BONITET PREDUZEĆA

1

Ekonomski fakultet Podgorica

Studije menadžmenta

Menadžment investicijama

Podgorica, 02/11/2012. godine

Bonitet preduzeća

• Finsijska snaga investitora definisana je:

– trajnom sposobnosti plaćanja,

– trajnom sposobnosti finansiranja,

– trajnom sposobnosti investiranja,

– trajnom sposobnosti povećanja imovine vlasnika,

– trajnom sposobnosti zadovoljava interesa učesnika u

preduzeću-investitoru.

2

2

Bonitet preduzeća

• Bonitet potiče od latinske riječi ”bonus”, koja znači

dobar:

– skup osobina jednog subjekta koji ga čine dobrim i sigurnim

dužnikom

• U užem smislu bonitet izražava kreditnu sposobnost i

likvidnost firme

3

Bonitet preduzeća

• U širem smislu njegovu ukupnu poziciju

– organizacionu,

– kadrovsku i

– materijalno - finansijsku konstituciju,

– poziciju na tržištu, poslovnu reputaciju,

– razvojne programe i poslovnu perspektivu, a otuda i

– kreditnu sposobnost i

– likvidnost

• Formalno i materijalno svojstvo subjekta koje ga čini

sigurnim dužnikom

4

3

Bonitet preduzeća

• Bonitet prema tome predstavlja kvalitativni i

kvantitativni izraz poslovne sposobnosti investitora i

sigurnosti njegovog privređivanja.

• Bonitet investitora predstavlja sintetizovanu ocjenu o

finansijskoj stabilnosti, likvidnosti i solventnosti,

strukturi kapitala, profitabilnosti, riziku ostvarenja

finansijskog rezultata, organizovanosti i rentabilnosti

• U poslovnoj praksi, međutim, izraz bonitet se

sintetički iskazuje u smislu vrijednosti, pouzdanosti

(sigurnosti) poslovne, i posebno, kreditne

sposobnosti poslovnog partnera5

Bonitet preduzeća

• Kreditni bonitet investitora je predmetom

naglašenog interesa u poslovanju, praksi i naučnoj i

stručnoj literaturi.

• On može biti:

– minimalan,

– prihvatljiv i

– dobar.

6

4

Bonitet preduzeća

• Sljedstveno tome, predmet analize kreditnog

boniteta obuhvata ispitivanje i ocjenjivanje:

– zarađivačke sposobnosti investitora, odnosno,

profitabilnosti prihoda od prodaje učinaka (proizvoda i/ili

usluga) i rentabilnosti (ukamaćenja) uloženog kapitala,

– likvidnosti i solventnosti i odnosno sigurnosti plaćanja

obaveza o roku dospjeća i kad-tad

– kreditnih rizika i sigurnosti vraćanja dugova {kredita,

– finansijskog položaja koga u suštini determinišu: finansijska

ravnoteža i promjene,

– racionirana struktura kapitala.

7

Bonitet preduzeća

• Princip profitabilnosti odnosno rentabilnosti je u

funkciji iskazivanja konačnog ostvarenja temeljnog

cilja preduzeća; maksimiranje profita na dugi rok,

odnosno, vrijednosti za investitora.

• Ostvarivanje principa rentabilnosti pokazuje i

sposobnost menadžmenta preduzeća da uspješno

koristi raspoložive resurse i prednosti investitora u

odnosu na konkurenciju u svrhu ostvarenja

maksimalno mogućeg profita sa jedne strane

8

5

Bonitet preduzeća

• Iskazivanje rentabilnosti izraženo je poznatom

jednačinom:

Profit_ ═ Prihod Profit

Kapital Kapital * Prihod

9

Bonitet preduzeća

• Za mjerenje i iskazivanje profitabilnosti i rentabilnosti

u praksi analize koriste se sljedeći pokazatelji:

– stopa prinosa od prodaje učinaka = profit/prihod;

– stopa prinosa na ukupan kapital = profit/ukupan kapital;

– stopa prinosa na sopstveni (vlasnički) kapital = profit minus

porezi/sopstveni (vlasnički) kapital.

