BOSNA I HERCEGOVINAapf.gov.ba/info/izvj/programi_rada/plan_rada_2012bos.pdfPlan privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. stari saziv Vlade nije

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

PROGRAM RADA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH

SA PLANOM PRIVATIZACIJE ZA 2012. GODINU

Sarajevo, novembar/studeni 2011. godine

2

SADRŢAJ:

UVOD........................................................................................................................

3

1.

DOSADAŠNJI TOK I REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE ........................ 4

2. 2.1. 2.2. 2.3.

STANJE PRIVATIZIRANOSTI PREDUZEĆA U FEDERACIJI BIH I NADLEŢNOST U PRIVATIZACIJI AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BIH .................................................................................................. NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 3. ZAKONA O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA U FEDERACIJI BIH ........................................................................... NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 11. ZAKONA O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA U FEDERACIJI BIH ........................................................................... NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 6. ZAKONA O AGENCIJI ZA PRIVATIZACIJU .......... ...........................................................................................

6

6

8

9 3. 3.1. 3.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.2. 3.3.

PLAN PRODAJE PREDUZEĆA I IMOVINE .......................................................... PRODAJA PREDUZEĆA ........................................................................................ PRODAJA METODOM TENDERA .......................................................................... PRODAJA PREDUZEĆA METODOM TENDERA ILI NEPOSREDNE POGODBE . PRODAJA DIONICA NA BERZI ............................................................................. PRODAJA PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM ................... PRODAJA POD USLOVIMA MALE PRIVATIZACIJE...............................................

12 12 14 16 18 20 21

4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. 4.10. 5. 6. 7.

PRIVATIZACIJSKI I EKONOMSKO-FINANSIJSKI STATUS PREDUZEĆA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ZA 2012. GODINU ........................................................ „ALUMINIJ“ DD MOSTAR ....................................................................................... „HIDROGRADNJA“ DD SARAJEVO ....................................................................... „ENERGOINVEST“ DD SARAJEVO ........................................................................ „ŠIPAD EXPORT IMPORT“ DD SARAJEVO .......................................................... „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ DD TRAVNIK ...................................................... „UNIS-UDRUŢENA METALNA INDUSTRIJA“ DD SARAJEVO .............................. „SARAJEVO OSIGURANJE“ DD SARAJEVO ........................................................ „ENERGOPETROL“ DD SARAJEVO ....................................................................... „BOSNALIJEK“ DD SARAJEVO ............................................................................. „FABRIKA DUHANA SARAJEVO“ DD SARAJEVO ................................................. POSLOVI PASIVNOG PODBILANSA..................................................................... PRAVNI POSLOVI ................................................................................................... POSLOVI KONTROLE UGOVORA ........................................................................

21 21 24 27 30 3436 40 43 46 49 51 53 54

8. POSLOVI INFORMIRANJA I OBRAZOVANJA....................................................... 55 9. ZAJEDNIĈKI POSLOVI ........................................................................................... 55

3

UVOD

Promjena vlasništva iz drţavnog u privatno je jedan od najvaţnijih i

najkompleksnijih procesa ekonomsko – politiĉke tranzicije društva. Privatno vlasništvo je dominantan sistem vlasništva u trţišnoj ekonomiji koji podrazumijeva trţišnu efikasnost i konkurentnost preduzeća, ukljuĉivanje u svjetsko trţište rada, roba, usluga i finansija, investiranje, zapošljavanje, povećanje prihoda i profitabilnost a time i poboljšanje mikroekonomskih i makroekonomskih parametara drţave odnosno njen brţi ekonomski rast i razvoj.

Zbog globalne finansijske krize i njenog uticaja na zemlje u tranziciji i ekonomije sa nerazvijenim trţišnim mehanizmima, što je osnovna karakteristika drţavnog vlasništva gdje se moţe svrstati Bosna i Hercegovina, privatizacija se nameće kao neminovan i hitan proces.

Politiĉka komponenta tranzicije vlasništva ogleda se, prije svega, u okonĉanju politiĉke kontrole nad drţavnom imovinom i zloupotrebom iste u za liĉne i politiĉke intrese vladajućih struktura. Promjena strukture vlasništva u korist privatnog vlasništva moţe biti realizirana na više naĉina – prodajom drţavnog kapitala, dokapitalizacijom postojećih preduzeća od strane privatnih investitora, formiranjem zajedniĉkih kompanija (JVC) izmeĊu domaćih firmi sa drţavnim kapitalom i privatnih investitora ali i „green field“ investicijama.

Jasni, prije svega, ekonomski i kvalitativni ciljevi, koji se ţele postići privatizacijom, privatizacijska ponuda i interes potencijalnih kupaca, specifiĉnost sektora u kojem preduzeće, koje je predmet privatizacije, posluje, utjecaj na druge privredne subjekte iz okruţenja, i brojni drugi aspekti, trebaju determinisati naĉin na koji će se izvršiti privatizacija.

Najveće i najbrţe efekte procesa privatizacije mogu ostvariti strateški partneri, posebno strani, u formi multinacionalnih kompanija koji, osim cijene za drţavni kapital, mogu realizirati odgovarajuće investiranje u modernizaciju, pokretanje i povećanje obima privrednih aktivnosti, donijeti upravljaĉki know – how i strogo upravljanje resursima, pristup novim tehnologijama i meĊunarodnom trţištu rada, roba i finansija. Mogućnosti investitora u ostvarenju makroekonomskih i mikroekonomskih ciljeva ovakve promjene vlasniĉke strukture moraju biti kvalitetno utvrĊene i ugovorno definisane.

S obzirom na predmet ovog plana i nadleţnost Agencije za privatizaciju, teţište razmatranja bit će promjena strukture vlasništva iz drţavnog u privatno kroz prodaju drţavnog kapitala razliĉitim metodama.

Navedeni znaĉaj tranzicije vlasništva, dosadašnji rezultati privatizacije koji se ogledaju u stepenu privatiziranog drţavnog kapitala, lošim kvalitativnim pokazateljima kod realizirane privatizacije, te kontinuirano pogoršanje ekonomsko – finansijskog stanja, trţišne pozicije, kadrovskog potencijala i drugih parametara kod neprivatizovanih preduzeća (što u osnovi, definira privatizacijsku ponudu), nameću potrebu da se privatizaciji da odgovarajući znaĉaj i veća paţnja posveti uslovima koji povećavaju interes investitora za sve vidove investiranja u Federaciju BiH.

4

Razlozi za evidentni zastoj procesa su brojni i multidisciplinarni (uticaj globalne krize, pogoršanje ekonomsko-finansijskog stanja i trţišne pozicije neprivatiziranih preduzeća i u skladu s tim slaba privatizacijska ponuda, nezainteresiranost stranih ulagaĉa, sporost u donošenju odluka o naĉinu i metodu privatizacije od strane Vlade FBiH). Tim razlozima se za 2011. godinu mogu pridodati i poremećaji nastali zbog opštih izbora u novembru 2010. godine. Plan privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. stari saziv Vlade nije ţelio ni razmatrati dok je novi saziv, zbog ostalih prioriteta saglasnost na sadrţajno reducirani plan dao tek 27. 07. 2011. godine na 15. sjednici.

Osnov za izradu Programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine sa planom privatizacije za 2012. godinu proistiĉu iz preporuka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine datih na 13. sjednici odrţanoj 12. 07. 2011. godine prilikom razmatranja Prijedloga Plana privatizacije i programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. godinu.

Kantonalne agencije za privatizaciju donose svoje planove i isti nisu predmet razmatranja u ovom materijalu.

TakoĊer, ostali mehanizmi kojima se ostvaruje privatno vlasništvo u preduzećima (dokapitalizacija postojećih preduzeća od strane privatnih investitora, formiranjem zajedniĉkih kompanija izmeĊu domaćih firmi sa drţavnim kapitalom i privatnih investitora, spajanje i pripajanje, „green field“ investicije, kao i prodaja premeta iz imovine preduzeća pod uslovima „male privatizacije“ nisu predmet ovog Programa. Aktivnosti Agencije u ovim postupcima zavise od pojedinaĉnih i prethodno donesenih odluka drugih subjekata.

Smatramo vaţnim napomenuti da usvojeni Program treba biti obavezujući okvir za postupanje svih aktera procesa privatizacije kod donošenja potrebnih odluka, definiranju ciljeva koji se ţele ostvariti kroz proces, definiranju profila potencijalnih investitora, pripreme preduzeća za prodaju te samog procesa prodaje. 1. DOSADAŠNJI TOK I REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE

Znaĉaj privatizacije upućuje na potrebu ocjene dosadašnjih rezultata i uslova u kojima se proces do sada odvijao, odnosno mjera koje bi trebalo poduzeti u cilju poboljšanja ambijenta za investiranje i privatizaciju.

Rezultati privatizacije osim preostalog privatizacijskog portfolija u Federaciji BiH, trebaju uputiti i na potrebu definiranja glavnih razloga nedovoljnog interesa domaćih i posebno stranih investitora za ulaganje u Federaciju BiH.

Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH formirala je registar od 1450 preduzeća sa vaţećom visinom i strukturom kapitala na dan 31.12.1999. godine. Prema tom registru, koji je kasnije, u ograniĉenoj mjeri, korigiran i dopunjavan evidentirano je sljedeće stanje:

Ukupan kapital 1450 preduzeća sa drţavnim vlasništvom na dan 31. 12. 1999. godine iznosio je 18,72 milijardi KM.

5

Kapital u drţavnom vlasništvu iznosio je 17,3 milijardi KM.

Privatni kapital (prethodno izvršena vlasniĉka transformacija – tzv. „Markovićeva“ privatizacija) iznosio je ca. 1,4 milijardi KM.

Opredjeljeno za privatizaciju 13,5 milijardi KM od ĉega 6,3 milijardi KM kroz javnu ponudu dionica (JPD).

Planirano da ostaje u drţavnom vlasništvu ca. 3,8 milijardi KM.

Rezultati privatizacije iskazani kroz broj preduzeća na dan 31.10.2011. godine:

Broj preduzeća u registru Agencije 1450;

Pokrenut postupak privatizacije za 1371 preduzeća (93,9 %);

Metodom male privatizacije privatizirano 274 preduzeća;

Tenderom u velikoj privatizaciji privatizirano 354 preduzeća;

JPD potpuno ili djelomiĉno privatizirano 747 preduzeća;

Ukupno završena privatizacija za 1079 preduzeća (74,4 %);

Pod uslovima male privatizacije prodano ukupno 2542 predmeta. Rezultati privatizacije iskazani kroz vrijednosti na dan 31.10. 2011. godine:

Drţavni kapital opredijeljen za privatizaciju 13,5 milijardi KM;

Privatiziran drţavni kapital i imovina 5,656 milijardi KM;

Ostvaren prihod u certifikatima 8, 485 milijardi KM;

Ostvaren prihod u „keš-u“ 0,542 milijardi KM;

Nije privatizovan kapital od 7,85 milijardi KM. Iznos neprivatizovanog drţavnog kapitala izveden iz poĉetnih bilansa stanja preduzeća na dan 31. 12 1999. godine, ne moţe se više uzimati kao osnovica za uporeĊivanje i izraĉun jer je isti, u proteklom periodu, doţivio znatne promjene (smanjenje), uglavnom kao rezultat lošeg poslovanja (gubici), usklaĊivanja vrijednosti imovine kod formiranja zajedniĉkih kompanija i drugim razlozima.

U 2006. godini ostvaren je znaĉajniji obim prodaje kapitala i imovine u Federaciji BiH (ca. 172 miliona KM).

Dijelom zbog smanjenja privatizacijske ponude, ali najviše zbog promjene odredbi Zakona o privatizaciji preduzeća, po kojima odluku o naĉinu odnosno metodu privatizacije donosi Vlada Federacije BiH, te problema u tom odluĉivanju, došlo je do zastoja u procesu i znatnog smanjenja obima privatizacije.

U nekoliko posljednjih godina ostvaren je veoma ograniĉeni obim prodaje kapitala i imovine (odnos knjigovodstvene vrijednosti i ostvarene cijene) :

2007. godine – 32.353.206 KM i ostvarena cijena od 17.685837 KM;

2008. godine – 20.409.735 KM i ostvarena cijena od 13.602656 KM;

2009. godine - 12.104.151 KM i ostvarena cijena od 7.640.896 KM

2010. godine – 22. 200.382 KM i ostvarena cijena od 11.910.876 KM.

2011. godine (zakljuĉno sa mjesecom oktobrom) – 1.921.543,11 KM i ostvarena cijena od 1.834.079,00 KM i to realizacijo prodaje samo jednog preduzeća i devet predmeta iz imovine preduzeća.

6

Ovo su ukupni privatizacijski rezultati za jedanaest (11) agencija u Federaciji BiH i u ove rezultate ukljuĉeni su efekti prodaje imovine kod koje prihod od prodaje pripada preduzeću.

Podaci upućuju na kontinuirani pad obima prodaje i gotovo potpuni zastoj u privatizaciji drţavnog kapitala u posljednjih ĉetiri do pet godina.

Sve ovo upućuje na potrebu hitnih i radikalnih mjera koje trebaju rezultirati ubrzanjem procesa i okonĉanjem privatizacije u realnom vremenu. 2 . STANJE PRIVATIZIRANOSTI PREDUZEĆA U FEDERACIJI BIH I NADLEŢNOST U PRIVATIZACIJI AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Prema sadašnjem stanju u Federaciji BiH neprivatizirane su sljedeće grupe preduzeća:

Preduzeća iz komunalnog sektora;

Veterinarske stanice;

Elektronski mediji;

Elektroenergetski sektor;

Sektor telekomunikacija;

Preduzeća sa spornom i dvojno iskazanom imovinom, te neaktivna preduzeća.

Preostala komercijalna neprivatizovana ili djelomiĉno neprivatizovana preduzeća,

Ostala preduzeća izuzeta iz privatizacije na odreĊeni period na osnovu odluka Vlade FBiH

Nakon korekcije registra kroz dopunu ispuštenih firmi, statusnih promjena nekih preduzeća, prevoĊenjem nekih javnih ustanova u preduzeća i sliĉno, procjenjujemo da je broj firmi koje bi trebale biti predmet privatizacije u narednom periodu, u Federaciji BiH, ca. 350.

U Programu rada Agencije sa planom privatizacije za 2012. godinu, dat je pregled preduzeća koja su po razliĉitim osnovama u nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, sa osnovnim karakteristikama privatizacijskog statusa. 2.1. Nadleţnost APF-a po osnovu ĉlana 3. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH

U skladu sa ĉlanom 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o metodama, rokovima i nadleţnoj agenciji za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza (osim cestovnog prijevoza), vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informisanja, igara na sreću, industrije naoruţanja, vojne opreme, veterinarske djelatnosti i komunalnih djelatnosti (“Sluţbene novine FBiH”, br.11/99, 37/00, 49/01, 73/06, 6/07 i 86/08).

Zbog brojnih promjena u sadrţaju Odluke, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, prema odredbama Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH, u 2010. godini, pokrenula aktivnosti na donošenju nove odluke, koja do sada, od strane Vlade Federacije BiH, nije usvojena.

7

Prema ovom ĉlanu i navedenoj odluci, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH nadleţna je za privatizaciju slijedećih preduzeća:

R.br.

Preduzeće (% drţavnog kapitala)

Opis aktivnosti

1.

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (90,00%)

U skladu sa strategijom razvoja elektro- energetskog sektora u Federaciji BiH, realizuje se Akcioni plan restrukturiranja u skladu sa Odlukom o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09). U dokumentima Vlade Federacije BiH utvrĊen je strateški interes Federacije BiH za ova preduzeća. Privatizacija ovih preduzeća treba biti voĊena po posebnim propisima.

2.

JP „Elektroproprivreda HZ HB“ d.d. Mostar (90,00%)

3.

JP BH Pošte d.o.o. Sarajevo (100,00%)

Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu.

4.

JP Hrvatske pošte d.o.o. Mostar (100,00%)

5.

JP BH Telecom d.d. Sarajevo (90,00%)

Prema opredjeljenju i principima sa 114. sjednice Vlade FBiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. Prema dopisu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija broj 07/2-02-2139/10 od 25. 10. 2010. godine potrebno planirati prodaju preostalog drţavnog kapitala. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija svojim dopisom broj 07/2-02-2-213-2139-2/11 od 13.01.2011.godine dostavilo je izmjenjeno mišljenje na Plan privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u FBiH za 2011. godinu u kojem stoji da se JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar ne privatiziraju.

6.

JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar (50,103%)

7. BNT TMH d.d. Novi Travnik (51,00%)

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu dionica i udjela Federacije BiH u privrednim društvima iz oblasti namjenske industrije Federacije BiH na privredno društvo Unis Group“ d.o.o. Vogošća (Sl. novine Federacije BiH br. 47/09). Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske aktivnosti namjenske industrije, a koje se odnose na prodaju drţavnog kapitala, dok je nastavljena aktivnost prodaje predmeta iz imovine preduzeća pod uslovima male privatizacije. Vlada Federacije BiH, na 12. sjednici odrţanoj 29.juna 2011. godine, donijela je Odluku o stavljanju van snage Odluke o prenosu dionica i udjela Federacije BiH u privrednim društvima iz oblasti namjenske industrije Federacije BiH na privredno društvo Unis Group“ d.o.o. Vogošća.

8. TRZ Hadţići d.o.o. Hadţići (51,00%)

9. „Binas“ d.d. Bugojno (51,00%)

10. UNIS Ginex d.d. Goraţde (51,00%)

11. „Igman“d.d. Konjic (51,00%)

12. „Pretis“ d.d Vogošća (51,00%)

13. „Unis Pretis“ d.o.o. Vogošća (Alatnica) (100,00%)

14. „Unis-Group“ d.o.o. Vogošća (100,00%)

15. „ZRAK“ d.d. Sarajevo (51,00%)

16. PS Vitezit d.o.o. Vitez (100,00%)

8

17. JP Vazduhoplovni zavod „Orao“ d.o.o. Rajlovac

18. JP Ţeljeznice FBiH d.o.o. Sarajevo (94,17%)

Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet privatizacije u narednom periodu.

19. RTV FBiH Sarajevo Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet privatizacije u narednom periodu.

20.

JP B&H Airlines d.o.o. Sarajevo (50,93%)

Prema dopisu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija broj 07/2-02-2139/10 od 25. 10. 2010. godine potrebno planirati prodaju preostalog drţavnog kapitala. Prodaja nije moguća zbog odredbi ĉl.10 Ugovora o dokap. do isteka ugovornog roka (2012. godine). Odluka Vlade FBiH V broj 1025/08 od 17.12.2008.godine.

