4

Click here to load reader

br.98 Direktna akcija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Anarhosindikalistički nedeljnik, (br. 98, 15. maj 2014)

Citation preview

Page 1: br.98 Direktna akcija

Direktna akcijaANARHOSINDIKALISTIČKI BILTEN

NOVA SERIJA BR. 98 15. MAJ 2014. GOD. BESPLATNO

Novi Zakon o radu, protiv koga susindikati dizali glas samo da bi osigur-ali da se njihovo članstvo neće mnogobuniti kad pristanu na sve, na krimin-alan način određuje ko će se u budućesmatrati zaposlenim, a ko ne. Član 5stav 1 Zakona o radu određuje da sepod zaposlenim podrazumeva „fiz-ičko lice u radnom odnosu kod poslo-davca“. Time su iz statusa zaposlenogisključeni svi oni koji rade van radnog

odnosa. Dakle, da bude jasno, svi onikoji su stupili na rad po ugovoru ovršenju povremenih ili privremenihposlova, ugovoru o delu i ugovoru ozastupanju i posredovanju itd. — nesmatraju se zaposlenima!To znači da niko od njih ne može

da se učlani u sindikat! Zato što sesindikat članom 6 Zakona o radudefiniše kao ,,organizacija zaposlenih“.Što znači da ne samo što nemajunikakva prava, nego su sprečeni i dase zajedno sa drugima bore za boljeuslove života i rada! Pored toga, oninemaju pristup sistemu kolektivnogpregovaranja, niti sistemu vansudske i

sudske zaštite prava koji važi samo zalica u radnom odnosu. A osim toga —nemaju ni pravo na štrajk, koje imajusamo lica u radnom odnosu. Na ovajnačin novi Zakon o radu degradirastotine hiljada privremenih radnikana nivo kmeta ili roba.Skoro usvajanje ovog zakona naja-

vio je ministar za rad, zapošljavanje,boračka i socijalna pitanja AleksandarVulin kada je gostujući na RTS-urekao da je kompromis sindikata iposlodavaca oko Zakona o radumoguć i da smatra da bi najbolje bilokada bi se sindikati i poslodavcidogovorili i došli pred državu sa pa-pirom koji će ona samo da aminuje.

Degradacija na nivo kmeta ili roba!Ministar Vulin podsetio davladajuća stranka ima ubedljivuvećinu u parlamentu i da možeda usvoji „bilo šta”.

Vranje: Radnici blokirali upravnuzgraduRadnici u vranjskom pamučnomkombinatu ,,Jumko“ blokirali suupravnu zgradu ovog preduzeća uVranju. Oni su ogorčeni zato što suim dve plate, koje su kao pomoć drža-ve isplaćene u februaru i martu, pre-imenovane u plate za jul i avgustprošle godine, nakon čega ispada daim Jumko duguje četiri a ne šest plata.Takođe traže da se povuče 260 otkaz-nih rešenja kojima se preti radnicimai štrajkačkom odboru. Navode i da jeuzrok za ponovnu radikalizaciju štraj-ka, koji neprekidno traje od januara,podela mesečnih karata samo onimradnicima koji rade, dok radnici kojisu u štrajku nisu dobili mesečne karteza maj.

Beograd: Neće da ukloni videonadzor iz učionicaVideo nadzor u učionicama Četrnaes-te beogradske gimnazije moraće dabude isključen, jer je snimanje časova,učenika, profesora i svih osoba koje senalaze u učionicama nedozvoljeno.Marija Miletić, direktorka škole, većdva meseca ne izvršava nalog povere-nika za informacije od javnog značajai zaštitu podataka o ličnosti. Školi jeod te institucije još 18. marta poslatoupozorenje u kojem se navodi da je„obrada podataka koja se vrši putemvideo nadzora u svim učionicama ne-srazmerna svrsi obrade, a to je bez-bednost učenika, zaposlenih lica i licakoja posećuju Gimnaziju, kao i imovi-ne i sredstava škole, zbog čega jeovakva obrada nedozvoljena“.

