Embed Size (px)
Citation preview
67
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
BOSNA I HERCEGOVINA I ZAPADNI BALKAN U KONTEKSTU EUSAIR STRATEGIJE BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE WESTERN BALKANS IN THE CONTEXT OF THE EUSAIR STRATEGY
R. prof. dr. Samir Čaušević, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu Doc. dr. Azra Ferizović, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu
MA Elma Avdagić, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu
Kategorizacija rada: Stručni rad (Professional paper) UDK 355.691(497.6)(234.42)(4-675EU) SAŽETAK: Ciljevi nove Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) se fokusiraju na razvoj transporta, energetike, turizma i zaštite životne sredine, te intenzivnije integracijske procese Zapadnog Balkana na putu ka EU. Intenzivnije uključivanje Bosne i Hercegovine u Jadransko-jonske transportne tokove je od presudne važnosti za njen budući napredak. Posljedice fragmentacije Jadransko-jonske regije su vidljive u razlikama i stepenu razvijenosti transportne infrastrukture, posebno između država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana. Bolja transportna povezanost je od presudnog značaja za održivi ekonomski i društveni napredak u regionu. Uspostavljanje bolje povezanosti unutar regije uvođenjem pouzdane transportne mreže i intermodalnih veza sa zaleđem, razvijanje sistema luka zajedno sa unutrašnjim plovnim putevima, razvijanje cestovne, željezničke i zračne infrastrukture, kao i inteligentnih transportnih sistema, istovremeno uvažavajući ekološke aspekte, su važni preduslovi za razvijanje transportne mreže Zapadnog Balkana i njene pripreme za integriranje u Transevropsku transportnu mrežu (TEN-T).
KLJUČNE RIJEČI: EUSAIR, integracijski procesi, transportna infrastruktura, održivost, intermodalnost.
ABSTRACT: The goals of the new EU Strategy for the Adriatic-Ionian Region (EUSAIR) focus on the development of transport, energy, tourism and environmental protection, as well as more intensive Western Balkan integration processes on the road to the EU. The more intensive inclusion of Bosnia and Herzegovina in Adriatic-Ionian transport flows is crucial for its future progress. The consequences of the fragmentation of the Adriatic-Ionian region are visible in the differences and degree of development of transport infrastructure, especially between the EU member states and the countries of the Western Balkans. Better transport connectivity is crucial for sustainable economic and social progress in the region. Establishing a better connection within the region by introducing a reliable transport network and intermodal connections with the hinterland, developing the port system together with inland waterways, developing road, rail and air infrastructure as well as intelligent transport systems, while respecting environmental aspects, are important prerequisites for developing a transport network Western Balkans and its preparations for integration into the Trans-European Transport Network (TEN-T). KEY WORDS: EUSAIR, integration processes, transport infrastructure, sustainability, intermodality
UVOD
Evropska unija forsira regionalni pristup kroz kreiranje regionalnih razvojnih strategija. EUSAIR strategija za razvoj Jadransko-jonske regije je prva strategija koja obuhvata prostor Zapadnog Balkana i Bosnu i Hercegovinu, dakle zemalja koje nisu članice EU, pružajući im na taj način značajan razvojni potencijal. Primarni cilj ovog rada je da pruži teoretsku osnovu u razumijevanju ciljeva EUSAIR-a i da apostrofira značaj EUSAIR strategije za intenzivniju inkluziju Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Jadransko-jonske transportne tokove.
1. CILJEVI EUSAIR STRATEGIJE
Strategija EU za Jadranso-jonsku regiju, je usvojena u oktobru 2014. godine od strane Vijeća Europe, i predstavlja treću EU makro-regionalnu strategiju, nakon Strategije EU za regiju Baltičkog mora (2009) i Strategije EU za Dunavsku regiju (2011). EUSAIR pokriva osam zemalja (Slika 1.). Četiri od njih su države članice EU (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija) i četiri zemlje izvan EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija).
Primljeno / Received: 05. 06. 2017. Prihvaćeno/Recenzirano /Accepted/ Reviewed: 22. 06. 2017.
68
. T
EC
– T
raff
ic E
ngi
nee
rin
g &
Co
mm
un
icat
ion
s, G
od
. 4. –
20
17
. Vo
l . 1
.
Opći cilj EUSAIR Strategije je da promovira ekonomski i društveni prosperitet i rast u regiji kroz poboljšanje svoje atraktivnosti, konkurentnost i povezanost, uz istovremeno očuvanje okoliša i osiguranje izbalansiranog morskog i obalnog eko-sistema. EUSAIR Strategija ima važnu ulogu u promociji EU integracija Zapadnog Balkana u makro-regionalni pristup. EUSAIR Strategija se fokusira na područja od zajedničkog interesa i velike važnosti za zemlje Jadransko-jonske regije i bazirana na četiri tematska stuba:
Stub1: Plavi rast Stub 2. Povezivanje regije (uključujući transportne i energetske mreže) Stub 3. Kvalitet okoliša Stub 4. Održivi turizam
Slika 1. Zemlje sudionice EUSAIR-a
Izvor: http://www.adriatic-ionian.eu/EUSAIR, 2015.
EUSAIR Stub 2. „Povezivanje regije“ je konzistentan s ciljevima Strategije Evropa 2020, a primarno, kroz:
1. Pametan rast, što podrazumijeva bolje transportne i energetske veze uz inovativna rješenja koja smanjuju troškove, poboljšavaju efikasnost i dopriniose pametnom rastu;
2. Održivi rast, što podrazumijeva modernizaciju transportnog sektora u funkciji povećanja njegove efikasnosti, čime se postiže veći nivo ekološke prihvatljivosti (npr. promovisanjem intermodalnosti), i
3. Inkluzivni rast, što podrazumijeva teritorijalnu koheziju podržanu kroz bolje veze i sigurne i pristupačne energetske resurse, stvarajući nove poslovne mogućnosti i uslove za nova radna mjesta.