Sve navedene stope prinosa se iskazuju u bruto i neto izrazu

10

6

Bonitet preduzeća

• Upoređenjem stope prinosa na ukupan kapital sa vladajućom

kamatnom stopom na pozajmljeni kapital dobija se uvid u

privlačenje ili odbijanje pozajmljenog kapitala

• Sve dok je prinosna stopa na ukupan kapital viša od kamatne,

do njihovog izjednačenja, kapital se više oplođava

(ukamaćuje) plasiranjem u rentabilno poslovanje preduzeća,

nego pozajmljivanjem od kamate

• Suprotno kretanje stopa prinosa (rentabilnosti) ukupnog,

sopstvenog kapitala i tržišne kamatne stope u pravcu: niže

stope rentabilnosti sopstvenog od ukupnog kapitala i

izjednačavanja stope rentabilnosti ukupnog kapitala i tržišne

kamatne stope na pozajmljeni kapital, ili, pak ispod tržišne

kamatne stope - znak je gubljenja boniteta

11

Bonitet preduzeća

• Likvidnost je probni kamen finansijskog poslovnog

partnerstva na osnovu koga se uspostavlja i jača ili

raskida poslovno finansijsko partnerstvo

• Sam pojam likvidnosti se vezuje za sposobnost

investitora da izmiruje (plaća) tekuće dospjele

obaveze o roku i u cjelini

• Izraz je održavanja kratkoročne finansijske ravnoteže

na relaciji: naplata potraživanja - priliv novčanih

sredstava - isplata dospjelih obaveza.

12

7

Bonitet preduzeća

• Suština likvidnosti i njenog vezivanja za kreditnu

sposobnost, jeste u respektovanju zahtjeva o

finansiranju obrtnih sredstava

• Ispoštovati dati zahtjev znači, držati pravila

finansiranja po kojima se:– (a) monetarni oblici obrtnih sredstava (novčana sredstva i kratkoročna

potraživanja) finansiraju iz kratkoročnih izvora, a

– (b) materijalan oblik obrtnih sredstava (zalihe) finansiraju iz

dugoročnih i trajnih izvora.

13

Bonitet preduzeća

• Doslijedno pojmu likvidnosti i uvažavanju ovih

odnosa u finansiranju obrtnih sredstava likvidnost se

iskazuje kao:

– efektivna likvidnost = novčana sredstva + kratkoročna

potraživanja + kratkoročni plasmani/kratkoročne obaveze

(izvore), i

– perspektivna (potencijalna) likvidnost = obrtna sredstva

/kratkoročne obaveze (izvore).

14

8

Bonitet preduzeća

• Prvi pokazatelj (strožije) likvidnosti je u stručnoj

literaturi poznat kao ,,quick ratio" ili „acid test ratio"

i smatra se valjanim ako se održava odnos brojioca i

imenioca 1:1.

• Drugi pokazatelj perspektivne likvidnosti je u stručnoj

literaturi poznat pod nazivom „curent ratio" ili

„bankers ratio" i normala odnosa mu je od 2:1 i više

15

Bonitet preduzeća

• Bonitet preduzeća ne može se izjednačiti sa

njegovom likvidnošću

• Bonitet preduzeća uvijek obuhvata:

– mogućnost realizacije preduzeća,

– stepen naplativosti njegovih potraživanja,

– sigurnost plasmana u to preduzeće,

– njegovu kreditnu sposobnost,

– ali i dosta širu dimenziju

16

9

Bonitet preduzeća

• Utvrđivanje boniteta preduzeća uvijek prethodi

donošenju neke značajne poslovne odluke samog

preduzeća ili njegovih komitenata

• Neophodno je naći i definisati tzv. ”reprezentativno

preduzeće”

• Organizaciona struktura preduzeća

• Preduzeće posmatrano kao cjelina sastoji se od više

organizacionih djelova, koji mogu predstavljati

profitne centre i mjesta troškova.