21. „BH GAS“ d.o.o. Sarajevo (100,00%)

Odluka Vlade FBiH o odgaĊanju privatizacije na rok od pet godina (V broj 14/05 od 13.januar 2005. godine).

22. RMU „Kakanj“ d.o.o. Kakanj

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09). Prenosom udjela FBiH na „Elektroprivredu BiH“, prema vaţećim privatizacijskim propisima rudnici nisu predmet privatizacije po ĉlanu 1. Zakona o privatizaciji preduzeća. RMU „Banovići“ d.d. Banovići nije obuhvaćen Odlukom o prenosu udjela Federacije BiH na JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo

23. RMU „Breza“ d.o.o. Breza

24. RMU „Zenica“ do.o. Zenica

24. Rudnik „Graĉanica“ d.o.o. G,. Vakuf-Uskoplje

26. RMU „Abid Lolić“d.o.o. Travnik-Bila

27. Rudnici „Kreka“ u Tuzli d.o.o. Tuzla

28. JP RMU „ĐurĊevik“ d.o.o. u ĐurĊeviku

29. RMU „Banovići“ d.d. Banovići

30. JP „MeĊunarodni aerodrom Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo

Odlukom Vlade FBiH V broj 159/04 od 22.04.2004.godine trajno izuzet iz privatizacije.

31. JP „MeĊunarodni aerodrom Tuzla“ d.o.o. Gornje Dubrave Ţivinice

Prema opredjeljenju Vlade Ferderacije BiH ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom periodu. Nadleţnost u privatizaciji treba biti definisana. 32. JP „MeĊunarodna zraĉna

luka-Aerodrom Mostar“ d.o.o. Mostar

2.2. Nadleţnost APF-a po osnovu ĉlana 11. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH

Prema ĉlanu 11. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH (“Sluţbene novine FBiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02, 33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09), o naĉinu odnosno metodu privatizacije odluĉuje Vlada nadleţna za upravljanje drţavnim kapitalom u tom preduzeću, a postupak privatizacije u skladu sa ovim zakonom i odlukom nadleţne vlade provodi agencija za privatizaciju kantona, odnosno Federacije BiH, zavisno od toga koja vlada ostvaruje pravo upravljanja u tom preduzeću.

9

Prema ovom ĉlanu i Uredbi o vršenju ovlaštenja i obaveza organa FBiH u privrednim društvima po osnovu drţavnog kapitala te Odluke o utvrĊivanju liste privrednih društava u kojima ovlaštenja po osnovu sudjelovanja drţavnog kapitala organi Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br. 35) od 08. 06. 2011. godine, definirana je i nadleţnost Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH za privatizaciju slijedećih preduzeća ĉija privatizacija nije okonĉana:

R.b.

Preduzeće

Napomena

1.

Holding preduzeće „Putevi BiH“ Sarajevo

Potrebno prethodno riješiti pitanje vlasništva nad kapitalom preduzeća (revizijom utvrĊen 100% drţavni kapital, a bivše ĉlanice Holdinga privatizirane sa iskazanim udjelom u kapitalu ovog preduzeća

2.

Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo (39,91%)

Do sada je privatizacija preostalog drţavnog kapitala odlagana zbog nejasnih opredjeljenja Vlade. Zakonom definisane odluke o izuzimanju iz privatizacije nisu donošene. Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu

3. SODASO Holding d.d. Tuzla (80,44%)

Zbog veoma lošeg ekonomsko-finansijskog stanja pokrenut steĉaj.

4. „Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo (100,00%

Odlukom o osnivanju Društva privatizacija se odgaĊa za 10 godina.(V broj 599/03 od 23.10.2003. godine)

5. IP „Krivaja“ d.d. Zavidovići (100,00%)

Pokrenut postupak za raskid ugovora o zajedniĉkom ulaganju. Rješenjem Kantonalnog suda otvoren steĉajni postupak.

6. „Aluminij“ d.d. Mostar (u toku utvrĊivanje vlasniĉke strukture)

Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu

7. „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (19,25%)


8. „Fabrika duhana Mostar“ d.d. Mostar (67,00%)

Realizovano pet neuspješnih prodaja. Potrebno pokrenuti steĉaj.

9. JP „Remontni zavod Travnik“ d.d. Travnik (51,00%)


2.3. Nadleţnost po osnovu ĉlana 6. Zakona o agenciji za privatizaciju: a) Preduzeća koja imaju imovinu na više kantona:

R.br.

Preduzeće

Napomena

1. JP „Ceste Herceg Bosne“ d.o.o. Mostar (51,00%)

Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH preostalih 51% drţavnog kapitala nije predmet privatizacije u narednom periodu.

10

2. FIP d.d. Mostar (100,00%)

Potrebno prethodno riješiti status imovine.

3. AFIP d.d. Sarajevo (100,00%)

Potrebno prethodno riješiti status imovine.

4. „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša (90,33%)

Zbog ukupne situacije u ovom preduzeću, Vlada FBiH ocijenila je da se treba donijeti zakon o „Agrokomercu“.

5.

„Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo (45,49%)

Ovo je jedino osiguravajuće društvo u BiH koje ima drţavnog kapitala i to manjinski udio. Nejasni su razlozi Vlade za višegodišnje odustajanje od privatizacije i odluka da umjesto prodaje uĉestvuje u dokapitalizaciji. Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu

6.

Energopetrol d.d. Sarajevo (22,12%)

Zbog stanja na berzi i nejasnog statusa ugovora o dokapitalizaciji od strane Ina–Mol, prodaja preostalog drţavnog kapitala do sada odgaĊana. Uz pretpostavku da će problemi sa ispunjenjem ugovornih obaveza biti riješeni preduzeće je uvršteno u Plan za 2012. godinu.

7.

„Ţeljezara Zenica“ d.o.o.Zenica (100,00%)

Potrebno prethodno riješiti pitanje sporne imovine sa Acellor Mittal i pitanje potraţivanja od drţave u iznosu cca. 50 mil. KM nastalog pri formiranju zajedniĉke firme BH Steel-a za što je traţena pomoć od resornog ministarstva i Ministarstva finansija. Kada se riješi ovo pitanje moguće je pokrenuti postupak prodaje nakon što Vlada FBiH donese odluku o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću.

8. „Energoinvest“ d.d. Sarajevo (67,00%)

Preduzeće uvršteno u Plan za 2012. godinu. Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno

naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću. 9. „Hidrogradnja“ d.d.

Sarajevo (67,00%)

Preduzeće uvršteno u Plan za 2012. godinu. Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću

10. „KTK“ d.d. Visoko (67,00%)

Preduzeće je u izrazito teškoj ekonomsko – finansijskoj situaciji. Ocijenjeno je da je moguća prodaja imovine ili kapitala tehno-ekonomskih cjelina. VoĊene su aktivnosti za pripremu privatizacije po tehno-ekonomskim cjelinama nakon ĉega se odustalo od navedene prodaje i vršena je prodaja tehniĉko tehnoloških cjelina kroz malu privatizaciju.

11.

„Šipad Export- Import“ d.d. Sarajevo (66,56%)

Preduzeće uvršteno u Plan za 2012. godinu. Objavljen Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala preduzeća metodom tendera dana 14.11.2011. godine.

12. „Unis-udruţena metalna industrija“ d.d. Sarajevo (51,00%)

Preduzeće uvršteno u Plan za 2012. godinu. Objavljen Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala preduzeća metodom tendera dana 14.11.2011. godine.

11

b) Preduzeća koja u svojim poĉetnim bilansima iskazuju djelimiĉno ili u cjelini ista prava i obaveze i isti kapital:

R. br. Preduzeće

Napomena

1. HTP „Sunĉana obala“ d.o.o. Neum (49,00%)

Nakon presude Kantonalnog suda u Mostaru i revizije Vrhovnog suda u FBiH odbijeni su tuţbeni zahtjevi tuţitelja „Solana“ d.d. Tuzla. Preduzeće brisano iz registra društava.

2. UTP „Odmaralište“ d.o.o. Neum

Radi se o neaktivnom preduzeću, jer je imovina preduzeća na kojoj je formirano preduzeće predmet pasivnog podbilansa privatiziranog preduzeća „Feroelektro“ d.d. Sarajevo.

Federalno pravobranilaštvo vodi postupak za povrat imovine na kojoj je formirano preduzeće UTP „Odmaralište „ d.o.o. Neum.

3. “Tvornica kartona i ambalaţe” d.o.o. Cazin (100,00%)

Pokrenut postupak likvidacije preduzeća.

4. Natron ambalaţa d.o.o. Ĉitluk /„Pan Papirna industrija“ TAĈ d.d. Ĉituk

(34,38%)

Okonĉan spor protiv Zakljuĉka Agencije o pozicioniranju dvojno iskazane imovine/kapitala, preduzeće „Pan-Papirna industrija“ d.d. Ĉitluk podnijelo apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH kao vanredni pravni lijek.

5. HUTP „Salus Hotel Stella“ d.o.o. Neum (62,43%)

Nakon presude Kantonalnog suda u Mostaru i revizije Vrhovnog suda u FBiH odbijeni su tuţbeni zahtjevi tuţitelja „Polihem“ d.d. Tuzla. Ovim su iscrpljeni svi pravni lijekovi. Kantonalni sud u Sarajevu rješavajući u upravnom sporu protiv Rješenja federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim je odbijena ţalba Udruţenja dioniĉara „Polihem“ d.d. Tuzla za obnovu postupka koji je okonĉan Rješenje APF broj 05-19-3021/06 od 27.09.2006. godine, donio je presudu kojom je tuţba uvaţena, osporeno Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma i prvostepeni Zakljuĉak APF broj 05-19-20-1/07 od 25.01.2007. godine poništen i predmet vraćen prvostepenom organu (Agenciji) na ponovni postupak. Agencija je u ponovnom postupku donijela Zakljuĉak broj 05-19-949/10 od 15.06.2010. godine kojim je odbaĉen prijedlog udruţenja dioniĉara „Polihem“ d.d. Tuzla za obnovu postupka. Protiv ovog Zakljuĉka Udruţenje dioniĉara podnijelo je ţalbu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

12

Rješenjem nadleţnog ministarstva odbijena je ţalba udruţenja dioniĉara, pa je pokrenut spor na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Izvršen je upis u sudski registar u skladu sa Rješenjem Agencije. Odrţana je konstituirajuća sjednica Skupštine Društva. Vlada Federacije BiH donijela je Zakljuĉak da se uradi ponovna revizija. Na 26. sjednici, Vlada FBiH je donijela Zakljuĉak V. broj 1291/2011 od 24.11.2011. godine kojim se raniji zakljuĉak stavlja van snage.

6. HTP “Zenit – Bro” d.o.o. Neum (100,00%)

Presudom Kantonalnog suda u Mostaru kojom je odbijena ţalba tuţenog (HTP „Zenit.Bro“ d.o.o. Neum) i utvrĊeno je da je ništavno rješenje Višeg suda u Mostaru o osnivanju tuţenog. Time je i ţalba tuţitelja („Ţeljezara Zenica“ d.o.o. Zenica) djelomiĉno uvaţena i osporena presuda se djelomiĉno preinaĉava. Na navedenu presudu uloţena je ţalba Vrhovnom sudu Federacije BiH koji presudom odbija tuţbeni zahtjev tuţitelja. Ovim su iscrpljeni svi pravni lijekovi. Potrebno je utvrditi vlasniĉku strukturu.

7. “Energopetrol d.o.o. Mostar /Petrol d.d. Ljubuški

(U toku je utvrĊivanje vlasniĉke strukture)

Privrednom društvu Petrol d.d. Ljubuški dostavljen je konaĉan Izvještaj revizije preduzeća „Energopetrol“ d.o.o. Mostar saĉinjen od revizorske kuće „Orecons“ d.o.o. Zenica na izjašnjenje Nadzornom odboru i Skupštini društva koja je zakazana 02.12.2011. godine. Skupšina društva bi trebala donijeti odluke vezane za predmetni revizorski izvještaj. Nakon što skupština prihvati strukturu kapitala po reviziji, Agencija će istu uputiti Vladi FBiH. Ukoliko se prihvati vlasniĉka strukrura Agencija će pokreniti aktivnosti na privatizaciji preduzeća Petrol d.d. Ljubuški.

3. PLAN PRODAJE PREDUZEĆA I IMOVINE 3.1. PRODAJA PREDUZEĆA

Prema Zakonu o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH prodaja drţavnog kapitala (udjela i dionica) moţe se realizirati metodama tendera, neposrednom pogodbom, prodajom drţavnih dionica putem berze i, u odreĊenim sluĉajevima, prodajom kapitala po uslovima „male privatizacije“.

Preduzeća iz Programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine sa planom privatizacije za 2012. godinu proistiĉu iz preporuka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine datih na 13. sjednici, odrţanoj 12. 07. 2011. godine prilikom razmatranja Prijedloga Plana privatizacije i programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. godinu. S obzirom na kratko vrijeme preostalo do kraja godine na koji se Plan odnosio, Vlada je

13

zauzela stav da se od deset (10) u Prijedlogu navedenih preduzeća, do kraja 2011. godine planira prodaja samo dvije („Unis – udruţena metalne industrija“ i „Šipad – export import“) a preostalih osam (8) priprema za prodaju u 2012. godini.

S obzirom da je kod Unisa i Šipada, u 2011. godini, objavljen javni poziv za prodaju i da se eventualno realizacija prodaje oĉekuje u prvom kvartalu 2012. godine, Program rada Agencije za privatizaciju u FBiH sa planom privatizacije za 2012. godinu sadrţajno odgovara Prijedlogu Plana APF-a za 2011. godinu.

Plan privatizacije za 2012. godinu, u najvećoj mjeri je opredijeljen sadrţajem privatizacijske ponude, odnosno preduzećima koja su, po razliĉitim osnovama, u nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, njihovog privatizacijskog statusa i njihovog ekonomsko – finansijskog, kadrovskog i drugog stanja, te opredjeljenja Vlade Federacije BiH.

Preduzeća predviĊena za prodaju u 2012. godini razvrstana su prema metodu prodaje uz navoĊenje osnovnih karakteristika preduzeća (privatizacijske ponude) iz kojih proizilaze oĉekivani ciljevi privatizacije i iz toga izveden i predloţen metod prodaje.

Ako se riješe problemi, odnosno otklone razlozi zbog kojih odreĊena preduzeća do sada nisu privatizovana, Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine će pokrenuti postupak prodaje uz donošenje Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću, prevashodno za slijedeća preduzeća:

1. KTK d.d. Visoko 2. Krivaja d.d. Zavidovići 3. Ţeljezara Zenica 4. Agrokomerc d.d. Velika Kladuša 5. Vitezit d.d. Vitez

Kada se steknu uslovi, uz donošenje Odluke Vlade FBiH o metodu odnosno naĉinu privatizacije drţavnog kapitala, Agencija će pokrenuti postupak prodaje i za preduzeća koja u svojim poĉetnim bilansima iskazuju djelomiĉno ili u cjelini ista prava i obaveze i isti kapital.

Radi argumentacije prijedloga, u nastavku je dat detaljan opis trenutnog privatizacijskog, ekonomsko – finansijskog i drugog stanja preduzeća iz Plana.

14

3.1.1. Prodaja preduzeća metodom tendera

R.b. Preduzeće Ukupan kapital

Državni kapital (%)

Privatizacijske aktivnosti

1. „Šipad export - import“ d.d. Sarajevo

12.622.256

8.456.912 (66,56)

Vlada FBiH donijela je odluku o prodaji 16 % kapitala preduzeća putem berze. U skladu sa navedenom odlukom prodato je 5.088 dionica. Daljnja prodaja putem berze je obustavljena zbog izrazito male trţišne cijene, pa je potrebno pokrenuti prodaju preostalih 66,56% drţavnog kapitala. U skladu sa Zakljuĉkom Vlade Federacije BiH, Agencija je uradila projektni zadatak i odabrala revizorsku kuću, koja je na bazi ispravljenih finansijskih izvještaja trebala uraditi korigovani PP i PBS i iste sa odlukom o usvajanju na NO preduzeća dostaviti Agenciji na daljnje postupanje. Revizorska kuća Orecons d.o.o. Zenica dostavila je program privatizacije i korigovani poĉetni bilans stanja na dan 31.12.2009. godine. U skladu sa navedenim Ugovorom društvo „Orecons“ d.o.o. Zenica će dostaviti i Informacioni memorandum nakon odobravanja Programa privatizacije i Korigovanog poĉetnog bilansa stanja na dan 31.12.2009. godine od strane Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Fedraciji Bosne i Hercegovine. UOAPF je na svojoj 14. sjednici razmatrao Prijedlog navedene Odluke i donio Zakljuĉak da se od preduzeća zatraţi i pripremi korigovani program privatizacije i poĉetni bilans stanja preduzeća “Šipad Export Import” d.d. Sarajevo sa stanjem na dan 31.12.2010. godine. Agencija je od preduzeća zatraţila da dostavi korigovani PP i PBS sa stanjem na dan 31.12.2010. godine. Vlada FBiH je na 162. sjednici odrţanoj 14.02.2011. godine donijela Zakljuĉak da se putem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH obavi revizija privrednog društva „Sidex Export Import“ u Frankfurtu u vlasništvu „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo i nakon razmatranja izvještaja razmotri davanje saglasnosti za prodaju istog. Agencija je uputila dopis Vladi FBiH kojim traţi preispitivanje navedenog Zakljuĉka, imajući u vidu visinu kapitala firme u Frankfurtu i troškove revizije, a koja nije uslov za prodaju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 18. sjednici odrţanoj 13. septembra 2011. godine, donijela je Odluku o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo V.broj 935/11 kojom je utvrĊeno da će se drţavni kapital privatizovati putem otvorenog prikupljanja ponuda (tender). Upravni odbor Agencije za privatizaciju u FBiH, na 20. sjednici odrţanoj 26.09.2011. godine, donio je Odluku o odobravanju Programa privatizacije i korigovanog Poĉetnog bilansa stanja preduzeća „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo sa stanjem na dan 31.12.2010. godine. Na osnovu navedene odluke

15

direktor Agencije za privatizaciju u FBiH donio je Rješenje o odobravanju korigovanog Programa privatizacije i Poĉetnog bilansa stanja. S obzirom da su ispunjeni svi uslovi za privatizaciju drţavnog kapitala ovog preduzeća, direktor Agencije za privatizaciju u FBiH donio je Rješenje o imenovanju komisije za prodaju drţavnog kapitala u preduzeću „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo d.d. Sarajevo broj: 05-34-914/11 od 26.09.2011.godine. Komisija je, u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda (TENDER) u velikoj privatizaciji (“SL. novine FBiH” br. 77/04) pripremila informacioni memorandum i ostalu tendersku dokumentaciju i dana 14.11.2011. godine objavila javni poziv za prodaju 66,5673% kapitala preduzeća „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo putem tendera.