Efektivna poboljšanja zahtijevaju koordinirano planiranje, finansiranje i implementaciju. Veliki projekti treba da budu identifikovani i implementirati održivo i efikasno, uz zajedničke troškove i koristi. EUSAIR Stub 2. "Povezivanje regije“, ima za cilj poboljšanje transportne i energetske povezanosti kroz:
1. Jačanje pomorske sigurnosti i razvoja lučkog sistema, te razvoj konkurentnog regionalnog intermodalnog lučkog sistema;
2. Stvaranje pouzdane transportne mreže i intermodalnog povezivanja sa zaleđem za teretni i putnički saobraćaj;
3. Uspostavljanje dobro povezanog i funkcionalnog unutrašnjeg tržišta energije uvažavajući tri cilja energetske politike EU: konkurentnost, sigurnost opskrbe i održivost.
Da bi se postigli ovi ciljevi, Stub 2. će se u periodu implementacije EUSAIR-a fokusirati na tri teme: pomorski transport, intermodalnost i energetsku mrežu.
Pomorski transport je izuzetno važan za održivi razvoj Jadransko-jonske regije. Luke sjevernog Jadrana su prirodni prolaz ka centralnoj i istočnoj Evropi i mogle bi imati više od 10% udjela na tržištu EU transporta kontejnera do 2030. godine, uz osiguranje dobrih željezničkih i cestovnih konekcija u zaleđu, te stvaranje efikasnih intermodalnih luka. U tom smislu EUSAIR Stub 2., apostrofira, pored ostalog: (1) Razvoj luka, optimizaciju lučkih interfejsa, infrastrukture, procedura/operacija; (2) Poboljšanje i usklađivanje praćenja i upravljanja transportnih tokova, (3) Razvoj tzv. morskih autocesta; (4) Koordinacija velikih
69
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
infrastrukturnih projekata povezivanja u Jadransko-jonskoj regiji između zemalja; (5) Aktivnosti klasterizacije luka i usluga širom regije kako bi se privukao veći promet; (6) Razmjenu informacija između priobalnih zemalja kroz zajedničke Jadransko-jonske informacione i monitoring sisteme (Vessel Traffic Monitoring and Information System) za poboljšanje sigurnosti pomorskog saobraćaja u regiji.
Kako bi se kreirale efikasne intermodalne veze sa zaleđem, neophodno je razumijevanje da intermodalnost nadilazi tehničke aspekte infrastrukture. To uključuje organizacijska pitanja, ispunjavanje ukupnih potreba transporta, prostorno planiranje, stilove života, inovacije, itd. Zajedno s unutrašnjim plovnim putevima, ceste i željezničke pruge predstavljaju značajne međunarodne veze unutar regije. Luke Jadranskog i Jonskog mora, ceste kao i željezničke pruge i aerodromi, obezbjeđuju značajne međunarodne konekcije unutar regiona. Odgovarajuća transportna politika mora uzeti u obzir sve ove činjenice, promovirajući multimodalnost, istovremeno uzimajući u obzir ekološke aspekte, ekonomski rast i društveni razvoj. Intermodalne veze sa zaleđem moraju biti nadograđene kako bi mogle da odgovore povećanim zahtijevima za pomorskim transportom robe. Autoceste na moru imaju za cilj da se koncentrišu tokovi tereta na moru na bazi logističke rute. Ovo bi trebalo poboljšati postojeće pomorske veze ili uspostaviti nove, održive, redovne i česte pomorske veze za prijevoz robe između zemalja učesnica, kako bi se smanjila zagušenja cesta i/ili da se poboljša pristup perifernim regijama ili otocima, čime bi se doprinijelo smanjenju ekonomskih, socijalnih i ekoloških troškova koji se odnose na lučke i logističke aktivnosti. Stub 2. "Povezivanje regije“, je očigledan preduvjet za ostala tri stuba EUSAIR Strategije. Usklađivanje praćenja pomorskog saobraćaja i informacioni sistem će pomoći razvoju ribarstva i akvakulture, intermodalni prijevoz će smanjiti nagativni uticaj na okoliš, a bolje saobraćajne veze su imperativ za razvoj turizma, posebno u otočnom i udaljenim područjima.
2. AKCIONI PLAN ZA EUSAIR STUB2: „POVEZIVANJE REGIJE“
Izazovi poboljšanja povezanosti unutar regije i između regije i ostatka EU mogu se riješiti samo kroz kooperativni i koordiniran pristup. Mnogi od planiranih velikih infrastrukturnih projekata imaju smisla samo ako se posmatraju iz makro-regionalne perspektive. Transportne i energetske mreže su makro-regionalne po definiciji, posmatrano u perspektivi Trans-evropske mreže za transport (TEN-T) i energije (TEN-E).
Akcioni plan za EUSAIR Stub 2. „Povezivanje regije“ je dio Akcionog plana EUSAIR Strategije. Njegov cilj je da se kroz identifikaciju konkretnih prioriteta iz područja transporta i energetike za makro-regiju omogući sprovođenje selektirane aktivnosti ili projekta od strane zemalja Jadransko-jonske i interesnih grupa.
EUSAIR Akcioni plan je definirao šest indikativnih akcija (Slika 2.), čiji je fokus sadržan u sljedećem:
1. Akcija A1 - Razvoj sveobuhvatne mreže Zapadnog Balkana: Zapadni Balkan treba da prioritizira ulaganja na definiranoj SEETO sveobuhvatnoj mreži, čiji je cilj promovisanje održivog transporta u regiji, kao i da se pripremi njihova integracija u Trans-evropsku transportnu mrežu (TEN-T). To podrazumijeva razradu integriranog planiranja za razvoj infrastrukture i definiranje zajedničkih mapa puta za investicije.
2. Akcija A2 - Poboljšanje dostupnosti obalnih područja i otoka: Obalno područje i pristupačnost otoka su karakterizira sezonalnost u turizmu i nedovoljno razvijeni komercijalni i putnički pomorski saobraćaj. U tom smislu, potrebno je istraživanje novih koordiniranih i tržišno baziranih mogućnosti, optimizacija upotrebe teretnih i putničkih ruta i uključivanje privatnih i javnih aktera.
