Bolesti Vinove Loze

8/17/2019 Bolesti Vinove Loze

1/13

SIVA PLIJESAN

Botryotinia fuckelianaŠtete koja ova gljiva uzrokuje su dvojake. Možemo ih definirati kao direktne iindirektne. Direktne štete nastaju zbog smanjenog uroda, a kod nas u prosjeku iznoseoko 3.5 premda mogu biti i zna!ajno ve"e. Drugi vid šteta se o!ituje u lošijojkakvo"i mošta, odnosno vina. #.$inerea iz zaraženih boba troši ve"e koli!ine se"era ivinsku kiselinu pa prevladava jabu!na kiselina, koja sigurno ne doprinosi dobromokusu budu"eg vina. %bog životne aktivnosti gljive, u moštevima ima više

polifenolnih tvari kao i enzima polifenoloksidaza, koje djelomi!no proizvodi igljivi$a. Moštevi dobiveni iz pljesnjvog grož&a, podložni su brzoj i jakoj promjeni

boje. 'akva vinifika$ija zahtjeva utrošak ve"ih koli!ina sumpora, pa su moštevidobiveni od pljesnivog grož&a poznati kao (ždera!i sumpora(

Simptomi sive plijesni

) vlažnim razdobljima koja traju duže vrijeme, gljivi$amože infi$irati sve zelene dijelove vinove loze, listove, mladi$e, peteljkovinu. *alistu, na mjestu infek$ije, može se pojaviti žu"kasta pjega, koja kasnije postaje sme&a.

*a mjestu pjega, ako takve listove stavimo u vlagu, razvit "e se sivkasta prevlaka. *azelenim izbojima u istim klimatskim uvjetima, gljiva može izazvati truljenjeinternodija. +od nekih sorata -ajnski rizling, ilvana$/ može do"i do napada na

peteljku grozda još prije $vatnje, uslijed !ega dolazi do otpadanja dijela ili !itavoggrozda.#. $inerea na bobama može izazvati dva tipa simptoma. ) pojedinim slu!ajevima

napada grozdove rano, dok su još bobe zelene, pa dolazi do propadanja boba, peteljkovine ili !ak pojedinog dijela grozda. 0ropadanje zelenih boba javlja se povremeno i samo u nekim vinogorjima. Drugi tip je !eš"i. ) tom slu!aju dolazi dozaraze boba pred zriobu. *a grozdovima, krajem lipnja ili po!etkom srpnja, pojedine

bobe i peteljkovina poprimaju sme&u boju, a na njima se javlja pau!inasta prevlaka.1bi!no su napadnute bobe iz unutrašnjosti grozda, pa zaraza prelazi na susjedne bobei petelj!i$e. *ajzna!ajniji i najuo!ljiviji simptomi pojavljuju se na grozdovima pred


2/13

zriobu. 0romjena boje bobe koja napreduje u režnjevima. *a pojedinim bobamanastaje siva prevlaka, koja se satoji od konidija i sporonosnih organa gljivi$e. )

povoljnim uvjetima prohladne i vlažne jeseni bolest se širi od zaraženih boba nazdrave. 'ako može biti zahva"en ve"i dio ili !itav grozd. 'o se !esto doga&a kodsorata zbijenog grozda.+od -ajnskog rizlinga, osim boba, mogu biti napadnute i petelj!i$e bobe, pa uztruljenje boba, dolazi do njihovog otpadanja neposredno prije berbe, a time su štete

još zna!ajnije. 1sim šteta na grozdovima, gljiva se naseljava na rozgvu na kojoj može preživjeti. +od nekih sorata rozgva poprima srebrenkastu boju, ali za razliku od0homopsisa na njoj ne nastaju plodna tijela. *aj!eš"e na neodrvenjeloj rozgvi, do

prolje"a se formiraju sklero$iji. 2ko takvu rozgvu koristimo za proizvodnju rezni$amože do"i do zna!ajnijih šteta.