2. “Unis-udruţena metalna industrija” d.d. Sarajevo

48.377.383

(22.09.2010)

24.672.490

(51,00)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 18. sjednici odrţanoj 13. septembra 2011. godine, donijela je Odluku o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću UNIS- udruţena metalna industrija d.d. Sarajevo V.broj 936/11 kojom je utvrĊeno da će se drţavni kapital privatizovati putem otvorenog prikupljanja ponuda (tender). Direktor Agencije za privatizaciju u FBiH donio je Rješenje o imenovanju komisije za prodaju drţavnog kapitala u preduzeću „Unis-udruţena metalna industrija“ d.d. Sarajevo broj: 05-34-915/11 od 26.09.2011.godine. Komisija je, u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda (TENDER) u velikoj privatizaciji (“SL. novine FBiH” br. 77/04) pripremila informacioni memorandum i ostalu tendersku dokumentaciju i dana 14.11.2011. godine objavila javni poziv za prodaju 51,00% kapitala preduzeća putem tendera.

16

3.1.2. Prodaja preduzeća metodom tendera ili neposredne pogodbe

R.b. Preduzeće Ukupan kapital Državni

kapital (%)


1. „Aluminij“

d.d. Mostar

170.786.051 (stanje 31.12.2005.

godine)

U toku je utvrđivanje vlasničke strukture

Na prijedlog Komisije za pripremu i prodaju 88% kapitala “Aluminija” d.d. Mostar, VFBiH je prodaju po javnom pozivu objavljenom 07.12.2006. godine, proglasila neuspješnom i donijela Odluku o proglašenju tendera za prodaju 88% kapitala Aluminija d.d. Mostar neuspješnim V broj 482/10 od 01.juna 2010. godine. Prema Zakljuĉku VFBiH , Agencija je pripremila Prijedlog Anexa 8 na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu VFBiH i “Aluminija” d.d. Mostar kojim se rok vaţenja Sporazuma produţava za 12 mjeseci tj. do 08. 11. 2011. godine. Vlada FBiH je na svojoj 158. sjednici odrţanoj 02.12.2010. godine donijela Odluku o davanju saglasnosti na Aneks broj 8. na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar V. Broj 853/2010 od 02.12.2010. godine. Nadzorni odbor Aluminija d.d. Mostar nije donio odluku te Aneks broj 8. nije potpisan. Vlada FBiH je na 21. sjednici odrţanoj 13. oktobra 2011. godine donijela Rješenje o imenovanju radne grupe za analizu relevantne dokumentacije u vezi upisa dionica i dioniĉara “Aluminij” d.d. Mostar kod registra vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine V.broj 1107/11 od 13. oktobra 2011. godine. Nakon dostavljanja prijedloga ove radne grupe Vlada FBiH će utvrditi dalje aktivnosti za privatizaciju ovog preduzeća.

2.

“Energoinvest”

d.d. Sarajevo

220.721.250 (stanje 30.06.2006.

godine)

147.897.500 (67,00)

Prethodna tenderska prodaja okonĉana je poništenjem po odluci VFBiH. Kod iskazanog interesa turske firme “Ĉalik” poslovodstvo preduzeća i resorno ministarstvo nisu bili saglasni sa pokretanjem postupka prodaje. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH.

3. “Hidrogradnja”

d.d. Sarajevo

70.756.714

47.406.998 (67,00)

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada Federacije BiH je, na sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o proglašenju neposredne pogodbe, neuspješnom, zbog niske ponuĊene cijene. Potrebno je da Vlada Federacije BiH donese Odluku o odobravanju metoda odnosno naĉina prodaje.

17

4. “Remontni zavod Travnik” d.d. Travnik

5.088.690

(2009. godina)

2.595.232

(51,00)

Imajući u vidu da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o stavljanju van snage rješenja o davanju ovlašćenja za vršenje proizvodnje, remonta i prometa sredstava naoruţanja i vojne opreme privrednom društvu „Remontni zavod Travnik“ d.d. Travnik V broj 111/2007 od 05.04.2007. godine, stvoreni su uslovi za privatizaciju preduzeća. Agencija za privatizaciju je nekoliko puta do sada, urgirala dostavu korigovanog PP i PBS ali se rukovodstvo i uprava preduzeća oglušuju na zahtjeve. Sa ciljem da odgodi dostavu ovih dokumenata preduzeće je pokrenulo nerealne i zakonski neutemeljene inicijative da se sa Vladom Federacije BiH vode direktni razgovori radi prodaje drţavnog kapitala zaposlenim ili da se preduzeće ponovo vrati u sektor proizvodnje i naoruţanja vojne opreme, ĉime bi privatizacija bila obustavljena. Vlada Srednjobosanskog kantona i ministar privrede u Vladi SBK-a odrţali su sastanak sa ĉlanovima Nadzornog odbora i Uprave Remontnog zavoda d.d. Travnik radi iznalaţenja najboljeg rješenja za privatizaciju 51% dionica drţavnog kapitala. Na navedenom sastanku donesen je zakljuĉak da se pokrene inicijativa o pripajanja preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik privrednom društvu BH Telecom d.d. Sarajevo. Imajući u vidu naprijed navedeno, Agencija je dokumentaciju u vezi pripajanja zajedno sa informacijama o neizmirenim plaćama i neizmirenim obavezama po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje dostavila Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, kao resornom ministarstvu radi davanja stava po pitanju navedene dokumentacije, kao i po pitanju privatizacije preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH te putem resornog ministarstva zahtijevati izradu i usvajanje korigovanog PP i PBS.

18

3.1.3. Prodaja dionica na berzi

R.b. Preduzeće Ukupan kapital Državni

kapital (% )


1.

„Sarajevo –osiguranje“

d.d. Sarajevo

57.932.912 (kapital nakon dokapitalizacije 2008.godina)

26.351.457 (45,49)

“Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo je jedino osiguravajuće društvo koje ima drţavnog kapitala (manjinski udio). Prethodni prijedlozi odluke o naĉinu odnosno metodu prodaje drţavnog kapitala, neoĉekivano su završili suprotnim postupkom dokapitalizacije u kome je uĉestvovala i VFBiH . S obzirom na manjinsko drţavno vlasništvo i interes da se obezbijedi strateški partner i najpovoljnija cijena, najpovoljniji metod je prodaja ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze. VFBiH nije se izjašnjavala o dostavljenim prijedlozima. Iste efekte moguće je postići prodajom kapitala metodom neposredne pogodbe. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a.

2.

“Bosnalijek” d.d.

Sarajevo

78.299.870

(stanje 2009. godine)

15.077.240 (19,25)

Na prijedlog Agencije za privatizaciju FBiH, VFBiH je usvojila Odluku o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću “Bosnalijek d.d. Sarajevo (Sl. novine FBiH br. 26/10). Pod uslovima iz Odluke, realizovana je vanredna aukcija za prodaju ukupnog broja od 1.507.724 dionice po poĉetnoj prodajnoj cijeni od 23,05 KM, koja je bila neuspješna. Mogućnost ponovne prodaje se osporava zbog odredbi ĉl. VI Odluke kojom se, sa kupcem dionica, nalaţe potpisivanje ugovora o razvoju djelatnosti “Bosnalijeka”. Potrebno je da Vlada FBiH usvoji novu odluku o prodaji (postojeću odluku staviti van snage) i UO APF-a usvoji plan prodaje

dionica putem berze, bez obaveze potpisivanja ugovora.

3.

„Energopetrol“

d.d. Sarajevo

68.661.525 (stanje 30.06.2007.

godine)

15.188.891 (22,12)

Uz uslov da se razriješi problem izvršenja ugovornih obaveza od strane Ina Mola, opravdana je prodaja preostalog drţavnog kapitala prodajom ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a.

19

4.

„Fabrika duhana Sarajevo” d.d.

Sarajevo

128.171.200 (stanje 2009.

godine)

51.153.126

(39,91)

S obzirom na manjinsko drţavno vlasništvo i interes da se obezbijedi strateški partner i najpovoljnija cijena, najpovoljniji metod je prodaja ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze. Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a.

20

3.2. PRODAJA PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM

Poĉetkom procesa privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine pojavio se problem dvojno iskazane imovine/kapitala nastao kao posljedica ratnih dešavanja i formiranja novih preduzeća na imovini drugih preduzeća. Navedena preduzeća priznata su po Zakonu o priznavanju javnih isprava i u nadleţnosti su dvije kantonalne agencije/kantona. Priprema predmetnih preduzeća odvijala se vrlo oteţano, odnosno bila je u potpunosti zaustavljena. U cilju rješavanja navedene problematike, Upravni odbor APF je donio Odluku o objedinjenoj listi preduzeća iz nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH („Sluţbene novine Fedracije BiH“, br.13/02) u koju su ukljuĉena i preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom i to:

1. “Tvornica kartona i ambalaţe“ Cazin - pokrenut likvidacioni postupak, 2. “Cartonprint” Stolac - privatizirano 3. UTP” Sunĉana obala” Neum - preduzeće brisano iz registra društava 4. “Borac - Uskoplje” G. Vakuf - privatizano 5. “Borac-Katarina” Jajce - tuţba za raskid kupoprodajnog ugovora 6. HTP „Zenit - Bro” d.o.o. Neum – potrebno utvrditi vlasniĉku strukturu 7. HTP ”Hotel Salus Stella” Neum – Vlada Federacije BiH donijela

Zakljuĉak da se uradi ponovna revizija i taj zakljuĉak je stavljen van snage Zakljuĉkom V broj 1291/2011 od 24.11.2011. godine

8. “Pan papirna industrija“ TAĈ d.d. Ĉitluk - potrebno utvrditi vlasniĉku strukturu

9. „Energopetrol“ d.o.o Mostar/“Petrol“ d.d. Ljubuški - u toku utvrĊivanje vlasniĉke strukture, i

10. UTP „Odmaralište“ d.o.o. Neum - neaktivno preduzeće, vodi se postupak za povrat imovine.

Prodaja drţavnog kapitala kao i ostale privatizacijske aktivnosti preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom/ kapitalom u 2012. godini su uslovljene okonĉanjem sudskih sporova. Preduslov za privatizaciju preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom je ukljuĉivanje resornih ministarstava u cilju definisanja, odnosno, pozicioniranja sporne imovine od ĉega će zavisiti nastavak i dinamika aktivnosti Agencije. Navedene aktivnosti Agencija će voditi u skladu sa vaţećim zakonskim i podzakonskim propisima iz oblasti privatizacije, sa ciljem:

- postizanja sporazuma izmeĊu zainteresiranih strana,

- izdavanja zakljuĉka kojim se nalaţe preduzimanje radnji u skladu sa

Pravilnikom,

- rješavanja po ţalbama na zakljuĉak,

- odabira revizorske kuće za utvrĊivanje iznosa i strukture kapitala,

- saradnje sa preduzećima za koja je uraĊena revizija, a u cilju pripreme

programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja,

- odobravanja programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja,

- objave javnog poziva.

21

3.3. PRODAJA POD USLOVIMA MALE PRIVATIZACIJE

Planiran je nastavak prodaje u postupku male privatizacije u skladu sa

ĉlanu 26. stav 1. taĉka 2. i 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 33/02, 28/04, 44/04 42/06 4/09) i Odluci Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o neposrednoj pripremi i provedbi male privatizacije, koji definišu obavezu preduzeća da privatiziraju dijelove preduzeća ili imovinu preduzeća ĉija je preteţna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, usluge ili cestovni prevoz, odnosno dijelove ili imovinu preduzeća koji nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti ili se ne koriste.

Strategija Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH je podrţati i inicirati implementaciju male privatizacije.

Agencija planira staviti akcenat na nastavak prodaje imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije, s obzirom da je mala privatizacija vid restrukturiranja preduzeća koja su predmet privatizacije. Agencija će inicirati i insistirati da preduzeća izvrše analizu i predloţe prodaju predmeta za malu privatizaciju, s obzirom da sredstva ostvarena prodajom u maloj privatizaciji pripadaju prodavcu (preduzeću) i sluţe za restrukturiranje preduzeća i izmirenje obaveza prema drţavi.

S obzirom da je prodavac imovine u postupku male privatizacije preduzeće, a prodaju provodi nadleţna agencija, te da odluku o prodaji donosi nadzorni odbor preduzeća, nije moguće planom definirati predmete prodaje niti metod prodaje.

Planirana je prodaja imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije za preduzeća koja su već iskazala interes: Energoinvest d.d. Sarajevo, Ţeljezara Zenice, KTK Visoko, Elektropirvreda HZ HB, Pretis dd Vogošća, Zrak Sarajevo i drugi koji iskaţu interes i pripreme predmete za prodaju.

4. PRIVATIZACIJSKI I EKONOMSKO - FINANSIJSKI STATUS PREDUZEĆA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ZA 2012. GODINU 4.1. „ALUMINIJ“ d.d. Mostar Osnovni podaci o preduzeću

Društvo Aluminij d.d. Mostar osnovano je 1977. godine, integrisanjem proizvodnje glinice i rudnika boksita. Proizvodnja glinice i aluminija je poĉela 1981. godine i ukljuĉivala je: sirove, peĉene i zaljevene anode, elektrolizu, transfomacijsku stanicu, ljevaonicu, obradu otpadnog gasa i dodatnu opću i tehniĉku opremu i postrojenja.

Ukupan kapacitet proizvodnje svih vrsta anoda je bio ca. 200.000 tona/godinu. Kapacitet ljevaonice bio je 92.000 tona/godini osnovnog aluminija i aluminijevih legura u obliku malih ingota, t-ingota, blokova, trupaca, i ţice. Prije rata u BiH, kapacitet tvornice je dostigao 94.000 tona/godini visoko kvalitetnih aluminijskih proizvoda što je tvornicu stavilo meĊu veće proizvoĊaĉe aluminija u svijetu.

22

U periodu izmeĊu 1992. i 1996., Društvo je bilo teško pogoĊeno ratom u Bosni i Hercegovini. Postrojenja su bila znaĉajno oštećena, a proizvodnja obustavljena sve do 1997. godine, kada su neki od segmenata proizvodnje bili revitalizirani.

Nakon rata u BiH, u Aluminiju je donesena strateška odluka da se odustane od proizvodnje glinice i ista nadomjesti od eksternih proizvoĊaĉa, uglavnom uvoznog porijekla.

Tokom 2001. i 2002. godine napravljena je potpuna modernizacija elektrolize i ljevaonice implementacijom najnovijih tehnoloških rješenja. Konaĉni rezultat modernizacije je ukljuĉivao povećanje proizvodnje aluminija na ca 140.000 tona/godini, smanjenje troškova sirovog materijala i energenata, produţenih perioda korištenja anoda, sposobnost proizvodnje 70.000 tona trupaca godišnje, blokova velikih dimenzija, i poboljšanje u vezi ekoloških uĉinaka i radnog okruţenja.

U 2006. godini, proizvedeno je i prodano 136.000 tona aluminijskih proizvoda, sa prodajom uglavnom na meĊunarodnim trţištima.

Aluminijevi proizvodi su poznati na regionalnim trţištima (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija), kao i na zapadnoevropskom trţištu.

U 2006. godini, 49 % gotovih proizvoda su prodati švicarskoj kompaniji Glencore kao najvaţnijem klijentu Aluminija d.d. a dok je, preraĊivaĉima u Hrvatskoj prodano 33,5% od godišnje proizvodnje.

Obim prodaje u Bosni i Hercegovini iznosi ca. 14 % od ukupne prodaje. Aluminij d.d. Mostar je u 2010. godini završio investiciju (izgradnja nove tvornice anoda i dodatne modernizacije i uvoĊenja novih tehnologija. Vrijednost cijelog projekta iznosi 80 milijuna KM.

Rekonstrukcija postrojenja elektrolize podrazumijeva podizanje snage elektriĉne energije na 185 kA.

Na postrojenjima ljevaonice, se ugraĊuju nove peći i linije za lijevanje i rezanje proizvoda od aluminija ĉime se preduzeće svrstava u jednog od šest najmodernijih proizvoĊaća aluminija u svijetu.

Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Na bazi Polaznih osnova za rješavanje spornih pitanja izmeĊu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar, koje je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izraĊen je, i na Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, usvojen „Sporazum o rješavanju spornih pitanja izmeĊu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar“.

Sporazumom je, izmeĊu ostalog, utvrĊena sporna vlasniĉka struktura ukupnog kapitala Aluminij d.d. Mostar. Komisija za prodaju je raspisala javni predpoziv zainteresiranim kompanijama s meĊunarodnim referencama u proizvodnji i preradi aluminija, za dostavljanje neobavezujućih ponuda, sa rokom za dostavu ponuda do 23. 04. 2007. godine. U drugoj fazi procesa, od kompanija pozvanih na obavljanje dubinskog snimanja je zatraţeno da do 24. 09. 2007. godine dostave svoje obavezujuće ponude za kupnju 88% kapitala Aluminija.

23

Na osnovu vrednovanja prispjelih ponuda (tri ponuĊaĉa), od strane Komisije, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o odabiru najuspješnijeg ponuĊaĉa – Konzorcij Glencore Internat. AG, Feal d.o.o i Dalekovodi d.o.o. Zagreb („Sluţbene novine FBiH“, broj 96/07). Prema ponudi, koja se od strane izabranog ponuĊaĉa, dovodi u pitanje, prodajom bi se postigla cijena od 130 miliona eura, od ĉega 50% predstavlja cijenu za drţavni kapital iz koje bi se, jednim dijelom, izmirivale obaveze iz Sporazuma (investiranje u ekološke projekte društva, uvezivanje radnog staţa i obeštećenje radnika).

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Komisije, do sada, usvojila sedam (7) Anex-a po kojima se rok vaţenja Sporazuma, odnosno rok za okonĉanje postupka prodaje produţavao za razliĉite periode.

Parlament Federacije BiH je Zakljuĉkom od 02. 06. 2009. godine naloţio Vladi Federacije BiH da u roku od 30 dana okonĉa postupak prodaje 88% kapitala „Aluminija“ u skladu sa postojećim Sporazumom.

