BOLNIČKE INFEKCIJE

4.2.2012.

1

Postupci sterilizacije i dezinfekcije u laboratorijskoj medicini

Postupci sterilizacije i dezinfekcije u laboratorijskoj medicini

voditelj:

Zdenka Peri, dr med

nastavnici:

mr sc Blaenka Hunjak, dr med

dr sc Tatjana Vilibi avlek, dr med

dr sc Andrea Babi-Erceg, dr med

in Ljerka Slade ilovi

predavanja 1. BOLNIKE

INFEKCIJE; definicija,

uestalost bolnikih infekcija i njihovo

sprijeavanje

10.01.

2011

8-10,30

3 k.h ZVU

dvorana 6

Zdenka

Peri, dr med

2. DEZINFEKCIJA;

definicija, postupci:

ienje i pranje, toplina, kemijski

dezinficijensi

11.01.

2011.

16,30-

18,45

3 k.h

ZVU

dvorana 4

Zdenka

Peri, dr med

3. ANTISEPTICI;

definicija, postupci,

pranje ruku

14.01

.2011.

8-10,15

3 k.h

amfiteatar

Mlinarska bb mr sc

Blaenka Hunjak, dr

med

4. STERILIZACIJA I:

definicija, vrste

sterilizacijskih

postupaka

14.01.

2011

10,30-

12,45

3 k.h

amfiteatar

Mlinarska bb dr sc

Tatjana

Vilibi avlek,dr med

5. STERILIZACIJA II:

organizacija sterilizacije

u zdravstvenim

ustanovama, kontrola

sterilizacije

17.1.

2011

11,30-

13,45 3 k.h

amfiteatar

Mlinarska 34 dr sc

Andrea

Babi-Erceg, dr

med

Predmet /kolegij: Postupci sterilizacije i dezinfekcije u laboratorijskoj medicini

POPIS LITERATURE ZA ISPIT

Zdenko Volner, Drago Batini. i sur: Opa medicinska mikrobiologija i imunologija; kolska knjiga, Zagreb 2005. Vlatka Boji.-Turi : Sterilizacija i dezinfekcija u medicini; Medicinska naknada i Medicom, Zagreb 1994 A. Balows, Manual of Clinical Microbiology, fifth ed. Section III, American soc. for microbiology, 1994. P.R. Murray, K.S. Rosental at all: Medical mycrobiology, forth ed. Section 1. capt.10; Mosby corp. 2002. N. Boban, A. Tambi. Andraevi, : seminar: Bolnike infekcije od prevencije do lijeenja, Zagreb , 2007.g V. Boji Turi: Suvremene metode sterilizacije, Teaj trajnog usavravanja, Zbornik radova, Zagreb, 2001

ZATO??

va posao je vezan uz analizu uzroka razliitih bolesti

mikroorganizmi su uzronici zaraznih bolesti

irenje: kontakt, aerosol, parenteralno sprijeavanje: sterilizacija,

dezinfekcija, antibiotici, cjepljenje... neto od ovog se obrazlae u ovom

kolegiju

BOLNIKE INFEKCIJE I NJIHOVO SPRJEAVANJE

4.2.2012.

2


Narodne novine: 2002. br 93 PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU OBAVLJANJA MJERA ZA SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA

l.2 Bolnika infekcija je svaka infekcija bolesnika koja se javlja

nezavisno od primarnog oboljenja ili svaka infekcija zdrave osobe (zaposlenog osoblja), za koju se utvrdi da je do nje dolo u bolnikoj sredini, ordinaciji privatne prakse ili u stacionarima, ustanova za stare i nemone osobe kao posljedica pregleda, lijeenja ili skrbi, a razvije se tijekom lijeenja ili nakon otpusta iz bolnice u odreenom vremenskom periodu.


