura ugljičnog monoksida čvrsto se veže za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Kad ga udahnemo, CO guši tijelo tako što sprječava vezivanje kisika s crvenim krvnim stanicama, bez čega ne možemo disati. Trovanje ugljičnim monoksi-dom možemo spriječiti ugradnjom detektora ili programima podizanja svijesti o opasnostima korištenja uređaja u kojima izgaraju fosilna goriva.
SREDNJA ŠKOLA
42
PRIBOR plastična boca od 2 litre za svaku grupu 60 cm gumene cijevi za svaku grupu posuda zapremine više od 2 litre samoljepljiva traka i markeri ravnalo
UVOD
Zadatak će pomoći učenicima da shvate fiziologiju pluća. Vitalni kapacitet pluća, koji se mjeri spirometrom, je maksimalna količina zraka koju pluća mogu primiti. Većina spirometara velika je i skupa, no jednostavan spirometar može se napraviti od boce soka, cijevi i posude s vodom.
UPUTE 1. Najprije morate sastaviti spirometar: u posudu stavite 5-6 cm vode te bocu od 2 litre
potpuno napunite i okrenite naopako u posudu pazeći da zrak ne uđe u bocu (za to će možda trebati dvije osobe).
2. Jedan kraj cijevi stavite u bocu. Dok partner drži bocu, udahnite najviše zraka što možete i normalno ga izdahnite u bocu. NEMOJTE izdahnuti sav zrak iz pluća, samo izdahnite kao kad prirodno dišete. Markerom označite dokle je došao zrak u boci. Ravnalom izmjerite količinu zraka. Ta se mjera zove inspiracijski rezervni volumen.
3. Napunite bocu. Sada normalno udahnite. Nakon izdisaja sav preostali zrak iz pluća ispušite u cijev. Količinu zraka označite markerom kao i u drugom koraku. Ta se mjera zove ekspiracijski rezervni volumen.
4. Zbrojite oba broja i dobit ćete vitalni kapacitet pluća. On pokazuje najveću količinu zraka koju pluća mogu primiti.
OBJAŠNJENJE
Vitalni kapacitet pluća računa se zbrajanjem inspiracijskog i ekspiracijskog rezervnog volume-na. On će se razlikovati od učenika do učenika ovisno o veličini i fizičkoj kondiciji.
DODATAK 1. Tko ima najveći vitalni kapacitet u grupi? 2. Je li ta osoba visoka, niska, krupna, sitna, muško ili žensko? 3. Što mislite zašto netko ima velik vitalni kapacitet?
POKUS: FIZIOLOGIJA DISANJA – vitalni kapacitet pluća Učenici će naučiti objasniti što je to vitalni kapacitet te koji čimbenici na njega utječu.
