Bosna i Hercegovina

Komisija/ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika

Bosna i Hercegovina

Komisija za o~uvawe

nacionalnih spomenika

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8.

Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. aprila 2014. godine, donijela je

O D L U K U

I Historijsko područje – Zebina šuma, općina Foča – Ustikolina, proglašava se

nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik čine prahistorijski tumulus i nekropole sa stećcima i nišanima na sljedećim lokalitetima:

a) Ledina – prahistorijski tumulus i dva stećka – sljemenjaka; b) Perašeta – dva stećka (1 sljemenjak i 1 ploča), osam nišana i dva grobna

mjesta; c) Zebinsko groblje – Zabare – 18 nišana. Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru koji obuhvata k.č. 366, posjedovni list

broj 106, k.č. 813, posjedovni list broj 338 i k.č. 805, posjedovni list broj 315, k.o. Njuhe, općina Foča – Ustikolina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definiranom u tački I stav 3 ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite

- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju

spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, te uz odobrenja nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;

- nije dopušteno prekopavanje na prostoru grobne gomile na lokalitetu Ledina; - dopušteno je vršenje novih ukopa na minimalnoj udaljenosti do 5 m od starih

nišana na lokalitetu Zebinsko groblje – Zabare; - nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju; - nije dopušteno čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine; - izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju

da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećaka i nišana, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;

- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;

- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada. Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera: - izradu geodetskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika; - izradu plana za sveobuhvatnog arheološkog istraživanja lokaliteta; - izradu Projekta sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije

nacionalnog spomenika, sa izradom preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta, te oštećenja na spomenicima;

- izradu programa korištenja i upravljanja područja.

IV

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Izuzetno od stava 1 ove tačke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nosioci arheoloških istraživanja dužni su podnijeti pisani zahtjev Komisiji da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških

istraživanja neophodno je stručno obraditi. Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških

radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja. Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav

pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1 ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u

kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II–VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je

dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX

Prema članu V stav 4 Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom

glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo Broj: 05.2-2.3-59/14-16 1. aprila 2014. godine Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD Na temelju člana 2. stav 1 Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje

nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,“nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Rešad Bašić (novinar-istražitelj) je dana 21. januara 2013. godine dostavio peticiju/prijedlog za proglašenje Nekropole stećaka, aginskih nišana i turbeta u naseljenom mjestu Zebina šuma, Foča – Ustikolina, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju člana V stav 4 Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra Lokalitete u Zebinoj šumi (Ledine, Perašeta i Zebinsko groblje – Zabare)

karakterizira prisustvo grobalja iz različitih historijskih razdoblja. Kroz ovu svojevrsnu koncentraciju nadgrobnika, koja traje od srednjeg vijeka sve do XVIII stoljeća očituje se kontinuitet sahranjivanja na ovom području u dužem vremenskom razdoblju.

Na srednjovjekovnim nekropolama su zastupljene ploče i sljemenjaci, međutim na njima nema ukrasa i natpisa. Na osnovi zastupljenih formi stećaka, nadgrobnici se datiraju u kasni srednji vijek (XIV stoljeće). Nišani se nalaze na lokalitetima Perašeta i Zebinsko groblje – Zabare, pripadaju primjerima nišana nastalih u kasnijim stoljećima osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini (XVII i XVIII stoljeće). Na lokalitetu Zebinsko groblje – Zabare na jednom nišanu nalazi se natpis koji u transkripciji i transliteraciji glasi: مرحوم بد ال هللا ع نة س 1205 – Pomilovani Abdulah. Godina 1205. (1790–91).