Biologija

#otrtis $inerea je polifagna gljiva, koja parazitira na velikom broju biljnih vrsta. *akon odumiranja zaraženih biljnih djelova, nastavlja živjeti kao saprofit. %bog togase susre"e svuda u okolišu, pa i u vinogradu. 4pak treba napomenuti da postojiodre&ena spe$ijaliza$ija vezana za doma"ina. *a primjer, neki izolati sa salate nemogu infi$irati lozu. #ez obzira na to, na samoj lozi postoji sasvim dovoljan izvorzaraze. ) vinogradu se nalazi na rozgvi, ispod kore u formi mi$elija ili sklero$ija,osušenim listovima, rozgvi na tlu. *eki izolati stvaraju obilje sklero$ija, dok ih drugistvaraju rijetko. klero$iji su $rne boje, 67 8 963 mm veli!ine. ) prolje"e na timsklero$ijima nastaje veliki broj konidija. klero$iji mogu klijati formiraju"i apote$ije.2pote$iji se nalaze na dršku duga!kom 365 mm, koji izrasta iz sklero$ija. 'aj stadij senazaiva #otrotinia fu$keliana. )nutar apote$ija se nalaze askusi s askosporama, kojesu u stanju zaraziti biljne organe. 4pak treba napomenuti, da se stadij apote$ija unašem klimatu rijetko susre"e. *eki izolati uop"e ne stvaraju savršeni stadij. 1simtoga, gljiva prezimljuje i u pupovima, tako da u prolje"e postoji obilan izvor zaraze.%avlada li prije, ili tijekom $vatnje prohladno ili vlažno vrijeme, može do"i do zaraze

još neotvorenih $vjeti"a ili $vjeti"a u $vatnji. %araženi $vjetovi brzo propadaju, ali sezaraza ne širi dalje, jer je zaustavljena obrambenom reak$ijom doma"ina. 1va pojava

je dosta rijetka i u pravilu ne izaziva zna!ajnije štete. 2ko je u doba $vatnje lijepo isuho vrijeme, na dijelove $vata naseli se gljiva #. $inerea žive"i saprofitski u

unutrašnjosti grozda. %a održanje koristi organske tvari iz ostataka $vijetnih dijelova.+onidije #otrtisa klijaju u kli!nu $ijev, na kojoj se razvija apresorij prihvataljka/.'im apresorijem hife se pri!vrste na površinu biljnog tkiva. 2presorij se vrlo !vrstodrži za doma"ina tako da ih ni jake kiše nemogu skinuti. ) produžetku apresorijanastaje penetra$iona hifa. 1na mehani!ki perforira kutikulu. *akon proboja kutikule,

penetra$iona hifa uz sudjelovanje enzima, ulazi u epidermalne stani$e.) unutrašnjostitkiva boba/ penetra$iona hifa prelazi u mi$elij, koji se širi unutar bobe, enzimatskim

putem razgra&uju"i središnje lamele pa stani$e izgube !isto"u, a boba postane


3/13

mekana. tani$e bobe zbog prisustva enzima po!inju sme&iti, hife probijaju iznutrakroz epidermu, a na površini boba pojavljuju se sporonosni organi. 1sim direktne

penetra$ije, u bobe može u"i kroz rane nastale od ošte"enja od insekata grož&animolj$i, ose/, tu!e, pu$anja bobe. :oze u vinogradima s intenzivnom primjenomstrojeva imaju relativno plitak korijen, a tome su dva razloga. 0rvi je u višekratnom

prolaženju strojeva, uslijed !ega dolazi do djelomi!nog ili potpunog odumiranjadubljeg korijenja. 'o je poten$irano intenzivnom gnojidbom umjetnim gnojivima.%bog spomenutih razloga, dolazi do razvoja korijena u površinskom dijelu tla. :oza stakvim plitkim korijenom pati od nedostatka vode u sušnom razdoblju, što je poja!anovelikom zelenom masom a time i pove"anom i transpira$ijom. 0li"i korijen nakonkiše uzima više vode i transportira je u listove i bobe. )slijed naglog priliva vode u

bobe na kutikuli nastaju pukotine koje se ne mogu primjetiti bez pove"anja. +roz tesitne pukotine dolazi do infek$ije. *a isti na!in gljiva infi$ira petelj!i$e i peteljkugrozda. 0eteljka grozda može neposredno nakon prodora propasti zajedno s bobamakoje su vezane na nju. Me&utim, u petelj!i$i mi$elij može ostati pritajen 96 mjese$a.%elene bobe, ukoliko nisu ošte"ene, nisu povoljan supstrat za infek$iju. 1ne imajuhidrofobnu voštanu prevlaku, pa se na njima vlaga teško zadržava. *a njima nemaizvora hrane za hife. %bog toga, iza prvog naseljavanja na grozd dolazi jedan periodmirovanja, grozd se po!inje zatvarati, ali gljiva ostaje u njemu i za vlažna vremenastvara sporonosne organe. ) me&uvremenu u bobama ima sve više še"era, koji se uzamino kiseline izlu!uje na površinu bobe. -astom boba, voštana prevlaka postaje svetanja i isprekidana, a površina nije više tako hidrofobna. 'o se zbiva kada sadržajše"era u bobama pre&e 7;< 1e$hslea. 1d tada, pa do berbe, uzro!nik sive plijesni ima

povoljan supstrat za klijanje i infek$ije. )z to su potrebne odgovaraju"e temperture.

