Bosnisch formatiert Samuel Renggli - …...Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) | Bosnisch ! 6 2 HSK-nastava od nastanka do danas Na osnovu inicijative političkih

Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) | Bosnisch

!

2

Sadržaj Uvod ................................................................................................................ 3 1 Svrha Okvirnog nastavnog plana ................................................................... 5 2 HSK-nastava od nastanka do danas ............................................................... 6 3 Pojam i ideje vodilje ......................................................................................... 9 3.1 Pojam ........................................................................................................ 9 3.2 Ideje vodilje ................................................................................................ 9 4 Didaktičke osnove ........................................................................................... 10 4.1 Elementarno i osnovno obrazovanje ......................................................... 10 4.2 Ocjenjivanje učenika .................................................................................. 10 4.3 Domaći zadaci ........................................................................................... 11 4.4 Udžbenici i pomoćna nastavna sredstva ................................................... 11 4.5 Izbor metoda .............................................................................................. 11 4.6 Politička i vjerska neutralnost .................................................................... 12 5 Nastavno područje «Jezik» ............................................................................. 13 5.1 Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja .................................... 13 5.2 Osnovni ciljevi nastavne oblasti «Jezik» ................................................... 14 6 Nastavno područje «Priroda i društvo» ........................................................... 16 6.1 Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja .................................... 16 6.2 Ciljevi nastavne oblasti «Priroda i društvo» ............................................... 16 7 Nastava na različitim uzrasnim nivoima .......................................................... 19 7.1 Posebnosti po nivoima .............................................................................. 19 7.2 Pregled tema po nivoima ........................................................................... 20 8 Rječnik ............................................................................................................. 27 9 Prilog: Okvirni uslovi ........................................................................................ 33 9.1 Međukantonalne osnove ........................................................................... 33 9.2 Pravna osnova u kantonu Cirih ................................................................. 34 9.3 Organizacija i sprovođenje nastavnog procesa u kantonu Cirih ................ 35 Finanzielle Unterstützung durch den Lotteriefonds des Kantons Zürich

Impressum Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) Herausgegeben von der Bildungsdirektion des Kantons Zürich Erarbeitet in Zusammenarbeit mit den HSK-Trägerschaften Kontaktadresse Volksschulamt Kanton Zürich Abteilung Pädagogisches Sektor Interkulturelle Pädagogik Walchestrasse 21, 8090 Zürich Tel. 043 259 22 86 E-Mail: [email protected] www.vsa.zh.ch/hsk Vertrieb der deutschen Ausgabe Lehrmittelverlag Zürich Telefon 044 465 85 85 www.lehrmittelverlag-zuerich.ch ISBN 978-3-03713-582-2 Vollständige überarbeitete Zweitauflage September 2011 © Bildungsdirektion des Kantons Zürich Die Orientierung an diesem Lehrplan wird auch in folgenden Kantonen empfohlen: Basel-Landschaft, Bern, Freiburg, Glarus, Schaffhausen, St. Gallen, Thurgau und Zug. Übersetzung der deutschen Ausgabe vom September 2011 ins Bosnische Trägerschaft: Bosnische Ergänzungsschule Zürich Übersetzung durch Muris Begovic Februar 2013 Die Übersetzungen finden sich als Download hier: www.vsa.zh.ch/hsk


!

3

Okvirni nastavni plan za nastavu maternjeg jezika i kulture (HSK)

Uvod Unaprjeđivanje višejezičnosti i interkulturalnih kompetencija su neki od osnovnih zadataka škole. Tom cilju teži i nastava maternjeg jezika i kulture (u daljem tekstu HSK) koja dopunjuje ponude osnovne škole. Ovom nastavom, djeca koja odrastaju dvojezično, ona proširuju kompetencije svoga maternjeg jezika, kao i jezika zemlje porijekla, odnosno maternjeg jezika. Pri tome učenici usvajaju sadržaje o aktuelnim sferama života i o kulturi svojih predaka, kao npr. sadržaje iz geografije, historije, književnosti i tradicije. Nastava maternjeg jezika i kulture se u kantonu Cirih organizuje od strane zemalja porijekla (konzulata, ambasada) i privatnih udruženja. HSK-nastava ima stručnu i adminstrativnu podršku Direkcije za školstvo već preko četrdeset godina.

Služba za osnovno obrazovanje kantona Cirih je uz podršku organizatora HSK-nastave i eksternih stručnih savjetnika osmislila Okvirni nastavni plan za HSK-nastavu. Cilj ovog projekta je bio povezivanje i ujednačavanje pojedinačnih Nastavnih planova svih jezičkih grupa sa ciriškim Nastavnim planom osnovne škole. Okvirni nastavni plan je najprije dobio saglasnost od strane predstavnika ciriških prosvjetnih vlasti i organizatora HSK-nastave. Prosvjetni savjet je za navedeno dao odobrenje 3. decembra 2002. godine, i već sljedeće godine je Okvirni nastavni plan objavljen. Nakon toga ovaj plan biva prihvaćen, dobijajući istovremeno pažnju i upotrebnu vrijednost i u drugim kantonima.

U kantonu Cirih HSK-nastava dobija svoju novu zakonsku osnovu zahvaljujući Zakonu o osnovnoj školi (iz 2005. godine) i Zakonskim odredbama o osnovnom obrazovanju (iz 2006. godine). Prerađeno i dopunjeno izdanje Okvirnog nastavnog plana zasniva se na novim zakonskim regulativama koje obuhvataju i predškolsko obrazovanje. Istovremeno novi Plan je i sadržajno i jezički, uz saradnju HSK-nastavnika i eksternih stručnih savjetnika, poboljšan. Ovako prerađeno i dopunjeno izdanje odobreno je od svih HSK-organizatora. Okvirni nastavni plan je 28. februara 2011. godine također odobren i od strane Prosvjetnog savjeta.

Nekoliko riječi o strukturi ove publikacije:

Prvo poglavlje se odnosi na svrhu i osnovu Okvirnog nastavnog plana. Drugo poglavlje informiše o historijskom razvoju HSK-nastave u kantonu Cirih. Okvirni nastavni plan se orijentiše u odnosu na Nastavni plan ciriškog kantona. Treće poglavlje opisuje ideje vodilje, četvrto poglavlje didaktičke osnove a poglavlja pet i šest su posvećena sljedećim nastavnim područjima HSK-nastave: „Jezik“ i „Priroda i društvo“. Na početku je objašnjen značaj ovih nastavnih oblasti, a zatim su definisani ciljevi koji moraju biti usvojeni na kraju završenog obaveznog jedanaestogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Opšti ciljevi određenih nivoa ili razreda nisu ovim Nastavnim planom obuhvaćeni. Formulisanje istih je prepušteno pojedinačnim organizatorima HSK-nastave, odnosno, HSK-nastavnicima. Zbog toga se sedmo poglavlje ograničava na uopštena razmatranja o pojedinim nivoima, nudeći pregled odgovarajućih nastavnih tema.

Rječnik (osmo poglavlje) pojašnjava sve termine koji su u ovom tekstu u kurzivu štampani, detaljno. Od toga su najvažnije sljedeće definicije: jezik, koji se uči u okviru HSK-nastave, a koji je za najveći broj djece njihov prvobitno naučeni jezik (ranije nazivan i maternji jezik), mada je on za neku djecu


!

4

njihov drugi naučeni jezik. Radi jednostavnosti, pod terminom jezik nastave, ovaj Nastavni plan podrazumijeva jezik zemlje porijekla. Pod terminom dvojezična djeca, ovim Planom podrazumijevaju se sva djeca koja govore više od dva jezika. Pod terminom kultura porijekla djeteta podrazumijeva se kultura zemlje porijekla (etničke grupe) roditelja djeteta – također i onda ukoliko je dijete odraslo u Švicarskoj. Analogno značenje se koristi i za termin zemlja porijekla.

Dodatak (deveto poglavlje) sadrži zakonske osnove HSK-nastave, kao i objašnjenje Službe za osnovno obrazovanje o važećem postupku priznavanja HSK-škola i o formama njihove organizacije.


!

5

1 Svrha Okvirnog nastavnog plana Ovaj Okvirni nastavni plan je nastao u namjeri da se ciljevi HSK-kurseva usmjere ka potrebama dvojezične djece i radi usaglašavanja sa Nastavnim planom ciriške Osnovne škole. Njegova upotreba ima trojaku svrhu:

Prvo, ovaj Okvirni nastavni plan služi organizatorima HSK-nastave kao instrument za dalje razvijanje njihovih Nastavnih planova koji će biti usaglašeni sa kantonalnim Nastavnim planom za osnovno obrazovanje. Pri tome, polazne tačke njegovog daljeg razvoja mogu biti različite: organizatori, koji tek osmišljavaju ponudu svoje nastave mogu koristiti ovaj Plan kao orijentir za osmišljavanje svoga Plana.

Organizatori HSK-nastave, poput ambasada i konzulata, najčešće i po pravilu već posjeduju svoj Nastavni plan, osmišljen i odobren od strane Ministarstva prosvjete zemlje porijekla. Oni svoje nastavne sadržaje, ukoliko je potrebno, usaglašavaju sa datim sadržajima Okvirnog nastavnog plana na odgovarajući način i vode računa da mu ne proturječe. Svi organizatori HSK-nastave imaju mogućnost da određene ciljeve i teme Okvirnog nastavog plana, na osnovu svojih potreba i uslova, više ili manje obrade. S obzirom da imaju na raspolaganju samo dva do četiri časa sedmično, te da su im grupe najčešće heterogene po uzrastu, predznanju i postignutim rezultatima, nastavnici moraju sami odrediti svoja težišta.

Drugo, Okvirni nastavni plan služi Direkciji za školstvo kao polazište za provjeru, ukoliko neko od organiztora HSK-nastave podnese zahtjev za priznavanje. Zvanično se priznaju samo organizatori čiji nastavni planovi i nastava odgovaraju Okvirnom nastavnom planu. Na osnovu ove njegove funkcije u postupku priznavanja HSK-škola ovaj Okvirni nastavni plan je za sve već priznate škole osnovno polazište, i to za definisanje okvira u kojima se specifični ciljevi i sadržaji njihovog Nastavnog plana utvrđuju, a u nastavi sprovode.

Treće, Okvirni nastavni plan nudi svim organizatorima, nastavnicima, lokalnim i kantonalnim vlastima, kao i obrazovnim institucijama jedno zajedničko polazište u vezi uslova organizovanja, ciljeva, sadržaja i termina HSK-nastave.

Ovaj Nastavni plan je osmišljen na osnovu aktuelnih odnosa i zahtjeva kantona Cirih. Informacije o HSK-nastavi u drugim kantonima nalaze se na zvaničnom sajtu Švicarske konferencije kantonalnih direktora za obrazovanje i vaspitanje (die Schweizerische Konferenz der kantonalen Erziehungsdirektoren, EDK), kao i internacionalni instrumenti, koji su razvijeni za potrebe nastave stranih jezika, a koji se mogu prilagoditi potrebama HSK-nastave. Pri tome se misli na prvom mjestu na Zajedničke evropske okvire jezičkih kompetencija (Gemeinsame Europäische Referenzrahmen, GER) koje su konkretizovane putem osmišljavanja Evropskog jezičkog portfelja (Europäische Sprachenportfolio, ESP).1

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!1 Baza podataka EDK: http://www.edk.ch/dyn/19191.php. Korisni podaci o ESP: www.sprachenportfolio.ch.


!