II – PRETHODNI POSTUPAK U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

o podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;

o uvid u sadašnje stanje dobra; o kopiju katastarskog plana; o zemljišno-knjižni izvod; o historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je

data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke. Prema odredbi člana V stav 2 Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 37. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o

proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je preduzela sljedeće aktivnosti: - Dopisom broj: 05.2-35.2-2/13-61, od 20.03.2013. godine, Komisija je zatražila dostavljanje dokumentacije u vezi sa proglašenjem Nekropole stećaka, aginskih nišana i turbeta u naseljenom mjestu Zebina šuma, Foča – Ustikolina od: Općine Foča – Ustikolina (Načelnik), Organ uprave nadležan za poslove urbanizma i katastra, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta. - Dopisom broj: 05.2-35.2-5/13-28, od 20.03.2013. godine, Komisija je zatražila od Službe za prostorno uređnje, imovinsko-pravne, geodetsko-katastarske poslove, izbjegla i raseljena lica, boračka i stambena pitanja, općine Foča – Ustikolina da na oglasnu ploču stavi u Prilogu dopisa dostavljen Javni poziv upućen vlasnicima za iznošenjem njihovog stava u vezi sa proglašenjem Nekropole stećaka, aginskih nišana i turbeta u naseljenom mjestu Zebina šuma, Foča – Ustikolina. - U "Službenom glasniku BiH", broj 15/14, objavljeno je Obavještenje o pokretanju postupka proglašenja predmetnog i drugih dobara nacionalnim spomenicima, sa pozivom vlasnicima i drugim zainteresovanim fizičkim i pravnim licima, tijelima i institucijama da u roku od 30 dana dostave Komisiji svoja stajališta u vezi sa proglašenjem dobra nacionalnim spomenikom.

Do donošenja odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

o Dopis Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: 03-23-2-385, od 21.03.2013. godine kojim se Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obavještava da Ministarstvo ne raspolaže podacima i dokumentacijom koja se odnosi na predmetno dobra.

o Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta broj: 07-40-4-983-1/13, od 27.03.2013. godine, kojim je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obaviještena da predmetno dobro nije evidentirano niti upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.

o Dopis Općine Foča – Ustikolina (Načelnik) broj: 02-23-287-1/13 od 28.03.2013. godine, kojim je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obaviještena da je posjednicima parcela uručen Javni poziv za dostavljanje pismenog stava u vezi sa proglašenjem predmetnog dobra nacionalnim spomenikom – prilog, kopije dostavnica.

o Dopis Općine Foča – Ustikolina (Načelnik) broj: 02-23-288-1/13 od 28.03.2013. godine, kojim je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena raspoloživa dokumentacija (katastarske podloge i fotografije).

o stavovi vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nisu dostavljeni. Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija Idući iz pravca Ustikoline ka Goraždu magistralnim putem M20 u naselju Modrani

na dužini od 4 km, na lijevu stranu se odvaja put (asfaltno-makadamski) do Zebine šume u dužini od 5 km (2 km – asfalt, 3 km – makadam), gdje se na tri lokacije nalaze raspoređeni stećci i nišani.

Na lokalitetu Ledine smještenom na nadmorskoj visini od 701m, geografskoj širini 43°36'36.07"N i geografskoj dužini 18°50'57.54"E1, nalaze se dva stećka u formi sljemenjaka.

Na lokalitetu Perašeta smještenom na nadmorskoj visini od 667m, geografskoj širini 43°36'6.17"N i geografskoj dužini 18°50'37.23"E2 nalaze se dva stećka (1 sljemenjak i 1 ploča), 8 nišana i 2 grobna mjesta.

Na lokalitetu Zebinsko groblje – Zabare smještenom na nadmorskoj visini od 635m, geografskoj širini 43°36'3.39"N i geografskoj dužini 18°50'34.85"E3, nalazi se 18 nišana.

Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji koja obuhvata k.č. 366, posjedovni list broj 106, k.č. 813, posjedovni list broj 338, i k.č. 805, posjedovni list broj 315, k.o. Njuhe, općina Foča – Ustikolina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na osnovi kopije Katastarskog plana pravo raspolaganja zemljišnom parcelom k.č. 366, posjeduje 1/1 Delahmet (Sulje) Mustafa, pravo raspolaganja zemljišnom parcelom k.č. 813, posjeduje 1/1 Srpska pravoslavna crkvena općina Ustikolina i pravo raspolaganja zemljišnom parcelom k.č. 805, posjeduje 1/1 Odbor Islamske zajednice Ustikolina. Historijski podaci Ustikolina je naselje smješteno između Foče i Goražda. Predstavljala je trg poznat još od 1394. godine i značajan po aktivnostima domaćeg stanovništva koje naročito trguje sa vojskom. Tu se dosta rano, u odnosu na ostale trgove u ovoj oblasti, pojavljaju dubrovački trgovci, tako da je već u junu 1399. godine donesena odluka o imenovanju konzula i dvojice sudija koji trebaju riješiti spor nastao između nekih Dubrovčana. Konzul je bio izvjesni Mikoč Đurđević, koji u oktobru iste godine ponovo obavlja ovu funkciju.

U to vrijeme u naselju je postojao trg koji je uspostavio Pavle Radenović i na kome se, zbog velikog prometa robe, naplaćivala carina. Najvjerovatnije je riječ bila o trgu soli.

Razvoj Ustikoline nije dugo trajao. Već od druge decenije XV vijeka sve je manje podataka o aktivnostima domaćih ljudi i Dubrovčana. Vjerovatno Ustikolina nije mogla izdržati konkurenciju obližnjih naprednijih trgova Goražda i Foče.

Dugo je vremena predstavljala usamljeno uporište porodice Pavlovića na posjedu Kosača, ali je, izgleda, poslije smrti Radoslava Pavlovića pripala Kosačama.4

1 www.google earth.com (18. mart 2014.)

2 www.google earth.com (18. mart 2014.)

3 www.google earth.com (18. mart 2014.)

4 http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2578.

Nakon pada Srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, osmanski izvori spominju krstjane. Tragom podataka koji se nalaze u najstarijem Sumarnom popisu Bosasnkog sandžaka iz 1468/69. godine, može se dobiti pouzdana predožba o rasprostranjenosti krstjana u prvim godinama osmanske vlasti u Bosni. Tako se u zemlji Pavlovića spominju poimenično mjesta koja su bila potpuno krstjanska, poput Prčikova (Brčigovo) u nahiji Borač. Poimenični popis sandžaka Hercegovina iz 1475/77. godine potvrđuje njihovo postojanje u nahijama, među kojima se spominje i nahija Osanica u kojoj se spominju sela, gdje su zabilježeni krstjani; Zebina Šuma, Zadobra, Petralj, Gornje Svinjce. Kako osmanski ozvori potvrđuju postojanje pripadnika Crkve bosanske, u širem smislu riječi, u istim onim područjima u kojima su zasvjedočeni u savremenoj domaćoj i stranoj građi, može se zaključiti da su se u navedenim krajevima krstjani održali i kroz drugu polovicu XV stoljeća.5

Shodno navedenom, u srednjem vijeku na području sela Zebina Šuma zabilježeno je postojanje krstjana, sljedbenika Crkve bosanske. Osim postojanja sljedbenika Crkve bosanske, evidentirani su i srednjovjekovni nadgrobnici – stećci te jedna prahistorijska grobna gomila (tumulus).

U Bosni i Hercegovini grobne gomile su poznate pod različitim nazivima (gomila, kamena gomila, gromila, grobna gomila, umka, humka, unjka, zaspa). Spadaju među najbrojnije prahistorijske objekte s osnovnom koncentracijom u južnoj Bosni, Podrinju i Hercegovini, a sporadično se pojavljuju i u centralnoj i sjevernoj Bosni. Tumulusi predstavljaju nasute objekte po pravilu kružne osnove (ponekad i eliptične), prvobitno najvjerovatnije kupastog oblika, a sačuvani su najčešće u obliku više ili niže kalote. Podizani su od zemlje kombinacijom zemlje i kamena, a u tipično kraškim krajevima od kamena (osim onih u poljima). Izuzimajući tumuluse u fortifikacionoj funkciji (tzv. limitni tumuli u okviru gradinskog fortifikacionog sistema), kao i one u funkciji kultnih objekata – zaspa,6 najveći dio tumulusa su sepulkralni objekti s jednom ili više sahrana koje opet mogu biti funkcionalno povezane (sahrane iz iste hronološke faze u porodičnom ili rodovskom tumulusu) ili pak iz različitih faza istog perioda. Nerijetko se susreću i sahrane iz različitih epoha (npr. naknadne sahrane iz rimskog doba ili čitave srednjovjekovne nekropole na prahistorijskim tumulusima).7

