Bosanski Jezik

5/23/2018 Bosanski Jezik

1/11

Glagolski vid (aspekt)

Po trajanju glagolske radnje glagoli mogu biti:

Nesvreni(trajna radnja) -pisati,pjevati, raditi; dijele se na 2 grupe:

- a) trajni(durativni) - oznaavaju (due ili krae)neprekidnovrenje radnje:gledati, hodati, raditii

dr.

- b) uestali(iterativni) - oznaavaju radnju sprekidima, vie puta ponovljenu u vremenskim

razmacima: donositi, napominjati, kuckatii dr.

Svreni(trenutna radnja) - viknuti, udariti, skoiti; dijele se na 2 podvrste:

- a) oni koji iskazuju vremenskipotpunoogranien sadraj, tj. da se itava radnja zavrila u jednom

trenutku; to su tzv. trenutni(trenutnosvreni) - dati, sjesti, mahnuti

- b) oni koji iskazuju djelomino vremensko ogranienje; ovdje se

razlikuju poetnosvreni(oznaavaju svrenipoetakglagolske radnje - zapjevati,progovoritii

dr.), zavrnosvreni(oznaavajukrajglagolske radnje -proitati,popitii dr.)

i neodreenosvreni(oznaavaju svreni trenutak, kao i due ili krae vrenje glagolske radnje,

stanja ili zbivanja - zaigrati se,posviratii dr.)

Napomena: Postoji odreen broj glagola koji nisu vidski odreeni, tj. koji se mogu pojaviti u oba

vida, a vid im se moe razaznati tek iz konteksta. Takav je, npr., glagoluti: uo sam ta se

desilo/svreni/; - Jesi li dobro uo dok je otac govorio?/nesvreni/; takvi sui imenovati, ruati, sanjati, savjetovati, veerati, telefonirati, vidjetii dr. Na glagolski vid mogu

ukazivati i pojedina leksika sredstva (esto, redovno, uvijek, vie putai dr.).

Glagoli po predmetu radnje

Prelazni glagoli (imaju objekat) - itam knjigu, grizem jabuku

Neprelazni (ne mogu imati objekat) - cvijee cvjeta, on spava, ja sjedim

Povratni (imaju povratnu zamjenicu se) - ja se umivam, trava se zeleni

Prelazni glagoli djele se na : prave i neprave.


2/11

Podjela glagolskih oblika

Glagolski oblici mogu se podijeliti na osnovu 2 kriterija: tipu tvorbe te prisutnosti/odsutnosti licauz

glagole.

Prema tipu tvorbe, glagolske oblike dijelimo na:

proste(sintetike) - sastoje se od jedne rijei (npr. uim, uiti, ree, radijah); tvore se

gramatikim promjenama samog glagola, dodavanjem nastavaka za oblike na infinitivnu ili

prezentsku osnovu; tu spadaju infinitiv,prezent,aorist,imperfekt,imperativ,glagolski pridjev

radni, glagolski pridjev trpni,glagolski prilog sadanjiiglagolski prilog proli;

sloene - sastoje se od dvije ili vie rijei (uili su, neemo ostati); tvore se opisno,

objedinjavanjem dvaju ili vie oblika u jednumorfolokucjelinu

(aktivni:perfekt,pluskvamperfekt,futur I,futur II,potencijal I, potencijal II te svi pasivniglagolski

oblici); sloeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se mijenjaju i pomonih

glagola(jesam, htjetii biti/bivati); pomoni glagol nosi gramatiko, a glavni leksiko i dio

gramatikog znaenja.

Prema prisutnosti/odsutnosti (kategorije) lica, razlikujemo:

line(finitne) - svi vremenski glagolski oblici

(prezent,aorist,imperfekt,perfekt,pluskvamperfekt, futur I, futur II), potom imperativ,potencijal

Iipotencijal II; u ovim oblicima vidljivo je koje lice - prvo, drugo ili tree - vri radnju, odnosno o

kojem se licu neto saopava; neline(infinitne) - infinitiv, glagolski pridjevii glagolski prilozi; u ovim oblicima nema oznake

lica, tj. ne vidi se na koje se gramatiko lice odnosiglagolska radnja.