pore klijaju u širokom rasponu temperatura s optimumom od ;63


4/13

@. Provoditi zaštitu od štetočinja koje oštećuju bobe grož&ani molj$i, pepelni$a/. *akon provedenih prije spomenutih preventivnih mjera, treba odlu!iti o vremenu primjene fungi$ida. *aj!eš"a, a uz to i dugo korištena, je fenološka metoda. 0o tojmetodi, prskanja se provode po stadijima vinove loze i to>4. prskanje 6 završetak cvatnje?44. prskanje 6 zatvaranje grozda;444. prskanje6 kod obojeni sorata promjena boje, odnosnao kod bijeli sorataomekšavanje boba?4A. prskanje 6 !"# tjedna pred berbu ovisno o karenci $ungicida.

*a sortama -ajnskim rizling, ilvana$/ na kojima dolazi do zaraze peteljke $vata prije $vatnje, prvo prskanje treba obaviti pred $vatnju. Betiri prskanja u ovimrokovima, na osnovi naših pokusa daju najdjelotvorniju zaštitu, ali nam ostaje pitanjeda li svake godine treba obaviti baš sva 7 prskanja.( Klimatska metoda( oslanja se na dužinu vlaženja grozdova i temperture u vrijemevlaženja. 0oznato je da do infek$ije boba može do"i kada je grozd vlažan barem 95sati i kada su istovremeno tempereture 95 6;


5/13

plijesni, ve" da takvu trulež uzrokuju drugi mikroorganizmi. 1va bolest poznata je uliteraturi pod nazivim (kisela trulež( pouriture a$ide, essigfaule, sauerfaule,mar$iume a$ido/. ) po!etnim fazama bolesti, boja boba nije tipi!na i teško serazlikuje od one koju uzrokuje #. $inerea. Besto, kao i kod sive plijesni, dolazi do

promjene boje u okolini peteljke. 0romjena boje postupno zahva"a ostali dio bobe.Mjesto na kojem dolazi do prvih znakova bolesti, povezuje se s mikroošte"enjima uzoni peteljke ili ošte"enja pokoži$e od bilo kojeg uzroka. Besto smo ovu bolestnalazili na bobama ošte"enim od pepelni$e. *a bobama koje su ošte"ene od tu!e,

poslije promjene boje boba, tako&er se pojavljivala ova bolest. 1va pojava je !estakod onih sorata koje imaju kompaktan grozd. +od pove"anja volumena boba, dolazido potiskivanja bobe, zbog !ega bobe bivaju me&usobno stisnute, zdrobljene iodvajaju se od peteljke. %araza se može ostvariti kod sorata s tankom pokoži$om na

bobama, a koje po!inju naglo pove!avati volumen nakon obilnijih kiša, pa makargrozdovi bili rahli. %araza se širi od boba sa simptomima, na zdrave bobe koje ihdodiruju. #obe bijelih ili $rnih sorata, poprimaju kestenjastu boju raznih nijansa,zadržavaju"i u po!etku zaraze turgor. 0ostupno pokoži$a postaje sve tanja. 0okoži$a

postaje propusna, pa bobe gube teku"inu, koja se $ijedi po grozdu na okolne bobe. *akon$u, pokoži$a postaje tako tanka i mekana, da pu$a pod teretom soka. ) takvimslu!ajevima, pokoži$a ostaje gotovo prazna, vlažna zadržavaju"i kestenjastu boju s

jednom ve"om perfora$ijom na donjoj strani bobe. ) ovom stadiju relativno je lako prepoznati bolest. #obe su vlažne, ljepljive i glan$aste zbog soka koji se $ijedi pogrozdu. 4z nekih boba se razlio skok, a pokoži$a je puknuta. 1šte"ene bobe, kao i soku njima, imaju oštar i prodoran miris po o$tu. Miris se osje"a oko !okota koji nosizaražene grozdove. +arakteristi!ni sporonosni organi za sivu plijesan se ne pojavljuju.