2. Opis dobra

Na lokalitetu Ledine smještenom na nadmorskoj visini od 701m, geografskoj širini 43°36'36.07"N i geografskoj dužini 18°50'57.54"E i k.č. 366, k.o. Njuhe, Foča – Ustikolina, nalazi se tumulus i na njemu dva stećka u formi sljemenjaka. Stećci su smješteni na manjoj, prahistorijskoj gomili koja ima promjer 21 m. Po svom izgledu

5 Ćošković, Pejo. Crkva bosanska u XV stoljeću. Sarajevo: Institut za istoriju, 2005. str. 258, 259.

6 Zaspa – narodni naziv za poseban oblik prahistorijskog tumulusa u zapadnoj Bosni. U novije vrijeme se gubi i zamijenjen je nazivima (humka, unjka, crkvina, glavica i sl.), ali uz još očuvanu tradiciju da se radi o zasutoj crkvi. U pitanju su obično tumulusi nasuti zemljom ili mješavinom zemlje i pijeska, ponekad i kamena, većih dimenzija, visine i do 10 m. Prvi ih je zabilježio F. Fiala (1896. godina.). Poznatije su: Zaspa u Benkovcu kod Bosanske Krupe, Crkvina u Johovici kod Bosanskog Novog, Glavica (Hunjka) u Rejzovićima kod Ključa i Humka u Kljevima kod Sanskog Mosta. Okvirna datacija je bronzano i željezno doba (XVIII – III st. p.n.e.).(Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Tom I, str. 190). 7 http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3020.

pripada grupu tumulusa koji su rađeni isključivo zemljom ili mješavinom zemlje i pijeska, ponekad i kamena. Sam tumulus nije evidentiran u literaturi pa za potvrdu njegova postojanja potrebna su opsežnija arheološka istraživanja. Područje je obraslo travom, trnjem i sa tri visoka borova stabla. Stećci su u formi sljemenjaka sa postoljem, bez ukrasa i sa vidljivim oštećenjima postolja, prema riječima Ređe Bašića (šef Službe za urbanizam, stambene poslove i katastar, općine Foča – Ustikolina), nastalim usljed ratnih dejstava 1992–1995. godine .

Na lokalitetu Perašeta smještenom na nadmorskoj visini od 667 m, geografskoj širini 43°36'6.17" N i geografskoj dužini 18°50'37.23" E i k.č. 813, i k.č. 813, k.o. Njuhe, Foča – Ustikolina, nalaze se dva stećka (1 sljemenjak i 1 ploča), 8 nišana i 2 grobna mjesta. Stećci su fino klesani i očuvani, zarasli u nisko raslinje. U istočnom dijelu lokaliteta nalazi se nekolicina starijih nišana od kojih je ovom Odlukom obuhvaćeno 8 primjeraka. Ostatak je veoma teško identificirati. Kako se nalaze u šumi, obrasli su visokim hrastovim drvećem te su vidno oštećeni. Svi su napravljeni od cijepanog kamena, minimalno obrađeni, tek toliko da dobiju formu nišana. Zanimljivo je da većina inišana ima postolje od sedre ukopano u zemlju na koje se pobadao nišan. Nišani su bez natpisa (tariha) i bez ikakvog podatka o vremenu u kojem su nastali. Kako se naslanjaju na stećke i kako su primitivno obrađeni, pretpostavlja se da su to nišani mještana tog područja, koji su primivši islam pokapani uz svoje pretke. Na osnovi navedenog njihov nastanak moguće je smjestiti u period XVII i XVIII stoljeća. Sjeverozapadno od stećka – sljemenjaka na udaljenosti do 15 m, nalaze se ostaci dvije pravoslavne grobnice novijeg datuma, koje su prema riječima Ređe Bašića pripadale porodici Fuštar, ta da su posmrtni ostaci iz obje grobnice nakon uspostavljanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH 1995. godine preneseni u Srbiju.