17

Bonitet preduzeća

• Bonitet preduzeća je značajna determinanta u

procesu vlasničkog prestrukturiranja preduzeća

• Emitovanje ”eksternih” akcija

• Može se zaključiti da je širi koncept boniteta

preduzeća adekvatniji u odnosu na uži koncept

18

10

Bonitet preduzeća

• Koncepcija same analize kreditne sposobnosti

preduzeća, poznata je u literaturi kao pravilo ”5C”

• Suština ove analize svodi se na dobijanje što

preciznijih odgovora na sledeća pitanja:

19

Bonitet preduzeća

1. Da li zajmotražilac može na vrijeme isplaćivati

dospjele obaveze?

2. Da li su realna i likvidna njegova potraživanja i

zalihe?

3. Da li zajmotražilac ostvaruje realnu stopu prinosa?

20

11

Bonitet preduzeća

4. Do koje granice se može smanjivati profitna stopa

zajmotražioca a da to ne dovede u pitanje njegovu

mogućnost isplate kamata, renti, glavnice kredita i

slično?

5. Koliko će se smanjiti vrijednost njegove aktive u

trenutku bankrotstva u odnosu na bilansiranu

vrijednost u trenutku kada kreditori počnu snositi

gubitak po osnovu datog kredita?

6. Da li je finansijsko stanje zajmotražioca stabilno,

nestabilno ili nešto između?

21

Bonitet preduzeća

• U datu kreditnu analizu nužno je unijeti i vremensku

komponentu

• “5C” su:

– karakteristike zajmotražioca (Character),

– kapital zajmotražioca (Capital),

– kapacitet zajmotražioca (Capacity),

– uslovi obezbjeđenja kapitala (Collateral),

– uslovi poslovanja zajmotražioca (Conditions).

22

12

Bonitet preduzeća

• Informativnu osnovu za analizu kreditne sposobnosti

čine:

– Bilansni izvještaji preduzeća,

– Tekući poslovni rezultati,

– Interne analize,

– Eksterne analize određenih banaka, agencija i sl.,

– Pri čemu se posebno analiziraju stanja, oblici i vrste zaliha i

tok gotovine u preduzeću (cash flow)

23

Bonitet preduzeća

• Da bi se napravila valjana kreditna analiza, analitičar

mora raspolagati kvalitetnim poslovnim izvještajima i

informacijama

• Drugi bitan uslov je dovoljna rasčlanjenost bilansnih

podataka

24

13

Bonitet preduzeća

• Najčešće korišćene metode su:

1. Uporedna analiza bilansne strukture,

2. Metod trenda i

3. Metod koeficienata (“racio”metod).

25

Bonitet preduzeća

• Metod uporedne analize zasniva se na istraživanju

bilansnih pozicija preduzeća, gdje su bilansne pozicije

grupisane na bazi principa likvidnosti

• Model trenda ističe važnost stopa rasta bilansnih

pozicija u odgovarajućem periodu

26

14

Bonitet preduzeća

• Analiza kreditne sposobnosti pomoću metoda

koeficijenata se najčešće koristi u praksi

• Suština metoda sastoji se u korišćenju koeficijenata

utvrđenih na bazi odnosa pojedinih bilansnih pozicija

i njihovom poređenju sa standardnim, teorijskim i

empirijskim veličinama

27

Bonitet preduzeća

• U dodatne komponente boniteta ističu se, naročito:

– sposobnost menadžmenta i kadrovska struktura,

– tehničko-tehnološka sposobnost i savremenost,

– poslovna povezanost, razvojne mogućnosti, i

– poslovni ugled.

28

15

Bonitet preduzeća

• Pokazatelj ocjene ukupnog boniteta se svodi na

vrednovanje (ocjenu) svake zastupljene komponente.

• Ocjena = zbir ocjena svih kriterija komponente/

broj kriterija vrijednovanja

• Ovim pokazateljem se želi izraziti mjera boniteta

investitora koja će biti uporediva naročito sa – (a) preduzećima koja imaju prosječan bonitet,

– (b) preduzećima sa najboljim bonitetom i

– (c) preduzećima sa najslabijim bonitetom, iz grupacije srodne ili iste

djelatnosti, izražen navedenim pokazateljem, ili pak konkurencije, šire

grane.29

Bonitet preduzeća

Ocjena kreditnog boniteta metodom finansijske analize

investitora

• Analiza kreditnog boniteta se, kako je izloženo,

temelji na finansijskoj analizi koja predmetno

obuhvata:

– Analiza prinosnog položaja

– Analiza imovinskog položaja i

– Analiza finansijskog položaja investitora.