3. Akcija A3 - Razvoj autocesta mora: Intermodalni transport zahtijeva integrirano upravljanje cijelog logističkog lanca. Bitni elementi su, između ostalog, poboljšane cestovne i željezničke infrastrukture koja povezuje luke sa zaleđem i poboljšanje lučke infrastrukture, kao i ITS rješenja.
4. Akcija A4 - reforma željeznica: Poduzimanje mjera za ubrzanje napretka u reformi željezničkog sektora: npr. transparentan nediskriminirajući pristup na željezničke terminale, posebno u lukama, uvođenje koncesija za pristup infrastrukturi sa naknadama za pristup baziranim na direktnim troškovima i stvarnim performansama i zaključivanje ugovora o upravljanju sa ovlaštenim aplikantima.
70
. T
EC
– T
raff
ic E
ngi
nee
rin
g &
Co
mm
un
icat
ion
s, G
od
. 4. –
20
17
. Vo
l . 1
.
5. Akcija A5 - Razvoj vazdušnog saobraćaja: Uspostavljanje dijaloga između aktera na regionalnom letovima s ciljem da se razviju bolje veze unutar regije i optimizirati regionalne letove tokom cijele godine s vanjskim destinacijama.
6. Akcija A6 - Prekogranične olakšice: Implementacija fizičkih i ne-fizičkih investicija na specifične transportne koridore.
1. Razviti integrirano planiranje razvoja infrastrukture i definirati zajedničke mape puta za investiranje. 2. Nadogradnja multimodalnih koridora vezanih za TEN-T osnovne koridore (Baltic-Jadran, Mediteran) uz otklanjanje uskih grla. Obnova pruge između Bara i Beograda. 3. Izgradnja kapaciteta i razvoj komunikacijskih aktivnosti (obuka, obrazovni programi, seminari) u cilju unapređenja primjene međunarodnih pravnih zahtjeva u oblasti procjena utjecaja transportne i energetske infrastrukture na okoliš
1. Podrška za studije izvodljivosti i analize tržišta pomorskih veza između susjednih zemalja, otoka i kopna, kako bi se (i) limitirala sezonalnost i (ii) privukle nove rute. 2. Promocija saradnje između relevantnih aktera na uspostavljanje/ poboljšanje pomorskih veza između susjednih zemalja, između otoka i kopna.
1. Komparativna analiza socio-ekonomskih i ekoloških troškova i koristi različitih vidova prijevoza (morske autoceste, željeznice, autoceste, gradska obilaznice) od Trsta do Patrasa. 2. Podrška razvoju morskih morskih autocesta Jadransko-jonskog regiona na postojećim iskustvima, kao što je projekat Adriamos između luka Venecije i Igoumenitsa. 3. Poboljšanje željezničkih veza u lučkim terminalima
4. Podrška logističkom lancu sa zajedničkim IT rješenjima.
1. Koordinirati i uskladiti pristup željezničkoj infrastrukturi i naknade za željezničku infastrukturu.
Poboljšanje dostupnosti obalnih područja i otoka A2
Brodovlasnici, lučke vlasti, javne vlasti, turistički operateri i udruženja
Razvoj morskih autocesta
Brodari, špediteri, pomorska transportna industrija, luke, carine
Razvoj sveobuhvatne transportne mreže Zapadnog Balkana A1
P
Nacionalna h ministarstava prometa i infrastrukture, željezničke kompanije, lučke vlasti, multimodalni operateri
S
A3
P
P
S
S
Reforma željeznica
P
A4
71
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
Slika 2. Dekompozicija EUSAIR Akcionog Plana za Stub 2. Izvor: Autori, na osnovu EC, 2014.
Ciljevi, koje je apostrofirao EUSAIR Akcioni plan za Stub 2. „Povezivanje regiona“, a koji trebaju biti realizirani do 2020. godine mogu se sublimirati u sljedećem: (1) dogovor se o Master planu za priobalni cestovni saobraćaj, (2) povećanje redovnih kontejnerskih vozova za makro-regiju i (3) skraćenje vremena na regionalnom graničnim prijelazima za 50%. 3. FOKUS EUSAIR STRATEGIJE U KONTEKSTU POBOLJŠANJA POVEZIVANJA ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA U JADRANSKO-JONSKU REGIJU
EUSAIR treba da doprinese procesu pridruživanja EU zemalja Zapadnog Balkana pružajući im priliku za blisku saradnju sa zemljama članicama EU i rješavanjem zajedničkih regionalnih izazova, te da potiče razvoj sinergija i koordiniranih politika između EU relevantnih država članica i zemalja Zapadnog Balkana. EUSAIR značajno podupire jačanje uključivanja svih relevantnih sudionika, uključujući civilno društvo i privatni sektor u proces provedbe. Fragmentacija u Jadransko-jonskom regionu je dovela do razlike u stepenu razvijenosti transportne infrastrukture posebno između EU-članica i zemalja koje nisu članice EU. Potrebne su bolje transportne i energetske veze koje su ključni faktor za ekonomski i društveni razvoj regije. Sveukupni cilj EUSAIR Stuba 2: "Povezivanje regije" je da se poboljša povezanost unutar regije i ostatka Europe u pogledu transporta i energetskih mreža. To zahtijeva temeljitu koordinaciju infrastrukturnih radova i poboljšanje rada transportnih i energetskih sistema između zemalja u regiji. Strateški značaj Jadransko-jonskog koridora za zemlje Zapadnog Balkana, posebno cestovne i željezničke mreže, intermodalnih veza, te sistema za upravljanje saobraćajem podrazumijeva povezivanje na Trans-evropske transportne koridore u jugoistočnoj Evropi, uključujući i koridore V, VI, VIII i X, čime će se poboljšati ukupna povezanost u regionu Zapadnog Balkana sa zemljama članicama EU-a.