+isela trulež usporava, a katkada potpuno onemogu!ava rast mi$elija i stvaranje sporagljive #otrtis $inerea. 1ko grozdova su uvjek prisutne vinske muši$e koje sudeterminirane kao vrsta Drosophla fas$iata. ) unutrašnjosti ispražnjelih boba, možese primjetiti mlje!na supstan$a koja potje!e od kolonija mikroorganizama. 1sjetljivostna kiselu trulež po!inje poslije promjene boje boba, a naj!eš"e kada bobe sadrže preko9 še"era. #obe postaju sve osjetljivije, !im su zrelije. %a razliku od gljivi$e#.$inerea, koja može napasti i zelene bobe, ova se bolest nikada ne javlja na zelenim

bobama. 4z boba sa simptomima, izolirani su kvasa$i +loe$kera api$ulata,a$$harom$opsis vini, 'orulopsis stelata/ te nekoliko 2$etobakter vrsta.Cksperimentalno je dokazano da umjetnim infek$ijama s kvas$ima +loe$kera

api$ulata/ i drugim rije&e zastupljenima mogu vjerno reprodu$irati bolest. 'o je istodokazano za @ 2$etoba$ter vrsta. ) prirodi, vrlo vjerovatno ovu bolest uzrokujuzajedno bakterije i kvas$i, jer su iz zaraženih boba i izolirani u smjesi. 0risutnostvinskih muši$a u svim fazama razvoja kisele truleži upu"uje da insekt ima utje$aj na

pojavu širenja bolesti. 1na je vektor kvasa$a i bakterija. +onstatirano je da vinskamuši$a ima ulogu u pojavi i širenju bolesti. 4z probavnog trakta i osta$ima fekalija


6/13

Drosophla vrsta izolirano je 9H vrsta kvasa$a. 0rilikom pregleda zaraženih boba!esto smo u njima nalazili larve Drosofile.

!NA "!#LE$ B%BA

Guignardia bidwellii 0arazitira samo na vrstama iz porodi$e Vitaceae Aitis, 2mpelopsis, 0arteno$issus/Iljiva je unesena iz 2meriku u Curopu 9JJ5. godine. 'ada je u pojedinim rajonimaGran$uske izazvala ozbiljne štete. Me&utim, nije se proširila dalje ve" je ostalalokalizirana samo na pojedina podru!ja. 'akav je slu!aj i kod nas. 1na se javlja

povremeno, i to u nekim lokalitetima> otok +rk, =res, okolina -ijeke.

Simptomi &rne truleži

4spoljavaju se na svim zelenim djelovima vinove loze. *a

listovima nastaju nepravilne pjege velike 965 mm u promjeru. 'akvih pjega može biti ido 5; na jednome listu. 0jege na listu su svjetlo sme&e boje oivi!ene jednim temnijimrubom, a unutar pjega se nalaze $rna plodna tijela piknidi. *a peteljkama lista, nastajuduguljaste tamno sme&e do $rne pjege. +od takvog napada obi!no dolazi do sušenja!itavog lista. *a pupovima tako&er nastaju tamno sme&e duguljaste pjege kojekatkada mogu obuhvatiti pup uokolo. )nutar pjega tako&er se formiraju piknidi. *a

bobama je bolest najštetnija. ) po!etku zaraze obi!no su napadnute pojedine bobe ugrozdu, me&utim, zaraza se može proširiti i zahvatiti kompletan grozd. +od ranognapada, bobe se smežuraju i potamne. +od napada na starije bobe, nastaju žu"kastefleke, koje podsje"aju na palež sun$a. 1ne se šire zava"aju"i !itavu bobu koja se

isušuje, smežura i poprimi tamno plavu ili tamno ljubi!astu boju. *a tim bobamaformiraju se brojne $rne kugli$e6 piknidi.