6

2 HSK-nastava od nastanka do danas Na osnovu inicijative političkih imigranata iz Italije tridesetih godina 20. vijeka, osnovane su prve grupe HSK-nastave u kantonu Cirih (Nastava maternjeg jezika i kulture – HSK). Sa povećanjem broja italijanskih doseljenika rastao je i broj italijanskih HSK-kurseva. Kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, udruženja roditelja drugih nacija počinju organizirati analogne kurseve. Malo po malo, njih preuzimaju državne organizacije zemalja porijekla. Vaspitno vijeće (danas Prosvjetni savjet), 21. juna 1966. donosi prvu odluku u vezi istih, dozvolivši im da nastavu privremeno organizuju u školskim prostorijama osnovnih škola. Najprije je odluka važila samo za italijansku nastavu, koja se pri tome nije smjela održavati u vrijeme realizovanja redovne nastave ciriških škola.

Kasnijom odlukom od 16. maja 1972. godine, Vaspitno vijeće dozvoljava školskim opštinama da svojom odlukom, italijanske, kao i nove španske HSK-kurseve, integrišu u raspored časova redovne nastave. Iste godine, Švicarska konferencija kantonalnih direktora za obrazovanje i vaspitanje (EDK) odobrava realizovanje dva časa HSK-nastave u vrijeme održavanja redovne nastave.

1982. godine, italijanski i španski generalni konzulati, kao i predstavništvo Udruženja roditelja migranata u kantonu Cirih, zahtijevaju od Vaspitnog vijeća da se u cijelom kantonu Cirih integrišu HSK-kursevi u redovan školski sistem, i da se ocjene HSK-kurseva upisuju u švicarske đačke knjižice.

Odlukom koja je donesena 8. novembra 1983. godine, Vaspitno vijeće privremeno prihvata iste zahtjeve i za kurseve ostalih nacija. Ta nova odluka je doprinijela da HSK-kursevi dobiju novu vrijednost i učinila ih je poznatijim. Istovremeno započinje kordinirana saradnja između nosilaca HSK-kurseva, ciriških prosvjetnih vlasti i prosvjetnih radnika (razvoj novih nastavnih planova i programa, nastavnih sredstava i udžbenika, stručnih usavršavanja i probnih projekata). Nakon osmogodišnje probne faze, izvršena je procjena postignutih rezultata. Rezultat toga je donošenje odluke Vaspitnog vijeća 11. juna 1992. godine, i osnovu kojom se usvaja pravilnik pod nazivom „Sprovođenje kurseva maternjeg jezika i kulture“, kojim HSK-nastava postaje dijelom ciriškog osnovnog obrazovanja. Ovim pravilnikom je po prvi put omogućeno da se od strane Direkcije za vaspitanje (današnje Direkcije za školstvo), priznaju i nosioci nedržavnih HSK-kurseva. Pravilnik je ukinut kada je HSK-nastava u Zakonu o osnovnoj školi (2005. godine) i u Zakonskim odredbama o osnovnom obrazovanju (2006. godine) pronašla svoju pravnu osnovu.

Pored Španije i Italije, osamdesetih godina HSK-kurseve su organizirale i sljedeće iseljeničke države: Jugoslavija, Turska, Grčka i Portugal. Tek devedesetih godina kontinuirano se pojavljuju i drugi organizatori HSK-kurseva. Njih 22 organizatora HSK-kurseva, su bili priznati u školskoj 2010/11. godini, od strane Direkcije za školstvo kantona Cirih.

Sve ponude HSK-nastave, u priloženim tabelama na 5-oj strani, su priznate od strane Direkcije za školstvo. Pored toga prikazane su i ponude drugih jezičkih grupa. One su organizovane od strane privatnih udruženja, koja do sada nisu tražila priznanje od Direkcije za školstvo.


!

7

HSK-nastava organizovana od strane konzulata i ambasada (u 2011. god.)

Grčka Mađarska Španska (Španija)

Hrvatska Portugalska (Portugal) Srpska

Italijanska Slovenačka Turksa

HSK-nastava iza koje ne stoji država kao organizator

Albanska Francuska Portugalska (Brazil)

Arapska Kineska Ruska

Bosanska Koreanska Španska (Latino - Amerika)

Bugarska Kurdska (Sorani) Švedska

Finska

Nakon usvajanja HSK-Pravilnika od strane Vaspitno-obrazovnog vijeća 1992. godine, naglo se povećava broj polaznika HSK-nastave. Školske 2009/10. godine, HSK-nastava po prvi put obuhvata preko 10'000 učenika, pri čemu se broj učenika znatno razlikuje među samim jezičkim grupama. Presudni faktori koji utiču na brojnost đaka HSK-nastave su mnogostruki: veličina populacije pojedinih jezičkih grupa, organizaciona i finansijska situacija nosioca HSK-nastave, podrška zemlje porijekla itd.

Također je raznovrstan i način realizovanja HSK-nastave. Ta raznovrsnost se oslikava u činjenici, da se pojedini nosioci HSK-nastave i pojedine jezičke grupe razlikuju u pojedinim aspektima, kao što su stav o obrazovanju, razlozi imigracije ili izbjeglištva, različita historija, različiti pogledi na život u Švicarskoj.

HSK-nastava je prvobitno imala svrhu da pripremi učenike za što lakše uključivanje u školu i nastavak školovanja prilikom povratka u domovinu-zemlju porijekla. Vremenom su se svrha, a samim tim i cilj HSK-nastave promijenili, a iskustva su pokazala da se samo jedan mali dio učenika vratio u zemlju porijekla.

Zbog toga se prvobitni cilj nastave mijenja u pravcu unaprjeđivanja integracije djece prve i druge generacije u lokalnu društvenu zajednicu. U to vrijeme nastavu počinju pohađati i djeca dvojezičnih porodica kojima integracija ili „povratak“ nisu bili značajni. Za sve učenike se istovremeno uvodi kao poseban i važan cilj unaprjeđivanje dvojezičnosti, odnosno, unaprjeđivanje jezika zemlje porijekla. Time nastava uzima u obzir saznanja, dobijena na osnovu pedagoške prakse i istraživanja, kojima je utvrđeno da je dvojezičnost potencijal, od čijeg unaprjeđivanja koristi neće imati samo pojedinac već cjelokupna društvena zajednica.

Značaj ovog potencijala se ogleda u činjenici da u kantonu Cirih svako treće dijete dvojezično odrasta (stanje u 2008. godini, sa tendencijom povećanja). Danas je HSK-nastava najčešće na


!

8

raspolaganju svoj zainteresovanoj djeci, bez obzira kojoj naciji pripadaju, ukoliko njihov maternji jezik, tj. prvobitno naučeni jezik ili jezik porodice, odgovara jeziku HSK-nastave, odnosnu jeziku zemlje porijekla. Ovi novi postavljeni ciljevi ogledaju se u razvojnim projektima, poput „HSK-plus“ koji se fokusira na pedagošku saradnju sa osnovnom školom. U ovom modelu/projektu HSK-nastavnici sarađuju sa kolegama ciriške škole u okviru interkulturalne timske nastave, ili u oblasti saradnje sa roditeljima.2

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!2 Usporedi sa brošurom „Mehrsprachig und interkulturell. Beispiele guter Zusammenarbeit zwischen Lehrpersonen der

Heimatlichen Sprache und Kultur (HSK) und der Volksschule“, izdavač: Volksschulamt des Kantons Zürich, 2011.


!

9

3 Pojam i ideje vodilje 3.1 Pojam

Pohađanjem nastave maternjeg jezika i kulture, HSK-djeca i omladina proširuju kompetencije u znanju jezika zemlje porijekla. Pri tome se najčešće misli na maternji jezik, odnosno prvobitno naučeni jezik, a ponekad i na drugi jezik. Putem ove nastave učenici proširuju znanja o kulturi zemlje porijekla i o svojim sferama života. Oni se bave sobom u odnosu na različite sfere života, proširujući time vještinu integracije u društvo, bilo u švicarsko ili eventualno u društvo zemlje porijekla (ukoliko se kasnije vrate u domovinu). Ovom nastavom dobijaju cjelokupnu podršku u svom jezičkom, kognitivnom, socijalnom i emotivnom razvoju.

Termin „maternji jezik i kultura“ se u priloženom Okvirnom nastavnom planu zadržava, iako njegov smisao nije precizan. Samo za manji broj djece, koja pohađaju ovu nastavu, ovaj termin je precizan i jasan, jer konačno, njihova zemlja porijekla je njihova domovina. Većina djece je rođena u Švicarskoj i kreće se u različitim sferama života.

3.2 Ideje vodilje

• HSK-nastava pomaže učenicima da savladaju jezik zemlje porijekla srazmjerno njihovom uzrastu, predznanju i nivou poznavanja tog jezika.

• Ova nastava jača svijest o tome da je dvojezičnost dodatni potencijal koji učenici mogu da koriste. HSK-nastava višejezičnost smatra društvenom dobiti i pozitivno je vrjednuje i prihvata.

• HSK-nastava pruža djeci i omladini podršku u razvijanju pravilnog odnosa prema različitim konceptima identiteta, koji nastaju kao rezultat različitoj pripadnosti, kulturi, tradiciji i historiji. Pri tome se koriste, produbljuju i reflektuju individualna iskustva i saznanja djece koja su vezana kako za zemlju porijekla, tako i za Švicarsku. Pod iskustvima i saznanjima podrazumijevaju se, kako predstave o vrijednostima i normama, tako i historija ili religija. Predavanja vjeroučitelja i političkih ideologa ne spadaju pod ovu nastavu.

• Nastava potpomaže kod učenika razvoj sposobnosti snalaženja u konfliktnim situacijama, razvoj njihovih interkulturalnih vještina i njihove sposobnosti rasuđivanja i donošenja suda. Nastava promoviše razvoj otvorenog, antirasističkog i tolerantnog stava koji ne diskriminira.

• Nastava potpomaže integraciju učenika migrantskog porijekla u osnovnu školu.

• Nastava stvara uslove koji će omogućiti učenicima da budu sposobni da koriste svoju višejezičnost i interkulturalne kompetencije u kasnijem školovanju, ali i u svojoj budućoj profesiji – kako u Švicarskoj tako i u zemlji porijekla.

• Nastava pomaže učenicima da pronađu pravi put prema svojoj rodbini ili zemlji porijekla, ali im pomaže i pri integraciji u slučaju eventualnog povratka u zemlju porijekla.

• Nastava se orijentiše u odnosu na deset osnovnih stavova koje Nastavni plan i program kantona Cirih definiše kao ideje vodilje osnovne škole, a to su: interesovanje za saznavanjem i sposobnost snalaženja, spremnost na odgovornost i postizanje uspjeha, vještina vođenja dijaloga, solidarnost, svijest o tradicionalnoj vrijednosti, ekološka svijest, stvaralačke sposobnosti, sposobnost rasuđivanja i kritičko mišljenje, otvorenost i prepoznavanje onoga što se mora učiniti.


!

10

4 Didaktičke osnove 4.1 Elementarno i osnovno obrazovanje

Nastava maternjeg jezika i kulture bira primarno važne i egzemplarne sadržaje. Budi kod djece interesovanje da postavljaju pitanja i da obrađuju odgovarajuće, umjesne odgovore. Jadanput naučeno primjenjuje se u novim kontekstima, proširuje se i učvršćuje.