1. Uspostaviti platformu za saradnju između relevantnih aktera za uspostavljanje/ poboljšanje konekcija i letova između zemalja u regiji i optimizirati cijelogodišnje letova s vanjskim destinacijama.
1. Ponovno uspostavljanje prekograničnih autobusa i vozova za putnike.
2. Sporazum o pojednostavljenim graničnim procedurama
Željezničke kompanije, lučke vlasti, multimodalni operateri
Razvoj zračnog saobraćaja
Regionalni aerodromi, avio-prijevoznici, direkcije, turistički operatori i asocijacije
Prekogranične procedure
Nacionalna ministarstva transporta i infrastrukture
P
P
S
S
S
A5
A6
72
. T
EC
– T
raff
ic E
ngi
nee
rin
g &
Co
mm
un
icat
ion
s, G
od
. 4. –
20
17
. Vo
l . 1
.
Slika 3. Cestovna mreža u zemljama Zapadnog Balkana (2005.-2015.)
Izvor: STAREBEI, Juni 2016.
Međutim, evidentne su značajne razlike i deficiti u transportnoj infrastrukturi zemalja Zapadnog Balkana. Unatoč nedavnoj pozitivnoj dinamici, stanje transportne infrastrukture na Zapadnom Balkanu bi se mogao okarakterisati kao nerazvijena u odnosu na evropsku praksu. Cestovne mreže bilježe slabu dinamiku proširenja, uz evidentno, neadekvatno, održavanje (Slika 3).
Slika 4. Ukupna dužina mreža autocesta po zemljama Zapadnog Balkana u 2005. i 2014. godini
Izvor: STAREBEI, Juni 2016.
Tokom proteklih deset godina, najvažniji napor u izgradnji autocesta ostvaren je u Albaniji sa izgrađenih više od 300 km, slijede Hrvatska i Srbija sa oko 280 i 240 km novih autocesta, respektivno. Bosna i Hercegovina i Makedonija su proširile svoju mrežu autocesta za oko 40 km u istom periodu, dok u Crnoj Gori nije izgrađen niti jedan kilometar do maja 2015. godine, kada je započeta gradnja autoceste Bar-Boljare (Slika 4.). Gustina cesta na Zapadnom Balkanu i dalje je tri puta niža od prosjeka EU-15. Najveću gustinu u regiji u pogledu prostora (59 km/100km2) i stanovništva (13 km/1000st)se odnosi na Crnu Goru. Albanija i Kosovo imaju najniži gustinu ceste u regionu, sa 1 km puteva na 1000 stanovnika (Slika 5.).
Slika 5. Gustina cestovne mreže (km/100 km2)
Izvor: STAREBEI, Juni 2016.
U okviru SEETO sveobuhvatne mreže u zemljama Zapadnog Balkana zabilježen je porast investicija od 36% u autoceste u periodu 2006-2011. godine. U periodu od 2007-2011, investicije u ovu mrežu iznosile su 10,8 mlrd EUR, od čega je više od 80% alocirano na cestovnu mrežu. Osim toga, SEETO višegodišnji plan 2014, definira 20 prioritetnih projekata, i još 20 za koje je potrebna pripremne aktivnosti. Za 500 km je potrebna hitna sanacija, i cca. 700 km za hitno unapređenje kapaciteta cestovne mreže Zapadnog Balkana.
73
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
Stanje željezničke infrastrukture u zemljama Zapadnog Balkana je sličano cestovnoj infrastrukturi u smislu, razvijenosti i gustine postojeće mreže. To je više nego dva puta manje od prosjeka u EU ( 2,6 km/100km2, dok je gustina mreže 5,5 km/100km2 u EU-15 i 6,3 km/100 km2 u novim EU članicama ) što je prikazano na Slici 6. Samo Srbija i Hrvatska imaju gustinu željezničke mreže uporedivu na nivou EU. Prednje je posljedica značajno manje alociranih investicija za željezničke mreže nego u cestovnu infrastrukturu u posljednjih deset godina.
Slika 6. Gustina željezničke infrastrukture (km / 100km2) u 2012. godini za zemlje Zapadnog Balkana
Izvor: STAREBEI, Juni 2016.
Željeznička mreža se suočava sa nedostatnim održavanjem. Loše održavanje duži vremenski period rezultiralo je katastrofalnim stanjem pruge i ostalih infrastrukturnih postrojenja i vrlo ograničenom prosječnom brzinom vozova na velikom dijelu pruga. Prosječna brzina voza ne prelazi 60 km/h, a na nekim željezničkim dionicama je ograničena na 40-45 km/h. Kašnjenja vozova od nekoliko sati su uobičajena. Razvoj efikasnih transporta željeznicom usluga u ovim uvjetima je jasno vrlo teško. Neravnomjernost u nivou ulaganja u održavanje željezničke infrastrukture između zemalja Zapadnog Balkna i nekih EU članica, prikazana je na Slici 7.
Slika 7. Komparacija visine ulaganja u održavanje željezničke infrastrukture (1995.-2011.)
Izvor: STAREBEI, Juni 2016. Dodatni faktor koji treba uzeti u obzir, kada je u pitanju tržište željeznica Zapadnog Balkana je njegova fragmentacija. Većina nacionalnih tržišta su premala za privlačenje investitora i konkurencije. Teretni saobraćaj, zahtijeva udaljenosti iznad 300 km, što, često, prelazi udaljenost između dvije granice na Zapadnom Balkanu. Dug period nedovoljnog ulaganja u željezničku infrastrukturu i zastarjeli vozni park rezultira padom kvaliteta željezničkih usluga i padom obima teretnog i putničkog saobraćaja, te, u konačnici, slabim tržišnim učešćem na transportnom tržištu regije. Željezničke usluge moraju postati konkurentnije kroz tekući proces reforme odvajanje infrastrukture i operacija i uvođenje licenciranja i EU propisa. SEETO sveobuhvatna mreža željeznica je poboljšana kroz rehabilitaciju i remont uglavnom na Koridoru X, glavnoj arteriji u regiji, i na koridoru Vc. Međutim, potrebni su daljnji napori i ulaganja kako bi se željeznička mreža u regiji približila TEN-T standardima. Uprkos sporazuma o graničnim prelazima, prekomjerna čekanja i složene procedure velikog broja graničnih prijelaza na malom području, predstavlja jednu od najozbiljnijih prepreka.