Na lokalitetu Zebinsko groblje – Zabare udaljenom od lokaliteta Perašeta do 100 zražne linije u pravcu jugozapada i smještenom na nadmorskoj visini od 635 m, geografskoj širini 43°36'3.39" N i geografskoj dužini 18°50'34.85" E i k.č. 805. k.o. Njuhe, Foča – Ustikolina, nalazi se veće aktivno muslimansko groblje (mezaristan) sa stotinjak nišana, koji predstavlja nastavak groblja sa lokaliteta Perašeta. Tehničkom obradom obuhvaćeni su nišani (18 primjeraka), koji po svom izgledu i načinu obrade predstavljaju najstarije nišane. Među obrađenim nišanima na jednom od njih zabilježen je natpis (tarih) u kojem se spominje 1205. hidžretska godina, što odgovara po gregorijanskom računanju vremena 1790/91. godini. Zbog činjenice da nišani na ovom lokalitetu predstavljaju nastavak groblja sa lokaliteta Perašeta, kao i zbog zabilježene godine na jednom od njih, njihov nastanak se vezuje za kraj XVIII i početak XIX stoljeća. U središnjem dijelu groblja nalazi se blaga uzvisina iz koje se na pojedinim mjestima vide ostaci kamenog zida, čiji su gabariti 5,50 m istočna strana i 6,50 m južna strana. Prema narodnoj predaji tu se nalazilo turbe i oko njega je situiran najveći dio starijih nišana.

Stanje spomenika na lokalitetu Ledine Prahistorijska grobna gomila (tumulus) nalazi se na zemljišnoj parceli

označenoj kao k.č. 366, k.o. Njuhe, Foča – Ustikolina. Na prostoru gomile nalaze dva sljemenjaka. Gomila zauzima prostor sa poluprečnikom od 20, 78 metara, visoka je oko

3 metara, a njen obim je 130,50 metara. Gomila je u cijelosti obrasla travom, a u dijelovima koji su niži i bliži nivou okolnog terena, gomila je obrasla niskim trnjem, raslinjem pa čak i većim drvećem. Na vrhu se ne primjećuju bilo koji drugi ostaci grobnice. Stećak br. 1 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, nagnut na čeonu istočnu stranu, oštećeno postolje sa zapadne čeone strane, obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok,

o dimenzije stećka su: 166x76x72 cm, o dimenzije postolja su: 180x90x20 cm;

Stećak br. 2 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, nagnut na bočnu južnu stranu, oštećen sa čeone istočne strane i ispred je iskopan manji rov s ciljem zaštite tokom ratnih dejstava (danas vlasnik parcele na to mjesto odlaže otpad) obrastao mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok,

o dimenzije stećka su: 168x67x58 cm, o dimenzije postolja su: 204x90x20 cm.

Stanje stećaka i nišana na lokalitetu Perašeta

Stećak br. 1 – sljemenjak sa postoljem, bez ukrasa, fino klesan i očuvan, obrastao niskim raslinjem, mahovinom i lišajevima, orijentiran u pravcu zapad – istok,

o dimenzije stećka su: 170x63x62 cm, o dimenzije postolja su: 214x103x25 cm;