Nastava se temelji na stečenim iskustvima i na interesovanjima djece, i ona pobuđuje njihova nova interesovanja. To se ostvaruje kad god je moguće kroz direktan kontakt sa učiteljima, omogućavajući učenicima da povežu učenje sa svojim jezičkim vještinama. Napredovanja i zadaci odgovaraju, prema mogućnostima, nivou napredovanja pojedinih učenika.

Nastava koristi mogućnosti koje proizilaze iz činjenice da se djeca kreću u šarenolikom obimu različitih jezika i u različitim sferama života. Ona redovno prikuplja individualna iskustva učenika, njegujući pri tome „upoređivanje“ kao osnovni didaktički princip. Putem poređenja jezika zemlje porijekla i njemačkog jezika produbljuju se jezičke kompetencije oba jezika. Upoređivanjem različitih sfera života produbljuje se razumijevanje njihovih sličnosti i razlika, kao i njihovih važnih osobenosti. Veliku pomoć u procesu senzibilizacije za interkulturalnost i različite jezike čine koncepti koji se najčešće označavaju skraćenicom ELBE3 po kojoj su prepoznatljivi.

U nastavi su zastupljeni elementi igre, a usmeno izražavanje ima svoje posebno mjesto kod mlađih učenika. U vrtiću je nastava u osnovi zasnovana na igri.

Nastava osposobljava učenike da postepeno samostalno uče.

4.2 Ocjenjivanje učenika

Od drugog razreda osnovne škole učenici dobijaju za svoje postignute rezultate i napredovanje ocjene iz HSK-nastave. HSK-nastavnici priznatih HSK-škola unose za svakog učenika ocjenu u potvrdu, na kraju svakog semestra. Razredni starješina ciriške škole unosi istu u zvanično svjedočanstvo ciriške Osnovne škole.4 U vrtiću i u prvom razredu osnovne škole učenici ne dobijaju ocjene. HSK-nastavnici mogu putem roditeljskog sastanka informisati roditelje o postignutim rezultatima njihovog djeteta.

Ocjena daje obavještenje o tome na kom nivou je učenik postigao rezultate u okviru HSK-nastave, odnosno, koje postavljene ciljeve je ostvario i u kom obimu je napredovao. HSK-nastavnik može također po želji da vrjednuje i pojedinačne jezičke sposobnosti: razumijevanje saslušanog, razumijevanje pročitanog, usmeno izražavanje, pismeno izražavanje, prirodu i društvo.

Ocjenjivanje se odnosi na ciljeve Nastavnih planova i programa koje su osmislili nosioci HSK-nastave. Oni su zasnovani na ovom Okvirnom nastavnom planu. Ocjena je pokazatelj postignutih rezultata i dostignuća u nastavi, a nije pokazatelj ponašanja, savjesnosti, pažnje ili tačnosti.

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!3 ELBE je skraćeno od Eveil aux langues – Language awareness – Begegnung mit Sprachen. Ovaj pristup se ne fokusira

na ovladavanje jezicima i njihovim strukturama. U centru se mnogo više nalaze istraživanja, upoređivanja i otkrića u vezi jezika. Tome služe različita pogodna nastavna sredstva.

4 Na osnovu § 8 Pravilnika o načinu ocjenjivanja i unošenja ocjena u đačke knjižice (Zeugnisreglement) , 1. septembar 2008.


!

11

Prilikom vrjednovanja postignutih rezultata i ocjenjivanja u osnovi važi ista skala ocjenjivanja kao i u redovnoj osnovnoj školi.

Ocjenom se procjenjuju ukupni rezultati učenika koje je postigao u okviru nastave. Ta ocjena se ne formira samo na osnovu postignutih rezultata na testovima, već na osnovu sveobuhvatnog posmatranja rezultata učenika od strane nastavnika. Dakle, ocjena nije samo rezultat dobijen na osnovu prosječne ocjene urađenih testova.

Kao pomoć u ocjenjivanju može se prema mogućnostima i na osnovu dogovora sa razrednim starješinom redovne škole, također koristiti i Evropski jezički portfolio (ESP). Portfolio služi učenicima da svoje već ovladane jezičke kompetencije samovrjednuju i identifikuju. Oni ga mogu upotrijebiti i kao instrument uz pomoć kojeg će samostalno postaviti svoje ciljeve i planove u vezi daljeg učenja.

HSK-nastavnici pomažu, na zahtjev razrednog starješine, prilikom procjene učenika (naročito kada se radi o odlukama u vezi daljeg školovanja pojedinih učenika).

4.3 Domaći zadaci

Domaći zadaci mogu da unaprijede proces učenja jer pružaju mogućnost da se učenici bave naučenim i izvan nastave i nastavnog procesa. Učenici bi po pravilu trebali rješavati domaće zadatke bez pomoći roditelja. Pomoć i uključivanje njihovih kompetenci iz maternjeg jezika ima smisla kada su u pitanju zadaci koji se rješavaju putem dijaloga ili kroz igru. U svakom slučaju se očekuje da roditelji pokažu interesovanje za nastavu i učenje svoga djeteta. HSK-nastavnici vode računa o podjeli domaćih zadataka prema individualnim sposobnostima i potrebama učenika. Time se izbjegava preopterećivanje učenika, a unaprjeđuje se motivacija pravilno odabranim zahtjevima i izazovima.

4.4 Udžbenici i pomoćna nastavna sredstva

Udžbenici i pomoćna nastavna sredstva se biraju od strane organizatora HSK-nastave i stavljaju se na raspolaganje. Oni uzimaju u obzir različite sposobnosti učenja učenika, različite ciljeve učenja i različite specifične situacije pojedinih učenika (dvojezičnost, iskustva u vezi migracije). Nastavna učila pomažu u realizaciji zahtjeva Okvirnog nastavnog plana i pridržavaju se istih.

4.5 Izbor metoda

U organizaciji nastave nastavnici imaju slobodu pri izboru metoda rada na osnovu okvira didaktičkih osnova i ovog Nastavnog plana. Oni biraju one metode koje u zavisnosti od određene nastavne situacije najbolje odgovaraju postavljenim ciljevima i sadržajima nastave kao i samim učenicima. Nastavnici vode računa o primjeni mnogobrojnih metoda i oblika nastave kao npr. frontalne, problematske, programirane nastave, rada u parovima/grupi itd.

Pri izboru metoda mora se voditi računa o tome da su odjeljenja najčešće heterogeno sastavljena, što znači da učenici dolaze iz različitih odjeljenja ili škola, različitog su uzrasta, imaju različite biografije i različitog su jezičkog predznanja.


!

12

4.6 Politička i vjerska neutralnost

HSK-nastava je politički i vjerski neutralna. Polazi od pluralističkog pogleda na svijet i odriče se političke i nacionalne indoktrinacije. Ukoliko se nastava bavi religijom, onda je njen cilj upoznavanje religija a ne vjerska pripadnost, vjeroispovijest ili izvršenje određenog vjerskog rituala.


!

13

5 Nastavno područje «Jezik» 5.1 Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja

HSK-nastava se odvija na odgovarajućem standardnom književnom jeziku. Pri tome se nastavom obuhvataju predznanja maternjeg jezika samih učenika, koja mogu biti veoma različita, kao i različiti dijalekti područja iz kojih potiču roditelji učenika.

Nastava vodi računa o tome da jezičke kompetencije jezika zemlje porijekla odgovaraju njegovom prvom ili drugom naučenom jeziku. Nastavnik dakle individualizuje nastavu onoliko koliko je potrebno i moguće. U tome može da koristi elemente didaktike koji se bave jezikom nastave kao da je prvi ili drugi naučeni jezik ili kao da je strani jezik.

Djeca i mladi proširuju svoje jezičko razumijevanje tako što – primjereno svom nivou – upoređuju jezik HSK-nastave sa njemačkim jezikom. Oni shvataju važne interference i analogiju između maternjeg i njemačkog jezika.

Standardni književni jezik, koji se koristi u zemlji porijekla, je presudan za uspostavljanje ortografskih i gramatičkih pravila. Učenici ne uče pravopis i gramatiku radi učenja pravila, već ih uče kao sastavni dio jezika u okviru obrade usmene i pisane književnosti.

Rad na bogaćenju rječnika osposobljava učenike da se odgovarajuće izraze u odnosu na različite situacije i različite teme.

Korisno je da učenici često i direktno doživljavaju ono što bi usmeno i pismeno trebali da izraze. Nastavnici zbog toga uzimaju u obzir prijedloge učenika kao i različite primjere u vezi njihovih aktuelnih situacija. Oni unaprjeđuju interesovanja učenika za standardni književni jezik putem kreativnog odnosa prema odabranim literarnim tekstovima – kako iz klasične tako i iz moderne literature.

Učenici proširuju svoje sposbnosti i vještine jezika zemlje porijekla ne samo u okvirima osnovne komunikacije i usmenog izražavanja koje su potrebne u svakodnevnici tkzv. Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS). Oni ovladavaju pri tome i jezičkim kompetencama koje imaju odlučujuću ulogu u kognitivnom učenju u školi tkzv. Cognitive Academic Language Proficiency (CALP). Ove CALP-sposobnosti im omogućavaju da razumiju kompleksne i apstraktne stručne sadržaje, da prepoznaju uzročno-posljedične veze i da njihov napisani tekst ima strukturu. Dakle, HSK-nastava unaprjeđuje prelazak i razvoj iz BICS-nivoa u CALP-nivo. Nastava podiže samopouzdanje i svijest učenika o razlikama između nivoa koji se odnose na nivo ovladanosti jezikom i uči ih kako iste koristiti.

Učenici dobijaju uvid kako se jezik mijenjao i razvijao u njihovoj zemlji porijekla.

U redovnoj osnovnoj školi se djeca opismenjavaju na njemačkom jeziku koristeći latinično pismo. Putem HSK-nastave učenici pored latiničnog pisma uče i pismo jezika zemlje porijekla. Ukoliko je to jedno potpuno drugačije pismo – poput arapskog ili kineskog – opismenjavanja se odvijaju nezavisno jedno od drugog i ne moraju biti bliže kordinirana. Ukoliko se u okviru HSK-nastave djeca opismenjavaju, a da se pri tome koristi latinično ili ćirilično pismo, HSK-nastavnik je dužan da uzme u obzir način opismenjavanja na njemačkom jeziku, na njemačkom alfabetu, u okviru redovne osnovne škole kako bi se izbjegle konfuzije u procesu učenja. HSK-nastavnik je dužan upoznati različitosti u odnosu na njemački alfabet i da iste umije prikazati. Ukoliko se opismenjavanje odvija


!

14

istovremeno, HSK-nastavnici se trebaju informisati o trenutnom stanju i metodama opismenjavanja odjeljenja određenog djeteta. Prema mogućnostima HSK-nastavnik koordinira sa razrednim starješinom svoga učenika.

5.2 Osnovni ciljevi nastavne oblasti «Jezik»

Predgovor u vezi ciljeva nastavne oblasti

Sljedeći ciljevi su djelimično formulisani analogno ciljevima iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu – za nastavnu oblast „Jezik“, a djelimično su naknadno definisani. Završetkom obaveznog osnovnog obrazovanja oni bi trebali biti ostvareni.

Unaprjeđivanje funkcionalne višejezičnosti Učenici na svom maternjem jeziku ovladavaju kompetencijama koje – zajedno sa kompetencijama iz njemačkog i stranog jezika – doprinose razvoju funkcionalne višejezičnosti. U centru se dakle nalazi sljedeće: razumijevanje napisanog/saslušanog, kao i razumljivo usmeno i pisano izražavanje. Jezičko savršenstvo igra podređenu ulogu i nema veliki značaj.