I pored pismene obavijesti odabranog ponuĊaĉa da odustaje od elemenata iz ponude, Vlada Federacije BiH je tek na 145. sjednici, odrţanoj 01. 06. 2010. godine, na prijedlog Komisije, donijela Odluku V. broj 482/10 o proglašenju tendera za prodaju 88% kapitala Aluminija, neuspješnim.

Na prijedlog Komisije Vlada je na istoj sjednici usvojila Aneks 7. na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu Vlade Federacije BiH i Aluminija d.d. Mostar kojim se rok za realizaciju po sporazumu produţava do 08. 11. 2010. godine.

S obzirom da ni u tom periodu nisu pokrenute bilo kakve aktivnosti za ponovno pokretanje prodaje, po Zakljuĉku Vlade naloţeno je da Agencija uradi Prijedlog Anexa 8 na Sporazum po kome se vaţenje Sporazuma produţava za 12. mjeseci tj. do 08. 11. 2011. godine.

Vlada FBiH je na svojoj 158. sjednici odrţanoj 02.12.2010. godine donijela Odluku o davanju saglasnosti na Aneks broj 8. na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar V. Broj 853/2010 od 02.12.2010. godine. Nadzorni odbor Aluminija d.d. Mostar nije donio odluku te Aneks broj 8. nije potpisan. Vlada FBiH je na 21. sjednici odrţanoj 13. oktobra 2011. godine donijela Rješenje o imenovanju radne grupe za analizu relevantne dokumentacije u vezi upisa dionica i dioniĉara “Aluminij” d.d. Mostar kod Registra vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine V.broj 1107/11 od 13. oktobra 2011. godine. Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća

u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 238.018.442 272.700.267 218.358.554 177.984.423

Tekuća sredstva 127.575.423 129.944.741 93.709.078 119.200.458

Gubitak iznad visine kap.

UKUPNA AKTIVA 365.593.865 402.645.008 312.067.632 297.184.881

Kapital 207.954.989 229.852.635 188.784.193 175.399.735

Dugoroĉne obaveze 77.511.478 88.784.579 29.758.854 20.994.053

Kratkoroĉne obaveze 80.127.398 84.007.794 93.524.585 100.791.093 u KM

24

Ukupna pasiva 365.593.865 402.645.008 312.067.632 297.184.881

UKUPAN PRIHOD 619.728.213 620.701.022 382.401.277 517.020.102

UKUPAN RASHOD 594.022.295 606.126.606 423.469.719 530.404.560

Neto dobit/gubitak za period 25.705.918 14.574.416 - 41.068.442 -13.384.458

Broj zaposlenih 918 926 913 902

"Aluminij" d.d. Mostar je suosnivaĉ u društvu FE-AL d.o.o. Mostar sa

visinom uloga od KM 1,819.000,00 odnosno 9,5 % od ukupnog kapitala. 4.2. „HIDROGRADNJA“ d.d. Sarajevo Osnovni podaci o preduzeću Preduzeće je osnovano 1947. godine kao Zemaljsko graĊevinsko preduzeća Bosne i Hercegovine „Hidrogradnja“. Predmet poslovanja preduzeća je: 1. IzvoĊenje svih vrsta hidrotehniĉkih radova (brane, vodoregulacije, vodo-

snabdijevanje, kanalizacioni sistemi, preĉišćavanje voda ...). 2. IzvoĊenje graĊevinskih radova u oblasti niskogradnje (putevi, ţeljeznice,

mostovi, tuneli...). 3. Projektovanje i nadzor za sve vrste hidrotehniĉkih i graĊevinskih radova. 4. Proizvodnja kamenih granulata, betona i betonskih prefabrikata. 5. Usluge remonta i transporta u graĊevinarstvu.

“Hidrogradnja” je u preko pola stoljeća poslovanja na domaćem i inozemnom trţištu stekla reputaciju svjetski renomirane firme u gotovo svim oblastima graditeljstva.

Aktivnosti i rezultati su, „Hidrogradnji“ obezbijedile visoko mjesto na ENR listama.

Tako je 1996. godine, „Hidrogradnja“ rangirana na šesto mjesto od deset vodećih graĊevinskih kompanija na srednjeistoĉnom trţištu, a 1990. godine je zauzela osmo mjesto na listi vodećih u graĊevinskoj oblasti.

Već 1958. godine „Hidrogradnja“ otpoĉinje svoje privredne aktivnosti u inostranstvu (Liban) i iste ubrzano proširuje i uvećava, da bi 1987. godine u kooperaciji sa „Enkom“ Turska i „Bechtel“ USA ugovorila radove na izradi brane Bekhme u Iraku u vrijednosti 1,5 milijardi USD. Projekat je, zbog rata u Zalivu, obustavljen.

Rat u BiH je uzrokovao ogromna ratna razaranja i gubitak trţišta ali je, zahvaljujući kadrovskom potencijalu „Hidrogradnja“ sanirala sve štete, obnovila proizvodnju i realizirala brojne projekte u zemlji i inostranstvu.

Trenutno „Hidrogradnja“ ima svoje pogone u Libiji, Njemaĉkoj i Hrvatskoj.

Poslovanje „Hidrogradnje“ odvija se u okviru pet (5) poslovnih jedinica: - Domaće graĊevinarstvo; - Kamenolomi (proizvodnja graĊevinskih materijala);

25

- „Sigma“- proizvodnja graĊevinskih proizvoda i usluge; - Remontne radionice i transport; - MeĊunarodni graĊevinski projekti (pogoni u Libiji, Njemaĉkoj i Hrvatskoj). U nekoliko posljednjih godina, posebno pojavom globalne finansijske krize

koja je u najvećoj mjeri pogodila graĊevinarstvo, te nepovoljne vlasniĉke strukture (većinsko drţavno vlasništvo) preduzeće ima veoma loše poslovne rezultate i znaĉajno pogoršanje ekonomsko – finansijskog stanja. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Prema Rješenju Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa preduzeća „Hidrogradnja“ d.j.l. Sarajevo, struktura kapitala iskazana u Aktivnom podbilansu na dan 31.12.1999. godine je slijedeća:

- drţavni kapital..................49.353.103,40 KM ili 69,75% - privatni kapital .................21.403.611,01 KM ili 30,25% - Ukupan kapital.................70.756.714,41 KM ili 100,00%

U obnovljenom postupku, Odlukom Upravnog odbora Agencije za

privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine izmijenjen je metod prodaje i utvrĊeno da će se prodaja drţavnog kapitala izvršiti kombinovanim metodom i to:

67,00 % ukupnog kapitala ili 47.406.998,40 KM metodom tendera

2,75 % ukupnog kapitala ili 1.946.102,00KM metodom javne ponude dionica. Po uspješno okonĉanom javnom upisu dionica preduzeću je izdato Rješenje

o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar. Prvi Javni poziv za nadmetanje putem meĊunarodnog otvorenog tendera

objavljen je 22.11.2002. godine. Tender je 12.03.2003. godine proglašen neuspješnim, jer jedina dostavljena ponuda nije bila formalno ispravna.

Radnici-dioniĉari su 04.02.2003. godine podnijeli tuţbu radi utvrĊivanja privatnog dioniĉkog kapitala i neosnovanog bogaćenja (visina spora 20.000.000 KM) protiv Federacije BiH, Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i Vlade Federacije BiH. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 11.08.2006. godine odbijen je tuţbeni zahtjev. Tuţitelj je 19.09.2006. godine uloţio ţalbu, tako da je postupak još uvijek u toku.

Ponovni Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom neposredne pogodbe objavljen je 13.10.2006. godine.

Od ĉetiri formalno-pravno ispravne ponude kao najpovoljnija proglašena je ponuda Konzorcija kojeg su ĉinili TitašTroprak A.Š. Istanbul, Gradis d.d. Celje, Gradis Engineering d.o.o. Zagreb i Ortaĉka grupa menadţmenta i radnika „Hidrogradnje“. Elementi iz ponude su bili 9 miliona KM za cijenu i 14,7 miliona KM za investicije.

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada Federacije BiH je, na sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o proglašenju neposredne pogodbe neuspješnom, zbog izuzetno niske ponuĊene cijene.

26

U skladu sa Planom APF-a za 2010. i 2011. godinu, Agencija je putem resornog ministarstva Vladi Federacije BiH dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda prodaje ovog preduzeća.

Vlada se, o ovim Prijedlozima, nije izjašnjavala. Deset najvećih dioniĉara u društvu su:

Naziv vlasnika Adresa vlasnika Procenti

VLADA KANTONA SARAJEVO ("drţavno" vlasništvo)

Sarajevo, BIH 67.0212

UniCredit Bank d.d. Mostar MOSTAR, BIH 4.5706

ZIF "BONUS" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 2.6900

NLB TB d.d. Tuzla TUZLA, BIH 1.6750

Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina Sarajevo, BIH 1.2588

ZIF "MI-GROUP" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 1.1413

AA KAPITAL BROKERS d.d. Bihać BIHAĆ, BIH 0.3401

BARNJAK DAVOR ILIDŢA, BIH 0.3121

ANIĆ MIRKO TOMISLAVGRAD,

BIH 0.2827

OMNIKOM, trgovina in storitve, d.o.o., Trbovlje TRBOVLJE, SVN 0.2794

Hidrogradnja u aktivi iskazuje dionice u drugim preduzećima i to:

IF Bosfin – 0,02%

Pred. za sakupljanje sek. sirovina d.d. Vareš – 0,01%

Sana d.d. Kljuĉ – 27%

Unis Kovina d.d. Visoko – 0,60%

Biokovo d.d. Vogošća – 020%

Radava d.d. Fojnica – 42% Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010*

Stalna sredstva 43.356.252 39.715.203 41.733.367 31.890.413

Tekuća sredstva 101.456.418 93.982.211 89.380.204 77.166.984

Gubitak iznad visine kap. 905.210

UKUPNA AKTIVA 144.812.670 133.697.414 132.018.781 109.057.397

Kapital 71.436.531 69.713.799 66.549.270 61.689.651

Dugoroĉne obaveze 9.814.723 1.229.952 904.878 1.203.576

Kratkoroĉne obaveze 63.561.416 62.753.663 64.564.633 46.164.170

Ukupna pasiva 144.812.670 133.697.414 132.018.781 109.057.397

UKUPAN PRIHOD 96.133.064 71.710.769 56.541.138 47.179.287

UKUPAN RASHOD 95.586.028 71.626.366 60.608.842 51.063.392

Neto dobit/gubitak za period 547.036 84.403 - 4.067.704 -3.844.105 744


* Podaci su iz BS i BU preduzeća

27

4.3. „ENERGOINVEST“ d.d. Sarajevo

Osnovni podaci o preduzeću

Energoinvest d.d. Sarajevo posluje u kontinuitetu od 1951. godine , kada je osnovan na osnovu Rješenja Vlade NR BiH. U proteklom periodu Energoinvest je promijenio razliĉite oblike organizovanja, a usklaĊivanje statusa Energoinvest d.d. sa Zakonom o privrednim društvima izvršeno je 30.03.2004. godine.Osnovna djelatnost preduzeća je multidisciplinarni inţenjering (projektovanje, proizvodnja, inţenjering, konsalting, istraţivanje i razvoj, trgovina, zastupstvo i posredništvo, transfer tehnologije i znanja).

Organizacija Energoinvesta je preteţno sektorskog tipa sa naglaskom na specijalizirane inţenjering djelatnosti i poslove od zajedniĉkog interesa kao podrška inţenjering djelatnostima.

Energoinvest d.d.Sarajevo, je jedna od najuspješnijih i najuglednijih multidisciplinarnih inţinjering kompanija, sa dominantnom izvoznom orijentacijom, vodeća kompanija u BiH sa obimnom aktivnošću na polju projektovanja i realizacije kompleksnih objekata u zemlji i inostranstvu.

Energoinvest uspješno odgovara na izazove svjetskog trţišta i konkurencije. Energoinvestovi uposlenici su veoma motivirani da štite i razvijaju vrijednosti sistema kompanije. Kompanija podstiĉe individualne kvalitete uposlenih.

Kljuĉ uspjeha je u partnerskom radu sa klijentima obezbjeĊujući širok spektar usluga od projektovanja, inţinjeringa, istraţivanja i razvoja, prenosa tehnologije i znanja, zastupništva i financijskog upravljanja do isporuĉivanja kompletnih rješenja kupcima u sljedećim oblastima:

Elektroenergetika Dalekovodi GraĊevinarstovo i arhitektura Termoenergetska i procesna postrojenja Automatika Komunikacije Nafta, gas i hemija Zaštita okoline i iskorištenja vodenih potencijala

Svojim proizvodima i uslugama, Energoinvest se probio na gotovo sva

trţišta svijeta o ĉemu postoje znaĉajne referentne liste kao i objekti kapitalne vrijednosti. Trţišta su klasificirana:

Tradicionalna na kojima je Energoinvest u kontinuitetu prisutan dugi niz godina, (Libija, Irak, Alţir, Etiopija, Egipat, Meksiko, Malezija i Turska);

Nova trţišta gdje se tek stvara trţišna pozicija; Trţišta na koja se Energoinvest pokušava vratiti nakon višegodišnjeg

odsustva uzrokovanog okolnostima nastalim kao posljedicom dogadjaja u BiH i procesa na svjetskoj sceni vezanih za uspostavljanje novog svjetskog poretka i globalizacije trţišta.

28

Sposobnost Energoinvesta da izvede kompletne projekte po sistemu “kljuĉ u ruke” u roku i u okviru budţeta, donijela je kompaniji svjetsku reputaciju.

Energoinvest ima vlasništvo u 24 pravna lica sa raznim procentualnim uĉešćem u vlasništvu.

Obim usluga iskazan kroz ukupan prihod preduzeća stalno raste. Sa ca. 290 miliona KM u 2007. godini, ukupan prihod preduzeća u 2008.

godini narastao je na više od 388 miliona KM. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa na dan 31.12.1999. godine utvrĊen je ukupan kapital u iznosu od 239.320.306,08 KM sa slijedećom strukturom: Drţavni kapital 226.793.400,00 KM 94,77 % Privatni kapital 12.526.906,08 KM 5,23 %

Kroz javni upis dionica izvršena je prodaja 27,77 % (66.448.795,00 KM) od ukupnog kapitala pa je, Rješenjem APF-a o odobravanju Korigovanog programa privatizacije i poĉetnog bilansa, utvrĊena struktura upisanog kapitala na dan 30.06.2006. godine: Drţavni kapital 147.897.500,00 KM 67,00 % Privatni kapital 72.823.525,00 KM 33,00 % Ukupno 220.721.025,00 KM 100,00 %

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, 24. 01. 2005. godine donijela Odluku o odreĊivanju metoda privatizacije kapitala u preduzeću „Energoinvest“ d.d Sarajevo kojom se odreĊuje da će se 67% ukupnog kapitala preduzeća privatizirati putem javnog prikupljanja ponuda u velikoj privatizaciji.

Na osnovu ove Odluke, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, 6. oktobra 2006. godine, objavila Javni poziv za prodaju 67% drţavnog kapitala u ovom preduzeću.

U toku trajanja roka za dostavu ponuda, Vlada Federacije BiH je, na 6. sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, na prijedlog resornog ministarstva, donijela Odluku o obustavljanju procesa privatizacije do okonĉanja postupka utvrĊivanja vrijednosti imovine koja se privatizira. Vlada Federacije BiH je zaduţila APF da poništi Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala “Energoinvesta”. Do Odluke Vlade Federacije BiH nije pristigla ni jedna ponuda od strane potencijalnih kupaca.

U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, Agencija je, 16. 04. 2009. godine, Vladi Federacije BiH putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda prodaje o kojem se Vlada, nije izjašnjavala.

U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za 2010. godinu, nakon prikupljanja mišljenja Prijedlog odluke o naĉinu odnosno metodu privatizacije ovog preduzeća je proslijeĊen Vladi Federacije BiH na odluĉivanje.

U skladu sa Odlukom Vlade FBiH, V. broj: 143/09 od 18.02.2009. godine, izmeĊu „Energoinvesta“ i Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH potpisan je 04. 05. 2009. godine, Sporazum o raspodjeli novĉanih sredstava iz pasivnog podbilansa, kojim obavezu prema „Energoinvestu“ u iznosa od 14.986.339,96

29

KM treba izvršiti Agencija iz sredstava pasivnog podbilansa kada sredstva budu operativna.

Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM. Prvih deset dioniĉara u preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo:


FEDER.MINIS.ENER.,RUD., I IND. ("drţ.vl") MOSTAR, BIH 67.0065

ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 5.3787

ZIF "prevent INVEST" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 5.0514

ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 4.2303

ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 2.3207

ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 1.7964

ZIF "NAPRIJED" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 0.7919

ZIF "FORTUNA FOND" d.d. Bihać BIHAĆ, BIH 0.7040



Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 262.617.393 244.208.896 290.266.801 283.476.708

Tekuća sredstva 83.380.741 115.838.455 72.383.414 133.749.206


UKUPNA AKTIVA 345.998.134 360.047.351 362.650.215 417.225.914

Kapital 226.423.258 228.608.714 221.600.113 218.238.031



Ukupna pasiva 345.998.134 360.047.351 362.650.215 417.225.914

UKUPAN PRIHOD 290.316.115 388.472.325 335.913.602 397.504.896

UKUPAN RASHOD 288.524.553 386.093.319 334.207.125 395.379.014

Neto dobit/gubitak za period 1.791.562 2.379.006 1.706.477 2.125.882

Broj zaposlenih 883,00 887,00 869,00 803

Udjeli u drugim preduzećima u zemlji i inostranstvu na dan 31.12.2010. godine:

R.b. Naziv % KM

1. Interenergo GmbH Minhen 100,00% 1.709.245,21

2. Energoinvest (M) Sdn. Bhd. Kuala Lumpur 100,00% 44.121,58

3. Comet d.o.o. Ploĉe 100,00% 485.976,48

30

4. Energokomerc d.o.o, P.O. Novi Sad 100,00% 1,00

5. Energoinvest IMQ d.o.o. Sarajevo 100,00% 2.636.921,23

6. Energoinvest RTC-AMT d.o.o. Sarajevo 100,00% 4.138.098,00

7. Energoinvest - Interenergo d.o.o. Beograd 100,00% 0,00

8. BH Promet d.o.o. Zagreb 100,00% 5.333,02

9. Energomex, S.A. De C.V. Meksiko 99,99% 6.598.940,45

10. Sarl Energoinvest Algerie 99,90% 22.177,80

11. Interenergo Istanbul Dis. Tic. Ltd. Sti, Turska- u likvidaciji 71,22% 187.015,64

12. Energoinvest Reach Active Ltd, Company (EIRA), Dablin 60,00% 117,35

13. Petrolinvest d.d. Sarajevo 52,60% 2.452.340,65

14. Electrical Projects Co. ELPCO Tripoli 49,00% 4.137.238,26

15. Inmobiliaria Energomex, S.A. De C.V. Meksiko 45,08% 147.034,45

16. OOO Enha Bjelgorod 45,00% 268.285,86

17. Gostaresh Shirsazi Co. Iran 20,00% 0,00

18. Radava d.o.o. Fojnica 11,2257% 211.832,31

19. Egyptian Valves Company "Evaco" Kairo, Egipat 4,54% 1,00

20. MD CETA d.o.o. Beograd 4,16% 10.141,67

21. Visokogas d.o.o. Visoko 3,57% 57.874,44

22. IGT d.o.o. Sarajevo 3,14% 8.084,52

23. J.P. Air Bosna Sarajevo (JP B&H Airlines d.o.o)

0,13% 10.850,49

24. Enker dd Tešanj 0,00% 1.904,00

25. Energomal Sdn. Bhd.steĉaj Kuala Lumpur, Malaysia 30,00% 0,00

Sveukupno 23.133.535,42

4.4. “ŠIPAD EXPORT – IMPORT” d.d. SARAJEVO

Osnovni podaci o preduzeću

Preduzeće Šipad je osnovano krajem 19. stoljeća. Nastanak i ekspanzivni razvoj preduzeća obiljeţen je snaţnim razvojem drvne industrije u cijelome svijetu i posebno u Bosni i Hercegovini u okvirima ex Jugoslavije. U tri posljednje decenije prošlog vijeka, zahvaljujući ogromnom šumskom bogatstvu, posebno Bosne i Hercegovine, drţava ulaţe u rast i razvoj ove grane

31

industrije koja zapošljava najveći broj radne snage. Eksploatacija drvne graĊe i prerada drvata se modernizira. Grade se nove pilane i tvornice namještaja. Proizvodi se po svjetskim standardima vrhunske kvalitete i dizajna. Šipad export-import postaje nejveći evropski izvoznik namještaja u SAD i Australiju.

Plasman proizvoda ima i na podruĉje ex SSSR-a, Meksika, ali i u pojedinim zemljama Evrope. U ex Jugoslaviji preduzeće je jedan od vodećih izvoznika svih roba na bazi drveta.

Širom Bosne i Hercegovine izgraĊeni su preraĊivaĉki kapaciteti, kapaciteti za proizvodnju drvenih prefabrikata i gotovih proizvoda od drveta.

U Bosni i Hercegovini Šipad export-import d.d. Sarajevo u okviru djelatnosti ima specijaliziranu organizaciiu za vanjsku trgovinu i inţinjering poslove, posebno u šumarstvu i drvnoj industriji. Preduzeće izvozi rezanu graĊu i poluproizvode i gotove proizvode. Pruţa inţenjerske usluge u inostranstvu.

Uvoznik je opreme, rezervnih dijelova, sirovina, repromaterijala za potrebe šumarstva i drvne industrije.

Ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini i proces organizacionog i privatizacijskog restrukturiranja drvnog sektora u Bosni i Hercegovini uslovio je znaĉajne promjene u statusu preduzeća tako da je trenutni obim privrednih aktivnosti “Šipad export – import” d.d. Sarajevo višestruko umanjen i sveden na simboliĉnih 2 do 3 miliona KM po godini.

S obzirom na brojne nagomilane probleme preduzeća taj obim je u 2009. godini sveden na ca. 1 milion KM a raĉuni preduzeća su blokirani po tuţbama radnika i dobavljaĉa.

Preduzeće zapošljava ca. 30 radnika. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Preduzeće Šipad export–import d.d. Sarajevo dostavilo je Agenciji za privatizaciju u Federaciji BiH Program privatizacije i poĉetni bilans sa 31.12.1999. godine koji su odobreni Odlukom Upravnog odbora APF-a broj: 01-02-1173/2000 od 22.03.2000. godine. Izdato je Rješenje broj: 01-02-4787/2000 od 18.10.2000. godine. U Poĉetnom bilansu, izmeĊu ostalih, navedena je i nekretnina Luka Šibenik.

Federalno ministrstvo trgovine pokrenulo je postupak iskljuĉivanja nekretnine Luka Šibenik iz aktivnog podbilansa, koja je Rješenjem Agencije od 18. 10. 2000. godine bila ukljuĉena u poĉetni bilans stanja , što nije u skladu sa ĉlanom 18.b i 18.k Uredbe o metodologiji za pripremu programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja preduzeća (Sluţbene novine FBiH broj 10/98, 26/98, 48/99 i 40/00) i ĉlanom 8. stav 1 Zakona o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka (Sluţbene novine FBiH broj 12/98).

Sve navedeno je i potvrĊeno presudom kantonalnog suda u Sarajevu broj: U-1034/05 od 31. 01. 2007. godine.

Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je po nalogu ministarstva obnovila postupak odobravanja Programa privatizacije i poĉetnog bilansa po osnovu ĉlana 246. Zakona o upravnom postupku („Sluţbene novine Federacije BiH“,br. 2/98 i 48/99) i iz aktivnog podbilansa isknjiţila navedenu nekretninu. Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i Poĉetnog bilansa stanja utvrĊeno je:

32

- ukupni kapital preduzeća ....................12.622.256,00 KM - drţavni kapital......................................10.032.170,00 KM - privatni kapital .......................................2.590.086,00 KM,

Prodaja drţavnog kapitala izvršit će se kombinovanom metodom (iznos od 9.552.573,00 KM ukupnog kapitala ili 67% tenderom a iznos od 1.575.258,00 KM ukupnog kapitala ili 12% – privatizira se javnom ponudom dionica).

Nakon okonĉanja prodaje kroz JPD Agencija je 28.02.2005. godine sa strukturom:

- Drţavni kapital ................ ......................8.456.912,00 KM ili 67,00 % - Prethodno izvrš. vlasniĉka transf.......... 2.590.085,00 KM ili 20,52% - Javnom ponudom dionica .....................1.575.258,00 KM ili 12,48% U decembru 2005. godine sva raspoloţiva dokumentacija preduzeća „Šipad

export-import“ izuzeta je od strane SIPE po nalogu Tuţilaštva BiH. Vraćena je tek 19.11. 2007. godine.

Vlada FBiH donijela je Odluku V. broj:814/07 od 09.11.2007. godine o prodaji 16% drţavnog kapitala (182,460 dionica) putem berze.

Na prvoj aukcijskoj prodaji 15.02.2008. godine prodano je samo 5088 dionica po poĉetnoj prodajnoj cijeni od 10,39 KM.

U pet (5) narednih aukcijskih prodaja i pored znaĉajnog sniţenja poĉetne prodajne cijene dionica (2,80 KM za 4, 5 i 6 prodaju) nije bilo prodaja zbog nedostatka kupovnih naloga.

Agencija je 22.07.2010. godine, Federalnom ministarstvu trgovine, dostavila Prijedlog odluke o naĉinu, odnosno metodu prodaje, o kojem se Vlada Federacije nije izjašnjavala.

Zbog veoma lošeg voĊenja knjigovodstvene evidencije, brojnih primjedbi na finansijske izvještaje preduzeća koje nisu otklanjane, te nemogućnosti da se na bazi takvih izvještaja uradi korigovani PP i PBS, po Zakljuĉku Vlade Federacije BiH, Agencija je uradila projektni zadatak i odabrala konsultanta koji je na bazi ispravljenih finansijskih izvještaja dostavio korigovani PP i PBS usvojenom od strane Nadzornog odbora preduzeća.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 18. sjednici odrţanoj 13. septembra 2011. godine, donijela je Odluku o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo V.broj 935/11 kojom je utvrĊeno da će se drţavni kapital privatizovati putem otvorenog prikupljanja ponuda (tender). Upravni odbor Agencije za privatizaciju u FBiH, na 20. sjednici odrţanoj 26.09.2011. godine, donio je Odluku o odobravanju Programa privatizacije i korigovanog Poĉetnog bilansa stanja preduzeća „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo sa stanjem na dan 31.12.2010. godine. Na osnovu navedene odluke direktor Agencije za privatizaciju u FBiH donio je Rješenje o odobravanju korigovanog Programa privatizacije i Poĉetnog bilansa stanja.

S obzirom da su ispunjeni svi uslovi za privatizaciju drţavnog kapitala ovog preduzeća, direktor Agencije za privatizaciju u FBiH donio je Rješenje o imenovanju komisije za prodaju drţavnog kapitala u preduzeću „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo d.d. Sarajevo broj: 05-34-914/11 od 26.09.2011.godine. Komisija je, u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda (TENDER) u velikoj privatizaciji (“SL. novine FBiH” br. 77/04)

33

pripremila informacioni memorandum i ostalu tendersku dokumentaciju i dana 14.11.2011. godine objavila javni poziv za prodaju 66,5673% kapitala preduzeća „Šipad Export Import“ d.d. Sarajevo putem tendera. Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11 KM po dionici. Kod RVP registrovano je ukupno 665 dioniĉara preduzeća. Deset najvećih dioniĉara društva su:


FEDERALNO MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA MOSTAR, BIH 66.5673



AKTIVA NALOŢBE LJUBLJANA, SVN 1.2410

HUJDUR BEGO KALESIJA, BIH 0.5086

BRAĈKOVIĆ MEHMED Sarajevo, BIH 0.3774

KARADŢA RAMIZ Sarajevo, BIH 0.3328

BULJUBAŠIĆ HALIL Sarajevo, BIH 0.2853

PEZDIRC BOJAN ĈRNOMELJ, SVN 0.2702

EUROHAUS d.o.o. Sarajevo Sarajevo, BIH 0.2631

Ekonomsko- finansijski pokazatelji preduzeća

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 14.963.962 14.372.095 16.334.738 13.487.355

Tekuća sredstva 5.872.550 4.296.966 77.383 64.281

Gubitak iznad vis.kap.

UKUPNA AKTIVA 20.836.512 18.669.061 16.412.121 13.551.636

Kapital 14.369.717 14.362.122 11.389.842 11.353.450

Dugoroĉne obaveze 1.042.460 3.242.687 3.701.905 996.160


Ukupna pasiva 20.836.512 18.669.061 16.412.121 13.551.636

UKUPAN PRIHOD 2.155.359 3.815.421 2.205.191 1.240.208

UKUPAN RASHOD 2.154.565 3.823.380 15.600.633 1.276.602

Neto dobit/gubitak za period 794 - 7.959 - 13.395.442 -36.394


Finansijski izvještaji sa 31. 12. 2008. godine, nisu konsolidirani na bazi brojnih primjedbi revizije kao:

- Gubici od pada vrijednosti dugoroĉnih ulaganja u Šipad „Nova pilana“ Fojnica i Šipad „Nova pilana“ Konjic i Šipad „Nova pilana“ Turbe (precijenjen rezultat za ca. 8,1 milion KM).

- Nije izvršen otpis zastarjelih potraţivanja (precijenjena vrijednost za ca. 4,5 miliona KM).

34

- Neobraĉunati porezi i doprinosi za razliku plaća po vansudskim poravnanjima i sudskim presudama (precijenjen finansijski rezultat za ca. 1,4 miliona KM.

- Nije, po odluci Vlade Federacije BiH od 16. 01. 2004. godine isknjiţena vrijednost Luke Šibenik ĉija je preostala knjigovodstvena vrijednost na 31. 12. 2008. godine iznosila 1.221.969 KM.

Traţene ispravke su napravljene i ukljuĉene u finansijski izvještaj preduzeća za 30. 06. 2010. godine.

Društvo je kontinuirano u veoma lošoj ekonomsko - finansijskoj situaciji, a posebno zbog pristizanja na izvršenje sudskih presuda po tuţbama radnika kao i drugih problema u poslovanju.

U nalozima revizora su opisane ĉinjenice utvrĊene revizijom sa nalozima, mišljenjima i preporukama koje društvo nije uzimalo u obzir.

U cilju provoĊenja postupka privatizacije nadleţni organi donijeli su odgovarajuće zakljuĉke o angaţovanju ovlaštenog vanjskog revizora radi izrade i usvajanja poĉetnog bilansa stanja Društva. Spisak firmi u zemlji i inostranstvu kojima je preduzeće osnivaĉ/suosnivaĉ

R B R

F I R M A

OSNIVAĈKI UGOVOR

% UDIO

KOMENTAR

Naziv Sjedište Datum Kapital KM

1.

ŠIPAD “NOVA PLANA” d.o.o.

FOJNICA

29.09. 1995.

7.925.204

53,38

Steĉaj

2.


KONJIC

17.10. 1996.

4.496.403

53,62 Steĉaj

3.


TURBE

13.08. 1996.

4.940.082

72,27

Privatizirano. Šipad nema pristup!

4.

SIDEX Export-Import GmbH

FRANKFURT

mart 1997.

300.000

(50) 100%

Istupanjem iz vlasn.„Krivaje“, Šipad ima 100%

Firma SIDEX posluje sa minimalnim ostatkom. 4.5. „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ d.d. TRAVNIK Osnovni podaci o preduzeću

Remontni zavod Travnik (RZT) nastao je 1951. godine za potrebe Oruţanih snaga Jugoslavije. Osnovna djelatnost preduzeća bila je remont sredstava veze za potrebe Oruţanih snaga. Izlaskom iz grupacije namjenske industrije RZT se preorijentisao na prizvodnju metalnih proizvoda, tako da je danas 70% kapaciteta angaţovano na izradi okova za latofleks krevete, a ostatak kapaciteta za izradu saobraćajnih znakova.

35

Remontni zavod ima tri glavna proizvoda/usluge: prizvodnja metalnih dijelova, izrada saobraćajnih znakova i kalibracija/baţdarenje radara i elektriĉnih mjernih ureĊaja. Preduzeće je u fazi uvoĊenja sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000.

U preduzeću je trenutno zaposleno 70 radnika. Preduzeće je locirano na valikom ograĊenom prostoru površine 41.700

m2 u Travniku i raspolaţe sa prizvodnim prostorom od 1.500 m2, pratećim objektima površine 500 m2 i upravnom zgradom površine 500 m2.

Rješenjem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa sa stanjem na dan 31.12.1999. godine utvrĊen je ukupan kapital u iznosu 13.534.550,00 KM. Javnim upisom dionica privatizirano je 49% kapitala. Agencija za privatizaciju izdala je Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Uredbu o izmjeni Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa uĉešćem drţavnog kapitala V. broj 687/2007 od 04.10.2007. godine („Sluţbene novine FBiH“, br. 74/07), kojom je ovo preduzeće iskljuĉeno iz sektora namjenske proizvodnje i preostali drţavni kapital od 51 % postao predmetom privatizacije.

Skupština društva je, na prijedlog Nadzornog odbora, donosila više Odluka o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića gubitka za prethodne godine. Komisija za vrijednosne papire u Federaciji BiH 03.07.2009. godine izdala je Rješenje o odobravanju smanjenja osnovnog kapitala tako da vrijednost kapitala iznosi 5.088.690,00 KM, podijeljenog na 108.270 obiĉnih dionica nominalne vrijednosti 47,00 KM.

Agencija za privatizaciju je nekoliko puta do sada, urgirala dostavu korigovanog PP i PBS ali se rukovodstvo i uprava preduzeća oglušuju na zahtjeve.

Vlada Srednjobosanskog kantona i ministar privrede u Vladi SBK-a odrţali su sastanak sa ĉlanovima Nadzornog odbora i Uprave Remontnog zavoda d.d. Travnik radi iznalaţenja najboljeg rješenja za privatizaciju 51% dionica drţavnog kapitala. Na navedenom sastanku donesen je zakljuĉak da se pokrene inicijativa o pripajanja preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik privrednom društvu BH Telecom d.d. Sarajevo. Imajući u vidu naprijed navedeno Agencija je dokumentaciju u vezi pripajanja zajedno sa informacijama o neizmirenim plaćama i neizmirenim obavezama po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje dostavila Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, kao resornom ministarstvu radi davanja stava po pitanju navedene dokumentacije, kao i po pitanju privatizacije preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik.

U IV kvartalu 2010. godine Agencija je uradila prijedlog odluke o metodu odnosno naĉinu prodaje drţavnog kapitala i isti uz dostavljena mišljenja proslijedila Vladi na razmatranje i usvajanje. Vlada FBiH se nije izjašnjavala o dostavljenom prijedlogu

36

Deset najvećih dioniĉara društva su:


FMO ("drţavno vlasništvo") Sarajevo, BIH 51.0021

ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo


ZIF "BOSFIN" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 13.7240


ĈAJDIN SALIH USKOPLJE - GORNJI VAKUF,

BIH 0.6234

DEDIĆ SULJO TRAVNIK, BIH 0.3205

ĐAKOVIĆ ZLATKO TRAVNIK, BIH 0.2374

ROSIĆ RAIF TRAVNIK, BIH 0.2318

JUSUFOVIĆ MUSTAFA TRAVNIK, BIH 0.1552

LEPIR ALMIR TRAVNIK, BIH 0.1450

Ekonomsko-finansijski pokazatelji preduzeća

u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 9.162.339 6.525.433 7.499.554 5.422.449

Tekuća sredstva 2.632.509 1.906.058 740.585 757.186


UKUPNA AKTIVA 10.794.848 8.431.491 8.240.139 6.179.635

Kapital 8.757.544 5.425.999 5.163.232 4.478.744

Dugoroĉne obaveze


Ukupna pasiva 10.794.848 8.431.491 8.240.139 6.179.635

UKUPAN PRIHOD 1.305.304 1.246.217 1.388.711 1.747.118

UKUPAN RASHOD 2.058.024 4.224.391 1.651.478 2.653.739

Neto dobit/gubitak za period -752.175 -2.978.174 -262.767 -906.621


4.6. „UNIS - UDRUŢENA METALNA INDUSTRIJA“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću

Kompanija je osnovana 1968. godine i zahvaljujući intenzivnom razvoju pred rat je u svom sastavu imala integrirano više od sto (100) preduzeća iz oblasti autoindustrije, mašinogradnje, hemijske i metalne industrije itd.

37

Kompanija je razvila saradnju sa vodećim svjetskim kompanijama kroz zajedniĉka ulaganje, proizvodnu kooperaciju, poslovnu i tehnološku saradnju i brojne druge vidove.