Glavno pitanje u vezi zračnog saobraćaja je potreba da se razvije mreža ruta. Nedostatak inter-regionalne povezanosti smanjuje atraktivnost regije. S obzirom na nerazvijenost cestovne i željezničke transportne infrastrukture, najbrži i najjeftiniji način da se povećaju intraregionalne veze između zemalja regije mogu biti zrakom. Sinergija može biti realizirana u skadu s inicijativom zračne politike na Zapadnom Balkanu (Joint Service 31 Provision Area) koja ima za cilj stvaranje proaktivnog odnosa između regionalnih uprava
74
. T
EC
– T
raff
ic E
ngi
nee
rin
g &
Co
mm
un
icat
ion
s, G
od
. 4. –
20
17
. Vo
l . 1
.
civilnog zrakoplovstva i pružatelja usluga. Neophodna je i koherentnost sa programom ISIS (Implementation of the Single European Sky in South-East Europe- Provedba Jedinstvenog evropskog neba u jugoistočnoj Evropi).
Slika 8. Regionalna osnovna transportna mreža Izvor: EC, 2016.
Regionalna saradnja u okviru SEETO je fokusirana na indikativno proširenje TEN-T osnovne i sveobuhvatne mreže na Zapadni Balkan1. Osnovna transportna mreža Zapadnog Balkana (Slika 8), bazirana na sveobuhvatnoj mreži, treba biti kompletirana do 2030. godine, što zahtijeva dodatne napore u smislu investicionih potreba. Poboljšanje povezanosti unutar regije Zapadnog Balkana i između regije i ostatka EU, dakle, zahtijeva koordinirani pristup s realizacijom ciljeva EUSAIR Stuba 2, nacionalne transportne politike i strategije zemalja Zapadnog Balkana trebaju biti bazirane na održivim transportim sistemima i multimodalnosti, kombinirajući pomorski, željeznički transport, te unutrašnje plovne puteve.
4. PROMOCIJA REGIONALNE KOHEZIJE I MEHANIZMI PODRŠKE
Poboljšanje povezanosti u okviru Zapadnog Balkana kao i između Zapadnog Balkana i EU je ključni faktor rasta ekonomije. Najveći prioritet Conectivity Agende je priprema i finansiranje regionalnih infrastrukturnih projekata, ali i implementacija tehničkih standarda i tzv.“meke“ mjere, kao što su pojednostavljenje procedura prelaska granice, reforme željezničkog sektora, informacioni sistemi, sigurnosti na cestama i shema održavanja.
Iako EUSAIR Strategija nema posebno EU finansiranje, postojeći EU i nacionalni instrumenti finansiranja: Evropski strukturni i investicioni fond (ESIF) i Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2014.-2020., pružaju značajna finansijska sredstva i širok raspon alata i tehničkih mogućnosti. Za Stub 2 „Povezivanje regije“, Instrument za povezivanje Evrope (CEF) 2014.-2020. podržava razvoj visoko produktivnih, održivih i međusobno efikasno povezanih transevropskih mreža u području transporta, energije i digitalnih usluga.
Western Balkans Investment Framework (WBIF) je zajednički instrument Evropske komisije, u kojem učestvuju finansijske institucije, bilateralni donatori i zemalje Zapadnog Balkana za obezbjeđenje sredstva za strateške investicijske projekte u zemljama korisnicama (Slika 9.). Prihvatljivi sektori uključuju razvoj infrastrukture u okruženju, energije, transporta i socijalnog sektora, kao i razvoj privatnog sektora. WBIF je pokrenut 2009. godine od strane Evropske komisije, zajedno s Razvojnom bankom Vijeća Europe (Council of Europe Development Bank - CEB), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Europskom investicijskom bankom (EIB) i nekoliko bilateralnih donatora. KfW-a i Svjetska banke naknadno pridružene okviru.
1 U 2015. godini lideri Zapadnog Balkana su dogovorili Osnovnu transportnu mrežu, na osnovu tzv. sveobuhvatne mreže, za regiju i indikativno proširenje EU osnovne mreže i koridore u WB6 zemljama, u cilju poboljšanja povezanosti u regionu i sa mrežom EU.
75
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
Slika 9. Procjena mreže cesta i željeznica (2015. i 2016. IPA/WBIF projekata u potpunosti implementirani) Izvor: EC, 2016.
SEETO je procijenio troškove prioritetnih projekata na 7,7 mlrd. EUR, dok je Bečki institut za međunarodne ekonomske studije stava da bi takav paket mogao ojačaiti rast regionalnog BDP-a do 1% godišnje više od 15 godina i pomoći u stvaranju 200.000 radnih mjesta. Transportni sektor WBFI obuhvata 43 aktivna ili kompletirana granta, što ga čini najvećim po vrijednosti (166,6 mil. EUR). Grantovi su podijeljeni podsektorima cesta i željeznica u skladu sa SEETO mrežom i proširenjem osnovne mreže koridora u regiji. Samo mali broj grantova je dodijeljen za lokalne mreže i gradski prevoz. Svi grantovi za željezničke projekte podržavaju rehabilitaciju i modernizaciju postojećih pruga. U proteklih 12 godina u sektoru transporta na Zapadnom Balkanu, 6 zemalja je dobilo značajne investicije procjenjene na 12,2 mlrd. EUR u okviru SEETO. Ceste (9,9 mlrd.EUR) i željeznička infrastruktura (1,8 mlrd. EUR). Ukupno procijenjeni obim investicija u regionu za prioritetnih 139 projekata je 13,4 mlrd. EUR, kako je prikazano na Slici 10.
Slika 10. Ukupna procijenjena ulaganja po zemljama i po sektorima
Izvor: WBIF, 2016.