30

16

Bonitet preduzeća

• U okviru toga se analizira i ocijenjuje:

– Rizik ostvarivanja finansijskog rezultata i stopa elastičnosti,

– Rentabilnost ukupno uloženog i sopetvenog kapitala,

– Efikasnost korišćenja poslovne imovine,

– Finansijska ravnoteža i

– Zaduženost i solventnost.

31

Bonitet preduzeća

• Rizik ostvarenja finansijskog rezultata i stope

elastičnosti

– Finansijska analiza prinosnog položaja obuhvata analizu

strukture prihoda, rashoda i finansijskog rezultata

– Problem se, zapravo svodi na ispitivanje i procjenu faktora

rizika ostvarivanja finansijskog rezultata. Faktori rizika se

odnose na:

• faktor poslovnog rizika ostvarivanja finansijskog rezultata,

• faktor finansijskog rizika ostvarivanja finansijskog rezultata i

• faktor ukupnog rizika ostvarivanja finansijskog rezultata

32

17

Bonitet preduzeća

• Faktori poslovnog rizika ostvarivanja finansijskog

rezultata je koeficijent promjena poslovnog dobitka

pri jediničnoj promjeni poslovnih prihoda.

• Ta promjena je validna ako se ne mijenja paritet

prodajnih i nabavnih cijena, ili ako se taj paritet

cijena mijenja, tada se umjesto poslovnih prihoda

uzima marža pokrića.

• To znači da se faktor poslovnog rizika iskazuje

odnosom marže pokrića prema poslovnom dobitku.

33

Bonitet preduzeća

• Finanasijski rizik se odnosi na bliže određenje

ostvarivanja dobitka iz redovne poslovne aktivnosti,

konkretnije na ostvarivanje neto dobitka koji je

direktno izvor povećanja sopstvenog kapitala

preduzeća-investitora.

• Iskazuje se odnosom poslovni dobitak prema

dobitak iz redovne aktivnosti.

34

18

Bonitet preduzeća

• Ukupan rizik je proizvod poslovnog i finansijskog

rizika.

• Taj odnos se može prikazati kao odnos marže pokrića

prema dobitku iz redovne aktivnosti.

• Suština ovog pokazatelja je da pokaže koliko se puta

brže mijenja dobitak iz redovne aktivnosti u odnosu

na promjenu poslovnog - redovnog prihoda.

• Ako je taj odnos 10:3, to znači da od deset novčanih

jedinica ostvarenog redovnog odnosno, poslovnog

prihoda su 3 novčane jedinice dobitka iz redovne

aktivnosti.35

Bonitet preduzeća

• Stope elastičnosti su dodatni pokazatelji analize

mogućnosti ostvarivanja neutralnog poslovnog

dobitka i neutralnog dobitka iz redovne aktivnosti pri

ostvarivanju redovnog - poslovnog prihoda.

• One su sastavni dio iskazivanja i analize prelomne

tačke rentabiliteta.

36

19

Bonitet preduzeća

• Stopa elastičnosti ostvarivanja neutralnog

poslovnog dobitka pokazuje koliko je više potrebno

ili više ostvareno prihoda iz redovne aktivnosti -

poslovnih prihoda, u visini ili iznad ukupnih rashoda

umanjenih za rashode finansiranja - da bi se ostvario

neutralan odnosno pozitivan poslovni dobitak

37

Bonitet preduzeća

• Stope elastičnosti ostvarenja neutralnog dobitka iz

redovne aktivnosti, pokazuje potrebnu visinu

prihoda iz redovnih aktivnosti - poslovnog prihoda da

se pokriju svi rashodi uključujući i rashode

finansiranja.

• Preko te visine poslovnih prihoda ostvaruje se

pozitivan dobitak iz redovnih aktivnosti

38

20

Bonitet preduzeća

• Marža pokrića je razlika između redovnih - poslovnih

prihoda i varijabilnih rashoda. Ona sadrži fiksne i

relativno fiksne rashode.