Nakon rata, razaranja i ogromnih ukupnih ratnih šteta, od ĉega su samo štete na osnovnim sredstvima iznosile preko 700 miliona KM, preduzeće je otpoĉelo proces poslovnog, organizacionog i vlasniĉkog restrukturiranja što je rezultiralo da Unis d.d. funkcionira kao Holding grupa koju ĉine pet (5) povezanih društava: Unis d.d. kao matiĉno preduzeće i supsidijarna društva (Fagas d.o.o. Sarajevo, UTL d.o.o. Vogošća, Unitik d.o.o. Sarajevo, PKL d.o.o. Jablanica). Osnovne poslovne aktivnosti društva su:

Unis d.d. kao matiĉno preduzeće grupe ima investicijske i upravljaĉke veze sa supsidijarnim društvima iz grupe te pruţa diverzificirane proizvodne i usluţne programe ukljuĉivo posebno marketing, nabavu i prodaju, financije i razvoj.

Fagas d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 44,83 % udjela) – proizvodnja, prodaja i odrţavanje gasne mjerno regulacione opreme.

UTL d.o.o. Vogošća (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i prodaja valjkastih leţajeva i njihovih dijelova.

PKL d.o.o. Jablanica (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i prodaja kafeza za valjkaste leţajeve.

Unitik d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 50 % udjela) – izgradnja i upravljanje vlastitih nekretnina.

Najveći dio aktivnosti, imovine i prihoda Unis generira kroz subsidijarna društva u kojima ima vlasništvo.

Najveći dio imovine (ĉak 88 % ) ima u udjelima u supsidijarnim društvima. TakoĊe, iz bilansa uspjeha matiĉnog društva koje, za svoje poslovne

aktivnosti ostvaruje ukupan prihod od samo ca. 1 milion KM, je vidljivo da preduzeće iz svojih poslovnih aktivnosti ostvaruje operativni gubitak (u 2008. godini – 712.055 KM) ali na bazi poslovanja supsidijarnih društava i prihoda od dobiti iz udjela u subsidijarnim društvima poslovni rezultat grupe je pozitivan (u 2008. godini ca. 1,1 milion KM).

Najveći prihod iz udjela u dobiti u povezanim preduzećima dolazi iz Unitica d.o.o. Sarajevo.

Preko 80 % ukupnih prihoda cijele grupacije dolazi iz Unitica. Razvojni planovi preduzeća su usmjereni na revitalizaciju i povećanje

proizvodnje valjkastih leţajeva, razvoj postojećih i osvajanje novih proizvoda iz oblasti mjerno-regulacione opreme za gas ali i druge medije i energente te razvoj Unitic-a d.o.o. kroz izgradnju trećeg nebodera, poboljšanje i proširenje usluge iznajmljivanja poslovnih prostora itd.

Unis d.d. zapošljava 40 radnika. Od ukupnog boja zaposlenih 47,50% su zaposlenici sa visokom struĉnom spremom. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Agencija je odobrila Program privatizacije i poĉetni bilans preduzeća na dan 31.12.1999. godine sa kapitalom od 51.101.601,00 KM. Rješenjem o

38

odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja utvrĊen je kombinovani metod privatizacije:

67,00 % ukupnog kapitala privatizirat će se putem tendera u velikoj privatizaciji

prodaja udjela preduzeća Unis d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen d.o.o. Sarajevo izvršit će se putem javnog prikupljanja ponuda

19,17% ukupnog kapitala privatizirat će se putem javne ponude dionica Realizacijom prodaje udjela preduzeća „Unis“ d.d. Sarajevo u preduzeću

Volkswagen Sarajevo d.o.o. ponuĊaĉu “Prevent Sarajevo” d.o.o. Visoko (Ugovor sklopljen 27.07.2001.godine) i prodaje 19,418% kapitala putem javne ponude dionica korigovani PP i PBS sa stanjem 30.06.2005. godine usvojen je od strane Upravnog odbora APF. Rješenjem je utvrĊena slijedeća struktura kapitala: Drţavni kapital 32.413.734,00 KM 67,00 % Privatni kapital 15.963.649,00 KM 33,00% Ukupno 48.377.383,00 KM 100,00 %

Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o odreĊivanju metoda privatizacije drţavnog kapitala preduzeća „Unis - Udruţena metalna industrija“ d.d Sarajevo, objavljen je dana 10.03.2006. godine tender za prodaju 67% osnovnog kapitala.

S obzirom da do roka za podnošenje ponuda (24.04.2006. godine) nije pristigla niti jedna ponuda, tender je proglašen neuspješnim.

Vlada Federacije BiH je, 10.07.2008. godine, donijela Odluku o prodaji dijela drţavnog kapitala u preduzeću „Unis“ - Udruţene metalna industrija d.d. Sarajevo, kojom se utvrĊuje prodaja dijela drţavnog kapitala od 16,0018 % kojeg ĉini 666.200 dionica, putem berze.

Vanredna aukcija obavljena 07.05.2009. godine i bila je neuspješna (nije bilo unešenih kupovnih naloga), zbog poĉetne prodajne cijene izraĉunate na osnovu Pravilnika koja je bila znatno veća od trţišne.

Planom APF-a za 2009. godinu predviĊena je paralelna aktivnost prodaje 16,0018% kapitala prodajom dionica putem berze i 51% kapitala putem tendera ili neposredne pogodbe, zavisno od odluke Vlade Federacije BiH.

U skladu sa odlukom Vlade Federacije BiH iz 2008. godine o prodaji 16,008 % drţavnog kapitala emitenta “Unis – udruţena metalna industrija” d.d. Sarajevo i prodaje su vršene u toku 2009. i 2010. godine.

U toku 2009. i 2010. godine realizirano je ukupno deset vanrednih aukcija i prodana ukupna koliĉina od 666.200 dionica i time, Odluka Vlade Federacije BiH o prodaji 16,008 % drţavnog kapitala putem berze, realizirana.

Ukupan prihod po ovim prodajama je iznosio 3.642.480 KM.Prijedlog odluke o prodaji preostalih 51% drţavnog kapitala putem neposredne pogodbe, dostavljen je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine. Ovaj prijedlog odluke Vlada je razmatrala na 138. sjednici odrţanoj 24. marta 2010. godine, na zatvorenom dijelu sjednice, te donijela zakljuĉak kojim je zaduţila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno

39

ministarstvo finansija, Agenciju za privatizaciju u FBiH, premijera i zamjenika premijera Vlade FBiH da za narednu sjednicu Vlade pripreme usaglašeni tekst prijedloga odluke o kojoj će se Vlada izjašnjavati na zatvorenom dijelu sjednice.

Vlada FBIH se nije izjašnjavala po Prijedlugu odluke koju je APF, putem resornog ministarstva, poslala 22. 05. 2009. godine.

Novi Prijedlog odluke radi davanja stava Agencija je, u IV kvartalu 2010. godine dostavila Uredu za zakonodavstvo i usklaĊenost sa propisima EU, Federalnom ministarstvu finansija i Federalnom ministarstvu pravde te, isto, sa pristiglim mišljenjima proslijedila Vladi na razmatranje i usvajanje.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 18. sjednici odrţanoj 13. septembra 2011. godine, donijela je Odluku o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću UNIS- udruţena metalna industrija d.d. Sarajevo V.broj 936/11 kojom je utvrĊeno da će se drţavni kapital privatizovati putem otvorenog prikupljanja ponuda (tender).

Direktor Agencije za privatizaciju u FBiH donio je Rješenje o imenovanju komisije za prodaju drţavnog kapitala u preduzeću „Unis-udruţena metalna industrija“ d.d. Sarajevo broj: 05-34-915/11 od 26.09.2011.godine.

Komisija je, u skladu sa Pravilnikom o postupku prodaje javnim prikupljanjem ponuda (TENDER) u velikoj privatizaciji (“SL. novine FBiH” br. 77/04) pripremila informacioni memorandum i ostalu tendersku dokumentaciju i dana 14.11.2011. godine objavila javni poziv za prodaju 51,00% kapitala preduzeća putem tendera.

Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11,60 KM. Deset najvećih dioniĉara društva su:



HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar MOSTAR, BIH 18.6385


UNIS KOMERC d.d. Sarajevo ILIDŢA, BIH 5.0932


VLADA KANTONA SARAJEVO ("drţavno" vlasništvo) Sarajevo, BIH 0.9324

ĈAUŠEVIĆ NUSRET Sarajevo, BIH 0.6921

UNIS d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 0.4593

OMNIKOM, trgovina in storitve, d.o.o., Trbovlje TRBOVLJE, SVN 0.2979

ĈEBIĆ MEHMED BANOVIĆI, BIH 0.2417

Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća

u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 44.074.258 44.974.794 45.936.286 46.366.733

Tekuća sredstva 1.458.276 1.747.486 2.640.181 1.651.979

Gubitak iznad visine k.

UKUPNA AKTIVA 45.532.534 46.722.280 48.576.467 48.018.712

Kapital 45.208.440 46.309.234 46.981.249 47.697.355

../Local%20Settings/Temporary%20Internet%20Files/Content.IE5/enesg/Local%20Settings/Temporary%20Internet%20Files/Content.IE5/4PQ7052J/

40

Dugoroĉne obaveze 120.000 129.430 131.513 165.999

Kratkoroĉne obaveze 204.094 283.616 1.463.705 155.358

Ukupna pasiva 45.532.534 46.722.280 48.576.467 48.018.712

UKUPAN PRIHOD 2.835.392 3.475.568 2.841.769 3.420879

UKUPAN RASHOD 2.162.693 2.374.774 2.169.754 2.704.773

Neto dobit/gubitak za period 672.699 1.100.794 672.015 716.106


Pregled firmi u zemlji i inostranstvu u kojima je preduzeće Unis d.d. Sarajevo osnivaĉ ili suosnivaĉ sa visinom uloga i procentualnim uĉešćem u vlasništvu, na dana 30.06.2009. godine je slijedeći:

NAZIV DRUŠTVA UDIO U KM %

UNITIC 30.858.826 50

UNIS PKL 3.705.101 100

UNIS UTL 2.784.446 100

UNIS FAGAS 2.441.281 44,83

UNIS PSC 513.872 31,40

UNIS ELEKTRONIK 389.053 20,16

UNIS TELEKOM 372.089 11,80

UNIS KOVINA 183.950 2,89

UNIS TOURS 125.709 6,20

UNIS UNIDATA 47.087 8,53

UNIS ERC 7.643 5,44

UNIS PROMET REPROMATERIJALA 1.479 33

UNIS PROMEX 1.200 0,62

UNIS DIZAJN 564 33

UKUPNO U ZEMLJI 41.432.300

PROHAND-NJEMAĈKA 28.000 60

4.7. „SARAJEVO OSIGURANJE“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću

„Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo je najstarije osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini sa tradicijom dugom 65 godina (osnovano 1945. godine). Trenutno je to vodeće BH osiguravajuće društvo sa najvećim trţišnim udjelom od 25 osiguravajućih društava u BiH.

41

Ima razvijenu infrastrukturu od 13 podruţnica, 50 ispostava i poslovnica i preko 100 punktova za pruţanje usluga.

Transformacija društva u „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo izvršena je 1990. godine i, kao takvo posluje i danas.

Vodeće je osiguravajuće društvo i prema vrsti usluga – pruţa preko 150 vrsta osiguranja prilagoĊenih potrebama korisnika u okviru osnovnih skupina :

Osiguranje ţivota

Osiguranje osoba

Osiguranje imovine

Osiguranje kargo

Osiguranje od odgovornosti

Finansijsko osiguranje ... Preduzeće ima kvalitetne reosiguravajuće kuće odnosno preuzete rizike po

više modaliteta ( kvotno pokriće, XL pokriće, ekscedentno pokriće, stop loss pokriće...).

Reosiguranje je ugovoreno ra renomiranim reosiguravajućim kućama (Frankona Minhen, Swiss Ri Zirih, Minchen Ric Minchen ...).

Prednost preduzeća je izgraĊen vlastiti integralni informacioni sistem u koji su povezani sve podruţnice.

Preduzeće je, u voĊenju marketinških aktivnosti, koristilo usluge renomirane marketinške agencije MC Cann Ericson Sarajevo.

Kvalitet predstavlja znaĉajna tehniĉka rezerva koja osigurava sigurnost poslovanja i sigurnost klijenata – korisnika osiguranja. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Rješenjem od 05.06.2000. godine, odobren je Poĉetni bilans i program privatizacije i utvrĊena slijedeća struktura kapitala iskazana u Aktivnom podbilansu 31.12.1999. godine:

Drţavni kapital.............. ....41.301.479 KM ili 89,00000 % Privatni kapital ................ 4.639.123 KM ili 10,09809 % Preventiva ...................... 233.189 KM Tehniĉke rezerve ............. 20.120.024 KM Ukupan kapital............ .....66.293.815 KM ili 100,00000%

U obnovljenom postupku odobren je Program privatizacije i poĉetni bilans Društva za osiguranje „Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo, sa navedenom strukturom kapitala iskazanom u Rješenju 31.12.1999. godine. Istim Rješenjem o obnovljenom postupku je utvrĊeno da će se prodaja drţavnog kapitala u iznosu 41.301.479,00 KM izvršiti kombinovanim metodom i to:

45,48616% ukupnog kapitala ili 20.896.618 KM metodom tendera, a

44,41575% ukupnog kapitala ili 20.404.861 KM metodom javne ponude dionica U Prvom javnom pozivu za upis dionica uspješno je okonĉana prodaja

dionica.

42

Prvi Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom tendera objavljen je 15.08.2001. godine. Kako dogovor sa jedinim ponuĊaĉem nije postignut, donešena je Odluka o proglašenju tendera neuspješnim.

Slijedeći Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom neposredne pogodbe objavljen je 27.09.2002. godine. I ova prodaja je proglašena neuspješnom.

Novi Javni poziv za prodaju metodom neposredne pogodbe objavljen je 07.05.2004. godine. Pregovori su voĊeni sa šest ponuĊaĉa. Neposredno pred odrţavanje posljednjih pregovora, kad su trebale biti date konaĉne ponude, 03.08.2004. godine, proces je zaustavljen zbog prigovora jednog od ponuĊaĉa. Vlada FBiH je na 109. sjednici, odrţanoj 12.05.2005. godine, usvojila Informaciju o privatizaciji Društva „Sarajevo osiguranje“, dostavljenu od strane Agencije i donijela Zakljuĉak kojima se Agencija zaduţuje da poništi objavljeni tender. Svi ponuĊaĉi su 18.05.2005. godine obaviješteni o otkazivanju prodaje. APF je Vladi FBiH, 17.05.2007. godine, proslijedila je prijedlog Odluke o prodaji drţavnog kapitala „Sarajevo osiguranja“ d.d. Sarajevo putem berze ili davanje saglasnosti za prodaju javnim prikupljanjem ponuda.

Na 35. sjednici Vlade FBiH, odrţanoj 03.12.2007. godine, Federalna vlada je Odlukom prihvatila Prijedlog odluke Nadzornog odbora Društva o emisiji dionica putem javne ponude dionica, sa korištenjem prava preĉe kupnje i konstatovala da je vlasnik 45,49% dionica.

Emisija dionica je uspješno okonĉana. Komisija za vrijednosne papire FBiH, izdala je Rješenje broj: 03/1-19-111-1/08 od 20.03.2008. sa novim stanjem kapitala i dionica: Ukupni kapital je 57.932.912,50 KM, privatni kapital je 31.581.455,23 KM tj 54,51384 %, drţavni kapital je 26.351.457,27 KM tj 45,48616%. Ukupan broj dionica je 4.634.633, broj privatnih dionica je 2.526.200, broj drţavnih dionica je 2.108.433.

APF je aktom broj: 03-19-1848/08 od 11.09.2008. dostavila putem resornog ministarstva Vladi FBiH prijedloge dvije odluke o prodaji drţavnog kapitala u preduzeću “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo.

U Planu privatizacije i programu rada APF za 2008. godinu, koji je Vlada FBiH usvojila na 50-toj sjednici od 31.03.2007. godine, planirana je prodaja 45,48 % drţavnih dionica preduzeća putem berze.

Agencija za privatizaciju u FBiH je u decembru 2010. godine dostavila prijedlog odluke o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u ovom preduzeću putem berze. Vlada FBiH nije razmatrala dostavljeni prijedlog.

Planom privatizacije i programom rada APF-a za 2011. godinu planirana

je prodaja drţavnog kapitala u ovom preduzeću putem berze. Za realizaciju ove prodaje bila je neophodna odluka Vlade FBiH o metodu privatizacije, koju Vlada FBiH nije donijela.

Najveći dioniĉari u društvu su :

Naziv vlasnika Adresa

vlasnika Procenti

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA SARAJEVO ("drţavno" vlasništvo)



43





BOSNA RE d.d. SARAJEVO Sarajevo, BIH 1.4541


ZIF "FORTUNA FOND" d.d. Bihać BIHAĆ, BIH 1.0955



u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 35.718.486 38.982.928 41.764.427 49.711.784

Tekuća sredstva 105.954.214 66.728.845 55.489.708 37.249.289


UKUPNA AKTIVA 141.672.700 105.711.773 97.254.135 86.961.073

Kapital 62.328.970 62.704.546 34.960.904 27.805.233

Ostale obaveze 7.382.987 1.866.613 4.942.646 3.336.002

Rezerve 11.465.521 6.865.085 6.459.321 5.858.566

Tehniĉke rezerve 60.496.222 34.275.529 50.891.264 49.855.920

OdgoĊeno plaćanje 105.352

Ukupna pasiva 141.673.700 105.711.773 97.254.135 86.961.073

UKUPAN PRIHOD 65.921.516 54.439.217 49.997.235 55.913.643

UKUPAN RASHOD 64.812.701 52.838.178 48.667.375 54.391.413



4.8. „ENERGOPETROL“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću

U svojoj dugoj historiji koja poĉinje davne 1945. godine poslovanjem

Bosnapetrola, Energopetrol se uglavnom bavio prometom nafte i naftnih derivata kao osnovnom djelatnošću. Bosnapetrol se transformiše u Jugopetrol i pod tim nazivom posluje do 1973. godine. U skladu sa vaţećim propisima, a na osnovu odgovarajućih samoupravnih sporazuma već nastala OOUR Energopetrol se transformiše u Radnu organizaciju Energopetrol Sarajevo upisanu kod Okruţnog suda u Sarajevu 22.12.1977.godine pod brojem 1-959-04, a koja u svom sastavu ima osnovne organizacije udruţenog rada u Banja Luci, Bosanskom Brodu, Mostaru, Prijedoru, Sarajevu, Tuzli-Ţivinicama, Zagrebu, ukupno deset organizacionih cjelina.