veliki problem u svijetu

svakoj bolnici

svakom zdravstvenom sustavu

problem je zdravstveno ekonomski

osobito velik za pacijenta

pacijent u bolnici je visoko rizian: ve ima bolest, agresivne dijagnostike i terapeutske metode


Povijest

Bolnice u Rimskom carstvu

Srednjovjekovni samostanski hospiciji

Bolnice id 15-18 st u Europi propisi o higijeni

Semmelwiess ( 1818-1865) je napisao knjigu

Etiologija, koncept i profilaksa puerperalne groznice a Lister (1827- 1919) je napisao knjigu o antiseptikim postupcima

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU OBAVLJANJA MJERA ZA SPRJEAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIKIH INFEKCIJA

Bolnika infekcija moe se javiti u sporadinom (pojedinanom), epidemijskom i endemskom obliku.

Epidemija bolnike infekcije je pojava dva ili vie sluaja bolnike infekcije uzrokovana istim uzronikom i meusobno povezana mjestom, vremenom i postupkom.

Endemska bolnike infekcije je pojava ili perzistiranje bolnikih infekcija uzrokovana istim uzronikom, povezanih mjestom, postupkom, ali s razliitim vremenskim javljanjem

Krina (cross) bolnika infekcija je infekcija kod koje mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu izravno ili posredno putem predmeta.


oko 90% BI su endemijske i mogu se prevenirati prije antibiotske terapije uzronici: stafilokoki i

enterobakterije danas: MRSA, gram pozitivni koki i rezistentne

enterobakterije i nonfermentativne bakterije sve je vie sluajeva BI: u USA kod 5-10% bolnikih

pacijenata (oko 2 000 000 oboli, 90 000 smrti a trokovi oko 18 milijardi godinje,u Italiji oko 7000 smrti); i u drugim zemljama je oko 5 % oboljelih

vie je smrtnosti veliki trokovi rezistentni sojevi trae nova antimikrobna sredstva


l.3. Rizini odjeli su odjeli na kojima se lijee bolesnici s poveanim rizikom od

stjecanja i razvoja bolnike infekcije, a s obzirom na uestalost i teinu bolnikih infekcija dijele se u tri kategorije:

1. Odjeli visokog rizika su jedinice intenzivnog lijeenja i njege, sterilne jedinice, neonatoloke jedinice intenzivnog lijeenja, odjeli za opekline, transplantaciju, kardiokirurgiju, neurokirurgiju, vaskularnu kirurgiju, ortopediju, traumatologiju, hemodijalizu te onkoloki i hematoloki odjeli;

2. Odjeli srednjeg rizika su opi kirurki, uroloki, neonatoloki, ginekoloko-opstretiki, dermatoloki te infektoloki;

3. Odjeli niskog rizika su internistiki odjeli, osim internistikih odjela iz toke 1. i 2. ovoga lanka, pedijatrijski, psihijatrijski, stacionarni i gerijatrijski odjeli te ordinacije.

4.2.2012.

3


Bolnika infekcija utvruje se na temelju klinikih simptoma, mikrobiolokih, laboratorijskih i drugih nalaza, te epidemiolokih podataka.

Bolesnici s poveanim rizikom oboljevanja od bolnikih infekcija su kirurki bolesnici, imunodeficijentni bolesnici, nedonoad, novoroenad i dojenad, bolesnici s opeklinama, bolesnici u jedinicama intenzivnog lijeenja i njege, bolesnici na hemodijalizi te infektoloki bolesnici.