Stećak br. 4 – ploča, bez ukrasa, utonula u zemlju, fino klesana i očuvana, prekrivena suhim listom, obrasla mahovinom i lišajevima, orijentirana u pravcu zapad – istok,

o dimenzije stećka su: 152x83x13 cm; Nišan br. 1

nišan na postolju od sedre, bez natpisa, dimenzija: 19x9x70 cm; Nišan br. 2

oštećen nišan na postolju od sedre, bez natpisa, dimenzija: 16x9x30 cm; Nišan br. 3

prelomljen nišan na postolju od sedre, bez natpisa dimenzija: 22x15x45 cm;

Grobno mjesto br. 4 grobno mjesto na kojem je ostalo čitavo samo postolje od sedre;

Nišan br. 5 visoki nišan u obliku stele, malo oštećen na vrhu, dimenzija: 25x23x160 cm;

Nišan br. 6 nišan prelomljena vrha dimenzija: 30x28x130 cm;

Nišan br. 7 prelomljen nišan dimenzija: 13x6x24 cm;

Nišan br. 8 jedini vidljiv par nišana od kojih je uzglavni prelomljen i dimenzije su mu: 31x9x44

cm, a nožni također prelomljen i polego na zemlju dimenzija: 34x6x40 cm; Nišan br. 9

prelomljen nišan dimenzija: 28x6x15 cm, stoji na grobu koji je oivičen kamenim pločama širine 36 cm. Dimenzije groba su: 260x170 cm; Grobno mjesto br. 10

grob na kojem su vidljivi samo ostaci kamenog santrača. Stanje nišana na lokalitetu Zebinsko groblje – Zabare

Nišan br. 1

nišan sa ženskom kapom, potonuo u zemlju, dimenzija: 13x13x30 cm, Nišan br. 2

nišan sa turbanom potonuo u zemlju, dimenzija: 12x12x25 cm, Nišan br. 3

nišan od cijepanog kamena, oštećen, dimenzija: 26x10x40 cm, Nišan br. 4

nišan sa turbanom u gužve, potonuo u zemlju, dimenzija: 10x10x27 cm, Nišan br. 5

muški nišan sa turbanom u gužve kvadratne osnove, dimenzija: 12,5x12,5 cm i visine 100 cm, Nišan br. 6

ženski nišan sa cik-cak vrpcom u vrhu osnove nišana, dimenzija: 12x12x60 cm, Nišan br. 7

muški nišan sa turbanom u gužve i cik-cak linijom, dimenzija: 14x14x80 cm, Nišan br. 8

ženski nišan sa kapom u obliku gljive dimnezija: 13x13x73 cm, Nišan br. 9

muški nišan sa turbanom oštećenog vrha, dimenzija: 12x12x40 cm, Nišan br. 10

oštećen i utonuo muški nišan na mjestu za koje se u predaji prenosi da je turbe dimenzija: 12x12x22 cm, Nišan br. 11

muški nišan sa turbanom u gužve, dimenzija: 13x13x45 cm, Nišan br. 12

nišan sa ženskom kapom dimenzija: 13x13x33 cm, Nišan br. 13

nišan sa turbanom i natpisom (tarihom) dimenzija: 13x12x70 cm; nišan u traskripciji i transliteraciji glasi:

5021المرحوم عبد هللا سنة

Pomilovani Abdulah. Godina 1205. (1790–91),

Nišan br. 14. nišan sa turbanom dimenzija: 12,5x12,5x89 cm,

Nišan br. 15. oštećen nišan sa turbanom u gužve, dimenzija: 13,5x13,5x70 cm,

Nišan br. 16. oštećen nišan od cijepanog kamena dimenzija: 20x5x50 cm,

Nišan br. 17. oštećen nišan od cijepanog kamena dimenzija: 22x6x38 cm,

Nišan br. 18. osmougaoni nišan obima 52 cm i visine 42 cm.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u spise o zaštiti dobra i utvrđeno je :

u Prostornom planu BiH do 2000. godine na području općine Foča kao spomenik III kategorije uvrštena su 34 lokaliteta nekropola sa stećcima (1459 stećaka) bez preciznije identifikacije.8