Posmatrano po sektorima, najveći udio predstavljaju investicije u transportu (40%), odnosno 5,3 mlrd. EUR za 35 projekata i u sektoru energije (34%), ukupne vrijednosti 4,5 mlrd. EUR za 40 projekata. Jadransko-jonski transnacionalni program saradnje (ADRION) 2014.-2020., ima za cilj doprinijeti implementaciji strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR) i služi kao generator razvoja politika i inovacija koje će ubrzati evropske integracije. ADRION prioritetna fokus područja su: (1) istraživanje, (2) okoliš, (3) transport (promoviše razvoj i unapređenje transportnih sistema ekološki prihvatljivijihi transportnih sistema, uključujući i razvoj i unapređenje unutrašnjih plovnih puteva, pomorski transport, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu u cilju promocije održive regionalne i lokalne mobilnosti), i (4) EUSAIR menadžment. Za period 2014.-2020., ukupni ADRION programski budžet iznosi 118.154.690 EUR uključujući Evropski fond za regionalni razvoj (ERDF) (EUR 83.467.729), Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II) (EUR 15.688.887) i nacionalnog doprinosa (EUR 18.998.074).
Uloga EIB-a u EUSAIR Strategiji može biti ključna, posebno u mobilizaciji izvora finansiranja za profitabilne projekte. EIB ima značajna iskustva u saradnji sa većinom zemalja u Jadransko-jonskom regionu kroz niz različitih sektora. Ključna uloga EIB u osiguranju dostupnosti dugoročnog financiranja esencijalnih infrastrukturnih i industrijskih projekata naglašava već značajnu podršku od strane Banke u regionu tokom posljednjih 10 godina. Pored toga, Zajednička pomoć za podršku projektima u evropskim regionima (Joint Assistance to Support Projects in European Regions-JASPERS) inicijativa 61, također podržava projekte u regiji. U Tabeli 1. su navedeni projekti finansirani od strane EIB, a koji se referiraju na Stub 2 EUSAIR Strategije.
Željeznička
mreža
Cestovna mreža
76
. T
EC
– T
raff
ic E
ngi
nee
rin
g &
Co
mm
un
icat
ion
s, G
od
. 4. –
20
17
. Vo
l . 1
.
Tabela 1: EIB grantovi podrške EUSAIR projekata u okviru STUP2: Povezivanje regije Zemlja Projekat IFI EUSAIR Stub Grant (EUR) GR EU fondovi za co-finansiranje EIB Stub 2 2bn SRB Koridor X (E75) autocesta EIB Stub 2 384 mil SI Luka Kopar EIB Stub 2 36 mil CRO Aerodrom Zagreb EIB Stub 2 30 mil BiH Banja Luka-Doboj autocesta EIB Stub 2 160 mil IT Modernizacija luke Ravena EIB Stub 2 120 mil AL Autocesta-Bypass EIB Stub 2 35 mil
Izvor: EIB Finansirani sektori doprinose direktno ili indirektno implementaciji Jadransko-jonske Strategije. U Italiji, EIB podržava projekte luka relevantnih za stubove 'Plavi rast" i "Povezivanje regije“, uključene u TEN-T mrežu. Osim toga, EIB pomaže državama članicama u regiji, kao što su Grčka i Slovenija, za finansiranje nacionalnog doprinosa za EU projekte pod navedenim Nacionalnim strateškim referentnim okvirom (NSRFs). Mnogi od ovih projekata imaju trans regionalni uticaj, kao npr. PATHEP (Patras-Atena-Soluna Idomeni/Promahonas) željeznički koridor i TEN-T prioritetni projekat, za koji se očekuje se da će imati pozitivne efekte na održivi transport i logistiku na Zapadnom Balkanu. Drugi primjeri EIB projekata koji doprinose stubu "Povezivanje regije" su Luka Kopar u Sloveniji i podrška TEN-T mreži u zemljama Zapadnog Balkana, značajni projekti koji se finansiraju iz kredita na koridoru Vc u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i na Koridoru X u Srbiji i Makedoniji. U Hrvatskoj je u 2013. godini EIB potpisala prvi kredit od 80 mil. EUR za projekt JPP za zagrebački aerodrom. U Grčkoj, EIB je 2013. godine potpisala prvu tranšu od 350 mil.EUR (od 650 mil. EUR odobrenih od strane EIB) za ponovno pokretanje četiri koncesije za autoceste, koje su ujedno i dio TEN-T mreže. EIB sarađuje sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama koje su aktivne u regiji: Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka, itd., te Evropskom Komisijom u pripremi potencijalnih projekata. Od 2009. godine EIB, Evropska komisija, Razvojna banka Vijeća Evrope i Evropska banka za obnovu i razvoj sarađuju u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). U vezi sa grantovima WBIF, identificirani su krediti ukupne vrijednosti 7.4 mlrd. EUR, od kojih je potpisano 3.1 mlrd. EUR. U periodu od 2008.-2013., su odobreni grantovi u ukupnom iznosu od 302 mil. EUR za podršku 178 projektnih aktivnosti. 5. ZNAČAJ EUSAIR STRATEGIJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU Razmatrajući Bosnu i Hercegovinu u kontekstu EUSAIR Strategije, s aspekta povezivanja regiona Zapadnog Balkana, EUSAIR može generirati inicijalni impuls rasta i omogućiti bolje i efikasnije iskorištenje sopstvenih potencijala, kako bi se stvorili uslovi održivog razvoja na dugoročnoj osnovi. S obzirom da je Bosna i Hercegovina iskazala opredjeljenje za Evropske integracije, neophodno je da pokrene unutrašnje reforme u funkciji razvoja tržišta i cjelokupnog privrednog sistema, prvenstveno, kroz ojačavanje kapaciteta transportne infrastrukture, razvoj održivog transportnog sistema i nesmetani protok roba i ljudi na njenom cijelom teritoriju.