40-45 % svih BI su uroinfekcije

25-35% infekcija rana

15-20% respiratorne BI

5-20% bakterijemije i sepse

5 % ostale


Nain prijenosa

kontakt: direktni i indirektni

kapljice

zrak

predmeti: u okolini i koriteni u terapiji ili dijagnostici

ovjek je osnova: rezervoar, prenositelj, bolesnik, lijek


Infekcije rana

Uzronici: SA, MRSA , Gramm bakterije

Znaci: poviena temperatura, lokalno crvenilo i bolnost, poputanje avova; mikrobioloki nalaz obriska vaan za lijeenje,esto u lijeenju treba i kirurg


Bolnike infekcije urotrakta

najee BI

endogeni uzronici

vezani uz urinarni kateter (oko 90%)

teki oblici, sepsa

uzronici: rezistentne enterobakterije

Dijagnoza : temperatura poviena, broj bakterija >10 000 bez katetera ili >100 sa kateterom


Pneumonije kao BI: u JIL vodea BI Vezana uz intubaciju ili kakav drugi zahvat na

prsnom kou Rizici: pua, stariji ili mala djeca Uzronici: pneumokok, hemofilne bakterije,

Gramm bakterije, Legionella sp, gljive Simptomi: oteano disanje,temperatura Vana higijena usne upljine i tubusa Mikrobioloki nalaz vaan zbog lijeenja,

visoka smrtnost

4.2.2012.

4


Bakterijemije i sepse

Rane- do 4 dana od primitka, patogena respiratorna flora, uzronik kao kod UG ili respiratorne infekcije

Kasne nakon 4 dana od primitka, uzronici iz okoline (Pseudomonas, Acinetobacter), velika rezistencija


Semmelwiess: uoio problem, pratio pojavnost, poduzeo mjere, zabiljeio rezultat i donio zakljuak!!!

To je pravi put za rijeavanje problema a danas se zove nadzor nad BI

U tu svrhu Zakon... Propisuje da svaka zdravstvena ustanova stacionarnog tipa mora imati Bolniko povjerenstvo za suzbijanje BI


PROVEDBA I NAIN PRAENJA BOLNIKIH INFEKCIJA lanak 29. U cilju provedbe mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija u zdravstvenim

ustanovama stacionarnog tipa osniva se Bolniko povjerenstvo. Predsjednika, zamjenika predsjednika i lanove Bolnikog povjerenstva imenuje Upravno vijee na prijedlog ravnatelja.

lanak 30. lanove Bolnikog povjerenstva ine ravnatelj ili njegov pomonik za struno medicinske

poslove, glavna sestra zdravstvene ustanove, doktor medicine specijalist mikrobiolog, epidemiolog, infektolog, via medicinska sestra za kontrolu bolnikih infekcija (zdravstveni djelatnik VI/VII stupnja strune spreme posebno osposobljen za provedbu, praenje i nadziranje mjera za sprijeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija) te lijenik specijalist jedne od klinikih struka koji se bavi bolnikim infekcijama.

Ovisno o potrebama, za lanove Bolnikog povjerenstva imenuju se specijalisti drugih specijalnosti te drugi zdravstveni radnici.

Ako zdravstvena ustanova nema zaposlene zdravstvene radnike odreene specijalnosti, Upravno vijee mora za lana Bolnikog povjerenstva imenovati zdravstvenog radnika zaposlenog u drugoj zdravstvenoj ustanovi.


lanak 31. Bolniko povjerenstvo radi na temelju Poslovnika o radu i obavlja sljedee

poslove: 1. utvruje mjere za sprijeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija u svojoj zdravstvenoj

ustanovi i donosi program za kontrolu bolnikih infekcija;

2. donosi preporuke za pojedine postupke (postupnike) pri dijagnostici, njezi i lijeenju bolesnika i periodiki svake dvije godine revidira pismene preporuke;

3. donosi godinji Plan rada Bolnikog povjerenstva; 4. odreuje strune prioritete u suzbijanju bolnikih infekcija prema epidemiolokoj

situaciji i postupke u okviru mjera za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija;

5. odreuje prioritete u praenju bolnikih infekcija i analizira kretanje bolnikih infekcija;

6. prati i nadzire provedbu preporuka i mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija;


7. organizira sastanak radi obavjetavanja bolnikog osoblja o zakljucima svojih sastanaka; 8. podnosi godinje izvjee o radu na praenju, sprijeavanju i suzbijanju bolnikih infekcija

Upravnom vijeu zdravstvene ustanove i Povjerenstvu Ministarstva zdravstva.