Saslušati i razumjeti Učenici mogu razumjeti ono o čemu se govori na njihovom maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla. Oni su u stanju da diskusije, referate, radio i TV-emisije vezane za opšte teme prate i da zauzmu svoj kritički stav u vezi onoga što su čuli. Također uče da tumače ono što je putem tona ili govora tijela saopšteno.

Čitanje

Učenici čitaju rado. Oni uče da čitanje može biti zabavno i korisno, da ih obogaćuje.

Književnost je oblik umjetničkog izražavanja u svakoj kulturi. Učenici trebaju upoznati različite književne oblike. Oni znaju kako, kada i gdje mogu nabaviti knjige na svom maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla. Oni poznaju različite medije, izvore i vrste tekstova.

Sposobni su iz tekstova preuzeti određene informacije, raspitati se u vezi onoga što nisu razumjeli ili potražiti odgovor.

Govor Nastavnik organizuje govorne vježbe koje za djecu i omladinu imaju značaj i iste unaprjeđuje u okviru jezičkih interakcija.

Učenici su u stanju stvari objasniti i formulisati, a mišljenja i osjećanja iskazati. Oni su sposobni izjave drugih razumjeti i postavljati pitanja.

Oni mogu pričati priče, pročitati i sastaviti tekstove i slobodno ih izložiti.


!

15

Pisanje

Učenici rado pišu.

Oni redovno čitaju jedni drugima svoje napisane sastave i daju jedni drugima povratnu informaciju. Na taj način doživljavaju pisanje kao socijalni proces u kome završni proizvod ne stoji slučajno u centru.

Oni su u stanju formulisati kako svoje misli, tako i stvarne i fiktivne sadržaje. Oni mogu – shodno svome uzrastu – svoje sastave gramatički i ortografski pravilno napisati, po potrebi uz pomoć priručnika.

Primjećuju da se i na maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla mogu izražavati na mnogobrojne načine i da za svoje pismeno izražavanje imaju bogatstvo izbora.

Opažanje govora Pravilno poređenje njemačkog jezika i jezika nastave po nivoima, omogućava učenicima da prepoznaju posebnosti i istovjetnosti u upotrebi njemačkog i maternjeg jezika. Višejezičnost doživljavaju kao prednost i bogatstvo.

Učenici uviđaju da je jezik raznolik, živ i promjenljiv. Uče ga koristiti shodno različitim situacijama. Oni prepoznaju da je bogatstvo njihovog rječnika i način izražavanja u direktnoj vezi sa njihovim interesovanjem za jezik zemlje porijekla. Doživljavaju svoj maternji jezik tj. jezik zemlje porijekla u pojedinim stručnim oblastima kao stručan jezik.

Slušajući, čitajući, pišući i govoreći, učenici usvajaju osnovne gramatičke sadržaje i uče iste primjenjivati. Putem ciljano postavljenih pitanja i pretraživanjem odgovora oni shvataju da će time uvećati svoje znanje o jezicima.

Učenici se upoznaju sa razlikama između dijalekta i standardnog književnog jezika u okviru maternjeg jezika tj. jezika zemlje porijekla i postepeno se vode od varijanti dijalekta ka standardnom književnom jeziku.

Pismo i grafičko obilježavanje Učenici znaju pismo jezika zemlje porijekla.

Sredstvo pisanja i napor koji ulože u način izražavanja nalaze se u ravnopravnom odnosu sa svrhom pisanog sastava.


!

16

6 Nastavno područje «Priroda i društvo» 6.1 Značenje i specifičnosti ovog nastavnog područja

Učenici se kroz HSK-nastavu bave pitanjima koja se odnose na njihov specifični položaj dvojezičnog djeteta koje potiče iz jedne migrantske ili višejezične porodice. Međusobnu povezanost u razredu doživljavaju upotrebom istog jezika zemlje porijekla, kao i slična iskustva migranata i nacionalnih manjina. Različita su im lična iskustva i kontakti sa zemljom porijekla. Nastava uzima u obzir razlike u vjeroispovijesti, pogledu na svijet, socijalnom statusu i specifičnosti geografskih položaja unutar iste zemlje porijekla.

Značajne vrijednosti zemlje porijekla se tematiziraju. Na to se mogu nadovezati i poređenja sa značajnim vrijednostima Švicarske. Svijest o sličnostima i razlikama pomaže boljem shvatanju i objašnjenju vlastitih vrijednosti. Ovaj proces unaprjeđuje razvoj samostalne ličnosti koja je u stanju da integriše različite sisteme odnosa. Istovremeno ta povezanost različitih sistema jača samopouzdanje učenika.

Nastava se bavi stručnim temama i produbljuju znanja o kulturi zemlje porijekla. Na osnovu konkretnih događaja ostvaruje se paralelna veza sa Švicarskom.

Nastava reflektira iskustva stečena emigracijom i migracijom i svakodnevnim zajedničkim životom u jednom multikulturalnom društvu.

Učenici se upoznaju sa historijom i geografijom zemlje porijekla putem egzemplarne nastave. Informišu se o sadašnjem načinu života u zemlji porijekla i u Švicarskoj.

Nastava promoviše otvoreno i tolerantno ponašanje. Učenici proširuju svoje sposobnosti da sa ljudima drugih kultura zajedno žive uz puno poštovanja, da čine kompromise, da mirno prevazilaze i rješavaju konflikte. Tolerantan stav i poređenje oslobođeno predrasuda, doprinose razvoju interkulturalnih kompetencija – bilo da se radi o različitim regionima zemlje porijekla, dijalektima, govorima i vjeroispovijestima, bilo da se radi o razlikama između zemlje porijekla i Švicarske ili zemlje porijekla i drugih zemalja.

6.2 Ciljevi nastavne oblasti «Priroda i društvo»

Predgovor u vezi ciljeva nastavne oblasti

Sljedeći ciljevi su djelimično formulisani analogno ciljevima iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu – za nastavnu oblast „Priroda i društvo“, a djelimično su naknadno definisani. Završetkom obaveznog osnovnog obrazovanja oni bi trebali biti ostvareni.

Pojedinac i društvo

U kontaktu sa ljudima učenici uče saslušati sagovornika, te da prepoznaju osjećanja i da ih razumiju, kao i to, da se upuste u razgovor i da pravilno shvate sagovornika. Oni svaki put iznova provjeravaju sliku koju su stvorili o sebi i o drugima.


!

17

Oni se bave različitim sferama života zemlje svog porijekla kao i Švicarske, razvijajući otvoren stav prema njima. Uče da prepoznaju i reflektuju osjećanja pripadnosti različitim sferama života i da ista integrišu u svoju ličnost. Pronalaze konstruktivan pristup prema eventualnim divergentnim osjećajima lojalnosti.

Svjesnim obrađivanjem različitih iskustava porodice, prijatelja, škole, zemlje porijekla, svoje etničke grupe i vjerskih institucija dobijaju uvid u socijalno uzročno-posljedične povezanosti, kao i uvid u njihovo međusobno djelovanje. Oni prepoznaju i saznaju da je pojedinac dio društva, da od njega zavisi i da na njega utiče.

Oni se bave različitim religijama koje su dio historije i kulture njihove zemlje porijekla. Pod tim se podrazumijevaju saznanja o različitim vjeroispovijestima, a ne misli se na nastavu vjeronauke određene religije (vidi 4. 6). Učenici produbljuju svoje razumijevanje za različite vjere upoređivanjem različitih religija – različitih vjeroispovijesti koje su zastupljene u zemlji porijekla ili u Švicarskoj.

Učenici stiču iskustvo da su u ljudskom životu neophodni međusobna pažnja i poštovanje pravila. Oni su također svjesni toga da su takva pravila, zasnovana na vrijednostima i normama, promjenljiva i da se mijenjaju.

Saznaju da su odgovori na mnoga osnovna pitanja zasnovani na ličnom ubjeđenju i pogledu na svijet i da zavise od njih. Oni poznaju vrijednosti i tradiciju zemlje porijekla i Švicarske, i bave se njima.

Socijalne obaveze mogu ozbiljno shvatiti. Konflikte rješavaju na miroljubiv način, razgovorom i obostranim poštovanjem. U težnji da učestvuju u sopstvenom razvoju, uče odgovorno koristiti svoje slobodno vrijeme.

U procesu odrastanja uče identifikovati svoje i tuđe emocije, te da ih nazovu pravim imenom i da razgovaraju o novim izazovima.

Elementarno znanje o psihičkim, emotivnim i fizičkim procesima čovjeka i odgovarajući rječnik za jezik zemlje porijekla, pomaže im da bolje shvate sebe i bližnje, a to im omogućava lakšu orjentaciju u životu. Raspolažu potrebnim terminima i pojmovima koji im dalje omogućavaju da govore o svojim ličnim zapažanjima, potrebama i brigama.

Svjesno i odgovorno se odnose prema svom psihičkom i fizičkom zdravlju, kao i prema zdravlju svojih bližnjih.

Priroda i tehnika

Učenici stiču svijest o uzajamnoj povezanosti prirode, tehnike i čovjeka u smislu univerzalnih zakonitosti.

Oni razumiju različite (tehnološke) razvojne faze. Egzemplarno uče o dostignućima iz područja prirode, čovjeka i tehnike i proširuju svoj rječnik na maternjem jeziku tj. jeziku zemlje porijekla.


!

18

Zavičaj i svijet

Učenici se zainteresovano i otvoreno zanimaju za svoje neposredno okruženje i za svoju zemlju porijekla.

Samostalno istražujući, koristeći slike, karte i druge medije učenici stiču određenu sliku o zemlji svog porijekla zahvaljujući refleksiji i upoređivanju sa Švicarskom.

Geografski, privredni i ekološki sadržaji produbljuju saznanja o zemlji porijekla. Ovo osnovno, orjentaciono znanje im pomaže da zavičaj u cjelini sagledaju i da informacije, dobijene na osnovu različitih izvora, klasifikuju i procijene. To im također pomaže u pronalaženju samog sebe u zemlji porijekla.

Suočavaju se sa životnim i radnim formama u zemlji porijekla i upoređuju ih sa Švicarskom.

Oni su upoznati sa zemljom porijekla. Prema pripadnicima različitih populacionih grupa u zemlji porijekla i u Švicarskoj odnose se po mogućnosti nepristrasno. Uz to se trude da pronađu razumijevanje za njihove predstave o vrijednostima i o životnim formama. Prepoznaju tuđe i svoje predrasude i uče prema njima konstruktivno da se ophode.

Prošlost, sadašnjost, budućnost

Učenici poznaju i poštuju kulturnu baštinu zemlje porijekla u sadašnjosti i u prošlosti.

Na osnovu elementarnih orjentacionih znanja mogu da klasifikuju događaje, razvoj i svjedočanstva prošlosti i sadašnjosti zemlje porijekla. Pri tome, priča o migraciji vlastite grupe igra važnu ulogu.

Uče na odabranim primjerima da je svaka predstava subjektivna i da već sadrži ocjenu. Shvataju da se bolje mogu razumjeti različita stanovišta i interesovanja na osnovu poznavanja njihove historijske pozadine.

Učenici shvataju da ljudi svojim osjećanjima, razmišljanjima i djelovanjima utiču na razvoj. Učenici se suočavaju sa regionalnim, nacionalnim i globalnim problemima i uočavaju njihove uticaje na životni prostor.