• Poslovni dobitak je umanjena marža pokrića za

fiksne i relativno fiksne rashode - uključujući i

rashode finansiranja.

• Dobitak redovne aktivnosti je poslovni dobitak

umanjen za neto rashode finansiranja, pod uslovom

da su rashodi finansiranja veći od prihoda

finansiranja, što je u principu pravilo.

39

Bonitet preduzeća

• Analiza rentabilnosti se u osnovi svodi na sposobnost

ukupnog kapitala, odnosno, sopstvenog i akcijskog

kapitala investitora da investiranjem efektuira prinos.

• Za iskazivanje i analizu rentabilnosti ukupnog kapitala

koriste se kategorije:

– Dobitak iz redovne aktivnosti i

– Neto dobitak uvećan za rashode finansiranja.

40

21

Bonitet preduzeća

• Efikasnost korišćenja poslovne imovine

• Ova analiza se usmjerava na:

– Strukturu pomjeranja stalne-fiksne i obrtne-cirkulirajuće

imovine u ukupnoj angažovanoj doslovnoj - operativnoj

imovini,

– Iskazivanje i analizu broja dana vezivanja obrtne imovine u

zalihama i potraživanjima od kupaca i

– Koeficijenta obrta - brzina povrata u novčani oblik stalne i

obrtne imovine

41

Bonitet preduzeća

• Analiza finansijske ravnoteže

• Kratkoročna finansijska ravnoteža iskazuje

postojanje efektivne (ubrzane) likvidnosti, odnosno

njeno pomjeranje u pravcu nelikvidnosti ili pretjerane

likvidnosti.

• Dugoročna finansijska ravnoteža se iskazuje

odnosom dugoročno vezane imovine i trajnog i

dugoročnog pozajmljienog kapitala.

42

22

Bonitet preduzeća

• Analiza zaduženosti i solventnosti

• Finansijska ravnoteža - zaduženost i solventnost su

dve značajne odrednice kreditnog boniteta

investitora.

• Solventnost je sposobnost preduzeća da

raspoloživom imovinom može da isplati svoje

dugove. Iskazuje se odnosom imovine i dugova, što je

vrijednost veća solventnost je povoljnija

43

Ekonomski fakultet Podgorica

Studije menadžmenta

Cost-benefit analiza

Podgorica, 02/11/2012. godine

23

Cost – benefit analiza

• Koristi se za razmatranje i ocjenjivanje projekata koji

donose značajne efekte ne samo za investitora

(direktni i indirektni);

• Primjer: Tunel “Sozina”, regionalni sistem

vodosnadbijevanja crnogorskog primorja;

• Obuhvata sve društvene koristi i troškove koje jedan

projekat donosi;

• Takođe služi za donošenje investicionih odluka – širi

uticaj investicione odluke.

45


• Kod ocjene onih investicionih projekata koji

zahtijevaju velika ulaganje finansijskih sredstava

(investicioni projekti u saobraćaju, krupni energetski

objekti…);

• Upoređuju se ukupni troškovi i ukupne koristi (ne

individualni pristup).

46

24


• Jedan isti efekat ne mora biti pozitivan za društvo i

preduzeće – neusklađenost ciljeva;

• Primjer: Izgradnja fabrike za proizvodnju betona;

• Najčešće se koristi kod investicija u kolektivna dobra

(npr. Izgradnja puta);

• Obično društvo učestvuje u realizaciji investicije –

nerentabilno za pojedince.

47


• Problem za procjenu troškova i koristi (mjerljivi i ne

mjerljivi);

• Problem određivanja i korišćenja odgovarajućih

cijena u mjerenju.

48

25


• Zašto ova metodologija nema široku primjenu kod

investicionih projekata koje realizuju privatna

preduzeća (osim za projekte gdje je predviđena

državna pomoć)?