44

Radna organizacija Energopetrol transformiše se 9.11.1989. godine u Energopetrol, preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, p.o. Sarajevo. Preduzeće Energopetrol se 27.12.1990. godine udruţuje u Energoinvest, sloţeno preduzeće.

Poĉetkom 1991. godine nastalo je preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa d.d. u mješovitoj svojini sa p.o. Sarajevo.

Sljedeća statusna promjena dogodila se konstituisanjem Energoinvest d.d. sa p.o. Sarajevo u okviru kojeg Energopetrol stiĉe status dijela preduzeća Energoinvest d.d.

Energoinvest-Energopetrol, djl. Sarajevo se registruje tokom 1998.godine kao samostalni pravni subjekt sa preteţnom djelatnošću prodaje motornih goriva i maziva.

Od 1999. godine društvo je vršilo usklaĊivanje osnovnog kapitala, te je poĉetkom 2004. godine usaglašen organizacioni oblik Energopetrola sa Zakonom o privrednim društvima tako što je 06.05.2004. godine upisano Dioniĉko društvo Energopetrol d.d. Sarajevo.

Energopetrol posjeduje ulog u pravnom subjektu Hotel "Maršal" d.o.o. po osnovu Ugovora o zajedniĉkom ulaganju-investiranju za saniranje, rekonstrukciju i opremenju Hotel "Maršal" Bjelašnica, broj 100-5906/99 od 24.12.1999. godine. Uloţena sredstva na osnovu ovog ugovora na dan 31.12.2004.godine iznose 8.845.278,00 KM. Kod Kantonalnog suda u Sarajevu je u toku postupak registrovanja uloţenog kapitala Energopetrola u Hotel „Maršal“ Bjelašnica.

Energopetrol d.d. Sarajevo sa postojećom strukturom vlasništva (67% drţavno, 33% privatno) i 1079 uposlena, predstavlja u dugom vremenskom periodu najznaĉajniju kompaniju u prometu nafte i naftnih derivata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Društvo posjeduje široko razgranatu mreţu od 65 benzinskih stanica širom Federacije BiH, funkcionalno i teritorijalno organiziranih u ĉetiri poslovna centra Sarajevo, Mostar, Ţivinice i Bihać. Maloprodajni objekti locirani su u centru gradova Federacije BiH te uz odgovarajuća ulaganja mogu zadovoljiti meĊunarodne standarde.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je 14. oktobra 2004. godine Odluku o namjeri odabira strateškog partnera za sanaciju Energopetrol d.d. Sarajevo putem privatizacije ili dokapitalizacije.

U toku postupku realizacije navedene odluke iz preduzeća Energopetrol d.d. Sarajevo iskljuĉeni su investiciono ulaganje u Hotel "Maršal" Bjelašnica, kao i Terminali i isti su odlukom Vlade FBiH unešeni u privredno društvo „Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Energopetrol d.d. Sarajevo, sa osnovnom djelatnošću promet nafte i naftnih derivata, kroz dugogodišnje poslovanje prošlo je kroz više organizacionih oblika.

Agencija za privatizaciju u FBiH odobrila je Program privatizacije i poĉetni bilans stanja 27.09.2000. godine kojim je utvrĊena visina kapitala u iznosu od 22.669.989,65 KM sa slijedećom strukturom: 84,87% drţavni kapital i 15,13% dioniĉki kapital po prethodno izvršenoj vlasniĉkoj transformaciji.

45

Nakon izvršene privatizacije 17,8% kapitala javnim upisom dionica, Agencija za privatizaciju u FBiH izdala je 07.01.2004. godine Rješenje o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar sa slijedećom strukturom: drţavni kapital 67%, dioniĉki kapital 33%.

U martu 2005. godine Vlada Federacije BiH objavila je MeĊunarodni tender za privatizaciju/dokapitalizaciju društva. Ponuda Konzorcija MOL-INA prhvaćena je kao najpovoljnija i zakljuĉen je Ugovor o dokapitalizaciji 08.09.2006. godine. U skladu sa Ugovorom, kapital društva povećan je za iznos 60.195.000,00 KM. Nakon izvršene dokapitalizacije, Konzorcij MOL-INA postao je vlasnikom 67% kapitala društva, a Vlada FBiH postala je manjinski vlasnik sa uĉešćem od 22% u ukupnom kapitalu. Broj radnika, po raznim osnovima, smanjio se sa 1.059 na 797.

Agencija za privatizaciju u FBiH je u decembru 2010. godine dostavila prijedlog odluke o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u ovom preduzeću putem berze. Vlada FBiH nije razmatrala dostavljeni prijedlog. Deset (10) najvećih dioniĉara društva su:


INA D.D. ZAGREB ZAGREB, HRV 33.5000

MOL DD BUDAPEST, HUN 33.5000


GENERAL SERVIS d.o.o. Sarajevo Sarajevo, BIH 1.2664


ĆEBIĆ HEDIJA BANOVIĆI, BIH 0.3228




HAŠIMBEGOVIĆ NERMIN Sarajevo, BIH 0.1467

Ekonomsko finansijski pokazatelji preduzeća

u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 20.607.968 20.426.528 37.157.736 53.421.397

Tekuća sredstva 43.860.428 40.349.910 38.083.970 119.655.314

Gubitak iznad visine kap. 0 0 0 -11.670.010

UKUPNA AKTIVA 64.468.396 60.776.438 75.241.706 184.746.721

Kapital 27.335.008 11.016.488 575.511 50.000



Ukupna pasiva 64.468.396 60.776.438 75.241.706 184.746.721

UKUPAN PRIHOD 128.425.117 255.668.215 158.248.583 254.847.969

UKUPAN RASHOD 137.781.034 271.986.735 168.689.560 267.043.490

Neto dobit/gubitak za period -9.355.917 -16.318.520 -10.440.977 -12.195.521


46

4.9. „BOSNALIJEK“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću

Bosnalijek - farmaceutska i kemijska industrija, utemeljen je 1951. godine. Najveći je industrijski proizvoĊaĉ lijekova u Bosni i Hercegovini sa bogatim proizvodnim programom koji obuhvata generiĉke lijekove za primjenu u humanoj medicini i dezinfekciona sredstva. Farmaceutski program obuhvata oko 200 razliĉitih proizvoda za peroralnu, parenteralnu i topikalnu primjenu sa uĉinkom na probavni sistem i metabolizam, kardiovaskularni sistem, sistemske infekcije, koţu, koštano - mišićni sistem, nervni i respiratorni sistem.

Bosnalijek funkcionira putem tri organizacijske jedinice: Odjeljenje za farmaceutsku proizvodnju, Odjeljenje za upravljanje materijalima / zalihama i Odjeljenje za kontrolu kvalitete.

Preduzeće primjenjuje meĊunarodne standarde kvaliteta za farmaceutsku proizvodnju i ima svijetski status u proizvodnim operacijama i tehniĉkoj kompetentnosti razvoja proizvodnje, proizvodnog inţenjeringa, osiguranju kvalitete i sigurnosti okoliša.

Uspostavljeni sistem kvalitete je jedan od osnovnih temelja Bosnalijekovog poslovnog uspjeha i poslovne politike.

Svijetska certifikacijska kuća SGS dodijelila je Bosnalijeku certifikate: ISO 9001:2000 Sistem obezbjeĊenja kvaliteta i razvoj), ISO 14001 i OHSAS 18001:1999. Bosnalijek poštuje zahtijeva ameriĉke i evropske farmakologije pridrţavanjem proncip GPM-a i GLP-a. GPM inspekcija holandskog Ministarstva zdravstva odobrila je Bosnalijek kao proizvoĊaĉa lijekova za trţište Evropske Unije.

Preduzeće saraĊuje i posluje sa farmaceutskim kompanijama svjetskog glasa: Eli Lilly, Novartis, Hoffman – La Roche.

Bosnalijek je osvajaĉ Zlatne krune kvaliteta za 2002. godine na 14. Internacionalnoj konvenciji kvaliteta B.I.D. – QC 100 u Londonu.

Izgradnjom velikog centra za proizvodnju i distribuciju na površini od 7000 m2 u 2002. godini zaokruţena je investicija vrijedna 20,5 miliona EUR. Uspiješno je implementiran i poslovni informacioni sistem SAP, koji pruţa mogućnosti podrške svim aspektima financijskog raĉunovodstva, efikasnom planiranju, kontroli i upravljanju investicijama i troškovima.

Spoljnotrgovinski uspjeh vidan je u trţišnoj prisutnosti na tri regije: regiji bivše Jugoslavije i Albanije, regiji Istoĉne Evrope i bivšeg Sovjetskog Saveza te regiji MEA u kojoj su: Saudijska Arabija, Kuvajt, Libija, Katar, UAE, Bahreini, Jemen, Kenija i drţave frankofone zapadne Afrike.

Kljuĉne prednosti proizvodnih sposobnosti Bosnalijeka se nalaze u fleksibilnoj i koncentriranoj proizvodnji na jednome mjestu, vlastitom razvoju, modernoj opremi, vrhunskoj kontroli kvalite proizvoda, iskusnom osoblju i efikasnoj IT podršci.

Dugoroĉna strategija Bosnalijeka usmjerena je prema svjetskom farmaceutskom trţištu razvojem, proizvodnjom i prodajom generiĉkih lijekova kao i lijekova vlastitog proizvodnog programa.

Bosnalijek ima aktivnu strategiju razvoja ljudskih resursa, podrţava razliĉite oblike obrazovanja i stipendiranja. Upošljava ca 630 radnika od kojih ca

47

50% ima univerzitetsko obrazovanje i visoko sofisticirana znanja iz farmakologije. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura Do sada realizirane privatizacijske i druge aktivnosti koje su rezultirale sadašnjom vlasniĉkom strukturom su:

Rješenjem KAP Sarajevo od 24. 04. 2000-te godine odobren je PP i PBS na dan 30.09.1999. sa ukupnim kapitalom 49.197.320 KM i strukturom:

- 51,29% u vlasništvu fiziĉkih osoba u iznosu 25.233.305,428 KM - 48,71% ĉiji je vlasnik FBiH u iznosu 23.964.014,572 KM

Rješenjima Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo o odobravanju PP i PBS od 08.03.2000-te i 27.08.2001. godine utvrĊen je ukupan kapital preduzeća od 56.281.610,00 KM i vlasništva nad kapitalom:

- 12,38 % nastalog metodom javnog upisa dionica ili 6.966.367,00 KM - 44,62 % prethodno izvršena vlas. transformacija ili 25.114.150,00 KM - 13,00 % dioniĉki kapital u vlas. Svjetske banke ili 7.316.610,00 KM - 30,00 % vlasništvo FBiH – FMERI u iznosu 16.884.483,00 KM

Rješenjem Komisije za vrijednosne papire od 25.3.2004. godine izvršeno je povećanje osnovnog kapitala pripajanjem preduzeća „Sanofarm“ u iznosu od 2.151.150,00 KM. Na dan 25.03.2004. godine osnovni kapital preduzeća iznosi 58.432.760,00 KM.

Na osnovu „Sporazuma o strateškom povezivanju i poravnanju duga Bosne i Hercegovine prema Velikoj Socijalistiĉkoj Narodnoj Libijskoj Arapskoj Dţamahiriji“ dug BiH od 12.948.660 USD poravnat je drţavnim dionicama Bosnalijek-a što ĉini 9,0473 % od ukupnog kapitala.

Po izvršenom prijenosu dionica preostali drţavni kapital u preduzeću ĉini 19,8482 % od ukupnog kapitala ili 1.159.788 dionica.

Nakon provoĊenja Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica iz fonda rezervi i Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica za zaposlene iz dobiti, osnovni kapital društva iznosi 78.299.870 KM. Drţavni kapital iznosi 15.077.240,00 KM ili 19,2558 %.

Vlada FBiH je donijela Odluku o pokretanju procedure za prodaju drţavnog kapitala u privrednom društvu “Bosnalijek” d.d. Sarajevo putem berze V.broj: 252/07 od 16.05.2007. godine. Odlukom se odobrava prodaja do 10% drţavnog kapitala (584.327 dionica) u preduzeću. Postupak je dogovorno obustavljen a predmetna Odluka Vlade Federacije BiH nije poništena.

U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za privatizaciju za 2009. godinu, Agencija je Vladi, putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda privatizacije preostalog drţavnog kapitala, o kome se Vlada, nije izjašnjavala.

Nakon provedenih potrebnih prethodnih radnji, na prijedlog Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, Vlada Federacije BiH je, na 139. sjednici, odrţanoj 14. 04. 2010. godine, donijela Odluku o odobravanju metoda

48

odnosno naĉina privatizacije preostalog drţavnog kapitala od 19,2558% emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo.

Izradom i usvajanjem Plana prodaje dionica na berzi od strane Upravnog odbora APF-a (3. sjednica, odrţana 26.04. 2010. godine), izbora i ugovaranja usluga berzanskog posrednika za prodaju na SASE, te potrebnog javnog oglašavanje prodaje, 14. 05. 2010. godine, organizovana je aukcijska prodaja 1.507.724 dionice.

Prodaja nije bila uspješna, tj. nije bilo kupovnih naloga. U skladu sa ĉlanom VI Odluke, potencijalni kupac, ameriĉka firma “Alvogen” je Vladi Federacije BiH dostavio Prijedlog ugovora o razvoju djelatnosti “Bosnalijeka” d.d. Sarajevo.

U skladu sa zakonskim procedurama Agencija je Prijedlog, radi davanja mišljenja, dostavila na pet adresa.

Dobijeno mišljenje od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, ukazuje na potrebu poništenja Odluke Vlade Federacije BiH o dobravanju metoda odnosno naĉina privatizacije drţavnog kapitala emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo.

Dionice „Bosnalijeka“ nalaze se na Sarajevskoj berzi od 2002. godine. Dionicama se trguje u sistemu kotacije.

Nomionalna vrijednost dionica ovog emitenta je 10 KM.

Uĉešće u vlasništvtvu deset (10) najvećih dioniĉara ovog emitenta je: Naziv vlasnika Adresa vlasnika Procenti


The Economic and Social Development Fund TRIPOLI, LBY 8.7773

International Finance Corporation (IFC) WASHINGTON D.C., USA 8.3746








Ekonomsko - finansijski pokazatelji preduzeća Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 92.015.000 85.718.000 86.359.000 86.013.438

Tekuća sredstva 62.345.000 71.244.000 92.476.000 92.756.670

Gubitak iznad visine kap. 0 0 0

UKUPNA AKTIVA 154.360.000 156.962.000 178.835.000 178.770.108

Kapital 99.267.000 107.474.000 113.892.000 119.940.242


49


Ukupna pasiva 154.360.000 156.962.000 178.835.000 178.770.108

UKUPAN PRIHOD 90.630.443 107.128.000 109.551.000 106.744.128

UKUPAN RASHOD 82.834.104 98.921.000 100.562.000 100.696.891



Preduzeće je 100% vlasnik firmi u inostranstvu i to:

Bosfarm – Skopljesa ulogom od 81,558,11 KM

Bosnalijek –Zagreb sa ulogom od 5333,00 KM. 4.10. „FABRIKA DUHANA SARAJEVO“ d.d. SARAJEVO Osnovni podaci o preduzeću

Fabrika duhana Sarajevo je jedno od prvih industrijskih preduzeća u Bosni i najveći proizvoĊaĉ duhanskih preraĊevina na podruĉju BiH, sa tradicijom u preradi duhana dugoj preko 130 godina.

Proces proizvodnje se odvija u tri odjeljenja uz manji servisni trakt: - odjeljenje pripreme duhana - odjeljenje izrade i pakovanja cigareta - odjeljenje za proizvodnju filter štapića Robne marke FDS-a su: AurA extra, AurA lights, AurA super lights, Drina

denifine, Drina jedina bijela, Drina jedina zlatna, Drina lights, Drina super lights, Tigra medium, 8 (Osmica), CODE, ROYAL blue, ROYAL lights.

Trţište cigareta u BiH je praktiĉno podijeljeno i ĉine ga ĉine zasebna trţišta Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brĉko.

Fabrika duhana Sarajevo, na podruĉju Federacije BiH ima trţišno uĉešće od ca. 60%, a na trţištu Republike Srpske, na kome je prodaja omogućena tek nakon 2001. godine, samo ca. 5%.

Prvi izvozni aranţmani ostvareni su u novembru 2001. godin na trţištu Crne Gore i Kosova.

Uz znatno veće proizvodne mogućnosti ostvaruje se godišnji nivo proizvodnje je ca. 5000 tona odnosno, produktivnost od ca. 12 tona po radniku.

Trţišna pozicija preduzeća se pogoršava zbog poreske politike u BiH koja umanjuje konkurentnost domaće proizvodnje u korist uvoznih proizvoda. Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura

Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je Program privatizacije i poĉetni bilans sa stanjem na dan 30.06.2000. godine. Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je Rješenje o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa broj: 21-054/2-19-710-7-S od

50

05.10.2000. godine. Ovim Rješenjem utvrĊena je visina, struktura kapitala i metod prodaje drţavnog kapitala.

Visina i struktura kapitala:

Ukupan kapital 103.747.370 KM

Dioniĉki kapital 62.346.147 KM ili 60,09%

Drţavni kapital 41.401.223 KM ili 39,91%

Kako se preduzeće već nalazilo na listi preduzeća koja će se privatizirati u

saradnji sa MeĊunarodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je metod privatizacije - tender u velikoj privatizaciji.

Za pruţanje tehniĉke podrške u privatizaciji, odreĊen je GTZ koji je u meĊuvremenu odustao. Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je Rješenje broj: 21-04/2-19-710-8 od 15.02.2001. godine o odobravanju upisa izvršene privatizacije.

Zakljuĉkom Finansijske policije i Rješenjem glavnog inspektora Finansijske policije osporena je struktura kapitala, a što je potvrdio i drugostepeni organ Federalno ministarstvo finansija. Po tuţbi dioniĉara, Vrhovni sud je 08.05.2003. godine poništio rješenja prvostepenog i drugostepenog organa. Po informacijama kojima raspolaţe Agencija, do danas nije ponovo pokrenuta inicijativa za preispitivanje vlasniĉke strukture u Fabrici duhana Sarajevo.

U skladu sa Sporazumom izmeĊu Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i Kantonalne agencije Sarajevo od 27.01.2004. godine, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je u aprilu 2004. godine preuzela privatizaciju Fabrike duhana Sarajevo.

Polazeći od potrebe da se privatizacija kao proces ubrza, izvjesnosti uspješne privatizacije kao i stepena pripremljenosti za privatizaciju FDS, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH planirala je objavu tendera do 15.10.2004. godine.

U skladu sa ĉlanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 28 od 26. 05. 2004. godine), Agencija za privatizaciju u FBiH 23.09.2004. godine zatraţila je od Vlade FBiH donošenje odluke o metodu prodaje 39,91% kapitala Fabrike duhana Sarajevo. Na navedeni zahtjev Vlada FBiH nije odgovorila.

Nakon što je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uputilo akt u kojem obavještava Vadu FBiH da ne moţe podrţati provoĊenje postupka privatizacije Fabrike duhana Sarajevo, Agencija je obustavila aktivnosti vezane za provoĊenje postupka privatizacije ovog društva.

Agencija za privatizaciju u FBiH je u decembru 2010. godine dostavila prijedlog odluke o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u ovom preduzeću putem berze. Vlada FBiH nije razmatrala dostavljeni prijedlog. Deset najvećih dioniĉara društva su:

51

Naziv vlasnika Adresa

vlasnika Procenti

FED.MIN.POLJOP.,VODOPRIV. I ŠUMAR. (drţ:vlas.) Sarajevo, BIH 39.9058




BABIĆ SEAD Sarajevo, BIH 1.5469




UG UDRUŢENJE DIONIĈARA FABRIKE DUHANA SARAJEVO




u KM

Stavke iz GO 2007 2008 2009 2010

Stalna sredstva 96.099.475

98.448.542

138.040.514 127.476.161

Tekuća sredstva

125.093.430

134.859.912 90.412.940 107.350.579

Gubitak iznad vis.kap.

UKUPNA AKTIVA

221.192.905

233.308.454

228.453.454 234.453.454

Kapital

204.536.540

211.902.591

216.084.656 217.384.377

Dugoroĉne obaveze 432.820 387.570 1.864.505 2.840.518

Kratkoroĉne obaveze 16.223.545

21.018.293 10.504.293 14.601.845

Ukupna pasiva

221.192.905

233.308.454

228.453.454 234.826.740

UKUPAN PRIHOD

102.925.292

99.915.723

110.828.902 85.567.477

UKUPAN RASHOD 85.241.029

85.863.695 96.535.427 78.149.906

Neto dobit/gubitak za period 17.684.263

14.052.028 14.293.475 7.417.571


5. POSLOVI PASIVNOG PODBILANSA

Aktivnosti koje se planiraju za 2012. godinu, a vezane za pasivni podbilans su:

Kontinuirano dopunjavanje i voĊenje Centralnog registra stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa u Federaciji BiH.

52

Kompletiranje dokumentacione osnove za stvari, a posebno za nekretnine iskazane u pasivnom podbilansu, radi upisa odgovrajućih prava u zemljišne knjige .

Priprema tuţbi pred meĊunarodnim sudovima za sporove koji su vode u drţavama nastalim raspadom bivše SFRJ za potraţivanja finansijskih sredstava na osnovu isporuke roba i usluga preduzeća sa podruĉja Federacije BiH, a po kojima budu iskorišteni redovni i vanredni pravni lijekovi pred sudovima u tim drţavama.

Podnošenje tuţbi za povrat imovine iskazane u pasivnom podbilansu te uknjiţbe prava vlasništva kao i uplanjenje objekata koji nisu uplanjeni u drţavama nastalim raspadom bivše SFRJ.

Priprema odgovarajućih odluka za raspolaganje imovinom iskazanom u pasivnom podbilansu preduzeća „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo, „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo, „Fabrika duhana Sarajevo“ d.d. Sarajevo, stan u Sloveniji RMU „Banovići“ d.d. Banovići, „Pretis“ d.d Vogošća i „Unis pretis“ d.o.o Vogošća.

Priprema odgovarajućih odluka u vezi sa raspodjelom novĉanih sredstava ostvarenih od prodaje imovine iz pasivnog podbilansa u skladu sa Uredbom o naĉinu korištenja naplaćenih novĉanih sredstava iz pasivnog podbilansa preduzeća i banaka.

Pokretanje aktivnosti prema nadleţnim institucijama Federacije BiH (predsjedniku i dopredsjednicima Federacije BiH, Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu finansija, Federalnom ministarstvu pravde i dr.) i Bosne i Hercegovine (Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu financija i trezora BiH, Ministarstvu pravde BiH i dr.) za njihovo aktivno ukljuĉenje i sudjelovanje u provedbi Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije izmeĊu drţava nastalih raspadom bivše SFRJ, a sve u cilju pozitivnog ishoda sudskih sporova po tuţbama i drugim aktivnostima koje je pokrenula ili će pokrenuti Agencija u vezi sa stvarima, pravima i obavezama iskazanim u pasivnom podbilansu.

Eventualno pokretanje pitanje odgovornosti protiv odgovornih osoba u preduzećima za neiskazivanje, nedostavljanje dokumentacione osnove te zloupotrebu imovine iz pasivnog podbilansa koja se ogleda u nezakonitoj prodaji, nezakonitom izdavanju pod zakup te prenos imovine iz pasivnog podbilansa u aktivni podbilans, što je bila pojava u prethodnom razdoblju, nezakonito stavljanje imovine pod hipoteku od strane nevlasnika i preduzeća koja su istu iskazali u pasivnom podbilansu i drugih nezakonitih radnji za koje Agencija ima saznanja.

Za sporove gdje su podnesene tuţbe po osnovu potraţivanja, potrebno je iznaći mogućnosti zakljuĉivanja odgovarajućih - prihvatljivih nagodbi gdje god je to moguće, a sve to uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH.

U planskom periodu potrebno je pripremiti dokumentacionu osnovu za nekretnine koje budu vraćene u posjed i izvršen upis prava vlasništva u zemljišne knjige, radi prodaje istih uz prethodno oĉitovanje po osnvu prava preĉe kupnje od strane preduzeća koja su upisana kao vlasnik na tim nekretninama, a sve to uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. Prodaja obveznica drţave Irak kada se steknu uslovi zbog kontinuirane promjene vrijednosti na berzama, uz prethodnu izmjenu i dopunu već donesene odluke Vlade Federacije BiH.

53

Saradnja sa kantonalnim agencijama u provoĊenju aktivnosti na zaštiti stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa za preduzeća iz kantonalne nadleţnosti.

S obzirom da Agencija planira u planskom periodu intenzivirati aktivnosti na zaštiti stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa, potrebno je angaţovanje advokata u drţavama nastalim raspadom bivše SFRJ u kojima to već nije uĉinjeno, te angaţovanje eksperata iz oblasti meĊunarodnog privatnog i meĊunarodnog privrednog prava. 6. PRAVNI POSLOVI

Izrada pravilnika i drugih provedbenih akata, te izmjene i dopune akata, kao i usklaĊivanje, aţuriranje i izrada preĉišćenih tekstova pravilnika i drugih provedbenih propisa iz oblasti privatizacije ĉije donošenje je u nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Usaglašavanje postojećih provedbenih propisa sa donesenim, izmijenjenim i/ili dopunjenim propisima iz oblasti privatizacije, te aktivno sudjelovanje u donošenju zakona ĉije se donošenje oĉekuje u ovoj godini (zakon o reviziji privatizacije drţavnog kapitala u privrednim društvima i bankama, eventualne izmjene i dopune Zakona o privatizaciji preduzeća, Zakon o privrednim društvima i dr.).

Uĉešće u predlaganju donošenja, izmjena i/ili dopuna propisa iz oblasti privatizacije kroz davanje prijedloga i primjedbi na zahtjev obraĊivaĉa zakona i predlaganje odreĊenih zakonskih rješenja.

Davanje pravnih tumaĉenja u primjeni podzakonskih akata koje je donijela Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pravnih mišljenja i objašnjenja pojedinih odredaba propisa ĉiji su donosioci Parlament Federacije BiH, Parlamentarna skupština BiH i Vlada Federacije BiH.

Pruţanje struĉne pomoći kantonalnim agencijama i organizacionim jedinicama Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine u oblasti primjene propisa.

Ostvarivanje nadzora nad primjenom propisa iz oblasti privatizacije u okviru vlastitih nadleţnosti.

Pruţanje struĉne pomoći za voĊenje upravnih postupaka u prvom stepenu u okviru nadleţnosti Agencije.

Priprema, obrada i zastupanje (po punomoći) Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine u sudskim i upravnim sporovima u kojima se Agencija pojavljuje kao stranka.

Dostavljanje informacija na zahtjev Vlade FBiH, Ombudsmana FBiH i drugih organa i institucija, kao i odgovora na poslaniĉka pitanja iz oblasti privatizacije.

Davanje mišljenja o mogućnosti provoĊenja sudskih rješenja o nasljeĊivanju u dijelu u kojem je za provoĊenje istih nadleţna Agencija.

Pruţanje pravne pomoći u izradi nacrta ugovora o prodaji drţavnog kapitala, te drugih ugovora, sporazuma i protokola koje Agencija zakljuĉuje u obavljanju svoje djelatnosti.

54

Izrada informacija – analiza o praćenju i kontroli zakonitosti u privatizacijskom procesu u Federaciji Bosne i Hercegovine u okviru nadleţnsti Agencije.

Izrada izvještaja o sudskim i upravnim sporovima u kojima je Agencija stranka u postupku (godišnji i polugodišnji).

Izvršavanje drugih pravnih poslova iz nadleţnosti Agencije. 7. POSLOVI KONTROLE UGOVORA Plan kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora za 2012. godinu saĉinjen je na temelju stanja izvršenja obaveza aktivnih ugovora iz portfelja Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, te ĉlanova 6. i 7. Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji BiH („Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 52/09 i 5/11), prikazan je u tabeli 1. Tabela 1. Plan kontrole za 2012. godinu R.br. Predmet kontrole Vrijeme kontrole

1 2 3

Preduzeća

1. „Hepok“d.d. Mostar Konaĉno izvršenje obaveza iz ugovora *

2. „Volkswagen Sarajevo“d.d. Sarajevo Prema odluci Vlade FBiH **

Imovina preduzeća

1. „KTK Visoko“ d.d. (Ugovor. br. 05-19-4486/04 od 14.10.2004. godine)

april i oktobar 2012.

2. „KTK Visoko“ d.d. ( Ugovor. br. 05-19-5037/05 od 19.12.2005.godine)

januar i decembar 2012.

3. Ţeljezara „Zenica“d.o.o.(Ugovor, br. 05-19-2493-12/07 od 26.10.2007.)

februar i septembar 2012.

4. „TKA“ d.d. (Ugovor, br. 05-19-1-7/07 od 18.09.2007.)

april i maj 2012.

5. „KTK Visoko“d.d. (Ugovor, br.05-19-734-13/09 od 12.06.2009.)

januar i avgust 2012.

6. Ţeljezara „Zenica“d.o.o. (Ugovor,br. 03-19-416-13/11 od 10.06.2011.)

***.

*S obzirom da je kupac ranije dostavio Izvještaj o izvršenju obaveza sa nalazom revizora, potrebno je izvršiti kontrolu i saĉiniti konaĉan izvještaj o tome, za šta postoje mogućnosti da se navedene aktivnosti obave u toku 2011. godine. **Prijedlog rješenja o reviziji Projektne studije 1998.-2002.godine iz Ugovora o kupoprodaji udjela u preduzeću „Volkswagen Sarajevo“d.o.o. Sarajevo upućen je Vladi Federacije BiH na odluĉivanje. ***Prema prikupljenim podacima o izvršenju ugovorenih obaveza, ovaj ugovor mogao bi biti okonĉan u toku 2011. godine, ĉeka se oĉitovanje prodavca-Ţeljezare „Zenica“d.o.o. Zenica.

Pored planiranih kontrola, s obzirom na pokrenute sudske postupke za

raskid kupoprodajnih ugovora, izvjesne su kontrole i/ili izrada posebnih informacija vezanih za preduzeća: „Borac konfekcija“ d.d. Travnik, „Borac Katarina“ d.d. Jajce, „Feroelektro“ d.d. Sarajevo i „Energoinvest Comet“ d.d. Sarajevo.

55

Isto tako, sukladno odlukama Vlade Federacije BiH, vezano za ugovore s posebnim statusom za preduzeća „Energopetrol“ d.d. Sarajevo, „ArcelorMittal“ d.o.o. Zenica i IP „Krivaja“ d.o.o. Zavidovći, Agencija će uĉestvovat u kontroli izvršenja ugovorenih obaveza, kao i utvrĊivanju daljeg statusa ovih ugovora u okviru nadleţnosti Agencije i dodijeljenih zaduţenja. U 2012. će se nastaviti saradnja s kantonalnim agencijama za privatizaciju, posebno na izradi Informacija o stanju izvršenja ugovorenih obaveza, u dva navrata i to polugodišnje i godišnje izvještaje. 8. POSLOVI INFORMIRANJA I OBRAZOVANJA Prioritetne aktivnosti bit će usmjerene na:

Osiguranje koordinacije izmeĊu predstavnika javnog informiranja i Agencije; Pripremu saopćenja za javnost, obavijesti, kao i plaćenih oglasa i informacija o procesu privatizacije kao i plasiranje javnosti bitnih informacija o aktivnostima APF;

Pripremu materijala i grafiĉku obradu brošura, planskih dokumenata i izvještaja o privatizacijskim aktivnostima i drugih štampanih materijala;

Pripremu i obradu informacija i promotivnih materijala u elektronskoj formi prema potrebama APF-a;

Aţuriranje Zbirke zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti privatizacije sa unosom podataka za 2012. godinu;

Praćenje informacija o privatizaciji u FBiH (press clipping) u sredstvima informiranja i izrada izvještaja za potrebe Agencije i Upravnog odbora Agencije;

Predlaganje oblika razmjene informacija unutar APF-a s ciljem unapreĊenja internog informiranja; Obradu podataka za unos na web stranicu APF te predlaganje promjene sadrţaja i inoviranje podataka;

Pripremu i organiziranje seminara, okruglih stolova i tematskih konferencija u organizaciji APF-a;

Obrazovanje i dodatno struĉno usavršavanje putem uĉešća na kongresima, seminarima, savjetovanjima, kursevina i sl.;

Saradnju sa drugim institucijama i organizacijama koje su zainteresirane za proces privatizacije kao i razmjenu informacija i promotivnih materijala.

9. ZAJEDNIĈKI POSLOVI U 2012. godini aktivnosti će biti usmjerene na:

1. Praćenje primjene zakona, podzakonskih akata i drugih propisa i općih akata iz oblasti privatizacije, sa posebnom paţnjom na Zakon o agenciji za privatizaciju, Zakon o privatizaciji preduzeća, i Zakon o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka i usklaĊivanje normativno-pravnih i drugih općih akata Agencije sa zakonskim propisima.

2. UsklaĊivanje organizacije APF sa zakonskim propisima i odlukama i zakljuĉcima Vlade FBiH i Upravnog odbora APF.

56

3. Kontinuirane aktivnosti koje omogućavaju operativnije djelovanje struĉnih sluţbi i brţu realizaciju poslovnih odluka, sa posebnom paţnjom na: - uspješno i uĉinkovito obavljanje svih poslova iz nadleţnosti APF; - potpunije angaţovanje zaposlenika i njihovih struĉnih sposobnosti; - efikasnost i uspješnost poslovanja; - pouzdanost izvještaja o radu i finansijskom poslovanju; - zaštitu imovine i sredstava; - funkcionalnu i uspješnu organizaciju rada u skladu sa aktima, procedurama i uputstvima Agencije; - predlaganje optimalnijih rješenja za izvršavanje povjerenih zadataka

iz nadleţnosti organizacionih jedinica Agencije; - koordinaciju rada izmeĊu organizacionih jedinica; - analizu iskorištenosti zaposlenika i radnog vremena; - sagledavanje mogućnosti preraspodjele poslova i radnih zadataka; 4. VoĊenje finansijsko-raĉunovodstvenih poslova i u tom pogledu:

- izrada finansijskih planova i izvještaja; - prikupljanje, sastavljanje, obrada evidencija i kontrola knjigovodstvenih isprava; - voĊenje poslovnih knjiga; - popis imovine i obaveza; - poslovi nabavke roba. 5. Administrativnu podrška Upravnom i Nadzornom odboru kroz:

- pripremu materijala; - izradu zapisnika i prijedloga odluka i zakljuĉaka; - voĊenje korespondencije; - saradnju sa organima zakonodavne i izvršne vlasti, te institucijama i ustanovama u BiH i FBiH. 6. VoĊenje struĉno-administrativnih, tehniĉkih i drugih pomoćnih poslova iz

nadleţnosti Agencije.

Informatiĉka podrška procesu privatizacije U toku 2012. godine osnovne aktivnosti će se bazirati na poboljšanju sigurnosti i zaštite lokalne raĉunarske mreţe APF-a kao i kontroli pristupa podacima iz baze podataka Jedinstvenih raĉuna graĊana i Javne ponude dionica. Planira se zamjena raĉunarske opreme na šalterima pošta na kojima se izvršavaju privatizacijske transakcije zbog dotrajalosti raĉunarske opreme koja je u upotrebi od 1999. godine. Planirati zamjenu raĉunarske opreme zaposlenih u APF-u kao i prelazak na novi OS Windows 7. Aktivnosti će biti usmjerene i na: odrţavanje raĉunarskih stanica, instalaciju aplikativnih modula, podršku operaterima koji rade na šalterima za obradu privatizacijskih transakcija u poštama, zatim odrţavanje hardvera i softvera, administriranje bazama podataka, obrade i uĉitavanja (priprema i obrada Z1 obrazaca, priprema podataka dospjelih iz FMUP-a, FZ PIO/MIO, FMO, uĉitavanje podataka u sistem Registra potraţivanja, obrada rješenja o nasljeĊivanju kao i dostavljenje Federalnom ministarstvu finansija podataka o staroj deviznoj štednji koja je bila predmet ostavine), odrţavanje lokalne

57

raĉunarske mreţe u APF-u i podrška korisnicima, evidencija raĉunarske opreme, odrţavanje web stranice apf.gov.ba i redovni update sistemskog i antivirusnog softvera.

Direktor

Broj: 05-19-1188/11 Sarajevo, 6.12.2011.godine

Enes Ganić

Documents

BOSNA I HERCEGOVINAapf.gov.ba/info/izvj/programi_rada/plan_rada_2012bos.pdfPlan privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. stari saziv Vlade nije