Imaju uvid u pregled uslovljenosti i povezanosti između politike, privrede i kulture.

Prepoznaju mogućnosti na koji način mogu sami da utiču i budu odgovorni za sadašnji i budući razvoj.

Upoznati su sa suštinskim ljudskim pravima i pravima djeteta i orjentišu se prema njima.


!

19

7 Nastava na različitim uzrasnim nivoima

Posebna podjela ciljeva po nivoima nedostaje u ovom Okvirnom nastavnom planu, jer do definisanja istih dolazi tek na nivou definisanja opštih ciljeva. Organizatorima HSK-nastave je prepušteno da po nivoima definišu osnovne/opšte ciljeve i odgovarajuće relevantne sadržaje kako bi se nastavnici mogli pripremiti za nastavu. Naredno se ograničava samo na osnovna razmatranja po nivoima.

7.1 Posebnosti po nivoima

Vrtić

Djeca ovog uzrasta uče putem iskustava i radnji, nezavisno ih izvodeći ili oponašajući. Činjenice uvijek uče u određenim kontekstima. Ono što uče usputno ili slučajno, usvajaju uz pomoć nastavnika, a to se kroz određene koncepte pretvara u jasno znanje. Na primjer, skačući sa merdevina djeca usvajaju termin merdevine, ali također i tehniku skakanja i osjećaj za strah ili uspjeh. Shodno tome nastava polazi od svakodnevnih iskustava djece, nudeći situacije u kojima djeca uče putem ličnih postupaka i iskustava.

Nastava obezbjeđuje iskustvene situacije u kojima djeca uče da shvate slike i predstave u riječi i rečenici. Pri unaprjeđivanju bogatstva rječnika vodi se računa – ne samo o rječniku u vezi životnog prostora djece – već i o funkcionalnim riječima u vezi prostorne orjentacije (gdje, iza, iznad itd.) kao i u vezi logičnih odnosa (više, manje, podjednako itd.).

Nastava kroz igru približava djeci svijet slikovnica i pisane riječi. Djeca uče da simboli, znakovi i piktogrami iz njihove svakodnevnice imaju svoje značenje.

Djeca prepoznaju napisano i funkciju pisma. Oni vježbaju ciljano i kontrolisano da se odnose prema materijalu za pisanje. U zavisnosti od svojih individualnih sposobnosti, počinju učiti čitati i pisati. To se ne dešava u svakoj jezičkoj grupi na isti način: učenje latiničnog pisma na tom uzrastu sprovodi se samo ukoliko to samo dijete želi. Kod drugih grupa ovladavanje pisanjem može imati veći značaj. (vidi poglavlje 5.1)

Mlađi nivo

Polaznu tačku čine svakodnevna i lična iskustva djece u porodici, u zemlji porijekla i u Švicarskoj. Povezanost djece sa porodicom i usmjerenost prema njihovim predstavama o vrijednostima su na ovom uzrastu još uvijek jaki i veoma izraženi.

Nastavom se unaprjeđuju sve jezičke oblasti: razumijevanje saslušanog i usmeno izražavanje, čitanje i pisanje. Pri tome je igra još uvijek osnovna forma učenja. Uvođenje u proces čitanja i pisanja se oslanja na opismenjavanje na njemačkom jeziku – jeziku nastave. Tamo gdje to ima smisla, nastavnik pravi paralelu i poređenje sa njemačkim alfabetom kako bi izbjegao nesporazume. (vidi poglavlje 5.1)


!

20

Srednji nivo

Za djecu srednjeg nivoa veoma je važna grupa istog uzrasta. Na ovom uzrastu djeca razvijaju prirodno interesovanje za različite načine i sfere života sa kojima dolaze u dodir. Prema svom okruženju (porodici, školi) imaju uopšteno govoreći pozitivan stav i ne dovode ga u pitanje. Oni su po pravilu nepristrasni, otvoreni i spontani prema kulturi zemlje porijekla i interesuju se za odnose i veze sa svojom porodicom u zemlji porijekla.

Nastavom se unaprjeđuju svi segmenti jezika – razumijevanje saslušanog i usmeno izražavanje, čitanje i pisanje. Poseban fokus leži na proširivanju vještina zahtjevnih i kompleksnih jezičkih sposobnosti (Cognitive Academic Language Proficiency, CALP).

Stariji nivo I

Na nivou starijeg uzrasta mladi se sve više kritički suočavaju sa svojim mjerilima vrijednosti i sa mjerilima vrijednosti svoga okruženja. Posljedica toga je okretanje od tradicionalnih vrijednosti i normi ili njihovo idealiziranje. Oni često preispituju i sam smisao HSK-nastave.

Nastavnik razumije ove preokrete, reaguje na njih kritički uvodeći u nastavu različite (životne) modele. Na taj način pomaže učenicima i osposobljava ih da se orjentišu, razviju svoju ličnost i da pronađu svoj lični put. Posebno se time pomaže mladima da u svoj život integrišu različita iskustva, mjerila vrijednosti i osjećaj pripadnosti.

Nastavom se obuhvataju individualne sposobnosti i znanja mladih. Učenici se ohrabruju da daju doprinos nastavi svojim specifičnim interkulturalnim znanjem ili znanjem opšte kulture – ne samo u okviru HSK-nastave nego i u okviru redovne osnovne škole i van škole.

Posebnu vrijednost i mjesto u nastavi zauzima usmena i pisana komunikacija, opažanje govora i vaspitanje koje se odnosi na upotrebu medija. Mladima se pruža mogućnost da ovladane jezičke vještine u različitim jezicima primjene (jezik zemlje porijekla, njemački, francuski, engleski), da pronađu analogije i povežu znanja. Na taj način produbljuju svoje jezičke vještine i način njihove upotrebe.

Nastava podržava mlade u razvoju i u izboru budućeg zanimanja i daje im podršku u integraciji i pri ulasku u profesionalni život. Naročito ih nastava ohrabruje u tome da svoju dvojezičnost i interkulturalne kompetencije doživljavaju i koriste kao dodatne resurse.

7.2 Pregled tema po nivoima

Priložena tabela daje pregled tema po nivoima koje se u okviru HSK-nastave mogu obrađivati. Ona obuhvata veliki broj mogućih tema. Imajući u vidu ograničeni broj časova, nastavnik mora sam da napravi izbor istih. Upoređivanje različitih jezika, odnosno, sfera života u okviru većine tema ima i smisla i koristi. Zahvaljujući tom principu moglo bi se npr. razgovarati o tome u kojoj su mjeri u vrtiću i u porodici slični ili različiti određeni standardi i norme. Ovakva poređenja nisu eksciplitno primjenljiva u obradi svake teme.


!

21

Teme Vrtić Mlađi nivo Srednji nivo Stariji nivo I

Ja i drugi – živimo zajedno

upoznati jedni druge; vrtić: pravila, ritam dana i norme; rituali; zajedno sa dugima nešto uraditi ili doživjeti; drugarstvo; svađa; šta mogu već sam uraditi

pozdraviti se, predstaviti se (jedni drugima); način ophođenja i pravila lijepog ponašanja; škola: pravila, ritam dana i norme; drugarstvo; svađa

različite grupe i kulture: ista i različita pravila i vrijednosti, – međusobno poštovanje i uzajamno priznavanje, konflikti i strategije razrješavanja konflikta; ko sam ja: ono što me čini, gdje pripadam; uloga polova: dječaci–djevojčice; Prava djeteta

pojedinac i grupa, pripadnost i otuđenje; zajednički život većine i manjine: integracija, rasizam, aktuelne debate i događaji; uzori i idoli: iz sporta, nauke, kulture i historije; odnosi prema drugom polu (kulturološke specifičnosti i očekivanja); Ljudska prava


!

22


Porodica moja porodica i rođaci

moja porodica i rođaci; pravila i norme u porodici

podjela radnih obaveza i zadataka u porodici; Historija moje porodice: generacije i porodično stablo; različite forme porodice

uloga članova porodice: hronološki kroz historiju, kulturološke razlike; moje (lično) razumijevanje podjele uloga; Funkcije i forme u porodici u zavisnosti od historije i kulture; lične vrijednosti;

Igra i slobodno vrijeme

igranje: zajedno, na različitim mjestima, sa različitim igračkama; alati i sredstva za rad

igranje: zajedno, na različitim mjestima, sa različitim igračkama; moderne i tradicionalne igre i igračke; Slobodno vrijeme i hobi

odmoriti se i oporaviti se; organizovanje slobodnog vremena; sport; grupa mladih; upotreba digitalnih i drugih medija

odmoriti se i oporaviti se; organizovanje slobodnog vremena; susret mladih; kultura mladih (muzika, jezik) ; grupa vršnjaka; udruženja; upotreba digitalnih i drugih medija; Reklama


!

23


Domicile, quartier et ville

Okruženje u kući, vrtiću; moj put do škole; saobraćaj i saobraćajna sredstva

Naš stan: zgrada i okolina; moj put do škole; saobraćajna sredstva

Zgrade/kuće i stanovanje (također i sa aspekta različitih društvenih slojeva); quartier/village, magasins

Stanovanje i stil gradnje: istorijski razvoj; gradovi i urbanizacija (razvoj u svijetu)

Proslave, običaji i moda

Rođendan i druge važne proslave; odjeća

Rođendan i druge važne proslave, različiti vidovi proslava; Rođendan i druge važne proslave, različiti vidovi proslava;

Proslave različitog karaktera; vjerski običaji i tradicija; Moda i oblačenje hronološki kroz historiju; odjeća za posao, odjeća i njena uloga/ status, markirana odjeća

Kultura izlazaka i sijela; Moda i rituali hronološki kroz historiju

Zdravlje i ishrana Moje tijelo: dijelovi tijela; higijena; doktor; zdrava ishrana i zdravo piće

Ljudsko tijelo; pet čula; higijena; zdrava ishrana i zdravo piće, način ishrane i navike

zdravlje i bolest; vođenje zdravog načina života; odakle dolaze namirnice, povrće i voće u odnosu na godišnja doba

sport; zavisnost; ishrana; različita kultura ishrane u zavisnosti od kulture, historije i podneblja


!

24


Geografija Geografski pojmovi sa kojima se dijete susreće u svojoj svakodnevnici (mjesto stanovanja, zemlja porijekla, Švicarska, susjedne zemlje itd.)

Pojmovi u vezi orjentacije u prostoru; moja zemlja porijekla: pregled iz geografije, klima

Pojmovi u vezi geografskih sadržaja; važnije odlike hidrografije; planine i gradovi u zemlji porijekla

geografske karakteristike pojedinih regiona zemlje porijekla

Priroda i tehnika životinje; voće i povrće; godišnja doba i promjene u prirodi; Pojmovi i termini za definisanje vremena (godina, mjesec, sedmica, dan, sat, veče, podne, juče, danas, sutra itd.); kućni aparati

Kućni ljubimci; životinje i biljke; šuma; voće i povrće; četiri elementa; Godišnja doba; Sat, gledanje na sat; bicikl

Različite vrste biljaka i životinja; lanac ishrane; Vrijeme i vremenska prognoza; zaštita životne sredine, svjetske prirodne katastrofe

ekologija, zaštita i ugrožavanje životne sredine (npr. reciklaža i odlaganje otpada); aktuelne rasprave u oblasti nauke (testiranje životinja, istraživanje genetskog koda itd.); digitalne igračke i aparati za komunikaciju


!