Biologija

Iljiva prezimljava u mumifi$iranim bobama na površini tla ili u trulim grozdovima na!okotu. klero$ji nastaju na zaraženim bobama nakon što bobe otpadnu na zemlju. *a


7/13

sklero$ijima se izdiferen$iraju perite$iji. +rajem zime i u prolje"e obi!no su u perite$ijima ve" formirane akospore, koje se osloba&aju kroz ositolum, te raznešenevjetrom i kišom, dospjevaju na organe loze. 2skospore klijaju u promi$elij, koji

perforira kutikulu i širi se u tkivu. 4nkuba$ija traje 6J dana nakon !ega se pojavljuju prvi piknidi. 0oslije prvih kiša dolazi do sekundarnih zaraza koje potje!uod piknida. 4nkuba$ija u ovom slu!aju je nešto kra"a i traje 9369J dana, a rijetko do dana. Do infek$ija može do"i ve" kod temperatura izme&u 569;


8/13

mali bjelkasti prišti"i, što je obilježje ove bolesti. %araza s jedne bobe, širi se preko peteljkovine na druge bobe, tako da je gotovo uvijek zaražen !itavi grozd. Do zarazemladi$a dolazi naj!eš"e preko peteljkovine grozda ili na mjestima ošte"enim od tu!e.

*a mjestu lezija, kora mladi$e poprima svjetlo sme&u boju, a zatim postaje sivkasta. *astala pjega ima elipti!an oblik i može zahvatiti mladi$u u dužini od 9;69 $m. *akon odrvenjavanja mladi$e, kora se po!me odvajati od drva. 4spod kore se vide brojni piknidi, koji izgledaju kao bijelkasti prišti"i. ) koliko pjega prstenuje izboj, onse suši, uz prethodnu pojavu $rvene boje ne liš"u.

Biologija

)brzo nakon infek$ije, mi$elij prožima sve zaražene organe. *a zaraženim organimanastaju bjelkaste strome, na kojima se izdiferen$iraju piknidi. 0iknospore su

jednostani!ne i kruškolikog oblika. ) po!etku su bezbojne, a kasnije poprimajusme&u boju. 0iknospore nekoliko sati nakon osloba&anja iz piknida mogu klijati. 1ne

klijaju u širokom rasponu temperatura, od 563J


9/13

sa rubova lista i širi se izme&u nerava znak nekroze, magnezium6$rvenilo/, ali uvijekostaje jedna zelena traka uz glavne nerve lista. sl. ./. ) pravilu, listovi koji su niži i

bliži krakovima prvi pokazuju simptome. !okot s takvim simptomima životari nekovrijeme, a obi!no do sušenja dolazi za vrijeme toplih ljetnih mjese$i, u pravilu poslijeobilne kiše. ) intervalu od nekoliko dana, svi listovi venu, a s njima nešto kasnijemladi$e, pupovi i grozdovi.

*a krakovima !okota i panju, mogu se primjetiti longitudinalne pukotine, a nauzdužnom presjeku kroz !okot vidi se promjena boje. +atkada se i na vanjskoj strani!okota, ispod kore vidi da je došlo do promjene boje u obliku jedne vrp$e 96 $m.Iljiva je sposobna adaptirati se na sve situa$ije koje susre"emo u vinogradima, aovisno o okolnostima, razvoj je brži ili polaganiji. )tje$aj vlage je veoma važan.0oznato je, da je naglo uginjavanje naro!ito u razdoblju pupanja, do pred po!etakzriobe. ) to vrijeme, $irkula$ija sokova usmjerena je prema plodovima, tj. supstan$eiz liš"a kre"u u bobe, koje se uz to oboga"uju vodom. 4zgleda da je zbog ja!eg dotokahranjivih materija, došlo do lakšeg širenja enzima, a što uzrokuju bržu destruk$ijuživih stani$a koje se nalaze u okolini boleš"u zahva"enog drva. ) pomanjkanju vode,rast gljive može biti potpuno zaustavljen, ali kada nastupe povoljni uvjeti vlage, rastse obnavlja, makar i nakon par godina. ) ljetnim mjese$ima, rast se usporava, a u

prolje"e je ja!i. 'o je u pravilu bolest starih vinograda, i to se dovodi u svezu s postotkom tanina. 0oznato je, da je u starim !okotima postotak tanina ve"i. 4sto takose zna, da su vinogradi $ijepljeni na podlogama -upestris koja je botata na taninu/!eš"e napadnuti nego vinogradi na podlozi -iparia. Mogu biti zaraženi i mladi !okotiod do 5 godina, ali se to tuma"i tako da su na tim mjestima prethodno iskr!enezaražene biljke od kojih su ostale brojne bazidiospore kao izvor zaraze. *a mladim

vinogradima i ako do&e do infek$ije, simptomi se o!ituju mnogo godina kasnije, jer parazit sporo napreduje.

Nattrassia toruloidea

#olest je do sada bila poznata u zonama s toplom ivlažnom klimom, jer razvoju gljive pogoduju takvi uvjeti. 0roširena je u 2fri$iCgipat, Iana, Ivineja, *igerija, iera :eone, udan, 'anzanija, %ambabFe/ 2ziji4ndija, 4ra, Malezija, 0akistan/ 2meri$i 2rizona, +alifornija, Lamajka/. 1dCuropskih zemalja zabilježena je pojava ove bolesti na =ipru, u Aelikoj #ritaniji, a odnedavno i u 4taliji i$ilija 9NN7./.

*attrassia toruloidea je polifagna gljiva koja napada prvenstveno drvenaste biljke, ali i


10/13

zeljaste. 1sim vinove loze, parazitira na kajsiji, kestenu, trešnji, šljivi, smokvi,naran!i, limunu, mandarini, bajamu, jabu$i, orahu, krumpiru, filadendronu i dr.vrstama.+od vinove loze, zna$i bolesti se primje"uju na listovima i višegodišnjem drvu.imptomi se mogu pojaviti još prije $vatnje, na najdonjim listovima u oblikunepravilnih kloroti!nih pjega izme&u žila lista. 0jege postaju postupno ve"e, ali uvjekzadržavaju jedan nepravilan oblik. redišnji dio pjege nekrotizira, poprimaju"itamnije sme&e$rvenkastu boju, a okolni dio ostaje kloroti!an. ) slu!ajevima jakih,ranih napada, na listovima su zahva"ene ve"e površine i dolazi do ranog otpadanjalistova i ugibanja pupova. Bak i u slu!ajevima normalnog tijeka bolesti, kod zaraženih

biljaka dolazi do prijevremenog otpadanja listova, tako da !okot ostaje gol. %bogošte"enja listova, manje asimila$ijske površine i ošte"enja drva, dolazi do izbijanjamladi$a iz podloge. *akon skidanja kore, na drvu podloge i plemke vide se promjene.'kivo poprima jednu krem, do svjetlo sme&u boju. 'a promjena boje, u pravilu je

povezana s mehani!kim ošte"enjima !okota, okopavanje, jaki rezovi, tu!a itd/, a krozta mjesta parazit ulazi u drvo. %aražena loza životari 63 godine, ispoljavaju"isimptome, ali nakon toga dolazi do ugibanja biljke. Iljiva je u literaturi opisana podnazivom Kendersonula toruloidea *attrass 9NN3/ uton 9NJN svrstao je gljivu unovootvoreni rod i od tada nosi današnji naziv.

VI!%ZE I ,I"%PLAZ*E VIN%VE L%ZE

*a vinovoj lozi je identifi$irano nekoliko desetaka vrsta virusnih oboljenja i još

desetak bolesti !ija etiologija nije pouzdano utvr&ena. 0ro$jena je da u mediteranskom podru!ju, virusna oboljenja smanjuju urode za 5.J , a kod nas je taj postotakzna!ajno ve"i. *a osnovi gospodarske važnosti, svrastani su u pet skupina>9/ gospodarski vrlo zna!ajna> )n$ektivna degeneracija loze IGA/ i uvijenost lišćavinove loz e I:-A/,/ gospodarski zna!ajna> jamičavost drveta I0/ i plutavost kore loze I=#/,3/ gospodarski umjereno zna!ajne> mozaik gušarke 2rMA/ na lozi i prstenasta

pjegavost rajčice '#-A/ na lozi,7/ gospodarski malo zna!ajne> mozaik *ila IMA/, šarena pjegavost i *uta mrljavostloze,

5/ nepoznatog gospodarskog zna!aja> mozaik duana 'MA/ na lozi.