Kragujevac: FIAT truje radnikeOko 40 radnika kompanije „Fijatautomobili Srbija“ zatražilo je medi-cinsku pomoć zbog trovanja hranom.Svi oni su jeli špagete sa prelivom odmlevenog mesa u fabričkoj kantini.Pet pacijenata je zadržano na bolnič-kom lečenju zbog teže dehidratacije.Radnici koji su zadržani na lečenjunisu bili životno ugroženi i pušteni susutradan. Ostali su ambulantno zbri-nuti i pušteni na kućno lečenje uz za-kazanu kontrolu. U pitanju je trovanjehranom, i svi su imali iste simptome— povraćanje, grčeve, bolove u želu-cu, retke stolice, a u klinici je ocenje-no da je reč o srednje teškomkliničkom stanju pacijenata.

„San koji sanjate sami je samo san. San koji sanjate zajedno sa drugima je realnost.“ Džon Lenon

Page 2: br.98 Direktna akcija

Nakon nedavnog „mešanja karata“ upravosudnom sistemu, mešanja kojeprati dolazak svake nove komprador-ske garniture na vlast i koje omoguća-va nastavak nesmetane, „legalne“pljačke i represije nad stanovništvom,došlo je do rotacije sudija i preraspo-dele predmeta. To je za rezultat imalopokretanje velikog broja krivičnih po-tupaka iz početka, uključujući i onekoji su se nalazili pred samim svojimzavršetkom. Takav je i slučaj sa proce-som povodom dešavanja na anti-NA-TO skupu pre nekoliko godina, protivRatibora Trivunca, člana Anarhosin-dikalističke inicijative. Pored toga štoje izložen kontinuiranoj pravosudnojrepresiji u više montiranih krivičnihpostupaka, Ratibor sada postaje i žr-tva birokratskih igara vladajućih frak-cija.Podsetimo, on je optužen da je na

protestu protiv održavanja najvećegNATO-a skupa na svetu, koji se odr-žavao u Beogradu tokom juna 2011 .godine, izvršio krivično delo ,,ometa-nja ovlašćenog službenog lica u obav-ljanju poslova bezbednosti”. Uprkosdesetinama svedoka, i jasnim videosnimcima događaja koji u potpunostidemantuju takve navode tužilaštva,sud je odlučio da nastavi sa procesom

oslanjajući se na lažna svedočenja in-spektora Dejana Vasića, Saše Todoro-vića i policajca Marka Đorđevića izPU Beograd. Drug Trivunac se poja-vio na novom suđenju, u utorak 13.maja, gde se izjasnio da ostaje prisvojoj ranijoj izjavi kojom je pokazaoodustvo bilo kakve odgovornosti zastvari koje mu se stavljaju na teret, alii jasnu nameru policije da mu „na-mesti“ hapšenje i prišije odgovornostza organizovanje tog protesta. Nared-no ročište je zakazano za septembarove godine.

Preporučujemo film

NATO ulizice nastavljaju pravosudniprogon anarhosindikalista

ZAGREBI DUBLJE

... da 15.000 ljudigodišnje na Bliskomistoku bude uhapšenozbog iznošenja svojihstavova na internetu?

Da li steznali ?

Pošto crni pilićislabije napredu-ju u procesu to-va, genetskaslužba fabrike iheliminiše ustartu, a ako bi

neko i stiglo na pokretnu traku zaodabir, završavalo bi u kontejneru —ispod malja, zajedno sa drugim od-bačenim pilićima. Izuzetna alegorijadiskriminacije na osnovu proizvoljnoizabranih bioloških karakteristika.

Tokom diktaturevojne hunte1976—1983. uArgentini je bez

traga nestalo 30.000 muškaraca, že-na i dece. U ovom filmu je, na dostaneobičan način, snažno pokazanasva neljudskost fašističkih monstru-ma. Zasnovano na istinitim doga-đajima.

Jezuiti se pridru-žuju domorodač-kom plemenu uJužnoj Americi,pokušavajući dazaštite Indijance

od trgovaca robljem. U filmu se vrlojasno pokazuju koreni kapitalizma,koji je nastao i do danas se održavakroz različite oblike robovlasništva irobovskog rada. Zasnovano na isti-nitim događajima.