Rad Bolnikog povjerenstva odvija se na redovnim sastancima jednom u mjesecu, a po potrebi i ee ovisno o uestalosti bolnikih infekcija i epidemiolokoj situaciji.

lanovi Bolnikog povjerenstva za svoj rad odgovorni su Upravnom vijeu zdravstvene ustanove, a za provedbu mjera za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija odgovoran je ravnatelj.

Bolniko povjerenstvo surauje s Povjerenstvom za lijekove, Epidemiolokom slubom Zavoda za javno zdravstvo, Sanitarnom inspekcijom Grada Zagreba/upanija, Povjerenstvom za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija Ministarstva zdravstva, Referentnim centrom za bolnike infekcije Ministarstva zdravstva i drugim strunim slubama


Bolniko povjerenstvo za suzbijanje BI ine: ravnatelj, glavna sestra i Tim za kontrolu BI, lijenik epidemiolog, infektolog i koji drugi specijalist

Tim za kontrolu BI ine sestra i lijenik za kontrolu BI, poeljno mikrobiolog

Odjelni lijenici, sestre i drugo osoblje

Svi rade zajedno i usklaeno (!?)

4.2.2012.

5


To povjerenstvo:

Sastavlja program nadzora i kontrole

Kontrolira provoenje

Evaluira postignute rezultate

Podnosi izvjea

Provodi edukaciju osoblja


metode prepoznati bolesnika odrediti mjesto infekcije uoiti dodatne faktore rizika prikupljati i analizirati podatke iz

mikrobiolokog laboratorija i pojedinih odjela (JIL)

prikupljati podatke o koritenju antibiotika po odjelima

Uoene nepravilnosti ili pravilnosti razrijeiti timskim radom


lanak 4.

Mjere za sprjeavanje i suzbijanje irenja bolnikh infekcija su:

1. Pregled, trijaa i sanitarna obrada bolesnika pri prijemu na bolniko lijeenje, a prema klinikim indikacijama, mikrobioloka i epidemioloka obrada bolesnika;

2. Provedba sanitarno-higijenskih postupaka pri radu te ponaanje zaposlenih, bolesnika i posjetitelja unutar zdravstvene ustanove, ordinacije privatne prakse te stacionara;

3. ienje, pranje, provjetravanje radnih prostorija i pripadajue opreme;

4. Higijena i dezinfekcija ruku, koe, sluznica; 5. Dezinfekcija instrumenata, medicinskog pribora i okoline;


6. Sterilizacija opreme i pribora za medicinske postupke;

7. Aseptini i higijenski postupci pri radu;

8. Prikupljanje, razvrstavanje, pranje, sterilizacija i transport bolnikog rublja;

9. Osiguranje zdravstvene ispravnosti namirnica, ukljuujui vodu za pie te sanitarno-tehnikih i higijenskih uvjeta pripreme, uvanja i podjele hrane;

10.Osiguranje zdravstvene ispravnosti i kakvoe vode za potrebe hemodijalize;

11.Osiguranje kakvoe zraka;


12. Dezinsekcija i deratizacija; 13. Zbrinjavanje infektivnog otpada; 14. Rano otkrivanje, izolacija i lijeenje osoba oboljelih

od bolnike infekcije; 15. Prijavljivanje bolnikih infekcija (sporadini sluajevi

i bolnike infekcije u endemskom i epidemijskom obliku);

16. Praenje uestalosti bolnikih infekcija u odnosu na vrstu infekcije, uzronike, populaciju bolesnika, primjenu dijagnostikih ili terapijskih postupaka;


17. Praenje uestalosti rezistencije pojedinih vrsta mikroorganizama, praenje potronje antibiotika te formiranje liste rezervnih antibiotika;