Glagolski oblici

Glagolski obl ic isastoje se od glagolske osnove i nastavaka. Glagolska osnova moe

biti:

-infinitivno - aoristna(gleda - ti, rek - oh)

-prezentska(oni rad - e)

Po nainu tvorbe glagolski oblici mogu biti:

-prosti: infinitiv, imperfekat, aorist, prezent, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski prilog

sadanji i proli, imperativ, optativ-sloeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I i II
http://bs.wikipedia.org/wiki/Prezenthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Prezenthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Prezenthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Aoristhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Aoristhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Aoristhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Imperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Imperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Imperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Morfologijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Morfologijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Morfologijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Perfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Perfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Perfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pluskvamperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pluskvamperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pluskvamperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_prvihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_prvihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_drugihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_drugihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_drugihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_drugihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Futur_prvihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Pluskvamperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Perfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Morfologijahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Glagolski_pridjevhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Imperfekthttp://bs.wikipedia.org/wiki/Aoristhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Prezent


3/11

Tri su pomona glagola u naem jeziku:biti, jesami htjeti.

1.jesam/sam 1.jesmo/smo

2.jesi/si 2.jeste/ste

3.jeste/je 3.jesu/su

Jesamima samo prezent.

1.budem 1.budemo

2.bude 2.budete

3.bude 3.budu

1.hou/u 1.hoemo/emo

2.hoe/e 2.hoete/ete3.hoe/e 3.hoe/e

Prosti glagolski oblici

Infini t iv je osnovni glagolski oblik kojim se imenuje radnja, stanje ili zbvanje (gledati,

rei). U reenici nikada nije samostalan u funkciji predikata

(moram uiti,pokuavamzaspati).

Prezent je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja se deava u trenutku govora.

Tvori se od prezentske osnove i nastavaka (gledam, putujem, radim).

Idemja juer kroz grad... -historijski prezent(iskazana prola radnja)

U aprilu idemo na Sajam knjige. -futurski prezent(iskazana radnja koja e se desiti u

budunosti)Historijski prezent i futurski prezent se nazivaju jo ipripovjedaki prezent.

Nikad ne priamna asu. -svevremenski prezent(odnosi se na dui vremenski

period/sve vrijeme)

Klin se klinom izbija. -poslovini/gnomski/svevremenski prezent

Aor is tje glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja je ogranieno trajala u prolosti.

Imaju ga samo g lagoli svrenog vida. nije est u svakodnevnom govoru, zato kaemo

da je stilogen/stilski markiran. Zamjenjuje se perfektom svakodnevno.

1.zapitah 1.zapitasmo

2.zapita 2.zapitaste

3.zapita 3.zapitae


4/11

1.rekoh 1.rekosmo

2.ree 2.rekoste3.ree 3.rekoe

Daj mi vode, skapah od ei. -futurski aoristNesta blaga, nesta prijatelja. -svevremenski aorist

Glagolski pr idjev radni slui za tvorbu nekih sloenih glagolskih oblika. Tvori se od

infinitivno-aoristne osnove i nastavaka:

muki rod srednji rod enski rod

-o/ao -lo -la

-li -la -le

Ne razlikuje lice, ali razlikuje rod.

Glagolski pr idjev trpni slui za tvorbu pasiva. Tvori se od infinitivno-aoristne iliprezentske osnove i nastavaka

(muki rod) -n, -en, -jen, -ven, -t.

Imperativ slui za iskazivanje naredbe, molbe, elje i slino.

1. / 1.jedimo

2.jedi 2.jedite

3. / 3. /

Za tree lice, umjesto imperativa, upotrijebljava se konstrukcijaneka+prezent(neka

jede, neka jedu).

Otiimi u Dubrovnik, pa naruipizzu na Stradunu. -historijski/pripovjedaki

imperativ

Daj mahnitom tap u ruke, pasjedni i plai. -poslovini/gnomski imperativ

Glagolski prilog sadanji iskazuje radnju koja je istovremena s nekom drugom

radnjom u linom glagolskom obliku.