The Mission(1986)

ImaginingArgentina(2003)

Malj (1977)

Pretplati se! Godišnja pretplata iznosi 1000dinara i podrazumeva isporuku Direktne akcijena vašu kućnu adresu u narednih godinu dana.Ako želite da postanete naš pretplatnik, javite sena [email protected] ili 063/116­5551.

Direktnu akciju možete nabaviti na sledećimmestima:

BEOGRAD: Knjižare BARABA, PLATO iBEOPOLIS; Kafići BRAT FIDEL i BRATČE. KRAGUJEVAC: Kafane MAGMA iMARKO. SREMSKA MITROVICA:Knjižara BUKBAR. UŽICE: Kafić KUĆAČAJA. NIŠ: Udruženje ŽENSKIPROSTOR. ZAJEČAR: Omladinskicentar ZAJEČAR. NOVI SAD: KnjižareNUBLU i MALA VELIKA KNJIGA.

Intervencija policije nad anti­NATO demonstrantima. Beograd, juna 2011.

Page 3: br.98 Direktna akcija

AKTUELNO

Ministarstvo za rad je spremilo novu

verzija Zakona o radu koji nije suštinski

drugačiji od predloga bivšeg ministra

Saše Radulovića. Predlog zakona sma-

njuje naknadu za vreme bolovanja i od-

mora, radnici će prilikom penzionisanja

dobijati dve prosečne plate umesto tri,

kako predviđa sadašnji zakon. Takođe

ugovor na određeno će moći da traje dve

godine, čime se drastično smanjuje si-

gurnost radnog mesta, a ljudi koji budu

ostali bez posla neće više dobijati ot-

premnine na osnovu radnog staža već

samo za rad kod poslednjeg gazde.

Pored navedenih stavki, predlog za-

kona je prepun članova koji olakšavaju

eksploataciju i otežavaju borbu radnika

za ono malo prava koja su im preostala.

Ukoliko želite da date otkaz, sada ćete to

morati da najavite 30 dana unapred. S

druge strane, poslodavcu se daje pravo

da vas obavesti o promeni radnog vre-

mena pet umesto sedam dana unapred,

a šefu je zahvaljujući novom zakonu

znatno olakšano prebacivanje radnika

na druga radna mesta. Vlada planira da

usvoji zakon do kraja juna, a ministar

rada Vulin kaže da će zakon biti usvojen,

najavljujući ,,kompromis” sa Orbovićem

i Čankom. Drugim rečima, vlast i ruko-

vodstva sindikata su se dogovorili da

usvoje zakon, a sindikalne birokrate će

objašnjavati članstvu kako su uspeli da

izdejstvuju ,,kompromis”.

,,Nova verzija” Zakona o radu

Ovih dana se u buržujskim medijima

najavljuje novi zakon o privatizaciji koji

bi skup zlikovaca koji upravljaju našim

životima, pod nazivom Skupština repu-

blike Srbije, trebala da usvoji za mesec

do mesec i po dana. To se dešava u

upravo u trenutku kad su usvojene iz-

mene postojećeg Zakona o privatizaciji,

kojima se samo prolongira agonija pre-

duzeća u tzv. restrukturiranju time što

se još samo na pet meseci štite od zahte-

va poverilaca za naplatu dugova. Kao da

postojeći zakon nije dovoljno krimina-

lan, najavljuje se uvođenje novog, kako

je to ministar nepravde Nikola Selaković

najavio, ,,reformskog“ zakona o privati-

zaciji koji bi trebalo da omogući još lak-

šu i unosniju pljačku radničke klase od

strane raznih tajkuna, kako domaćih ta-

ko i stranih. Donošenje ovog zakona

treba posmatrati i u svetlu nedavnog

,,velikog“ sastanka srpskog vlastodršca

Aleksandra Vučića sa grupom investito-

ra i predstavnika stranih kompanija koji

se desio pre par dana i na kojem je Vučić

obećao različitim pljačkaškim grupama

da će učiniti sve da im olakša nesmetanu

i što efikasniju eksploataciju svega što

još nije pokradeno u Srbiji i to pod izu-

zetno povoljnim uslovima.