18. Provonje preventivnih i specifinih mjera (imunizacija, kemoprofilaksa, seroprofilaksa) te mikrobioloka kontrola ive i neive sredine;

19. Osiguranje higijensko-tehnike ispravnosti objekta, opreme i instalacija sukladno medicinskim potrebama. Sudjelovanje lanova Bolnikog povjerenstva u graevinsko-arhitektonskim rekonstrukcijama ili izgradnji unutar zdravstvene ustanove;

20. Trajna edukacija cjelokupnog osoblja (zdravstvenog i nezdravstvenog) o sprjeavanju, suzbijanju i praenju bolnikih infekcija. Kontinuirana edukacija lanova Bolnikog povjerenstva, a posebno lanova Tima za kontrolu bolnikih infekcija.

4.2.2012.

6


U svrhu nadzora sastavljaju se protokoli za pranje ruku, previjanje rane, posjeta pojedinim odjelima, manipuliranje i.v. i urinarnim kateterima, preporuke za sterilizaciju, dezinfekciju, ienje, izolaciju bolesnika, zatitu zaposlenih (cjepljenje, zatitna odjea i obua)...

Ustanove koje imaju dobar nadzor imaju manje bolnikih infekcija

Prijenos rukama je i danas najvaniji put prijenosa Semmelwiess: uoio problem, pratio pojavnost, poduzeo mjere,

zabiljeio rezultat i donio zakljuak odnosno rijeio problem!!!


Uloga mikrobiolokog laboratorija je i zuzetno velika i bez nje ne bilo rijeenja

brza i tona identifikacija uzronika podaci o uzronicima sa svih odjela ima podatke o osjetljivosti sudjeluju u timu kod svake bolnike infekcije sudjeluje u dezinfekciji i sterilizaciji preporua to se i kako treba uzimati za

pregled kod bolesnika, osoblja i u okolini bolesnika


Uloga mikrobiolokog laboratorija odjeli s visokim rizikom imaju drugaiji

tretman mikrobioloki od ostalih ne treba uzimati mikrobioloke uzorke iz

primarno sterilnih predmeta ili tekuina (osim onih koji se steriliziraju u ustanovi), podova, zidova, zraka osim ako se ne pojavi BI

isto je s mikrobiolokim pregledom osoblja svaki uzorak posebno dizajnirati iako postoje

pravila


Ispravno uzimanje nekih uzoraka pri pojavi BI za mikrobioloku obradu ili pri nadzoru

Nadzor za bolesnike: svaki bolesnik kod kojeg se pojavi temperatura ili drugi znak infekcije se mora podvri mikrobiolokom testiranju uzorak ovisi o klinikoj slici; neki se moraju i izolirati ovisno o uoenom putu prijenosa; ponekad se uzimaju i nadzorne kulture kod bolesnika koji su u blizini bolesnika s BI

Nadzor nad osobljem samo kod BI na odjelu: najprije RUKE


Ispravno uzimanje i mikrobioloka obrada nekih uzoraka Povrine: tehnika ispranog brisa- sterilni bris se namoi u bujon,

prebrie povrina i vrati u epruvetu s podlogom za kultivaciju Boce, epruvete za unutranju povrinu i sl: bujonska podloga se izlije

u ispitivani predmet, dobro promuka i izlije u sterilnu epruvetu za kultivaciju

Prah i omoti s prahom: bris namoen u bujon se uroni u omot, zarotira i vrati u peruvetu (okrenuti omot od sebe)

Zrak: velike ploe s podlogom se ostave 15 min otvorene Dijalizna i druga tekuina: 100 (ili vie ) ml propusti se kroz filter i

nasadi se taj filter na podlogu (tekuina za dijalizu moe imati do 200 kolonija/ml a nakon dijalize do 2000, voda do 4 kolonije /100 ml filtrata)

Documents

BOLNIČKE INFEKCIJE