Iospodarski najštetnije i najraširenije vrste virusa, u našoj zemlji su infektivnadegenera$ija i uvijenost liš"a vinove loze. 0remda simptome infektivne degenera$ijemogu izazvati više virusa, 2rMA, '#-A i dr./ ipak, naj!eš"e se iz zaraženih lozaizolira IGA. 4nfektivna degenera$ija loze Grapevine $anlea$ virus 6IGA/ je !esta usvim podru!jima gdje se uzgajaju kultivari koji vuku porijeklo od vrste Aitis vinifera.

http://www.seminarski-diplomski.co.rs/BIOLOGIJA/Virusi.htmlhttp://www.seminarski-diplomski.co.rs/BIOLOGIJA/Virusi.html


11/13

'u bolest izaziva izometri!an virus heksagonalnog oblika, promjera 3; nanometera.vrstava se u skupinu *C01 virusa, što zna!i da se prenosi nematodama. 1vaj virusmogu prenijeti nematode Oiphinema inde8 i O.italeae. Airus infektivne degenera$ijeloze stvara nekoliko sojeva koji su serološki srodni, a razlikuju se po reak$ijama ikrugu zeljastih eksperimentalnih doma"ina. *ajbolje su prou!eni sojevi koji uzrokuju>lepezavost liš"a i skra"enost internodija, žuti mozaik i prosvjetljavanje žila. IGAnapada sve organe loze. *a liš"u se javljaju promjene u boji i obliku. 0romjene u boji,

jave se kao prvi zna$i bolesti. *akon infek$ije biljke, jave se u vidu žutih, kloroti!nih pjega ili žutog odnosno prugastog mozaika. Drugi tip simptoma se javlja kao posljedi$a kroni!nog oboljenja. 'ada dolazi do promjena u obliku i veli!ini lista.0lojke su hrapave i krute, te nepravilne i izobli!ene zbog neravnomjernog porasta.

*epravilna i zadebljala je i nervatura. 0romjene oblika plojke vezane su i za izgledrežnjeva. %bog nepravilnosti rasta ruba lisne plojke, ona poprima peršinast oblik, aako se režnjevi izgube, nastaje lepezasti oblik lista. %rioba grož&a je nepravilna izakašnjela, a pojedina!ne nedozrele bobi$e, unutar zrelog grozda, mogu se na"i i uvrijeme berbe.

)vijenost liš"a loze Grapevine lea$ roll virus 6I:-A/ napada podloge i plemke svih kultivara vinove loze. 0oznato je, da se !esto

javlja na kultivarima A. vinifera, koji su $ijepljeni na ameri!ke podloge. ) ameri!kim podlogama, virus je latentan, pa podloge ne pokazuju nikakve simptome na liš"u, alise one slabije ukorjenjuju. 0ostotak uspjelih $jepljenja je manji. toga su podlogeopasni nositelji skrivenih zaraza. 0rimije"en je kao latentan i u nekim komer$ijalnimsortama, što pove"ava njegovu važnost i štetnost. )rodi, kao i postotak še"era jemanji. 4zme&u zaražene i nezaražene loze, nema vidljive razlike, sve do sredine ljeta.'ada dolazi do uvijanja najdonjeg liš"a i pojave intervenalne kloroze. :ist je na dodirzadebljao, hrapav i krhak. imptomi se šire od osnove !okota prema vrhu. Do krajavegeta$ije, zahva"ena je ve"ina liš"a, a najja!e zaraženo otpada prije vremena. *atamnim se sortama loze, po!etkom lipnja i srpnja, jave nekroti!ne pjege, koje se s

vremenom šire i spajaju, pa gotovo $ijela plojka postaje $rvenkaste boje osim tkivauz glavne i sporedne žile/. :iš"e bijelih sorata je srebrnastog sjaja, a pjege koje se jave, svjetlo su kloroti!ne, pa je na njima teže ustanoviti zarazu nego kod tamnih sorti.Štete se odnose na propadanje asimila$ijske površine, nepravilno i zakašnjelodozrijevanje grož&a, manji urod i niže kon$entra$ije še"era u grož&u. *ajzna!ajnijiizvor viroza vinove loze, je zaraženi sadni materijal. +ako taj materijal postoji ume&unarodnoj razmjeni i prometu u velikim koli!inama, glavni je uzrok