25


Književnost i umjetnost

pjesme; rima; bajke; slikovnice; boje; jedno djelo samostalno osmisliti i sa drugima o njemu razgovarati

pjesme; rima; bajke; slikovnice; filmovi

priče, sage, basne, pjesme; interkulturalna biblioteka; filmovi

Primjeri klasične i moderne književnosti; filmovi; likovna umjetnost, muzika i drugi oblici umjetnosti; umjetnici

Historija i prošlost

«kada sam bio/la mali/la»; razlike prije – danas; lični doživljaji u zemlji porijekla: putovanja, raspusti

«kada sam bio/la mali/la»; lični doživljaji u zemlji porijekla: putovanja, raspusti

historija moje porodice; migracija; historija zemlje porijekla: važni događaji, mitovi o nastanku

Moja biografija (npr. Obrazovanje ili učenje jezika); aktuelni socijalni i politički razvoj u zemlji porijekla; vjeronauka; političko i građansko obrazovanje (npr. Izbori i glasanje)


!

26


Svijet zanimanja i obrazovanje

Zanimanja osoba iz ličnog okruženja (majka, otac, vaspitačica); prodavač, doktor

Zanimanja u školi i u javnim preduzećima (ugostiteljstvo, policija, bolnica, trgovina itd.)

Željeno zanimanje; reprezentativni primjeri ličnosti različitih zanimanja; Značenje obrazovanja i radnog odnosa

Izbor zanimanja i ulazak u profesionalni svijet ili nastavak školovanja u Švicarskoj ili u zemlji porijekla: zanimanja i preduslovi za određeno zanimanje, razlike između zemalja; profesija i identitet; korištenje ličnih vještina i interkulturalnih kompetencija; pitanja u vezi različitih polova i izbora zanimanja; privreda: različiti sektori, historijski razvoj, nezaposlenost, sindikati


!

27

8 Rječnik Sljedeće napomene opisuju kontekst u kom su navedeni termini korišteni i ono što se pod njima u datom tekstu podrazumijeva.

Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS)

Korisno je napraviti razliku između dvije osnovne vještine kada se govori o procesu usvajanja i učenja jezika: jezičke vještine/kompetencije koje se koriste u svakodnevnici i u direktnoj komunikaciji, u stručnom jeziku nazvane BICS (Basic Interpersonal Communicative Skills - osnovne sposobnosti međusobne komunikacije). Jezičke kompetencije na kognitivno-akademskom nivou, koje su od suštinskog značaja za učenje u školi, nazvane su CALP (Cognitive Academic Language Proficiency - poznavanje jezika na akademskom nivou). BICS kompetencije su – također i u obliku pisanih tekstova – orjentisane na usmeno izražavanje: Rečenice su rijetko umetnute, nadovezuju se jedna na drugu. Vokabular je preuzet iz svakodnevnog rječnika. Međutim kognitivno - akademski nivo jezika zahtijeva sofisticirane vještine: na ovom nivou je potrebno umijeće predstavljanja prostorno i vremenski udaljenih činjenica, kao i poznavanje gramatičkih normi i pravila pisanja. Za to je potrebna vještina razumijevanja složenih rečenica, narativnih struktura, kao i vještina poznavanja različitih vrsta tekstova. Neophodan je i prošireni vokabular, kao i odgovarajuće kompetencije, kako bi se apstraktni sadržaji mogli prenijeti, a zahtjevni stručni tekstovi razumjeti i dešifrovati.

Bilingvalizam

Pogledaj → Objašnjenje pojmova za prvobitno naučeni jezik i drugi naučeni jezik.

Cognitive Academic Language Proficiency (CALP)

Pogledaj → Basic Interpersonal Communicative Skills (BICS).

Dijalekt

Dijalekt je varijetet jezika koji koriste ljudi određenog mjesta, kraja ili geografske oblasti. Dijalekti su posebna vrsta živog (govornog) jezika, rijetko imaju pisanu formu. U nekim slučajevima se izrazito razlikuju od književnog standardnog jezika. Dijalekt može odgovarati ambjentalnom jeziku (regionalnom jeziku / jeziku okoline).

Djeca drugog govornog područja

Djeca drugog govornog područja su ona djeca koja vladaju svojim prvobitno naučenim jezikom tj. maternjim jezikom, ali ne i jezikom okoline. U ovom regionu jezici okruženja su švicarski dijalekt i njemački jezik. Značenje pojma djeca drugog govornog područja nije statičan, jer ta ista djeca u kratkom periodu gube tu oznaku, postajući dvojezična.

Djeca migrantskog porijekla

Vidi migrantsko porijeklo.


!

28

Drugi jezik, njemački kao drugi jezik (DaZ)

Drugi jezik je onaj jezik koji se uči kao drugi jezik. Kod djece migrantskog porijekla to je po pravilu onaj jezik – njemački jezik u našem slučaju – koji im omogućava da uzmu učešća u komunikaciji lokalnog govornog područja. Kao stručan naziv koristi se termin – njemački kao drugi jezik ili skraćenica DaZ. Međutim, svoj ovoj djeci njemački jezik nije drugi jezik. Ukoliko oni, npr. pripadaju trećoj generaciji doseljenika, oni uče njemački češće kao prvi jezik, a jezik zemlje porijekla kao drugi jezik ili kao drugi prvi jezik (primarni bilingvalizam).

Dvojezičnost, dvojezičan

U najširem smislu riječi jedna dvojezična (ili bilingvalna) osoba je ona osoba koja aktivno ili pasivno posjeduje kompetencije oba jezika. U ovom Okvirnom nastavnom planu koristi se međutim jedna uža definicija: Dvojezična djeca su ona djeca koja govore njemački jezik i jedan ili više jezika zemlje porijekla. (Dvojezičnost je ovim Nastavnim planom drugačije definisana od višejezičnosti. Vidi gore odgovarajuće ključne riječi.)

Identitet, bikulturalni identitet

Identitet se u Okvirnom nastavnom planu tumači kao opažaj samog sebe. Ovo uključuje subjektivnu percepciju sopstvenog stanja, njen kontinuitet i individualnost. Identitet nije nepromjenljiv, već je šta više dinamičan i procesualan. Za njegovo formiranje su presudne socijalne interakcije sa drugim ljudima a samim tim i jezik komuniciranja. Pod bikulturalnim identitetom se podrazumijeva subjektivno doživljen osjećaj pripadanja istovremeno dvijema ili više različitih grupa – etničkih, jezičkih itd.

Integracija

Pod integracijom se ovdje podrazumijeva proces u kome su pojedinci i grupe različitog socijalnog, kulturološkog i jezičkog porijekla postigli da budu ravnopravni socijalni i politički učesnici društva, u kome se poštuju njihove specifične jezičke i kulturne osobenosti.

Interferencija

O interferencama se govori kada se elementi ili strukture prvobitno naučenog jezika prenose u neki drugi jezik, pri čemu se u tom drugom jeziku ti elementi pogrešno gramatički ili semantički koriste i tumače (npr. na njemačkom «bekommen – dobiti» a na engleskom «become – postati»).

Interkulturalne kompetencije, interkulturalno učenje

Osposobljenost za uspješan odnos sa ljudima drugih kultura nazivamo interkulturalnim kompetencijama. One mogu biti prisutne u mladosti ili da se razviju putem interkulturalnog učenja. Iskustva stečena u različitim sferama života – kao što je to slučaj kod djece migrantskog porijekla – mogu da olakšaju ovaj proces.


!

29

Interkulturalno prevođenje i posredovanje

Ovakva formulacija se odnosi na posredovanje između različitih sfera, normi i stilova života u kontekstu migracije. Interkulturalni prevodilac zastupa interese različitih društvenih grupa i pojedinaca, omogućavajući im susrete, ophodeći se svjesno i povjerljivo prema svim zainteresovanim stranama. Ta osoba je odgovorna za jezičko razumijevanje (tj. prevođenje) svih učesnika razgovora. Prevodilac može doprinijeti tome da se strahovi i rezervisanost učesnika razgovora bolje razumiju. On može pomoći roditeljima drugog govornog područja da švicarski školski sistem bolje razumiju. Zbog svojih profesionalnih i biografskih preduslova mnogi HSK-nastavnici stručno se usavršavaju kako bi mogli obavljati i funkciju interkulturalnih prevodilaca i posrednika. S tim u vezi postoje ovjereni moduli, kursevi i drugi oblici stručnog usavršavanja.

Jezik nastave

Pod ovim terminom se podrazumijeva u Okvirnom nastavnom planu standardni književni jezik jedne zemlje ili jedne društvene zajednice koji se u okviru HSK-nastave izučava. Zbog toga se ovdje koristi i pojam jezik zemlje porijekla.

Jezik okoline

Jezik okoline/okruženja je onaj jezik kojim se u okolini najčešće govori, ovdje je to Švicarski dijalekt.

Jezik porodice

Jezik porodice je jezik kojim se govori u porodičnom okruženju (isti je slučaj i kada se radi o više jezika).

Jezik zemlje porijekla

Jezik zemlje porijekla tj. maternji jezik je onaj jezik koji se u zemlji porijekla govori kao jezik okoline ili kao književni standardni jezik. Ukoliko dijete pripada drugoj ili trećoj generaciji imigranata, njegov jezik zemlje porijekla ne mora u svakom slučaju biti njegov prvobitno naučeni jezik. Zbog toga Okvirni nastavni plan pod jezikom nastave u HSK-nastavi ne podrazumijeva prvobitno naučeni jezik već jezik zemlje porijekla.

Kultura

Kultura se u ovom okvirnom nastavnom planu tumači kao skup prepoznatljivih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih aspekata koji karakterišu jedno društvo ili etničku grupu. Pod njima ne podrazumijevamo samo umjetnost i književnost, već i način življenja, osnovna ljudska prava, sistem vrijednosti, tradiciju i vjerovanja. Karakteristike pojedinca ne možemo svesti samo na karakteristike njegove kulture ili etničke grupe. Pojedinci ne moraju da karakterišu specifične osobine, vještine ili način ponašanja jedne grupe samo zato što joj pripadaju. Štaviše, kultura jednog društva ili etničke grupe nije niti homogena niti statična, a nije ni zatvorena. Praksa mnogo češće pokazuje da kultura stalno stvara nove osobenosti, a da ih različiti učesnici tokom procesa jedni od drugih poprimaju.


!

30

Kultura zemlje porijekla Kultura zemlje porijekla jednog djeteta odgovara nacionalnoj kulturi otadžbine iz koje dijete potiče. Kod djece koja su odrasla u Švicarskoj, ovaj pojam se odnosi na zemlju porijekla roditelja ili jednog roditelja ili na njegovu/njihovu pripadnost određenoj etničkoj grupi. Pojam „kultura zemlje porijekla“ se oslanja na historijske sadržaje: odatle sam potekao, odnosno, odatle je potekla moja porodica. U ovom okvirnom nastavnom planu se umjesto tog termina najčešće upotrebljava termin sfere života da bi se naglasila trenutna situacija djeteta.

Maternji jezik Pod terminom maternji jezik misli se na prvi stečeni jezik tj. prvobitno naučeni jezik. Termin nije precizan, jer se polazi od toga da je samo majka ključna za sticanje prvog jezika. Zbog toga se u Okvirnom nastavnom planu govori samo o prvobitno naučenom jeziku odnosno prvom naučenom jeziku.

Maternji jezik i kultura (HSK) Vidi poglavlje 3.1.

Migrantsko porijeklo, migrantskog porijekla Izraz «migrantskog porijekla/emigrant» se koristi radi pojašnjavanja različitih kategorija ljudi. U odnosu na Švicarsku ovaj termin se odnosi na sva lica koja su – bez obzira na njihovu aktuelnu nacionalnost! 1) lično emigrirala u Švicarsku ili koja su 2) u Švicarskoj rođena i koja imaju bar jednog roditelja koji je emigrirao ili je dolaskom u Švicarsku postao njen državljanin. Mnoge od ovih osoba, dakle, nemaju lična migrantska iskustva, a u Švicarskoj žive od svog rođenja ili posjeduju Švicarsko državljanstvo. Izraz «djeca migrantskog porijekla» obuhvata također i djecu koja nisu ni lično emigrirala niti su strani državljani, ali koja su ipak bila pod uticajem migracije. Ovako otvoreno tumačenje nosi rizik da se migracija zasniva na neprirodnom objašnjenju, pošto objašnjenje za određenu osobu nema posebnog značaja.

Ovladavanje drugim jezikom Pod terminom didaktika nastave jezika razlikujemo didaktiku učenja drugog jezika i didaktiku stranog jezika. Ukoliko je drugi jezik djeteta jezik zemlje u kojoj je taj jezik jezik okoline, govorimo onda o njegovom sticanju drugog jezika. Djeca čiji prvobitno naučeni jezik nije njemački jezik uče u njemačkom dijelu Švicarske njemački jezik kao drugi jezik (DaZ). Ova vrsta nastave se oslanja na posebnu vrstu didaktike koja se ne podudara sa didaktikom nastave učenja njemačkog jezika kao prvog jezika, kao i sa didaktikom nastave učenja njemačkog jezika kao stranog jezika. U poređenju sa nastavom stranog jezika na nivou osnovnog obrazovanja, DaZ-nastava teži mnogo višem nivou znanja njemačkog jezika.


!

31

Prvobitno naučeni jezik

To je prvi jezik u funkciji socijalizacije, odnosno, to je jezik koji je prvi u porodici naučen i najrađe korišten. O njemu govorimo najčešće upotrebljavajući termin «maternji jezik». Priznavanje i unaprjeđivanje prvobitno naučenog jezika tj. maternjeg jezika je od fundamentalnog značaja za jezički razvoj, također i onda kada vremenom drugi jezik preuzme poziciju dominantnog jezika (u ovom slučaju tu poziciju zauzima njemački jezik). Mnoga djeca uče kao prvi jezik, ne samo jedan već dva ili više jezika istovremeno ili u kraćim vremenskim razmacima – naročito u situacijama kada svaki roditelj sa djetetom govori drugim jezikom. U tom slučaju dijete ima više prvobitno naučenih jezika; tada se govori o primarnom bilingvalizmu.

Sfere života

Okvirni nastavni plan podrazumijeva pod sferama života sve događaje, stvari i činjenice koje ljude svakodnevno okružuju. Jedna sfera života je samo jedan dio svijeta – u zavisnosti od individualnih okolnosti. Odnosi u životu njemačkog doktora i njegovog životnog okruženja nisu isti kao odnosi i način života afričkog seljaka. Drugačiji pristup ima djevojčica imigrant iz hrvatske visoke klase u odnosu na dječaka iz švicarske niže klase. Okvirni nastavni plan ne pravi striktnu razliku između kulture i sfere života, ali kod drugog termina više naglašava odnose pojedinca prema njegovoj sadašnjosti/samom sebi, kao i prema njegovim djelima i govoru.

Standardni jezik

Vidi standardni književni jezik.

Standardni književni jezik

Pod standardnim književnim jezikom podrazumijevamo standardizovani oblik jezika jedne jezičke grupe. Dakle, pisani, službeni jezik i jezik lijepe književnosti. Termin standardni jezik se koristi kao sinonim za standardizovani književni jezik. Standardni jezik podliježe jezičkim normama koje se posredstvom sredstava javnog informisanja, a naročito posredstvom obrazovnog sistema kontrolišu. Savladavanje standardnog književnog jezika glavni je cilj didaktičkih napora nastave maternjeg jezika i kulture u školi.

Strani jezik

Strani jezik je onaj jezik koji se uči pored prvobitno naučenog jezika tj. maternjeg jezika – to je onaj jezik koji se uči van zemlje u kojoj se govori taj jezik. Taj jezik, dakle, ne odgovara jeziku okruženja – nasuprot drugom naučenom jeziku, koji se usvaja ciljano u zemlji u kojoj se govori tim jezikom. Strani jezik se po pravilu uči u školi; u njemačkom dijelu Švicarske kao strani jezici: najčešće se uče francuski i engleski.

Stručni jezik

Stručni jezik je varijetet standardnog jezika koga karakteriše vokabular stručnih izraza i riječi.


!

32

Višejezičnost, višejezičan

Termin višejezičnost opisuje fenomen kompetenci u okviru dva ili više jezika. Termin se može odnositi kako na pojedinca, tako i na cjelokupne društvene zajednice. U Švicarskoj se ovim terminom nekada opisuje fenomen sporazumijevanja na četiri različita nacionalna jezika. U ovom Okvirnom nastavnom planu govori se o višejezičnosti pojedinca kada isti aktivno ili pasivno posjeduje kompetencije na dva ili više jezika – bez obzira na njegove individualne veze prema ovim jezicima (prvobitno naučeni jezik, drugi jezik, jezik zemlje porijekla, strani jezik). U tom smislu govorimo da je jedno dijete višejezično i ukoliko pored njemačkog jezika, kao prvobitno naučenog jezika, govori još i dva strana jezika. Ukoliko jedan od tih jezika ne pripada njemačkom govornom području, već je jezik zemlje porijekla, Okvirni nastavni plan govori onda o dvojezičnoj djeci.

Zemlja porijekla, država porijekla - otadžbina

Zemlja porijekla jednog djeteta je ona zemlja u kojoj je ono ili u kojoj su njegovi roditelji (jedan roditelj) i drugi rođaci prvobitno živjeli.


!

33

9 Prilog: Okvirni uslovi Ovaj prilog nije dio odluke prosvjetnog savjeta donesene 28. februara 2011. godine. On prikazuje međukantonalne i pravne osnove HSK-nastave. Služba za osnovno obrazovanje kantona Cirih opisuje praksu koja se razvila na osnovu pravnih temelja i zakonskih uslova (u vezi procedure, organizacije, saradnje).

9.1 Međukantonalne osnove

Konferencija kantonalnih direktora za obrazovanje i vaspitanje (EDK) se više puta izjasnila o HSK-nastavi. U dokumentu „Preporuke u vezi obrazovanja djece drugog govornog područja“, usvojenog 24. oktobra 1991. godine, ona potvrđuje osnovno pravo djece migrantskog porijekla da svoj „jezik i kulturu zemlje porijekla imaju pravo da njeguju“. EDK preporučuje kantonalnim i lokalnim zvaničnicima sljedeće:

• HSK-nastavu podržavati, a po mogućnosti najmanje po dva časa sedmično u raspored časova redovne nastave integrisati,

• besplatno staviti na raspolaganje potrebne školske prostorije,

• unaprjeđivati saradnju između nastavnika redovne škole sa HSK-nastavnicima,

• pohađanje HSK-nastave i postojeće ocjene unositi u đačke knjižice redovne škole,

• roditelje migrantskog porijekla informisati o mogućnostima u obrazovanju,

• uzeti u obzir jezičke kompetencije jezika zemlje porijekla koje su stečene pohađanjem HSK-nastave prilikom vrjednovanja ili prilikom donošenja odluka o promociji i selekciji učenika.

EDK predviđa i u svojim nacionalnim strategijama o nastavi jezika iz 2004. godine da se jezik zemlje porijekla kod djece migrantskog porijekla putem HSK-nastave unaprjeđuje i podržava.5 Istom cilju teži i međukantonalni sporazum o harmonizaciji obaveznog osnovnog obrazovanja čije se potpisnice obavezuju da će potpomagati organizaciju vjerski i politički neutralnih HSK-kurseva.6

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!5 Nastava jezika u okviru obaveznog osnovnog obrazovanja: Strategije EDK i Plan rada nacionalne koordinacije za cijelu

Švicarsku, 25. mart 2004. (vidi 1.1; 2.1; 2.2; 3.8.2) 6 Međukantonalni sporazum o harmonizaciji obaveznog osnovnog obrazovanja (HarmoS), 14. juni 2007. (vidi Čl. 4.4)


!

34

9.2 Pravna osnova u kantonu Cirih

U kantonu Cirih HSK-nastava je pravno regulisana Zakonom o osnovnoj školi i Odredbama o osnovnom obrazovanju. (Korištena je njemačka verzija koja je objavljena u Službenom zborniku zakona kantona Cirih.)

Zakon o osnovnoj školi, 7. februar 2005. godine

§ 15. 1 U nadležnosti Direkcije za školstvo je priznavanje pojedinih organizatora ponuđenih kurseva

maternjeg jezika i kulture. 2 Odredbe propisuju uslove priznavanja i pravne posljedice.

Zakonske odredbe o osnovnom obrazovanju, 28. juni 2006. godine

§ 13. 1 Na kursevima maternjeg jezika i kulture učenici drugog govornog područja proširuju znanje i

vještine u vezi prvobitno naučenog jezika, kao i znanje o kulturi zemlje porijekla. 2 Organizatori kurseva su ambasade ili konzulati zemalja porijekla. Direkcija za školstvo može

priznati i druge organizatore kurseva. 3 Kursevi mogu biti priznati ukoliko ispunjavaju uslove propisane Okvirnim nastavnim planom,

odobrenog od strane Prosvjetnog savjeta, ukoliko su politički i vjerski neutralni i nisu profitabilni. Kursevi obuhvataju maksimalno četiri, a na nivou vrtića i prvog razreda maksimalno dva časa sedmično.

4 Nastavnici moraju biti kvalifikovani za obavljanje nastave i nastavnog procesa, da posjeduju dovoljno znanje njemačkog jezika i da prisustvuju obaveznim modulima stručnog usavršavanja.

§ 14. 1 Kursevi se po mogućnosti organizuju poslije časova redovne nastave. 2 Opštine:

a. stavljaju prema mogućnostima odgovarajuće prostorije na raspolaganje bez nadoknade,

b. oslobađaju učenike od redovne nastave najviše dva časa sedmično ukoliko se kursevi organizuju u okviru časova redovne nastave,

c. prijavljuju Direkciji za školstvo zloupotrebe u sprovođenju kurseva.

d. Ocjene kurseva se unose u zvanične đačke knjižice.

e. Direkcija za školstvo reguliše proceduru upisa. Organizacija i sprovođenje kurseva su u nadležnosti organizatora kurseva, a naročito finansiranje, izbor, imenovanje i nadzor nastavnika.


!

35

9.3 Organizacija i sprovođenje nastavnog procesa u kantonu Cirih

Priznavanje organizatora HSK-nastave Organizatori HSK-nastave, priznati od strane Direkcije za školstvo kantona Cirih, imaju pravo da sprovode nastavni proces u okviru Osnovne škole na osnovu propisa koji su definisani dokumentom „Zakonske odredbe o osnovnom obrazovanju“. Postupak priznavanja je pravno regulisan od strane Prosvjetnog savjeta. Da bi jedan organizator HSK-nastave bio priznat, mora:

• obezbijediti njegov Nastavni plan i njegova nastava mora biti usaglašena sa Okvirnim nastavnim planom,

• biti politički i vjerski neutralan,

• raspolagati nastavnicima koji su kvalifikovani i koji govore njemački na odgovarajućem nivou,

• ne smije biti profitabilan,

• sarađuje sa lokalnim školama i Direkcijom za školstvo.