Piuizadau,sluao sammuziku.

Nikad nije u funkciji predikata. Imaju ga samo nesvreni glagoli. Tvori se od treeg licamnoine prezenta i nastavka -i.

Glagolski prilog proli iskazuje radnju koja se zavrila prije neke druge radnje u

linom g lagolskom obliuk.

Napisavizadau,otiao samu kolu.

Nikad nije u funkciji predikata. Imaju ga samo svreni glagoli. Tvori se od infinitivno-


5/11

aoristne osnove i nastavaka

-vi/-v (napisavi/napisav)

-avi/-av (rekavi/rekav)

Optativ slui za iskazivanje elja i to je ustvari oblik glagolskog pridjeva radnog. Dobro nam doli!

ivjeli!

Zdravo bili!

Sloeni glagolski oblici

Perfektje stilski neutralan glagolski oblik kojim se iskazuje prola radnja. Tvori se odskraengo oblika prezenta pomonog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog

glagola koji se mijenja (sam uila).

Krnji perfektdobijemo kada izostavimo/izbacimo pomoni glagol.

Uao je u uionicu, sjeo i poeo da pie zadau.

Takoer, zbog ivljeg prian izbacujemo pomoni glagol.

Doao on u kolu...Uz oblike me, tei seizbacuje se pomoni glagol (udario me,ustao se).

Pluskvamperfektje davno prolo vrijeme koje iskazuje radnju koja se desila prije neke

druge prole radnje. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomonog glagola biti i

glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bijah radila, bijah sam radila).

Futur Ije glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja e se desiti nakon trenutka

govora. Tvori se od skraenog oblika prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva (u

pisati, ii u).

Turska Carevina doi eu BiH u 15. stoljeu. -historijski futur

Ko e slagati, taj ei ukrasti. -poslovini/gnomski futur

Dobar uenik nikadnee zakasnitina as. -svevremenski futur

Futur II iskazuje radnju koja e se desiti u budunosti - prije, za vrijeme, ili posilje neke

druge radnje. Tvori se od prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog

glagola koji se mijenja (budem ila).


6/11

Kondic ional slui za iskazivanje pogodbe, mogunosti i slino.

Kondicional Itvori se od enklitikog oblika aorista pomonog glagol biti i glagolskog

pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bih kupio).

Kondicional IIsastoji se od kondicionala I pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva

radnog glagola koji se mijenja (bih bio kupio).

Pridjevi

Pridjevi su nesamostalne rijei koje stoje uz imenice i odreuju ih po nekom svojstvu.

Slau se u rodu, broju i padeu s imenicom uz koju stoje. Dijele se na:

-opisne/kvalitativne (iskazuju neku osobinu imenice uz koju

stoje: svemirska praina,hladni aj)

-odnosne/relacijske(iskazuju razlicite odnose, tj. relacije prema imenici, kao npr.

pripadnost, grau i slino, a dijele se na:

*prisvojne/posesivne- Mirzina knjiga

*gradivne/materijalne- staklena kua

*vremenske/temporalne- zimski raspust

*mjesne/lokalne- donja ladica

Pridjevi razlikuju rod, broj, pade, vid i komparaciju.

Pridjevski vid

Pridjevski vidje gramatika kategorija kojom iskazujemo odreenost ili neodreenost

pridjeva. Moe biti:

-neodreeni vid(iskazuje se osobina; odgovara na pitanje kakav-

velik ovjek,plav pekir)

-odreeni vid(oznaava nekoga ili neto to se izdvaja meu drugima, odgovara na

pitanje koji- veliki ovjek,plavi pekir)

Oba vida mogu imati opisni i gradivni pridjevi. Samo odreeni vid imaju mjesni,vremenski i prisvojni pridjevi izvedeni na -ski, -ki, -ki, -ki, -iji.Samo neodreeni vid

imaju prisvojni pridjevi izvedeni na -ov, -ev, -in.


7/11

Komparacija pridjeva

Komparaci ja/stepenovanjeje gramatika kategorija kojom se iskazuje razliit stepen

izraenosti neke osobine.Komparacija ima tri oblika:

-pozitiv(nulti stepen, osnovni oblik pridjeva: lijep)-komparativ(prvi stepen, iskazuje veu izraenost neke osobine kod jednog predmeta

za razliku od drugih: ljepi)-superlativ(drugi stepen, iskazuje maksimalnu izraenost neke osobine: najljepi)

Komparaciju imaju samo opisni pridjevi. Komparativ se tvori dodavanjem nastavaka -ji, -

iji- i:

brz + ji = bri

ist + ji = ii

jak + ji = jai

Superlativ nastaje dodavanjem prefiksa najna komparativ:

naj + ljepi = najljepi

naj + jai = najjai

Imenice

Imenicesu rijei kojima se imenuju bia, predmeti i pojave. S obzirom da li oznaavaju

neto konkretno, opipljivo ili ne imenice se dijele na:

-konkretne(zgrada, list)

u ove imenice spadaju i one rijei koje oznaavaju ne to apstraktno ili nedodirljivo, ali ih

doivljavamo kao neto konkretno i moemo ih naslikati (vila, zvijezda, planeta) -apstraktne(ljubav, san)

S obzirom ta oznaavaju, imenice se dijele na:-vlastite(Mostar, Edna)

-ope/zajednike(oznaavaju grupu neega to ima zajedniku osobinu, npr. pas)

Unutar opih razlikuju se:

-zbirne(skup bia uzetih kao cjelina, npr. cvijee, lie)-gradivne(oznaavaju neku materiju, npr. brano, eer)


8/11

Imenice razlikuju tri kategorije - rod, broj i pade.

Rod je gramatika kategorija koja se ogleda u slaganju imenica s pridjevskim rijeima.

Imenice razlikuju tri roda: muki, enski, srednji.

Rod moe bitiprirodnii gramatiki. Prirodni rod se odreuje prema spolu i moe biti

samo muki i enski (brat-sestra). Gramatiki rod imaju imenice kod kojih ne znamospol. Muki, enski i srednji rod odreujemo prema

-gramatikom nastavku(muki rod se uglavnom zavrava na suglasnik i ima nulti

morfem, enski rod ima u nominativu jednine nastavak A, srednji rod ima gramatiki

nastavak O/E);

-slaganju imenice s pokaznim zamjenicama(taj djeak, ta olovka, to jezero)

Bro jje gramatika kategorija po kojoj se razlikuje jedinka od skupa. Razlikuje se

-jednina/singular(pjesma, gitara)

-mnoina/plural(olovke, parovi)Nemaju sve imenice jedninu i mnoinu. Imenice koje imaju samo jedninu zovu

se singularia tantum(vlastita imena, gradivne imenice, zbirne imenice, veina

apstraktnih imenica). Imenice koje imaju samo mnoinu zovu sepluralia tantum. Tu

spadaju imenice koje oznaavaju predmete sastavljene od vie dijelova (pantalone).

Padeje gramatika kategorija kojom se iskazuje odnos onoga to rije znai prema

ostalim rijeima u reenici. S obzirom na odnos prema ostalim rijeima, padei mogu

biti:

-nezavisni (nominativ, vokativ)-zavisni/kosi(genitiv, dativ, akuzativ, lokativ, instrumental)

Lokativje jedini pade koji uza se uvijek ima prijedlog. Ako pade dolazi sam, bez

prijedloga, zove sepadeni izraz.Ako uz pade dolazi i prijedlog, to se

zoveprijedlono-padeni izraz.

Vrste promjene imenica

Sve imenice bosanskog jezika moemo svrstati u tri grupe, s obzirom na vrstu

promjene, tj. koji gramatiki nastavak imaju ugenitivu jednine. To su:-A vrsta (ovu promjenu imaju gotovo sve imenice mukog i srednjeg roda)

-E vrsta (ovu promjenu imaju imenice enskog roda koje se zavravaju na A,

hipokoristici mukog roda, imenice mukog roda koje se zavravaju na A, pojedine

zbirne imenice, imenica mati)


9/11

-I vrsta(ovu promjenu imaju imenice enskog roda koje se zavravaju na suglasnik i

imenica ki)

Zamjenice/upuenice

Zamjenice/upuenicesu promjenjiva vrsta rijei kojima zamjenjujemo neku drugu vrstu

rijei ili upuujemo na nju. Upotrebljavaju se:

-kada je rije o sudionicima u govoru(Ja govorim, ti slua, aon zapisuje.)

-kada nije potrebno neto imenovati, jer je iz konteksta ve poznato(Brat i ja smo bili u

kupovini. Kupila sam mu lijep demper.)-kada se ne zna koju bi rije trebalo upotrijebiti(Nekoje doao inetoje donio.)

Zamjenice se dijele:

-po funkciji (s obzirom kakvu funkciju imaju u reenici)

-po znaenju(s obzirom ta oznaavaju)

Po funkciji se dijele na:

-imenike(ponaaju se kao imenice u reenici)

-pridjevske(ponaaju se kao pridjevi u reenici)

Imenike se po znaenju dijele na:-line(1.ja/mi

2.ti/vi

3.on, ona, ono/oni, one, ona)

sebe/se- povratna

-neline(ne razlikujemo lice:ko, ta/to)

Od nelinih dodavanjem prefiksa i sufiksa stvaramo sljedee zamjenice:

-neodreene(neko, neto, iko)

-odrine(niko, nita)

-ope(svako, svata)

Pridjevske se po znaenju dijele na:

-prisvojne(moj, tvoj, svoj)

-pokazne(ova, ta, ona)

-opisne(ovakav, takav, onakav)


10/11

-koliinske(ovoliki, toliki, onoliki)

-odnosne(slue za povezivanje klauza u reenicama: koji, iji, kakav)

-upitne(slue za postavljanje pitanja: koji, iji, kakav)

-neodreene(neki, neiji, nekakav)

-odrine(nikakav, niiji)-ope(svaki, svaiji)

Zamjenice razlikujurod, broj i pade.

Nepromjenjive vrste rijei

Nepromjenjive rijei su one rijei koje svoj oblik ne mijenjaju ni u kojem reeninom

obliku.

Pri jedlozi su nepromjenjiva vrsta rijei koje stoje uz samostalne rijei i iskazuju njihov

odnos s drugim rijeima u reenici:od, u, na, iznad, ispod, do, prema, pored, k/ka, po,

ispred...

Prijedlozi stoje ispred samostalne rijei, osim prijedlogaradi, unato, uprkos/usprkos,

nasuprot,koji mogu stajati i ispred i iza samostalne rijei.

Otiao jeradi posla tamo. Otiao je tamoposla radi.

Veznici slueza vezanje rijei i klauza u reenicama.

Sastavni veznici su: i, pa, te, ni, niti.

Rastavni veznik jeili.

Suprotno veznici su: a, ali, nego, ve, no.

Ostali veznici su: stoga, zato, samo, da, gdje, im, dok, jer, ako, mada, kao...

Rijece su nepromjenjiva vrsta rijei kojima se iskazuje lini stav govornika premaonome o emu se govori. Rijece su:da, ne, nipoto, zar, li, kao, evo, eto, eno, gle,

meutim, jo, ba, istina, sigurno, naravno, moda, hajde, gotovo...

I potapalice spadaju u rjece:znai, ovaj, onaj, mislim, kako se kae, kako u rei...


11/11

Uzvici su vrsta rijei kojima iskazujemo svoja osjeanja, oponaamo zvukove iz prirode

ili se obraamo ivotinjama. Dijele se na:

-esklamacije(iskazujemo svoja razna osjeanja): joj, ah, uh, aj...

-onomatopeje(oponaamo zvukove iz prirode): bum, tras, dum...

-interjekcije(uzvici kojim ase obraamo ivotinjama): mac, i...-uzvici za dozivanje ljudi i obraanje ljudima: hej, ej...

Documents

Bosanski Jezik