12/13

rasprosranjenosti virusa loze u svijetu. :ozni sadni materijal, dobiva se $ijepljenjemvegetativnih dijelova dviju biljaka u zajedni!ki organizam. #udu"i da su virusiobligatni paraziti, submikroskopske gra&e, prenose se iz zaražene podloge u plemku,ali i obratno. Dakle, zaraženi mati!ni !okoti izvor su zaraze za budu"e $jepove.4nfi$irani !okoti ne mogu se izlije!iti i ostaju zaraženi do kraja života. 0ri tome jerazdoblje latentnosti od izuzetnog zna!aja. 'ako kod zaraze loznog materijalainfektivnom degenera$ijom, od infek$ije do vidljivih simptoma zaraze slijedi dužerazdoblje, tijekom kojeg biljka ni!im ne pokazuje da je zaražena. 1pasnost

predstavljaju i ameri!ke podloge, koje kao nositelji prikrivenih zaraza uvijenosti liš"a pridonose masovnom širenju te viroze loznim $jepovima. )dio u širenju viroza loza u prirodi imaju i vektori, me&u kojima su najzna!ajnije nematode, ali je utje$aj vektorana etiologiju mnogih virusa, još uvjek nepoznat uvijenost liš"a, plutavost kore,

jami!avost drveta, šarena pjegavost i dr./.)spješno suzbijanje ove kategorije uzro!nika bolesti, mogu"e je provo&enjem

preventivnih mjera> proizvodnjom zdravih $jepova i zaštitom zdravog materijala odnaknadnih infek$ija. 0roizvodnja zdravih $jepova, obuhva"a niz postupaka, poznatihkao zdravstvena selek$ija vinove loze. 1na zapo!inje vizualnim odabirom mati!nih

biljaka. 0ostup$ima termoterapije i kulturom biljnog tkiva, mogu"e je proizvestinezaraženi materijal virus $ree/ za dalju reproduk$iju. *o, s obzirom na veliki brojvirusa, zdravstvena se selek$ija provodi na infektivnu degenera$iju i uvijenost liš"aloze, pa su tako proizvedeni $jepovi deklarirani kao A' virus tested /. 'o zna!i, da suoslobo&eni od gospodarski najštetnijih virusa. 0rovjeravanje zdravstvenog stanja, u

postupku selek$ije provodi se primjenom komer$ijalno raširene, serološko6enzimatskemetode C:42/ za dokazivanje virusnih zaraza. 0rije podizanja mati!nih nasada,

podloga i plemki, potrebno je pregledati zemljište na prisutnost nematoda.Dugo su vremena me&u virusna oboljenja loze, svrstavani i neidentifi$irani uzro!ni$i,koji su se eksperimentalno prenosili s bolesne na zdravu biljku, pomo"u vektora ili$ijepljenjem. 'ek je 9N@H. godine otkriveno, pomo"u ekektronskog mikroskopa, da seu floemu zaražnih biljaka sa simptomima žu"enja, nalaze pleomorfni mikroorganizmi,odnosno fitoplazme. Danas se smatra da kompleks bolesti (žuti$a loze( uzrokujenekoliko fitoplazmi. *ajpoznatija me&u njima je &lavescence doree( , a opisana su iendemi!na oboljenja (Vergilbunkskrankeit ( *jema!ka/ i ( +ois noir ( Gran$uska/ !ijivektori nisu poznati.

&lavescence doree( raširena je na jugozapadu


13/13

Gran$uske, uklju!uju"i +orziku, i u sjevernoj 4taliji. ) razdoblju od 9N7N657. uGran$uskoj je došlo do katastrofalni šteta. Danas je bolest od velikog gospodarskogzna!aja za kultivare =hardonna, 0inot bijeli i dr. imptomi postaju vidljivi prekoljeta. ) srpnju dolazi do uvijanja rubova liš"a prema dolje, a na bijelim se kultivarima

javlja žu"enje ograni!eno žilama. :iš"e koje je izloženo sun$u, pokazuj zlatni sjaj sli$a plojke. +od $rnih kultivara, nastaje $rvenkasta promjena boje liš"a, a središnji diotih išaranih površina nekrotizira i osuši se. -ano zaražene mladi$e, slabo odrvene i

propadaju preko zime. *alijevanje boba je redu$irano, a radi sušenja petelj!i$a, bobe posme&e i smežuraju se. 'ijekom jedne godine, &lavescence doree( širi se $ikadom$aphoideus tatinus od 569; km, ali trgovina zaraženim sadnim materijalom predstvljastalnu opasnost od ve"eg unosa ove bolesti u našu zemlju. =jepovi mogu bitikontaminirani uzro!nikom bolesti i jajima vektora. %a identifika$iju uzro!nika bolestiuspješne su serološke metode C:42, 4CM/ primjene poliklonalnih ilimonoklonalnih protutijela. *ajvažnije mjere zaštite, su selek$ija zdravog sadnogmaterijala i fitosanitetska kontrola uvoza.

Documents

Bolesti Vinove Loze