49


• Postoji razlika u doprinosu projekta pojedinačnim i

ukupnim društvenim ciljevima;

• Treba uzeti u obzir sve troškove i koristi – bez obzira

ko ih dobija;

• Kao troškove treba uzeti izgubljene koristi, a kao

koristi i smanjenje troškova;

• Sve troškove i koristi treba utvrditi, izmjeriti i

novčano izraziti;

50

26


• Kod nesavršenih tržišta treba koristiti ispravljene

tržišne cijene;

• Pogodna kod projekata koji donose višestruke efekte

koje uživa širi krug korisnika;

• Doprinosi optimalnoj alokaciji ograničenih resursa.

51


• Preporučuje je Svjetska banka – polazi se od

individualnih i njihovim uključivanje / isključivanjem

dolazi se do ukupnih efekata sa spekta stanovništva

zemlje u cjelini;

• Preporučuju se određeni principi kod

uključivanja/isključivanja određenih troškova i

koristi;

52

27


• Transferna plaćanja - plaćanja koja ne predstavljaju

stvarno korišćenje resursa (samo transfer resursa iz

jednog sektora u drugi – otplate i kamate na domaće

kredite, porezi i subvencije);

• Ne predstavljaju ekonomski trošak.

53


• Nepredviđeni troškovi - Istražiti na koji način će se

nepredviđeni troškovi tretirati u ekonomskoj analizi;

• Prethodni troškovi – koji su nastali prije ocjene

projekta – treba ih isključiti;

• Eksteri efketi – efekti koji izlaze iz okvira projekta –

treba ih uključiti – zagađivanje okoline;

• Multiplikacioni efekti;

• Međunarodni efekti;

54

28


• Nakon utvrđivanja troškova i koristi potrebno ih je

vrednovati i izraziti u novčanom obliku;

• Koje cijene koristiti – tržišne/obračunske;

• Obračunske cijene predstvalju način ispravljanja

nepravilnosti kod tržišnih cijena (nesavršeno tržište,

ekonomska politika, monopol, drugi razlozi);

• Nesavršenost/savršenost tržišta.

55


• Odstupanja kod tri osnovna resursa: radna snaga,

kapital, strana valuta;

• Različite cijene mogu biti korišćene kao obračunske;

• Potrebno je odrediti obračunsku jednicu mjere.

56

29


• Osnovno pitanje kod određivanja obračunskih cijena – da li su dobra razmjenljiva ili nerazmjenljiva;

• Razmjenljiva dobra?

• Nerazmljenljiva dobra?

• Little-Mireleesov metod (svjetske cijene, tretman razmjenljivih i nerazmjenljivih dobara, konverzioni faktori);

• UNIDO metod (domaće cijene, nema konverzionih faktora);

• Razlika u usvojenom sistemu cijena i izboru obračunske jedinice mjere.

57


kriterijumi za ocjenu

• Kriterijum sadašnje vrijednosti neto koristi;

– Kns=Ks-Ts

• U kom je slučaju opravdano ulaganje?

• Ako imamo dva projekta ili više njih?

58

30



• Interna stopa rentabilnosti - diskontna stopa kod

koje je suma diskontovanih koristi jednaka sumi

diskontovanih troškova – sadašnja vrijednost neto

koristi jednaka o;

• Kns=Ks-Ts=0;

• Kada je po ovom kriterijumu isplativa investicija?

• Ukoliko ih imamo više?

59



• Koeficijent odnosa koristi i troškova;

• Odnos ukupnih diskontovanih koristi i ukupnih

diskontovanih troškova;

• Koji je projekat opravdan?

• Ako imamo više projekata?

60

31


procedura primjene

• Definisanje projekata koji će biti analizirani;

• Definisanje vremenskog perioda na koji će se odnositi analiza;

• Utvrđivanje svih koristi i troškova za pojedine projekte;

• Utvrđivanje svih troškova i koristi u novčanom obliku za pojedine projekte;

• Određivanje kriterijuma koji će se koristiti;

• Određivanje diskontne stope koja će se koristiti;

• Izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterijuma;

61


procedura primjene

• Upoređivanje vrijedosti kriterijuma za pojedine

projekte sa određenom mjerom i međusobno;

• Dodatni kriterijumi i analize;

• Konačan izbor – donošenje odluke.

62

Documents

BONITET PREDUZEĆA