Cestovna mreža u Bosni i Hercegovini se prostire na oko 8 000 km, od kojih više od 1 000 km su evropske rute. Većina ove mreže je dizajnirana za dvosmjerni saobraćaj uz maksimalnu brzinu od 80km/h. Prosječni volumen dnevnog prometa je porastao na više od 9 700 vozila, uz odgovarajuće povećanje obima teretnog transporta. Program autocesta je aktivno podržan od strane Europske Unije i njenih partnera, posebno Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Od 1.030.389 km pruga u Bosni i Hercegovini 91,5% su jednokolosječne pruge i 8,55% čine dvokolosječne pruge. Infrastrukturni kapaciteti željeznica u BiH su u tehnološkom smislu zastarjeli i većinom su stariji od 30 godina. Kao takvi, značajno limitiraju efikasnost i konkurentnost željezničke infrastrukture, jer loše stanje infrastrukturnih postrojenja utiče na ograničenja brzine čime se reducira kapacitet pruge. Iako je u posljednjih nekoliko godina godišnji prosjek ulaganja u obnovu željezničke infrastrukture po km pruge na znatno većem nivou u odnosu na ostale željezničke mreže Zapadnog Balkana, još uvijek nije dovoljno da se
77
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
spriječi daljnje pogoršanje kapaciteta željezničke infrastrukture i obezbijedi njihova potpuna funkcionalnost.
Identificirano stanje cestovne i željezničke infrastrukture u Bosni i Hercegovini postaje limitirajući faktor njenog intenzivnijeg regionalnog povezivanja i ističe nužnost implementacije projekata u funkciji njenog poboljšanja.
U nastavku je dat pregled projektata transportne infrastrukture u BiH finansirani od strane EIB-a, čija reaizacija značajno doprinosi ostvarenju EUSAIR ciljeva, primarno u kontekstu EUSAIR Stuba 2 „Povezivanje regije“:
1. Moderan i efikasan granični prijelaz Svilaj – Odžak, dionica Mediteranskog koridora (Vc) na 600m prekograničnog mosta preko rijeke Save i završetak dionice autoputa Svilaj-Odžak, uključujući prekogranična područja. Procijenjena ukupna investicija: 109 mil. EUR, EU doprinos iznosi 22 mil. EUR (20% od ukupnih troškova ulaganja), od čega 2,5 mil. EUR (podrška pripreme projekta), kreditna sredstva EIB iznose 45 mil. EUR, a doprinos korisnika i drugih donacija je planiran u iznosu od 42 mil. EUR.
2. Izgradnja 21 km autoputa sekcija Počitelj - Bijača na koridoru Vc. Projekt je dio koridora Vc koji povezuje hrvatsku obalu do Budimpešte kroz BiH i čini dio jugoistočne ose proširene TEN-T mreže. Od projekta se očekuje da olakša trgovinu, razvoj turizma, promovira regionalni i nacionalni ekonomski rast i u konačnici doprinosi ekonomskoj i socijalnoj koheziji u regiji. Ukupni troškovi su procijenjeni na 225 mil. EUR, a predloženo EIB finansiranje je 100 mil. EUR.
3. Projekt izgradnje autoceste od Banja Luke do Doboja (2x276 km) i predstavlja konekciju na koridoru Vc. To će doprinijeti poboljšanju za trgovinu i biznis i podršku dinamičnog privatnog sektora. Projekt doprinosi integraciji dva bosanska entiteta, te poboljšanju regionalnih konekcija sa Hrvatskom i Srbijom Koridorom Vc. Ukupni troškovi su procijenjeni na 565 mil. EUR i EIB finansira projekt u iznosu od 270 mil. EUR.
4. Rehabilitacija i poboljšanje sigurnosti dijela nacionalne cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Od projekta se očekuje da olakša trgovinu, razvoj turizma, podrška razvoju privatnog sektora, promovirati regionalni i nacionalni ekonomski rast i u konačnici da doprinese i ekonomskoj i socijalnoj koheziji u regiji. Očekuje se da će se odvijati u periodu od pet godina od 2014. do 2019. Ukupni trošak: 103 milijuna EUR, Predloženo EIB finansiranje: 50 miliona EUR.
5. Projekt izgradnja dionice autoputa dugog 2.8 km, uključujući 2.4 km dugog dvocijevnog tunela i pomoćnih struktura na dionici Ponirak - Vraca na koridoru Vc. Ukupni troškovi projekta su 90 mil. EUR, a sredstva EIB-a iznose 45 mil.EUR. Projekat je prethodno identificiran kao prioritet pod pokroviteljstvom EU 2015 Conectivity Agenda i finansijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).
Za potrebe Mediteranskog koridora između BiH i Hrvatske planirano je 109, mil. EUR (22 mil. EUR, grant) i 34,4 mil. EUR (6,8 mil. EUR, grant) za cestovnu i željezničku infrastrukturu, respektivno.
Intermodalnost je prioritet EUSAIR-a, a u bosanskohercegovačkom slučaju, važno je naglasiti da ne postoji konzistentan razvoj svih vidova transporta, što kreira velike intermodalne razlike. Naime, za 1.505 km cesta u postratnom periodu je investirano 3mlrd. EUR, a za željezničku mrežu (gotovo iste dužine), investirano je čak deset puta manje, svega 335 mil. EUR. Također, važno je istaći da je Bosna i Hercvegovina jedina zemlja u Jadransko-jonskoj regiji, koja ima direktan izlaz na more, ali nema fizičku lučku infrastrukturu, čime se značajno limitiraju njeni potencijali za razvoj pomorskog saobraćaja, čiji razvoj potencira EUSAIR strategija, i njene mogućnosti za intenzivnije uključivanje u Jadransko-jonske transportne tokove. U okviru Stuba 2. za Bosnu i Hercegovinu je prioritetno da uspostavi savremeni multimodalni transportni sistem, koji podrazumijeva efikasnu i razvijenu cestovnu i željezničku i zračnu infrastrukturu, te unaprjeđenje unutrašnjih plovnih putova. Efikasan multimodalni sitem će doprinijeti smanjenju zagađenja, intenzivnije povezati BiH sa zemljama Jadransko-jonske regije, čime će se ostvariti brži protok robe i putnika. Uključivanje BiH u projekt Jadransko-jonske autoceste od Trsta do Patrasa, te izgradnja lučkih kapaciteta u Neumu za potrebe putničkog pomoskog saobraćaja može značajno unaprijediti integriranje BiH u Jadransko-jonske transportne tokove.