Još i još Zakona o privatizaciji

Meštani Vinče i Radmilovca protestovali

su pet dana na ulazu u deponiju smeća u

Vinči, zahtevajući od Elektromreže Srbije

da izmesti planiranu trasu dalekovoda na

bezbednu udaljenost od njihovih kuća,

škole, vrtića. Preduzevši direktnu akciju

za odbranu svojih života, meštani Vinče

su uspeli da, barem delimično, probiju

medijsku blokadu koja je nametnuta u ve-

zi sa njihovim slučajem. Ipak, fasada efi-

kasnog delovanja nove vlasti se mora

održati po svaku cenu, a slike prepunih

kontejnera su ozbiljno počele da prete da

je naruše. Stoga se vlast okrenula svom

ultimativnom argumentu — nasilju, ma-

kar ono bilo usmereno protiv mirnih de-

monstranata.

O razbijanju blokade javili su sami

građani: „Poštovani Beograđani i građani

Srbije, na današnji dan 12.05.2014. polici-

ja je prekinula miran protest građana

Vinče i đubre je prošlo. Goloruki građani,

žene i deca suprotstavili su se kordonu

policije sa molbom da ih čuje neko od

nadležnih i da im objasni zašto će iznad

njihove škole sa 2.500 đaka i njihovih ku-

ća proći dalekovod izuzetno visokog ni-

voa štetnog zračenja, zašto ih niko o tome

nije obavestio kad su naseljavali ovo po-

dručje, legalizovali kuće, plaćali poreze i

planirali budućnost sa decom... Niko im

se nije obratio. Niko od novinara nije bio

prisutan da zabeleži ovo dešavanje. Cen-

zurisani izveštaji su već 5 dana obavešta-

vali javnost samo o 'šačici ljudi koja drži

Beograd taocima'.. . a čije su žrtve upravo

beogradska deca Vinče i Radmilovca.“

Policija u službi smeća

Policija nasilno rasterujedemonstrante u Vinči.

Page 4: br.98 Direktna akcija

Vesti iz međunarodnog radničkog pokreta:

Protesti u Turskoj zbog pogibije238 rudara

Centar za liberterske studije predstavlja:

Mlada Bosna, studijaVeselina Masleše

Jedino su znali s kim ne mogu. I to su glasno ijasno govorili. Nisu mogli i nisu hteli sa onimakoji su se odvojili od naroda, kojemu se naža-lost ni oni sami nisu umeli približiti, iako nisubežali od njega. Mislili su da rade za njega, ma-kar i bez njega. I to je bilo najglavnije pitanjena koje nisu umeli naći odgovor.

Cen

a:30

0d

in.

Publik

acije

CLS

-amože

tenaći

usv

imboljim

knjiž

ara

maili

naru

čitidirektn

oodnas.

imejl:

cls@

inicija

tiva.org

veb:

www.inicija

tiva.org

/tiki/cls

Sindikalna konfederacija Anarhosindikalistička inicijativa (ASI) je propa­gandno­borbena anarhistička revolucionarna sindikalna organizacija koja se

bori za društvo koje će biti bazirano na individualnoj i kolektivnoj slobodi,ravnopravnosti, solidarnosti i međusobnoj pomoći, lišeno svih oblika represije,

hijerarhije i vlasti čoveka nad čovekom.

ASI je sekcija Međunarodnog udruženja radnika i radnica (MUR­AIT­IWA).

Direktna akcija nastavlja tradiciju časopisa Hleb i sloboda, čiji je prvi brojštampan 1905. u Beogradu.

Direktna akcija se finansira vašim donacijama. Ako želite da nas podržite naovaj način, novac možete uplatiti na račun Centra za liberterske studije:

200­2269920101033­28.

CIP

:329

(497

.11)

ISS

N:1

821­

0813

CO

BIS

S.S

R­I

D10

7264

780

Uredništvo: Slobodan Stamenčić, Ratibor Trivunac, Tadej Kurepa iAleksandar Belčević (odgovorni urednik)

Priloge i pisma slati na kontakt adresu.

Kontakt: CLS (DA), Poštanski pretinac 6,11077 Beograd, Srbija

tel. 063/1165551imejl: [email protected]: www.inicijativa.org

Rukopisi ne gore.Tiraž: 1000

Turska policija je upotrebila suzavac i vodenetopove kako bi rasterala više stotina ljudi kojisu u Ankari protestovali zbog nesreće koja se uutorak dogodila u rudniku uglja u mestu Somana zapadu zemlje. Oko 800 demonstranata ba-calo je kamenice na policiju i uzvikivalo antiv-ladine slogane dok su pokušali da prošetaju oduniverziteta u Ankari do ministarstva energe-tike. Prema poslednjim podacima 238 rudaraizgubilo je život. Predstavnik Sindikata rudaraTurske rekao je da se između 100 i 150 ljudi jošuvek nalazi pod zemljom. Glavni uzrok smrtirudara je trovanje otrovnim gasovima. Vatro-gasci su pokušali da upumpaju čist vazduhkroz otvor rudnika za one koji su, kako sepretpostavlja, ostali zatrpani oko dva kilome-tra ispod površine i četiri kilometra od ulaza.Na stotine ljudi, uglavnom rodbina rudara,okupljalo se oko ulaza u rudnik, gde su spasi-oci iznosili povređene radnike, od kojih sumnogi jedva dolazili do daha i kašljali zboggušenja ugljen-monoksidom.Pretpostavlja se da je do eksplozije došlo

zbog neispravnog električnog transformatora.Poslednji put u rudniku je sprovedena kontro-la bezbednosnih mera 17. marta i tada je utvr-đeno da je sve ,,u skladu sa propisimabezbednosti”. Međutim, rudari koji rade pod

zemljom tvrde da nisu zaštićeni i da su sindi-kati ,,obične igračke”, a da njihov ,,menadž-ment vodi računa samo o novcu”. Eksplozije sečesto događaju u Turskoj, posebno u privat-nim rudnicima gde se ne poštuju bezbednosnipropisi. Najveća nesreća dogodila se 1992. go-dine kada su 263 rudara poginula u eksplozijigasa u rudniku Zonguldak. Soma je ključnicentar za eksploataciju lignita u Turskoj, a utom okrugu živi oko 100.000 ljudi.

Pretorija: ubijeno troje štrajkbrehera11 . maj. Trojica rudara štrajkbrehera, koji su seoglušili o višemesečni štrajk u rudnicima pla-tine u Južnoj Africi, ubijena su juče, potvrdioje sindikat rudara. Tri rudara ubijena su doksu išli na posao, a četvrti je ranjen, dodao jesindikat. Rudari su ubijeni na putu ka rudnikukoji je otvoren za one radnike koji više neće daštrajkuju. Štrajk je počeo 23. januara u tri naj-veća preduzeća u svetu za proizvodnju platine,a dva meseca kasnije je saopšteno da je štetaod štrajka premašila 10 milijardi randa (667miliona evra). U štrajku učestvuje oko 80.000

radnika kompanija Anglo-Amerikan Plati-num, Impala Platinum i Lomnin tražeći većezarade. Za sada nema napretka u pregovorimasindikata rudara i poslodavaca.

Robovlasništvo u SAD: sedmogodišnja decarade na plantažama duvanaPrema zakonu SAD, mlađi od 18 godina nemogu da kupe cigarete, ali deca od sedam go-dina skoro ceo dan rade na poljima i beru du-van. Utvrđeno je da deca rade na farmama usaveznim državama Severna Karolina, Kentaki,Tenesi i Virdžinija, gde se uzgaja većina duva-na u SAD. Deca često rade ceo dan, čak i povelikim vrućinama, a pri tome im se ne ispla-ćuju nadoknade za prekovremene radne sate,nemaju potrebne pauze, niti adekvatnu zaštit-nu opremu. Američki Zakon o poljoprivred-nom radu dozvoljava da deca mlađa od 12godina mogu da budu angažovana neograni-čen broj radnih sati na farmama bilo koje veli-čine, a ne postoji donja starosne granice zadecu zaposlenu na manjim farmama.