Informacija i prijava za upis Organizatori HSK-nastave, lokalne škole i Služba za osnovno obrazovanje informišu zainteresovanu djecu i njihove roditelje o postojećim ponudama HSK-nastave.

U zavisnosti od ponude odgovarajuće jezičke grupe, počinje se sa nastavom još od vrtića ili nešto kasnije. Prijava se vrši preko razrednog starješine odjeljenja u kome je dijete. U januaru mjesecu nastavnici distribuiraju roditeljima prijave za upis. Popunjene upisnice oni zatim prosljeđuju direktoru škole, a on organizatorima kurseva. Roditelji se mogu obratiti i direktno koordinatorima HSK-kurseva.

Organizatori kurseva informišu roditelje pravovremeno i direktno o organizovanju kurseva HSK-nastave (o vremenu, mjestu, nastavniku) kao i o neodržavanju iste usljed bilo kakvih promjena. Nastava počinje početkom školske godine.

Prijava obavezuje na redovno pohađanje i važi dok roditelj ne odjavi svoje dijete, odnosno, prijava važi do kraja njegovog obaveznog osnovnog školovanja.

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Učenici pohađaju HSK-nastavu u vrtiću i u prvom (1.) razredu osnovne škole najviše dva časa sedmično, a od drugog (2.) razreda najviše četiri časa sedmično. Prema mogućnosti, HSK-nastava se realizuje u okviru časova redovne nastave (08.00 –12.00 sati, 13.30–17.00 sati), a najviše može biti integrisana dva časa sedmično u okviru redovne nastave. Učenici su u tom slučaju oslobođeni časova redovne nastave.

Organizatori HSK-nastave obavještavaju lokalne vlasti o željenom vremenu održavanja nastave u narednoj školskoj godini najkasnije do kraja marta mjeseca. Definitivno vrijeme održavanja nastave se utvrđuje na osnovu postignutog dogovora između organizatora HSK-nastave i lokalnih prosvjetnih vlasti.


!

36

HSK-nastava se organizuje u prostorijama osnovne škole, po mogućnosti u blizini mjesta stanovanja učenika. Školske vlasti im prema mogućnosti daju odgovarajuće učionice na raspolaganje bez nadoknade. HSK-nastavnici vode računa o poštovanju kućnog reda škole.

Organizatori na početku školske godine obavještavaju lokalne školske vlasti i Službu za osnovno obrazovanje o definitivnoj organizaciji nastave (o nastavnim punktovima, vremenu i mjestu održavanja nastave, nastavnicima). Ovi podaci služe Službi za osnovno obrazovanje da zainteresovanima pruže informacije o HSK-nastavi i da koordinaciju istih unaprijede i podrže.

Udžbenici i nastavna sredstva / nastavni materijal

Obezbjeđivanje udžbenika je u nadležnosti organizatora HSK-nastave.

Školskim opštinama se preporučuje da obezbijede HSK-nastavnicima pomoćna tehnička nastavna sredstva (kopirni aparat, grafoskop, kompjuter i dr.), kao i da im bez nadoknade stave školski materijal na raspolaganje (krede, sveske, papir i sl.).

Potvrde i unošenje ocjena u đačke knjižice redovne škole

Vidi poglavlje 4.2.

HSK-nastavnici

Izbor i imenovanje nastavnika je u nadležnosti organizatora HSK-nastave.

Organizatori se obavezuju da u kantonu Cirih na mjesto nastavnika imenuju/postavljaju nastavnike koji su:

• stručno kvalifikovani za pedagoški rad (posjeduju diplomu za rad u nastavi ili posjeduju certifikat o ekvivalentnom obrazovanju ili imaju relevantno iskustvo i stručno su se usavršavali),

• posjeduju dobro znanje njemačkog jezika dovoljno za usmenu komunikaciju (to dokazuju priloženim certifikatom da vladaju njemačkim jezikom na nivou B1 Zajedničkog evropskog jezičkog okvira ili polažu odgovarajući ispit, organizovan od strane Direkcije za školstvo),

• pohađaju informativno predavanje koje se organizuje od strane Direkcije za školstvo (Službe za osnovno obrazovanje – Volksschulamt),

• pohađaju kurs „Uvođenje u ciriški školski sistem“ koji se organizuje od strane ciriškog Pedagoškog fakulteta po nalogu Direkcije za školstvo.

Ukoliko neki nastavnik ne ispuni navedene uslove, Direkcija za školstvo traži od organizatora kursa da preduzme odgovarajuće mjere za zamjenu nastavnika. U neophodnim slučajevima Direkcija za školstvo može istoimenom nastavniku oduzeti dozvolu za rad, tj. da mu onemogući da u okviru ciriške osnovne škole predaje kao HSK-nastavnik.

Veliku prednost u izvođenju nastave imaju nastavnici ukoliko su upoznati sa različitim odnosima i načinima rada škole. Zbog toga se organizatorima HSK-nastave preporučuje da ne zamjenjuju nastavnike poslije nekoliko godina (da odustanu od «principa zamjene»).


!

37

Finansiranje

O finansiranju HSK-nastave brinu organizatori. Manji broj školskih opština snosi jedan dio finansijskih troškova ili imenuje HSK-nastavnike. Kod većeg broja organizatora roditelji plaćaju jedan dio školarine.

Nadzor

Pedagoški i personalni nadzor HSK-nastave je u nadležnosti samog organizatora. Sve ono što je regulisano propisima u okviru dokumenta „Zakonske odredbe o osnovnom obrazovanju“ je u nadležnosti i pod nadzorom okružnog školskog nadzorništva (Schulpflege).

U nadležnosti organizatora HSK-nastave je da redovnost pohađanja nastave kontrolišu i regulišu i da uvedu određene mjere neredovnim polaznicima kursa. Na zahtjev okružnog školskog nadzorništva organizatori pružaju na uvid u redovnost pohađanja nastave. Pravo na pristup istim podacima imaju i nastavnici redovne škole koji svoje učenike oslobađaju redovne nastave radi pohađanja HSK-nastave.

Ukoliko dođe do nepravilnosti koje se ne mogu direktnim razgovorom sa nastavnicima riješiti, slijedi razgovor između organizatora HSK-nastave i okružnog školskog nadzorništva. U slučaju težih nepravilnosti, koje ni nakon opomene nisu otklonjene, Direkcija za školstvo može na zahtjev okružnog školskog nadzorništva određenim organizatorima kurseva, na čiji su rad dobili primjedbe, da oduzme pravo na izvođenje HSK-nastave u osnovnoj školi.

Saradnja HSK-nastavnika sa lokalnim školama

Nastavnicima redovne škole i nastavnicima HSK-nastave se preporučuje da jedni sa drugima sarađuju. Korisno je da direktori škola (ili pri školi zadužena lica za HSK-nastavu) pozovu HSK-nastavnike da prisustvuju Nastavničkom vijeću njihove škole ukoliko se na istom govori o temama koje su od zajedničkog interesa. Oni pozivaju povremeno nastavnike, npr. na godišnjem nivou, na susrete radi razmjene mišljenja i iskustva. Cilj ovakvih susreta može biti prilika za međusobno upoznavanje, razmjena iskustava, mišljenja i saznanja ili razgovor o zajedničkim potrebama i problemima.

HSK-nastava je ponuda u okviru osnovne škole. Korisno je da HSK-nastavnici učestvuju u aktivnostima škole i da uzimaju učešće u procesu razvoja škole. Najviše koristi od instuticionalizovanog zajedničkog rada mogu da imaju škole koje imaju visok procenat dvojezične djece. Pod tim se podrazumijeva: zajedničko podsticanje pojedinih učenika, realizacija višejezičnih i interkulturalnih projekata učenja ili zajedničko informisanje i savjetovanje roditelja. HSK-nastavnici, koji su adekvatno kvalifikovani, mogu uspješno interkulturalno da prevode ili da posreduju uključujući i konfliktne situacije koje imaju pozadinu u društveno-kulturološkim odnosima. Veoma je korisno ukoliko se HSK-nastavnici uključe u procjenjivanje učenika koji i kod njih pohađaju nastavu: npr. kada se radi o vrednovanju postignutih rezultata, roditeljskom sastanku u vezi trenutne situacije u školi pojedinog učenika i njegovih postignutih rezultata, kada se donose odluke koje se tiču daljeg školovanja. Program QUIMS (kvalitet u multikulturalnim školama) preporučuje ciriškim osnovnim školama da HSK-nastavu posmatraju kao dio procesa unaprjeđivanja i razvoja jezika i da je zbog toga dobro da je u školski program integrišu.


!

38

Podsticanje saradnje između škole i roditelja

Saradnja škole i roditeljske kuće ima u osnovi veliki uticaj na učenje i školski uspjeh djece i omladine. Ona pozitivno djeluje na školski uspjeh ako nastavnici imaju redovne kontakte sa roditeljima, ako ih informišu o događajima i aktivnostima u školi i ako se sa njima dogovaraju o načinu podrške djeci u učenju.

HSK-nastavnici mogu da pomognu nastavnicima redovne osnovne škole u saradnji sa roditeljima. Primjera radi, mogu da učestvuju u realizaciji neke manifestacije ili da prevode na Roditeljskom sastanku. Pri tome mogu interkulturalno da posreduju što zahtjeva dobro poznavanje oba jezika i školskih sistema. Ovakvu vrstu usluge oni pružaju u dogovoru sa školskim vlastima i nastavnicima – u okviru radnog vremena kao dio svojih zvaničnih obaveza ili po dogovoru uz nadoknadu.

Saradnja sa okružnim školskim nadzorništvom (Schulpflege)

Lokalne školske vlasti doprinose da se HSK-nastava organizuje pod što boljim uslovima u okviru Osnovne škole. Njima se savjetuje da po potrebi pri opštini ili školi odrede jedno nadležno lice za koordinaciju. Ta osoba bi bila odgovorna da pravovremeno planira raspored časova i plan korišćenja potrebnih prostorija, kao i da unaprjeđuje saradnju među istima.

Saradnja i koodinacija na kantonalnom nivou

U ime Direkcije za školstvo za poslove koordinacije sa HSK-nastavom i njihovu administrativnu podršku zadužena je Služba za osnovno obrazovanje – Volksschulamt. U ime svakog organizatora zadužena je po jedna osoba koja je odgovorna za koordinaciju na lokalnom i kantonalnom nivou i koja sarađuje sa Službom za osnovno obrazovanje.

Dva tijela se brinu o razmjeni važnih informacija, razmatraju i obrađuju konceptualna i organizaciona pitanja i analiziraju pedagoške aspekte HSK-nastave. To su «Koordinaciona grupa za kurseve HSK» i «Pedagoška komisija HSK». Predstavnici organizatora HSK-nastave, kao i predstavnici lokalnih školskih vlasti i prosvjetnih radnika osnovne škole su u ovim komisijama zastupljeni. Jednog predstavnika ima i ciriški Pedagoški fakultet koji organizuje i realizuje stručna usavršavanja za HSK-nastavnike.

!

Documents

Bosnisch formatiert Samuel Renggli - …...Rahmenlehrplan für Heimatliche Sprache und Kultur (HSK) | Bosnisch ! 6 2 HSK-nastava od nastanka do danas Na osnovu inicijative političkih