78
. T
EC
– T
raff
ic E
ngi
nee
rin
g &
Co
mm
un
icat
ion
s, G
od
. 4. –
20
17
. Vo
l . 1
.
ZAKLJUČAK
EUSAIR Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju predstavlja novi impuls u jačanju mira, socijalne kohezije, privrednog razvoja, ekološke održivosti i sigurnosti u jugoistočnoj Evropi.
S ciljem ubrzanja održivog ekonomskog rasta, BiH i ostale zemlje Zapadnog Balkana trebaju biti u potpunosti i efikasno uključene u sve faze realizacije EUSAIR-a, kako bi se poboljšala njihova povezanost između sebe i sa ostatkom EU, uz primarni fokus na poboljšanje transpotnih konekcija i pojednostavljivanje postojećih administrativnih procedura, kroz identificiranje konkretnih zajedničkh prioriteta za regiju, uz najbolje iskorištavanje postojećih institucija i promoviranje održivog ekonomskog i društvenog prosperiteta Zapadnog Balkana putem rasta i otvaranja novih radnih mjesta, te povećanja vlastite atraktivnosti, konkurentnosti i povezanosti.
Uz maksimalni angažman svih interesnih skupina u BiH i Zapadnom Balkanu i Evropske komisije mogla bi se postići najveća prekretnica u području regionalne transportne saradnje. Regionalne transportne mreže Zapadnog Balkana i Jadransko-jonske regije, kroz EUSAIR mehanizam mogu biti efikasno integrirane u Transevropsku transportnu mrežu (TEN-T) . Jadransko-jonsku makroregiju treba optimalno koristiti za programiranje i realizaciju razvoja transportne infrastrukture, pri čemu regionalna i prekogranična saradnja treba da bude osnov i integrirajući faktor pojedinačnih koncepcija i projekcija budućeg razvoja Bosne i Hercegovine. Uspostavljanje intenzivne regionalne, prekogranične saradnje je nužno, a posebno u definiranom području: BiH- Srbija-Crna Gora-Hrvatska- Slovenija.
CONCLUSION
The EU Strategy for the Adriatic-Ionian Region (EUSAIR) is a new impulse in the enhancement of peace, social cohesion, economic development, ecological sustainability and security in Southeast Europe.
In order to accelerate sustainable economic growth, BiH and other countries of the Western Balkans should be fully and effectively involved in all stages of the EUSAIR implementation in order to improve their linkage between themselves and the rest of the EU, with the primary focus on improving transit connections and simplifying Existing administrative procedures, by identifying concrete common priorities for the region, with the best use of existing institutions and promoting sustainable economic and social prosperity of the Western Balkans through growth and job creation, and increasing their own attractiveness, competitiveness and connectivity.
With the maximum engagement of all stakeholders in BiH and the Western Balkans and the European Commission, the biggest milestone in the field of regional transport cooperation could be achieved. The regional transport networks of the Western Balkans and the Adriatic-Ionian region can be efficiently integrated through the EUSAIR mechanism into the Trans-European Transport Network (TEN-T).
The Adriatic-Ionian macro-region should be optimally used for programming and realization of transport infrastructure development, whereby regional and cross-border cooperation should be the basis and integrating factor of individual concepts and projections of the future development of Bosnia and Herzegovina. The establishment of intensive regional, cross-border cooperation is indispensable, especially in the defined area: BiH-Serbia-Montenegro-Croatia-Slovenia.
LITERATURA:
1) Čaušević, S., 4PILLARS, Workshop: Transportna mreža Zapadnog Balkana u kontekstu EUSAIR Strategije. Sarajevo: 21. novembar, 2016.
2) EIB The EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region Stakeholder Conference - Athens 6-7 February 2014: Information on EIB activity in the region Stakeholder Conference on the EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region.
3) EUROPEAN COMMISION, CONNECTIVITY AGENDA 2016: Co-financing of the Investment Projects in the Western Balkans, 2016.
4) EUROPEAN COMMISSION, Action Plan, Accompanying the document COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS: Concerning The European Union Strategy For The Adriatic And Ionian Region, , Brussels, 17. 06. 2014, SWD(2014) 190 Final.
5) EUROPEAN PARLIAMENT, REPORT on an EU strategy for the Adriatic and Ionian region (2014/2214(INI)). Committee on Regional Development. 01. 10. 2015.
79
TE
C –
Tra
ffic
En
gin
eeri
ng
& C
om
mu
nic
atio
ns,
Go
d. 4
. – 2
01
7. V
ol .
1.
6) Faculty of Traffic and Communications-University of Sarajevo, CASE STUDY ON DEVELOPING WESTERN BALKANS TRANSPORT NETWORK INVOLVING TISAR AND EASYCONNECTING IPA PROJECT, 4 PILLARS, Project Code: 1°TCE/0001/4PILLARS , 2016.
7) SEETO, Multi-Annual Development Plan: Common problems – Shared solutions. Five Year Multi Annual Plan 2016.
8) STAREBEI, Research Project EIB Institute: Investment for Growth and Development in the Western Balkans University of Nice – Sophia Antipolis (France), 2016.
9) WBIF, Mediterranean Corridor (CVc): Bosnia and Herzegovina – Croatia Road Interconnection, 2015.
10) WBIF, Western Balkans Investment Framework: Round 15 Positive Screening & Assessment 14th WBIF SC, 2016.
11) WBIF, Western Balkans Investment Framework Monitoring Report, 2016.
12) http://www.adriatic-ionian.eu/EUSAIR, 2015.
BIOGRAFIJA
R. prof. dr. Samir Čaušević, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Azra Ferizović, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu
MA Elma Avdagić, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu