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta Nekropola sa stećcima, aginski nišani i turbe u selu Zebina šuma, općina Foča – Ustikolina, nije evidentirano pod spomenutim nazivom i nije bilo upisano u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.9

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi nisu preduzimani. 5. Sadašnje stanje dobra Uvidom na licu mjesta, dana 17. marta 2014. godine ustanovljeno je sljedeće:

- stećci i nišani su izloženi ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja,

- pojedini stećci i nišani su okrnjeni, oštećeni, prevrnuti, prelomljeni, dijelom utonuli u zemlju,

- na spomenicima se nalaze biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri,

- područje lokaliteta Ledina i Perašeta sa oživljavanjem vegetacije obrasta trnjem, niskim raslinjem i visokim drvećem, a lokalitet Zebinskog groblja – Zabare niskom travom, koja se prilikom godišnjeg održavanja i čišćenja groblja uklanja košenjem,

- na lokalitetima u selu Zebina šuma ukupno su evidentirana 4 stećka (1 ploča i 3 sljemenjaka), 26 nišana i 2 grobna mjesta.

6. Specifični rizici

- dezintegracija nekropola zbog dugogodišnjeg neodržavanja, - nepovoljni vremenski utjecaji, - samonikla vegetacija.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

8 Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske

vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980. str. 51. 9 Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 07-40-4-

983-1/13 od 27.03.2013. godine.

A) Vremensko određenje B) Historijska vrijednost C) Umjetnička i estetska vrijednost i. Kvalitet obrade, iii. Proporcije D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost) i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima, iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru, E. Simbolička vrijednost iii. Tradicionalna vrijednost, v. Značaj za identitet skupine ljudi. G.Izvornost i. Oblik i dizajn ii. Materijal i sadržaj iv. Tradicija i tehnike, v. Položaj i smještaj u prostoru.

Sastavni dio ove odluke su:

Imovinsko-vlasnička dokumentacija o Dopis općine Foča – Ustikolina (Načelnik) broj: 02-23-288-1/13 od

28.03.2013. godine, kojim je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena kopija katastarskog plana broj: 4. R=1:2500, za k.č. 366, 805, 813, Izvodi iz Posjedovnog lista broj 106, 315 i 338, k.o. Njuhe, Foča – Ustikolina.

Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra o Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva

kulture i sporta broj: 07-40-4-983-1/13, od 27.03.2013. godine, kojim je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obaviještena da predmetno dobro nije evidentirano niti upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture.

Fotodokumentacija o fotografije postojećeg stanja dobra snimljene su 17. marta 2014. godine;

fotografirao: historičar Zijad Halilović (fotografirano digitalnim fotoaparatom Canon EOS 450D).

Tehnička dokumentacija o Tehnički snimci postojećeg stanja dobra (skica stećaka i nišana, snimak

spomenika); dana 17.03. 014. mjerili i snimali: Zijad Halilović, historičar, i Ešref Salihagić, geometar i vanjski saradnik. Isti dan je definirana i zona zaštite.

o Dana 21.03.2014.godine Hazim Numanagić – vanjski saradnik Komisije, dostavio je elaborat – Mezaristani u selu Zebina šuma i Modro polje, općina Foča – Ustikolina.

o Identifikaciju parcela koje čine zonu zaštite i njihovo definiranje te skicu nekropole sa stećcima i nišanima, Ešref Salihagić, geometar i vanjski saradnik Komisije, dostavio je dana 24.03.2014. godine.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,

korištena je sljedeća literatura: 1980. Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija,

prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Srajevo, 1980.

1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Tom I.

2005. Ćošković, Pejo. Crkva bosanska u XV stoljeću. Sarajevo: Institut za istoriju, 2005.

2013. Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 07-40-4-983-1/13 od 27.03.2013. godine http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2578 www.google earth.com (18. mart 2014.) http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2578 http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3020.

Nosilac istraživanja i izrade Prijedloga odluke: Zijad Halilović, profesor historije, saradnik za arheologiju u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika